Zakupci plaža traže ostavke Mikijelja i Rađenovića

0
Mediteran – Velika plaža Ulcinj – foto Boka News

Udruženje zakupaca plaža Crne Gore pozvalo je direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladena Mikijelja i Blaža Rađenovića da podnesu ostavke na funkcije nakon što na Upravnom odboru nisu dobili podršku za cjenovnu politiku i način vrednovanja referenci na tenderskom postupku za zakup plaža koji bi trebalo uskoro da uslijedi.

“Takvim postupanjem ovaj dvojac je pokazao da očigledno ne poznaje prilike u Crnoj Gori, a mjerama koje su predložili, nanose i direktnu i indirektnu štetu turizmu u državi, što su potvrdili i ljudi iz Upravnog odbora MD koji nisu podržali ovako neracionalne predloge”, navode iz Udruženja zakupaca plaža Crne Gore.

Ovo Udruženje reagovalo je na tvrdnje iz saopštenja JP Morsko dobro.

„U vezi konstatacija da se radi o “zaniteresovanim licima“ a ne zakupcima smatramo da je ova konstatacija neprihvatljiva, jer je evidentno da se radi o dugogodišnjim zakupcima koji imaju svoj interes prije svega na osnovu svih dosadašnjih ulaganja, ogromnih troškova koji su imali u prethodnom periodu zakupa, ulaganja u ljudske resurse i svih ostalih ulaganja ( objekata i ostalog pokretnog i nepokretnog ineventara koji nije lako i jednostavnio ukloniti niti premjestiti)“, kažu u Udruženju zakupaca plaže.

Prema njihovim riječima radi se o pravnim i fizičkim licima koja su svojim poštenim radom i odnosu prema JP Morsko dobro i samoj obali ( kupalištima i ostalim sadržajima) izgradili prepoznatljiv imidž Crne Gore kao destinacije.

„To su lica iza kojih su brojni rezultati koji se žele omalovažiti. Nismo obični zakupci ili samo zainteresovana lica, već pioniri razvoja plažnog turizma u Crnoj Gori i dugogodisnji i decenijski partneri JP, države i cijele turističke privrede”, napominju oni.

Napominju da su se kao Udruženje, više puta obraćali Morskom dobru i Mikelju i Rađenoviću sa dopisima i konkretnim predlozima, ali od njih nikad nijesu dobili odgovor.

“Međutim njihov odnos posljednje tri godine ukazao je i na njihove namjere koje se ovih dana ispoljavaju a koje su dugo planirane sa njima znanim ciljevima. Bilo je i ranije direktora i predsjednika sa ličnim interesima i lošim namjerama i svi dođu i prođu a mi zakupci ostajemo da pošteno i predano radimo, pružamo usluge gostima i sa osmjehom ih ispraćamo”, navode u saopštenju.

Tvrde i da su neprihvatljivi svi navodi vezani za transparentnost postupka jer su svi dosadašnji postupci bili apsolutno transparentni i omogućavali su tržišnu utakmicu i zadovoljavanje principa konkurentnosti.

„Ovdje se ne radi o pogrešnom tumačenju “prava prečeg zakupa“, već se radi o činjenici da je neophodno pravilno vrednovati ranije iskustvo i ogroman doprinos turizmu koji je svaki pojedinačni zakupac dao. Postavlja se pitanje kako bi izgledala turistička ponuda našeg primorja da je u narednom periodu vode ljudi bez dugogodišnjeg iskustva, bez referenci, koji dodju iz neke inostrane zemlje sa jedinim ciljem da ostvare što veći profit“, stoji u saopštenju.

Ističu da nisu protiv povećanja minimalnih cijena zakupa, već su protiv ukidanja ili smanjenja referenci starim zakupicima plaža što će dovesti do “divljanja” krajnjih cijena zakupa, a samim tim kasnije i divljanja cijena korištenja usluga na samim kupalištima.

“Sve donosioce odluka, ćemo smatrati direktno odgovornim za mogući propast turističke sezone do kojeg može doći zbog rasta cijena na tederima koji se može očekivati ukoliko se ne napravi detaljna analiza, objektivno rezonovanje” i ne sagledaju svi aspekti na koje negativno može uticati povećanje cijena na kupalištima”, poručuju oni.

Smatraju da profit jednog državnog preduzeća ili nečiji sitni lični interes ne treba da bude primarni cilj koji moze ugroziti cijelu predstojeću ali i buduće turističke sezone.

Zakupci plaža traže ostavke Mikijelja i Rađenovića
Tivat – plaža – foto Boka News

“Predlažemo da Morsko dobro podigne cijene do optimuma za njegovo poslovanje – a to je lako sračunati koliko je, a ne da dozvoli da dođe do neravnomjerne trke između crnog novca i stranaca sa jedne strane i legalnih zakupaca sa druge što će dovesti do nerealnog dizanja cijena zakupa koje će se dalje odraziti na sve u lancu koji zavise od njih a na kraju će to biti crnogorski turizam tj- turistička sezona koja će se dovesti u pitanje zbog negativnog imidža kojeg moze imati ukoliko dođe do povećanja cijena na plažama”, poručuju oni.

Zakupci plaža, kažu da u cilju zaštite opšteg društvenog dobra i svoje zaštite traže:

“I – ZADRŽAVANJE PRINCIPA BODOVANJA (STARTNI BODOVI) I postovaljanje istog prema sledecoj formuli:
100 bodova = 50/50

50 bodova da nose reference , plava zastavica 20 bodova, zemlja u zaleđu pet bodova, zadnjih pet godina upravljanje kupalistem po pet bodova godina .

50 – bodova da nosi najveća ponuđena cijena.

