U sudaru putničkog automobila i autobusa, na magistralnom putu Kotor – Risan, teško je povrijeđena jedna osoba, saopšteno je iz Vatrogasne jedinice Kotor.
Iz kotorske Vatrogasne jedinice na Fejsbuku su /Facebook/ napisali da se nesreća dogodila u mjestu Sveti Stasije.
Oni su, kako su dodaje, na mjesto događaja izašli sa troje vozila i sedam vatrogasaca.
“Upotrebom spasilačkih alata izvučena je jedna osoba iz putničkog motornog vozila sa težim povredama”, naveli su iz Vatrogasne jedinice.
Crnogorski državljanin Miloš Radonjić, skiper broda ‘Maksi Jena’, jedan od protagonista nedavnih izdanja regate Barkolana, uhapšen je u Trstu pod optužbom za međunarodnu trgovinu drogom i pranje novca. On je, prenosi RAI, uhapšen dva dana prije početka 55. izdanja regate.
Vijest je objavljena tek danas u članku u Korijere dela sera, mada je uhapšen 6. oktobra, a za RAI su je potvrdili iz štaba policije u Trstu.
Radonjić, koji je u grad stigao nekoliko dana prije Barkolane, uhapšen je na osnovu međunarodne potejernice koju je 15. septembra izdao Sud nadležan za Istočni okrug Njujorka, u Sjedinjenim Državama, piše RAI.
“Već pobjednik nekoliko značajnih regata, 33-godišnji Radonjić, crnogorski državljanin, dugo je bio na udaru istraga iz Ministarstva unutrašnje bezbjednosti i drugih federalnih agencija SAD, koje ga smatraju jednim od vođa transnacionalne kriminalne organizacije”, piše RAI.
Istraga američkih istražitelja trajala je godinama i takođe se zasniva na presretnutim porukama i drugim komunikacijama koje je grupa razmjenjivala putem različitih web aplikacija. Prema optužnici, Radonjić je “koordinirao planiranje i transport” pošiljki droge iz Južne Amerike u Evropu. Iz tog razloga, s obzirom na njegovu “veoma veliku opasnost“, zatraženo je njegovo hapšenje, piše RAI.
Italijanska novinska agencija Ansa piše da je Radonjić na saslušanju pred Apelacionim sudom u Trstu rekao da je riječ o netačnim tvrdnjama. Američke vlasti ga, međutim, smatraju opasnim šefom klana “Kavač” koji je tri puta organizovao i pokušao da u Evropu unese ukupan tovar od 2.602 kilograma kokaina koji je trebalo da bude utovaren na američki brod iz Ekvadora ili u vodama kod obala Kolumbije, piše Ansa.
Barcolana, lo skipper Milos Radonjic arrestato per traffico di droga https://t.co/R8eqhJxt5K
— Sky tg24 (@SkyTG24) October 30, 2023
Istraživanje BIRN-a pokazalo je da oko 64 odsto ruskih firmi u Crnoj Gori ima jednog zaposlenog, dok se od jedne kompanije otvorene nakon invazije na Ukrajinu u državni budžet slije 837 eura.
Crnogorski budžet od novootvorenih ruskih kompanija imao je korist od 4,89 miliona eura, što je 837 eura prosječno po jednom preduzeću, pokazalo je istraživanje BIRN-a.
Podaci koji su BIRN-u dostavljeni iz Uprave prihoda i carina pokazali su da oko 64 odsto firmi koje su osnovali ruski državljani ima jednog zaposlenog, dok 22 procenata osim osnivača nema registrovanih radnika.
Prema podacima Uprave prihoda i carina ruski državljani su od februara 2022. do početka jula ove godine u Crnoj Gori osnovali 5.846 firmi. Zvanični podaci Uprave koji su objavljeni prošlog marta pokazali su da je tokom 2021. godine u Crnoj Gori registrovano 4.600 ruskih firmi.
Iz Uprave za prihode navode da su ukupne uplate ruskih firmi po osnovu poreza i doprinosa od februara 2022. do 4. jula 2023. godine iznosile 4,89 miliona eura. To znači da je država od jedne registrovane ruske firme, od uplate poreza i doprinosa, imala korist od 837 eura.