Svaki drugi način bodovanja ne bi pružio nikakvu vrijednost zakupcima i obesmislio bi njihovu zaštitu i vrednovanje njihovih referenci i ulaganja koja se daju npr. za Plavu zastavicu kao i ulaganja u infrastrukturu koja su kod nekih zakupaca premašila i 200.000 eura. Plava zastavica sinonim za zaštitu životne sredine i postizanje najvećih svjetskih ekoloških standarda nosi 7.5 bodova pa smatramo da se unizava na ovaj nacin jer u vrijednosnom smislu to je 1 ili 2,3 hiljade eura vrijednosti na tenderu a zakupce ispunjenje standarda za Plavu zastavicu košta od 5.000 do 20.000 hiljada eura po godini, znači u totalu i do 100.000 eura za 5 godina . Iz ovog razloga ne mislimo da će iko više ulagati u Plavu zastavicu to jeste zaštitiu životne sredine i postizanje najvećih ekoloških standarda u zaštiti ako se ta ulaganja obesmisle.

Takođe sa drugačijim načinom vrednovanja referenci obesmisliće se bilo kakva ulaganja budućih zakupaca jer neće moći ništa dugoročno da planiraju.

Ako stari zakupci nemaju reference ili su one male, biće obeshrabreni da ulažu jer svi znamo da se invsticije ne mogu vratiti ni za par godina i kada dodje godina kada oni nešto treba da zarade i naplate mukotrpni rad, neko može da im uzme plažu i ubira plodove njihovog rada.

Takođe smatramo da lokalci, vlasnici zemlje u zaledju moraju imati neku prednost ,jer ipak su oni tu rođeni i sigurno će drugačije gledati na kupališta i drugačije se prema njemu odnositi u odnosu na vlasnike koji tu ne žive nego samo ljeti ubiraju plodove destinacije. Oni će na najbolji mogući način prezentovati i mediteransku kulturu i tradiciju prepoznatljivu .

Imajući u vidu sve pomenuto i da su zakupci koji već godinama upravljaju plažama i privremenim objektima u zoni Morskog dobra uložili vrijeme i značajna sredstva u infrastrukturu svojih kupališta, zaštitu zivotne sredine, a takođe su već u planovima za ulaganja za predstojeću sezonu (sistemske pripreme traju duži niz mjeseci kako bi se kvalitetno uredilo kupalište i obogatili sadržaji) smatramo da im se reference moraju priznati i adekvatno vrednovati i da trebaju imati veće strartne bodove na tenderu.

Na taj način poštuje se i dobra praksa svjetskih destinacija koje vode računa o interesu društva, širi se pozitivan uticaj na lokano stanovništvo, dolazi do izražaja društveni interes i samim tim se štiti da cijene zakupa inventara i ostalih usluga na kupalištima ne budu drastično veće.

Samim povećanjem zakupa kupališta podrazumjeva se doći će i do povećanja cijena usluga čime će se imidž kompletne destinacije ugroziti, a sama destinacija neće više biti konkurentna sa regionom i zemaljama iz okruženja.

Povećanjem cijena zakupa i ukidanjem ili smanjenem referenci i startnih bodova nanijeće se nemjerljiva šteta koju neće biti moguće sanirati narednih godina.

U tom slučaju cijena kompleta ležajki će otići značajno na gore pa će kompleti ležajki i suncobrana npr. na Slovenskoj plaži, Bečićkoj plaži i Ulcinjskim plažama koštati 50-100 eura, što apsolutno nije interes šire društvene zajednice, a što će svakako imati negativne efekte i implikacije na narednu turističku sezonu koju će direktno ove mjere i aktivnosti Morskog dobra ugroziti. Biće pogođen veliki broj gradjana kojima bi plaže praktično postale nedostupne ali i veliki broj malih privrednika koji izdaju apartmane jer bi brzo ostali bez gostiju.

Interes Morskog dobra ne treba da bude mijenjanje zakupaca i nerealno podizanje cijena zakupa, već optimalno povećanje cijena koje oni mogu postići kroz povećanje minimalnih cijena i zaštita interesa cjelokupnog crnogorskog drustva kroz sprečavanje divljanja cijena zakupa što bi se dalje odrazilo na divljanje cijena usluga a samim tim bi i ugrozilo turističku sezonu 2024 ali i sve naredne.

II – PROMJENU POSTUPKA DOBIJANJA GARANCIJA BANKE U SKLADU SA NAMJEROM JP MORSKO DOBRO

Posljednja praksa je bila da se Javnim pozivom zahtjeva da se dostavlja Garancija banke u visini ponuđene cijene ( a ne minimalne – početne cijene) što ostavlja prostor za brojne zloupotrebe. Svaki službenik banke koji ima uvid u izdate garancije ( neke prolaze i kreditne odbore) može zloupotrijebiti ove informacije, javiti potencijalnoj konkurenciji čime se može ugroziti načelo pouzdanosti postupka. Nesporno proizilazi da se na ovaj način mogu desiti brojne zloupotrebe, špekulacije, najmještanja i slično, jer najmanje je 20 ljudi – službenika u svakoj banci uključeno u postupak izdavanja garancije. Poznata je praksa da su u ranijim godinama ,,curile” informacije iz banaka što je ugrožavalo cijeli tenderski postupak i dovodilo do neprijatnih situacija.

Na ovaj način su ugrožena sva načela postupka sprovođenja Javnog poziva. Ponude apsolutno ne mogu biti TAJNE. Apsolutna tajnost postupka je onemogućena jer banke i bankarski službenici na ovaj način znaju cijenu svake ponude i mogu istu u svakom momentu da zloupotrijebe. Opšte poznato je da je to bila praksa u prethodnom periodu. TO MOŽE DA DOVEDE CIJELI TENDERSKI POSTUPAK U PROBLEM I DA ISTI BUDE PONIŠTEN OD STRANE SUDOVA.