Ekonomski analitičar Boban Stanić smatra da nadležni trebaju da podrže legitimno poslovanje stranih investitora, ali i da spriječe potencijalne zloupotrebe sistema.
“Veoma je važno da institucije imaju precizne mehanizme za razlikovanje investicija. To podrazumijeva prepoznavanje onih koje donose stvarnu vrijednost ekonomiji, u odnosu na one od koje možda nema dugoročne koristi”, kazao je Stanić za BIRN.
“Treba izgraditi jedan sveobuhvatan pristup, koji ne samo da privlači strane investicije, već i promoviše transparentnost, odgovornost i dugoročnu održivost”, dodao je on.
Broj malih firmi koje su u Crnoj Gori otvorili državljani Rusije porastao je nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Zbog napada na susjednu državu Evropska unija uvela je ekonomske sankcije Rusiji kojima je, između ostalog, jedan dio ruskih i bjeloruskih banaka isključen iz SWIFT sistema međunarodnog plaćanja dok je ruskim kompanijama zabranjeno savjetovanje u IT sektoru.
Komentarišući otvaranje novih firmi odlazeći premijer Dritan Abazović prošlog juna kazao je da su mnoge svjetske IT kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru kao i da su neke već započele poslovanje u njoj.
Tadašnji ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je u maju 2022. kazao da, zbog rata u Ukraijini, očekuje rast broja ruskih i ukrajinskih kompanija u Crnoj Gori.
“Uvjeren sam, a to pokazuju i podaci, da mnogo kompanija koje su poslovale u Rusiji i Ukrajini žele da biznis prebace u sigurnije krajeve i da je Crna Gora jedna od atraktivnijih destinacija za to”, kazao je Đurović za televiziju “Vijesti”.
Ipak, prema podacima Uprave prihoda i carina ruske firme u Crnoj Gori imaju ukupno 6.106 zaposlenih, od čega petina radi u firmama koje se bave kompjuterskim programiranjem i konsultantskim djelatnostima u oblastima informacione tehnologije. Podaci Uprave su pokazali da ruski državljani u Crnoj Gori otvaraju i firme koje se bave trgovinom, kao i dizajnerske i reklamne agencije.
Preko firme lakše do boravišne dozvole
Programer Aleksei Gudashev jedan je od mnogobrojnih Rusa koji su preselili kancelariju u Crnu Goru, nakon što im je onemogućeno da rade sa stranim klijentima zbog međunarodnih sankcija. U agenciji za informacione tehnologije, koju je prošlog marta registrovao u Herceg Novom, Gudashev je jedini zaposleni.
“Nakon što otvorite firmu možete legalno raditi sa stranim klijentima, ali i dobiti boravišnu dozvolu u Crnoj Gori”, rekao je Gudashev.
“Ipak, proces nije tekao brzo. Od osnivanja firme u Crnoj Gori do prve uplate prošlo je osam mjeseci“, navodi on.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova BIRN-u su kazali da je od februara 2022. do jula ove godine državljanima Rusije izdato ukupno 29.294 dozvola za privremeni i stalni boravak. Prema podacima MUP-a više od polovine izdatih dozvola (14.983) su za privremeni boravak i rad (tzv. radne dozvole).
Zakonom o strancima precizirano je da strani državljani mogu boraviti u Crnoj Gori do 90 dana, dok im je za duži period neophodna dozvola za privremeni boravak. U Zakonu se navodi da se dozvola za privremeni boravak, između ostalog, može izdati stranom državljaninu koji namjerava da boravi u Crnoj Gori zbog posla.
Dozvola za privremeni boravak dobija se dostavljanjem dokaza stranog državljanina da radi za kompaniju u Crnoj Gori ili potvrdom o osnivanju kompanije.
Gudashev ističe da većina ruskih državljana otvara firme kako bi mogli ostati u Crnoj Gori, navodeći da motiv nije isključivo lakše poslovanje sa inostranim partnerima.
“Većina preduzeća se otvara samo da bi ljudi živjeli u Crnoj Gori i mislim da mnogi ljudi biraju ovu zemlju upravo za život, a ne za poslovnu emigraciju”, navodi Gudashev.