Dakle, potrebno je u cilju suzbijanja svih mogućih zloupotreba propisati da se garancije ponude vade na visinu minimalne početne zakupnine propisane Javnim pozivom.

III – ZADRŽAVANJE POSTOJEĆE DUŽINE I VELIČINE KUPALIŠTA

U prilogu ovom Zahtjevu ide i činjenica da su kupališta i ovako mala i teško profitabilna. U slučaju da se ista smanje došlo bi do potpunog obezvrijeđivanja, zakupci bi bili prinuđeni podići cijene koje će kako smo naprijed naveli negativno uticati na turističku sezonu i imidž cijele destinacije.

Ovo je posebno opasno za crnogorske građane jer bi im zbog visine cijena usluga plaže bile extremno skupe i praktično nedostupne. Pored toga jednom dijelu stanovništva bili bi ugroženi poslovi naročito vlasnicima privatnih smještaja jer gosti kada bi čuli da su kompleti ležaljki 50 ili 100 eura izbjegavli bi destinaciju. Znamo kako su mediji iz regiona do sada komentarisali cijene na par hotelskih plaža gdje je takva cijena bila a možemo samo zamisliti što bi nas čekalo da i javna kupališta se približe tim cijenama.

Plaža Jaz – foto Posidon – ilustracija

Takođe došlo bi do totalnog kolapsa u planiranju privremenih objekata jer bi to praktično zančilo da bi svi privremeni objekti sada morali da se izmještaju. Ovo bi prouzrokovalo drastična kašnjenja za ovu sezonu i drastčna poskupljenja usluga. Takođe ovo podrazumjeva određene veće korekcije pa čak i građevinske radove koje realno neće ni sadašnji ni budući zakupci moći završiti u predviđenom roku. Doći će do ogromnog kašnjenja i nakon toga efekti će biti izrazitio loši.

Da ne spominjemo činjenicu da će određeni zakupci u cilju zaštite svojih prava i na pravu zasnovanih interesa pokrenuti upravne sporove odbiti da izadju iz posjeda i zatražiti status stranke u postupcima što može perouzrokovati dodatna kašnjenja jer se neki postupci neće moći završiti ni do kraja sezone.

IV – Zahtjevamo da na tenderu mogu da učestuvuju samo domaća fizička i pravna lica

Napominjemo da na tenderu mogu učestvovati domaća ali pod istim uslovima i strana fizička i pravna lica, koja bi svoj moguće i sporan kapital steknut na sumnjiv način ulagala u Crnu Goru, a ostvarene prihode iznosila iz Crne Gore, što je sve u suprotnosti sa interesima naše Države i narušilo reputaciju Crne Gore, kod već poznatog statusa o ugroženosti od stavljanja na “Sivu listu”.

Trenutno najveći broj zakupaca su investitori – privrednici lokalnog karaktera, koji ovoj Državi plaćaju porez, posluju sa domaćim bankama prema kojima imaju dugoročne obaveze, te zaradu od djelatnosti troše u Državi Crnoj Gori.

Ukoliko se ne prihvate naši zahtjevi za ugrožavanje naše egzistencije i propast turističke sezone smatraćemo odgovorne sve donosioce odluka u lancu”, zaključuju u Udruženju zakupaca plaža.

Vlada: Aktivirana državna garancija za ratu kredita Crnogorske plovidbe Exim banci

0
Vlada: Aktivirana državna garancija za ratu kredita Crnogorske plovidbe Exim banci
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Vlada je usvojla Informaciju o izmirenju obaveza Vlade Crne Gore prema Exim Kina banci po osnovu državne garancije izdate za potrebe kreditnog aranžmana zaključenog između Crnogorske plovidbe AD Kotor i Exim Kina banke.

-Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, iako je za devet mjeseci poslovala pozitivno, ipak nije u mogućnosti da, pored tekućih obaveza, obezbijedi učešće za otplatu januarske rate kredita, Vlada je prihvatila Zahtjev Exim Kina banke za izmirenje dospijelih obaveza po osnovu izdate garancije, u iznosu od 2.478.810 američkih dolara, uvećanih za dodatne troškove kamate koji će se naknadno obračunati od dana dospijeća do dana plaćanja, u eurskoj protivvrijednosti na dan plaćanja-navodi se u saopštenju Vlade.

U diskusiji je naglašeno da se, i po ovom pitanju, Vlada našla u poziciji da rješava jedan od naslijeđenih problema koji je nastao kao posljedica loših odluka u prošlosti.

-Vlada je dužna da, kao garant po predmetnom kreditnom aranžmanu, izmiri obavezu prema Zajmoprimcu, imajući u vidu da je obaveza zasnovana Ugovorom o garanciji i da, u cilju održavanja reputacije i povjerenja koju Crna Gora ima u odnosu sa međunarodním povjeriocima, obaveza mora biti izvršena bez odlaganja.

Važno je napomenuti da će, prema dosadašnjoj praksi, Ministarstvo finansija zahtijevati od Kompanije da nadoknadi troškove koje je Država imala po osnovu izmirenja obaveza u vezi sa garancijom.

Takođe, Ministarstvo finansija će obavijestiti Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i dostaviti potrebnu dokumentaciju, kako bi bile preduzete sve potrebne radnje, radi zaštite imovinsko pravnih interesa Države-kaže se u saopštenju.

Kotor – dva događaja na zatvorenom bazenu u sklopu projekta “Socijalna inkluzija u Crnoj Gori“

0
Kotor – dva događaja na zatvorenom bazenu u sklopu projekta “Socijalna inkluzija u Crnoj Gori“
Bazen u Kotoru

U okviru projekta “Socijalna inkluzija u Crnoj Gori“  Opština Kotor će  ove nedjelje 11.02.2024.godine organizovati dva događaja na zatvorenom bazenu „Zoran Džimi Gopčević“ .

Prvi plivački događaj sa početkom u 10:30 sati biće posvećen starijim osobama i osobama sa fizičkim invaliditetom. Ovaj događaj se organizuje  u saradnji sa Domom starih ‘Grabovac’ Risan i Dnevnim boravkom  za starije osobe i lica sa invaliditetom u Rakitama.
Drugi plivački događaj sa početkom u 11:30h  biće posvećen djeci sa smetnjama u razvoju. Ovaj događaj se organizuje u saradnji sa dnevnim boravkom JU Resursnog centra za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”.

Polaznici prve i druge grupe imaće priliku da uz stručno lice rade vježbe zagrijavanja i disanja, a u bazenu vježbe za povećanje obima pokreta, jačanje mišića i program laganog plivanja uz rekvizite.

Podsjećanja radi, Opština Kotor je u prethodnoj godini započela implementaciju projekta “ Socijalna Inkluzija u Crnoj Gori” finansijksi podržanog od strane Regije Friuli Venezia Giulia.
Osnovni cilj projekta je sprovođenje aktivnosti usmjerenih na inkluziju i socijalnu integraciju ranjivih grupa a pogotovo osoba sa invaliditetom čije su fizičke i senzorne sposobonosti dugoročno narušene. Kroz sportsku praksu, u cilju senzo-motornog i psihofizičkog oporavka promoviše se fizička aktivnost kao rehabilitaciona, edukativna i socijalna praksa po socio-zdravstvenim protokolima. Ove aktivnosti pomažu poboljšanje kvaliteta života i zaštite zdravlja, i predstavljaju jedno od sredstava za socijalnu integraciju.

Više informacija o samom  projektu ali i o Kalendaru događaja i prijavu za jedan od narednih rekreativnih događaja koji će se u okviru ovog projekta organizovati u zimskom bazenu zainteresovani građani mogu dobiti pozivom na broj +382 063276782  i na Instagram profilu ISM Community (@ism_communityhub).

Crna Gora izbjegla Italiju, sa Rumunijom za četvrtfinale i olimpijsku vizu

0
Crna Gora izbjegla Italiju, sa Rumunijom za četvrtfinale i olimpijsku vizu
Vaterpolo – Montenegro v Spain – Aleksa Ukropina

Vaterpolisti Crne Gore su današnjom pobjedom protiv Japana – 13:11, u posljednjem kolu grupne faze, osigurali plasman u osminu finala Svjetskog prvenstva.

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u osmini finala Svjetskog prvenstva igraće sa Rumunijom, ovakav epilog je najbolji mogući za naš tim koji je izbjegao duel sa Italijom i to nakon što je Srbija, u posljednjem kolu naše grupe, savladala SAD 14:12.

“Ajkule“ su sa druge pozicije stigle do meča protiv realno slabije ekipe od sebe i ako pobijede u neđelju obezbijediće vizu za Olimpijske igre.

Iz ove grupe Srbija je izborila direktan prolaz među osam najboljih, samim tim i put u Pariz, dok će Sjedinjene Američke Države sa treće pozicije na megdan Italijanima, koji su u D grupi osvojili drugo mjesto.

Crna Gora traži dio zarade od Bilećkog jezera

0
Crna Gora traži dio zarade od Bilećkog jezera
Bilećko jezero – foto Boka News

Crna Gora pokušaće da valorizuje dio akumulacija Bilečkog jezera, na kojima Bosna i Hercegovina ima četiri hidroelektrane, s obzirom da je petina jezera na crnogorskoj teritoriji.

Bilećko jezero je vještačka akumulacija, nastala 1965. izgradnjom brane na rijeci Trebišnjici, koja u dužini od 11 kilometara, razgraničava Crne Goru i Bosnu i Hercegovinu odnosno bh. entitet Republika Srpska.

Četiri petine površine jezera su u opštini Bileća u Republici Srpskoj, a jedna petina, odnosno 18 odsto, pripada nikšićkoj opštini u rejonu centralne Crne Gore.

Na tim vodama je ’70-ih godina prošlog vijeka izgrađen Hidroenergetski sistem Trebišnjica (HET), iz kojeg struju dobijaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Brojni pokušaji Crne Gore prethodnih decenija, da se sa Bosnom i Hercegovinom dogovori šta joj pripada od tog hidroenergetskog potencijala, bili su bezuspješni.

Crnogorska Vlada premijera Milojka Spajića smatra da je “krajnje vrijeme da Crna Gora valorizuje taj potencijal.”

“Stav Vlade je da se ovo pitanje mora aktuelizovati, kako bi se najefikasnije riješilo u skladu sa međunarodnim pravom i praksom”, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz crnogorskog Ministarstva energetike.

U Elektroprivrede Republike Srpske (EPRS), koje gazduje akumulacijom Bilećkog jezera, spremni su za razgovor sa crnogorskom stranom, potvrđeno je RSE u toj kompaniji.

Šta se zna o Bilećkom jezeru?

Zbog formiranja Bilećkog jezera, površine 33 kvadratna kilometra, potopljeno je više od pet miliona kvadratnih metara crnogorske teritorije, kada je izmješteno nekoliko nikšićkih naselja.

Hidroenergetski sistem Trebišnjica, koji je izgrađen na jezeru, ima četiri hidroelektrane, od kojih su tri u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, dok se proizvedena struja iz četvrte dijeli sa Elektroprivredom Hrvatske jer je ta država učestvovala u izgradnji sistema.