“Samozaposleni poput mene ne uzimaju poslove u Crnoj Gori. Oni izvoze usluge u druge zemlje i ovdje plaćaju porez”, zaključuje Gudashev.
Zakon o privrednim društvima omogućava lako registrovanje firme, jer je njime predviđeno da crnogorski i strani državljani mogu registrovati društvo sa ograničenom odgovornošću sa osnivačkim kapitalom od jednog eura.
Prema podacima Uprave prihoda i carina 161 preduzeće koje su osnovali ruski državljani već je ugašeno, tri su otišla u stečaj, dok je jedno obrisano iz registra.
Ruski državljani firme najčešće registruju u opštinama na crnogorskom primorju, gdje prednjači Budva sa 1.975 firmi. Prema zvaničnim podacima u Podgorici je registrovano 1.192 firmi, u Herceg Novom 1.000, dok je u Baru 977 privrednih društava koje su osnovali ruski državljani.
U Tivtu je registrovano 296 ruskih firmi, Kotoru 159, Cetinju 141, dok je u Mojkovcu, Kolašinu i Šavniku po jedna firma čiji su osnivači ruski državljani.
Stanić ističe da Crna Gora nije jedina država u kojoj registrovanje firme olakšava dobijanje boravišnih dozvola.
“Brojke koje pokazuju da veliki dio ovih firmi ima mali broj zaposlenih ili čak nema registrovanih radnika mogu biti indikator da poslovanje nije primarni cilj. To bi moglo sugerisati da je stvaranje firmi strategija za obezbeđivanje prava na boravak, umjesto legitimnog poslovnog interesa”, istakao je Stanić.
Polovina stranih firmi nije platila poreze
Prema zvaničnim podacima najveći ruski poslodavac u Crnoj Gori je IT kompanija “First Line Software” koja, kako navode u UPC, zapošljava 201 osobu, dok kompanije “Synthesis of Intelligent Systems“, “Linux Development” i „BD Software” imaju između 27 i 42 radnika. Sve su registrovane u Budvi, a finansijski bilansi ovih kompanija pokazuju da su za prošlu godinu imali 3,27 miliona prihoda i 3,09 miliona eura rashoda.
Iz ovih kompanija BIRN-u nisu odgovarali na pitanja u vezi motiva poslovanja u Crnoj Gori.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore istakli su da se poslovanje ruskih kompanija u Crnoj Gori može posmatrati kroz dva perioda – prije i nakon početka rata u Ukrajini. Oni su naveli da prvoj grupi pripadaju kompanije koje su u Crnoj Gori prisutne godinama i koje zapošljavaju značajan broj radnika, dok se od početka rata u Ukrajini otvaraju uglavnom male firme.
Iz Unije poslodavaca upozorili su i da oko 50 odsto novoosnovanih firmi, čiji su osnivači strani državljani, nisu predale završne račune ni podmirile poreske obaveze.
“Takva postupanja treba rješavati institucionalno i pravovremeno, a sve iz razloga što sam čin registracije firme ne predstavlja siguran dokaz o namjeri obavljanja privredne aktivnosti, već može biti i pokriće za druge stvari, kao npr. trajni boravak”, kazali su u Uniji poslodavaca.
Na pitanje koji su ekonomski benefiti po državu od poslovanja ruskih kompanija, iz Centralne banke (CBCG), BIRN-u su dostavili podatke o stranim direktnim investicijama.
Prema podacima CBCG ukupan bruto priliv stranih investicija za prvih pet mjeseci iznosio je 361 milion eura, od čega je najveći broj direktnih investicija došao iz Rusije u vrijednosti od 52,5 miliona eura.
Struktura ulaganja pokazuje da se 26,8 miliona eura odnosilo na prodaju nepokretnosti, 13,18 miliona na interkompanijski dug, odnosno pozajmljivanje novca od matičnih firmi iz inostranstva, a 12,3 miliona na investicije u domaća preduzeća i banke.
Stanić smatra da je alarmantan podatak da polovina novoosnovanih firmi nije podmirila svoje poreske obaveze.
“Ovo ne samo da predstavlja kršenje zakonskih normi, već pokazuje i potencijalni problem u održivosti ovih poslovnih poduhvata. Stoga, postoji potreba za strožim regulatornim mjerama kako bi se osiguralo da sve firme ispunjavaju svoje finansijske obaveze”, kazao je Stanić.