Njihova ukupna godišnja proizvodnja je oko 2,7 hiljade gigavat časova električne energije, što je skoro 90 odsto ukupno proizvedene struje u Crnoj Gori 2022.

Šta kažu u Ministarstvu?

Crna Gora, za razliku od Hrvatske, nije učestvovala u izgradnji sistema Trebišnjica.

Crnogorsko ministarstvo podsjeća da država nikad nije dala pisanu saglasnost za njegovu realizaciju i potapanje dijela svoje teritorije.

To odobrenje je, navode, dala Savezna komisija za vode Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez pisane saglasnosti crnogorske strane.

Kada je hidroenergetski sistem završen, crnogorski član Komisije za prijem rezervisao je pravo da Crna Gora “naknadno postavi zahtjev za zaštitu svojih interesa”.

U vrijeme bivše Jugoslavije, Nikšić je dobijao novčanu nadoknadu od Bosne i Hercegovine za potopljeno zemljište, koja se ne isplaćuje od raspada države 92. godine.

Prethodnih decenija urađene su brojne procjene o udjelu koji treba da pripadne Crnoj Gori u trouglu Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora.

Procjene crnogorske strane su da joj pripada jedna četvrtina od ukupne Bilećke akumulacije.

Šta je do sada urađeno

Ministarstvo navodi da se ovo ”složeno pitanje” tiče tri države, više resora i institucija, te navodi da će djelovati u tri pravca.

“Prvi je postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji voda Bilećkog jezera i rijeke Trebjišnjice i pravična raspodjela. Drugi, pitanje naknade za korištenje voda Bilećkog jezera. Treći, pitanje naknade za potopljeno zemljište”, stav je Ministarstva.

Iz tog resora na čijem je čelu Saša Mujović ističu da nema preciznih podataka koliko je Crna Gora do sada izgubila novca ili kilovata zbog nesaglasja o djelu koji joj pripada.

Ministarstvo ne isključuju rješavanje ovog pitanja arbitražom ili pred Međunarodnim sudom.

“Pitanje Bilećkog jezera se odnosi i na ono što nam je pripadalo u prethodnom periodu. Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj, odgovara status quo, jer na taj način nesmetano koriste potencijal, proizvode električnu energiju a nemaju nikakvih obaveza prema Crnoj Gori”, navodi Ministarstvo.

Ističu da Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, “po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima”.

Pozivaju se na Helsinška pravila o korišćenju voda međunarodnih rijeka i Konvenciju UN-a o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka.

Ocjenjuju da bi sudski proces bio skup i da se rješenje mora tražiti pregovorima.

Šta kažu u Elektroprivredi Republike Srpske

Za razgovor je spremno i rukovodstvo Elektroprivrede Republike Srpske.

“Upoznati smo sa inicijativama i predlozima iz Crne Gore i unutar Elektroprivrede Crne Gore. Shodno tome, održano je nekoliko sastanaka na tu temu. Spremni smo za razgovore i o prošlosti, ali želimo da iniciramo razgovore o budućnosti”, navedeno je u odgovorima RSE iz te kompanije.

Raniji stav direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića je bio da Crna Gora “nema šta da traži jer nije učestvovala u izgradnji elektrana”.

Da li je Petrović i dalje takvog stava, RSE nije dobio odgovor.

Istovremeno, iz te kompanije pozivaju čelnike crnogorske Elektroprivrede da razgovaraju o izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, navodeći da bi to Crnoj Gori donijelo mnogo veće benefite.

Kakav je stav Hrvatske o zahtjevu Crne Gore, nije poznato jer iz tamošnjeg Ministarstva gospodarstva nijesu odgovarali na upit RSE

Oprečna mišljenja struke

Crnogorski hidrolog Slavko Hrvačević u razgovoru za RSE iznosi podatke koji su skoro identični sa procjenama Ministarstva energetike.

“Ne rješavanjem ovog pitanja Crna Gora je gubitnik”, ističe on.

S druge strane, beogradski univerzitetski profesor Branislav Đorđević, stručnjak za prirodne resurse Evropskog savjeta, za RSE kaže da se ovo pitanje ne može izmijestiti iz vremena kada je nastalo.

Ističe i da Crna Gora nije učestvovala u njegovoj izgradnji, iako joj je bilo ponuđeno.

Za njega su, kaže, nerealni proračuni da je Crna Gora izgubila milijarde dolara.

“Sada je, po meni, to otvaranje Pandorine kutije i ne vidim da ima mnogo smisla. Brine me i što su ugledni ljudi iz Crne Gore zastupali tezu da ona učestvuje u vodnom potencijalu jer je sliv sa koga voda dotiče u Trebišnjicu jednim dijelom i u Crnoj Gori”, riječi su Đorđevića.

On smatra da takvi proračuni hidroinženjera nijesu utemeljeni.

“Prema toj logici, za HE Đerdap na Dunavu (Srbija i Rumunija) sve zemlje koje su uzvodno, Njemačka, Slovačka, Austrija trebale bi Srbiji da ispostave račun na osnovu tog navodno njihovog vodnog potencijala”, kaže Đorđević, koji je učestvovao realizaciji najvećih hidroenergetskih objekata u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Hrvačević podsjeća da je Đorđević za beogradski Energoprojekat ranije iznio drugačije mišljenje o podjeli vodnog potencijala između Crne Gore i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske na dijelu Bilećkog jezera.

On je za RSE citirao Đorđevićev nalaz u kome se kaže da je “ukupni hidroenergetski potencijal Bilećkog jezera, koji pripada Crnoj Gori, 20,21 odsto.”

Đorđević, međutim, navodi da je Badinterova komisija stavila tačku na ovakva pitanja, stavom da državi pripada ono “što je u njenim granicama”, te da se u skladu sa tim donose i međunarodne odluke.

Kako do rješenja?

“Treba razgovarati da se uradi neka kompenzacija, ali nikako sa tim radikalnim mjerama da Crna Gora dobije neke milione ili kilovat sate. To sada, prema mom mišljenju, ne bi bilo moguće, te milijarde koje su pominjane. Ja sam bio, prosto, zatečen nelogičnošću takvih proračuna”, kaže Đorđević.

On je stava da Crna Gora ima pravo na nadoknadu za potopljeno zemljište i kompenzaciju za 18 odsto površine Bilećkog jezera na njenoj teritoriji.

Đorđević ističe da bi međunarodna arbitraža u ovom slučaju bila “velika greška”, koja bi skupo koštala, a ne bi se ništa postiglo.

Hrvačević, pak, smatra da bi svaki stručni obrađivač, zajednička komisija, Međunarodni sud pravde ili izabrana arbitraža, raspodjelu riješila u korist Crne Gore.

“Crna Gora, kao titular pripadajućeg dijela vode hidroakumulacije Bilećko jezero, kao javnog dobra, već šest decenija nije ostvarila pripadajuća prava”, naglašava Hrvačević.

On podsjeća da su proračuni prethodnih decenija bili različiti, ali da to pitanje konačno treba riješiti.

Ministarstvo poljoprivrede formiralo tim – Uvjereni da će do početka sezone skloniti “lutajuću” stoku sa ulica

0
Ministarstvo poljoprivrede formiralo tim – Uvjereni da će do početka sezone skloniti “lutajuću” stoku sa ulica
Lutajuća stoka 

Nije prihvaćen predlog koji je Željko Komnenović uputio Vladi u januaru da se odobri sanitarni odstrijel tih životinja



Građani i turisti mogu da odahnu, problem tzv. lutajuće stoke biće riješen do početka turističke sezone – poručuje državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Krsto Rađenović.

On kaže da će se za to pobrinuti tim koji je formirao ministar Vladimir Joković ove sedmice.

Tri faze

– Na sastanku sa ministrom, na kojem su prisustvovali predsjednici opština Tivat i Bar, Željko Komnenović i Dušan Raičević, predstavnici Opštine Budva, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), formiran je tim koji će koordinirati planiranim aktivnostima.

Jednoglasno je zauzet stav da se stoka ukloni sa javnih prostora, odnosno prostora gdje joj nije mjesto. Planirane mjere podrazumijevaju tri koraka – prvi je da se stoka uhvati i sakupi na jednom mjestu (svaka opština će na svojoj teritoriji odrediti lokaciju za tu namjenu), drugi da veterinar pregleda stoku kako bi utvrdio u kakvom je zdravstvenom stanju i treći korak je transport u karantin u Spužu, u okviru UIKS-a – kazao je Rađenović.

Problem stoke koja se kreće bez nadzora postoji godinama, najviše je zastupljen u opštinama na Crnogorskom primorju, ali je ima i na Cetinju, u manjoj mjeri Bijelom Polju i Beranama. Kreće se Jadranskom magistralom, upada u maslinjake, voćnjake, vrtove, a osim što ugrožava bezbjednost saobraćaja (događale su se nesreće) pravi štetu na privatnoj i državnoj imovini i stvara ružnu sliku.

– Procijenjeno je da u Crnoj Gori ima oko 150 takvih grla. Riječ je većinom o “ničijoj“ stoci, dakle bez naušnice. Postoji sumnja da su neka grla obilježena lažnom naušnicom što će komisija provjeriti – kaže Rađenović.

On naglašava kako je apsulutno siguran da će akcija čija će realizacija početi tokom ovog mjeseca uspjeti, te da će stoka biti sklonjena. Preduzeće sve mjere da ne bude ometanja.

– Bilo je ometanja akcija sakupljanja koje su ranije sprovođene. Nećemo dozvoliti da se to dešava, tokom akcija biće obezbijeđena asistencija policije – kazao je Rađenović.

Ombdusman

Slučajem lutajuće stoke bavio se Zaštitinik ljudskih prava i sloboda Crne Gore na zahtjev mještana budvanskih naselja Brajići, Bečići, Sveti Stefan, Reževići, Petrovac i Buljarica. Ombudsman je u septembru 2022. godine, naložio Opštini Budva, Komunalnoj policiji i Komunalnoj inspekciji, Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da ,,uz saradnju, u skladu sa zakonskim obavezama, bez odlaganja, preduzmu sve dodatne mjere i radnje u cilju rješavanja problema“.

Ombudsman je konstatovao da je došlo do kršenja člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

– Potreba za kontrolom kretanja lutajućih životinja motivisana je zabrinutošću o javnoj bezbjednosti i javnom zdravlju. Sve veći broj lutajućih goveda predstavlja značajan problem za javno zdravlje i dobrobit ljudi i životinja. Opasnost koja prijeti građanima, stvarna je i ozbiljna, kojom sve institucije moraju sa dužnom pažnjom da se bave. Ovaj rizik krši njihova prava i slobode, u rasponu od sigurnosti, tjelesnog integriteta do zdravlja. Ignorisanje potrebe zajedničkog pristupa u rješavanju ovog problema i nerazumijevanje i nesagledavanje svih okolnosti konkretnog slučaja, kao i odsustvo zajedničkog djelovanja, što predstavlja njihovu zakonsku obavezu, može imati za posljedicu vođenje postupaka i utvrđivanje odgovornosti države, ne samo na nacionalnom nivou, već i pred Evropskim sudom za ljudska prava. U tom pravcu je Sud već utvrdivao povrede pozitivne obaveze države da garantuje i zaštiti pravo podnosilaca predstavki na poštovanje njihovog tjelesnog i psihičkog integriteta zbog neadekvatnog rješavanja permanentnog problema lutajućih životinja kao što je to urađeno u slučaju Georgel and Georgeta Stoicescu protiv Rumunije – navedeno je u rješenju ombudsmana.

Hitno rješavanje tog problema je 2022. godine tražilo nekoliko turističkih preduzeća – zahtjev je upućen tadašnjem Koordinacionom tijelu za pripremu turističke sezone.

O trošku opština u karantinu boravi 50 goveda

Prve akcije uklanjanja životinja sa javnih površina sprovedene su u Budvi i Tivtu 2021.godine. Uhvaćeno je oko 50 grla koja su zatečena bez nadzora na javnim površinama i transportovana u karantin u Spužu, gdje se i danas nalaze. Troškove zbrinjavanja pokrivaju opštine, Budvu je, na primjer, boravak “ničije“ stoke koštao 50.000 eura, a Tivat 15.000 eura.

Do sada se, kaže Krsto Rađenović, niko nije prijavio da preuzme stoku.

– Tražimo najbolje rješenje za postupanje sa životinjama koje su i dalje u karantinu. Najvjerovatnije će predsjednici opština donijeti odluku da se goveda poklone UIKS-u ili kao što je ranije predlagano domaćinstvima koja su slabijeg imovnog stanja – kazao je Rađenović.

/D. Šaković/

Opština Tivat: Prezentovana Studija javnog gradskog i prigradskog prevoza

0
Opština Tivat: Prezentovana Studija javnog gradskog i prigradskog prevoza
Gradski saobraćaj Tivat

Profesori Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Stanko Bajčetić, Andrea Nađ i Predrag Živanović predstavili su čelnicima Opštine Tivat Studiju javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika, koja je izrađena od strane ove obrazovne ustanove na zahtjev Opštine i Sekretarijata za saobraćaj i komunalne djelatnosti. Prisutni su mogli čuti sve o rezultatima studije, detaljnom presjeku trenutnog stanja i predlozima unapređenja javnog transportnog sistema u vidu poboljšanja mreže linija.

„Dobili smo vrlo kvalitetnu i sveobuhvatnu analizu postojećeg stanja uz jasne predloge kako i na koji način unaprijediti postojeći sistem javnog prevoza putnika u Tivtu. Studijom su definisani i određeni problemi na koje ne možemo uticati, poput geografskog položaja, zakonske regulative ove vrste djelatnosti, ali i limita u smislu veličine tržišta. Ipak studija pokazuje da je veliki broj građana zainteresovan za korišćenje javnog transportnog sistema i u tom smislu možemo razmatrati ulaganje u njegov dalji razvoj“ – ističe predsjednik opštine Željko Komnenović.

Studija je pokazala da trenutno javni prevoz u Tivtu koriste u najvećem broju djeca školskog uzrasta i zaposlene osobe ženskog pola između 31 i 50 godina starosti. Ocjena postojećeg sistema je nezadovoljavajuća, a ocjena svojstava kvaliteta usluga koju pruža prevoznik je pak viša, između dovoljne i dobre. Lošima su ocijenjeni oni aspekti poslovanja koji se odnose na dostupnost prodajne mreže karata, učestalost polazaka, tačnost i redovnost, dok su pozitivnije ocjenjene: cijena prevoza, dostupnost u prostoru, kompetentnost osoblja.

„Ovom smo studijom dobili, ne samo predlog već i detaljnu razradu linija koje mogu dovesti do veće pokrivenosti opštinske teritorije, učestalijeg i samim tim kvalitetnijeg prevoza putnika, a da isti odgovara zahtjevima i očekivanjima građana koji su prikupljeni u anketnom postupku“, navodi sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Mirela Jarić. Ona ističe da je pred Sekretarijatom i Opštinom period u kojem će se detaljno razmotriti svi rezultati studije, donijeti određene strateške odluke i definisati kratkoročne i dugoročne aktivnosti.

„Jedno je sigurno, rad na unaprjeđenju javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika je veoma kompleksan, i nastavlja se sa željom da u perspektivi udovoljimo potrebama građana, te promjenimo njihov stav o ovom vidu prevoza, na način da, koliko to bude moguće, pomjerimo fokus sa putničkih automobila na održivije vidove transporta. Naravno, u isto vrijeme ključan je rad na poboljšanju putne infrastrukture, jer ona direktno utiče na kvalitet usluge prevoza.“ – dodaje Jarić.

Nakon što lokalna uprava razmotri detaljno sve rezultate studije, te sagleda sve resursne mogućnosti, pristupiće se izradi tenderske dokumentacije koja će sadržati i ažuriran Plan linija, te će u narednim mjesecima biti objavljen novi javni poziv za pružanje usluga javnog linijskog gradskog i prigradskog prevoza putnika. Opština Tivat poziva sve zainteresovane prevoznike licencirane za javni gradski i prigradski prevoz putnika da prate rad Sekretarijata i objavu javnog poziva u narednom periodu.

Prezentaciji Studije prisustvovali su potpredsjednik opštine Jovan Brinić i predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković. Opština Tivat zahvaljuje svima koji su učestvujući u anketi pomogli realizaciji ove studije, a samim tim dali doprinos i procesu unaprjeđenja sistema javnog prevoza putnika u Tivtu.

Položeni vijenci povodom 106. godišnjice pobune mornara u Boki

0
Položeni vijenci povodom 106. godišnjice pobune mornara u Boki
Polaganje vijenca – foto Opština Tivat

Povodom obilježavanja godišnjice pobune mornara u Boki 1918. godine, predjsednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i potredsjednik Opštine Siniša Kovačević položili su vijenac na spomenik strijeljanim mornarima u Škaljarima.

Vijence su položili i ataše Ambasade Republike Češke Lukas Maudr, predstavnici Bokeljske mornarice i OBNOR Tivat i Kotor.

Prčanjska “Pašticada” više od tradicije

0
Prčanjska “Pašticada” više od tradicije
Prčanj – foto Z.Nikolić Boka News

Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte 2024. godine nastavljaju se ovog vikenda “Pašticadom” na Prčanju u Domu Slobode, subota 10. februara od 19 sati.

Nekada su nakon spaljivanja karnevala na prčanjskom mulu, svečanu večeru uz paštu i njoke mještani su pripremali jedan kod drugoga, po kućama, a u novije doba, to je preraslo u zajedničku zabavu u Domu Slobode.

Stari običaj su obnovili članovi KUD „Napredak” 1975. godine, koji se nastavio do današnjih dana, sa jednom pauzom ratne 1991.godine.

Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na našim prostorima, koja se održava više od šest decenija i kojoj prisustvuju prčanjski domaćini i brojni gosti.

Pašticada je dio tradicije mjesta, a ovaj običaj iz Venecije, koja je bila centar karnevalskih svečanosti, donijeli su pomorski kapetani.

Organizatori su NVO Bope i MZ Prčanj.

Šoć: Gejming industrija može da produži turističku sezonu u Crnoj Gori

0
Šoć: Gejming industrija može da produži turističku sezonu u Crnoj Gori
Filip Šoć – foto Mediabiro

Crna Gora se polako, ali sigurno pozicionira na svjetskoj gejming mapi, a takvom napretku u velikoj mjeri doprinosi Savez elektronskih sportova Crne Gore koji već deceniju predano radi na razvoju gejminga i elektronskih sportova u našoj državi.

Savez je značajnim uspjesima i projektima priveo prošlu godinu kraju, a još ambicioznije su započeli 2024. godinu. Januar mjesec je obilježio prvi Global Game Jam u organizaciji SESCG i Turističke organizacije (TO) Bar.

“Game Jam je globalni turnir u pravljenju igrica i iskreno veliko iznenađenje za nas u Crnoj Gori. Mi smo očekivali četiri do pet timova, a na kraju je bilo blizu 30 timova koji su se prijavili i blizu 100 takmičara. Naravno takmičili su se ljudi koji žive u Crnoj Gori, a osim Crnogoraca tu su bili Rusi, Ukrajicni, Turci. Veliki broj igrica je nastao od 27 prijavljenih timova, završeno je nekih 14 projekata. O tome koliko je veliki Game Jam projekat na globalnom nivou govori da je učestvovalo preko 35.000 takmičara na 793 virtuelne lokacije i napravljeno je preko 6.000 različitih igrica u ta dva dana,” objasnio je predsjednik Saveza elektronskih sportova Crne Gore, Filip Šoć.

Značajna prekretnica za e-sportove i predane i talentovane crnogorske gejmere nedavno je napravljena kada je prvi put u istoriji crnogorskog sporta za nagradu Sportista godine kandidovan e-sportista, Pavle Bošković.

“Iskreno, to je veliki značaj, prvo za Savez elektronskih sportova Crne Gore, a onda i za cijeli Adria region, Evropsku i Svjetsku federaciju jer je COK drugi Olimpijski komitet u svijetu koji je nominovao e-sportistu za Sportistu godine. Pavle to i zaslužuju za svu njegovu popularnost i karijeru,” kazao je Šoć.

Ipak, potrebno je napraviti još više koraka kako bi se šira javnost upoznala sa svim potencijalima crnogorske gejming indistrije i mogućnostima da se upravo kroz turnire u e-sportu i konvencije za izradu video igara da veći doprinos crnogorskoj ekonomiji i turizmu.

“To mislim da Bar trenutno najbolje radi. Rade na tome da se targetiraju kao IT gejming grad. Crna Gora ima veliki značaj kao bootcamp destinacija. Fenomenalna turistička sezona u Crnoj Gori traje nekih dva mjeseca, a mi možemo da je sigurno produžimo na šest, sedam mjeseci. Mimo toga, ona je odlična kao festivalska destinacija gdje se mogu održavati različiti turniri. U martu bi Crnu Goru trebao da posjeti direktor BLAST-a, jednog od najvećih Counter-Strike turnira i u planu je da Crna Gora iduće godine bude domaćin BLAST-a,” najavio je predsjednik SESCG.

Za ovu godinu SESCG će sprovesti četiri velika projekta, jednan je bio Game Jam koji je završen, u maju će biti održan E-fudbal turnir i European Gaming Summit gdje će biti govornici iz cijelog svijeta, u oktobru će biti upriličena dva turnira, a za decembar najavljuju OGM.

“U narednom periodu prvo kreću kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje će se održati u Rijadu, poslije toga će biti kvalifikacije za drugo GEF Svjetko prvenstvo koje će se održati u Pekingu, trenutno je aktuelno FIFA Evropsko prvenstvo – EA Football 24 na kojem nas predstavlja Luka Manojlović, zatim će biti nacionalne kvalifikacije, nacionalni turniri, zatim ovaj EA Football koji će se održati u maju. Sigurno nas kao i svake godine očekuje raznolik program dešavanja. Biće par Game Jam-ova ove godine, biće tu i  edukativni dio, tako da ćemo sigurno posjetiti šest do sedam gradova u Crnoj Gori gdje ćemo organizovati panel diskusije i edukaciju o programiranju, pravljenju igrica, o tome što je e-sport, što je gejming industrija i kako Crna Gora može da iskoristi sve te potencijale,” najavio je Šoć.