U susretu 21. novembru Danu Opštine Tivat, lokalna uprava je podržala organizaciju niza kulturnih, edukativnih, sportskih i zabavnih manifestacija koje će se održati u Tivtu tokom novembra, a u sklopu tradicionalne manifestacije „Novembarski dani“.
Pozivu Sekretarijata za društvene djelatnosti da učestvuju odazvalo se oko 35 institucija, nevladinih i sportskih organizacija i pojedinaca. Od 1. do 30. novembra biće organizovano 58 događaja, uključujući i svečanu sjednicu Skupštine opštine planiranu za 21. novembar. Na kalendaru „Novembarskih dana“ naći će se tradicionalni sportski turniri i kupovi, brojni edukativni događaji za djecu i mlade, izložbe, koncerti, predstave, književne i autorske večeri.
„Ova godina u znaku je velikog jubileja školskog broda „Jadran“, 90 godina od njegovog upisa u flotnu listu i prvog uplovljavanja u Tivat. Posebna veza ovog broda i našeg grada bila je inspiracija za dizajn plakata Novembarskih dana ali i drugih štampanih materijala koji će pratiti proslavu Dana opštine, poput pozivnice za svečanu sjednicu SO i godišnje Revije“, navode iz lokalne uprave.
Opština Tivat pozvala je Udruženje likovnih umjetnika Tivta da učestvuje u izradi likovnih rješenja za ovogodišnje praznične dane. Član udruženja čiji senzibilitet najbolje odgovara ovogodišnjoj manifestaciji bila je multimedijalna umjetnica Ana Bulatović – Lili koja je izradila vizuelna rješenja za plakat Novembarskih dana, za pozivnicu i naslovnu stranu Revije. „Jadran je bio inspiracija, brod kao cjelina ali i detalji lako prepoznatljivi svima koji su bar jednom uživali u njegovoj ljepoti. Koristila sam svoje i fotografije Turističke organizacije, koje sam zatim likovno i dizajnerski dorađivala kako bismo dobili formu malog umjetničkog djela koje vrijedi sačuvati i kada manifestacija prođe“, istakla je Ana Bulatović – Lili.
Školski brod „Jadran“ uploviće u Tivat tokom novembra, a za period od 20-22. novembra planirani su Dani otvorenih vrata, kada će svi koji žele moći da obiđu ovaj izuzetan jedrenjak. Tokom Dana opštine, Tivat će posjetiti i brojne delegacije gradova prijatelja i pobratima Opštine Tivat, što će biti prilika da se grad predstavi u najljepšem svjetlu.
Zbog rata na Bliskom istoku pogoršala se sigurnosna situacija u Europi. Više zemalja uvelo je privremene kontrole na svojim granicama. Slovenija je prije tjedan dana uvela kontrole na graničnim prijelazima s Hrvatskom i Mađarskom, a sada je tu mjeru produljila do 19. studenog. Italija je pooštrila mjere na granici sa Slovenijom. Uz policiju, sada su poslali i vojsku.
Ekipa HRT-a obišla je više graničnih prijelaza uključujući i one na kojima se i ranije bilježio veliki broj ilegalnih ulazaka na talijanski teritorij. Promet se odvija bez poteškoća. Ima nešto usporavanja prometa, radi sporadičnih kontrola dokumenata, ali ništa zabrinjavajuće, javila je za središnji Dnevnik HTV-a Dajana Kruneš.
– Kontrole na granicama provode se od 21. listopada, 24 sata dnevno. Nelagodu kod prelaska granice možda može činiti to prisustvo vojske, ali kako su rekli talijanskoj vladi, ove sigurnosne mjere bile su nužne zbog potencijalne opasnosti od terorističkih napada i ilegalnih migranata, dodala je.
Podsjetila je da je istočnu kopnenu talijansku granicu od početka godine ilegalno prešlo 16.000 ljudi, a da se više od njih 140.000 iskrcalo na obali. Prošle godine zabilježeno oko 80.000 prelazaka.
Za idući tjedan najavljen je i sastanak na razini triju ministara unutarnjih poslova, Slovenije, Italije i Hrvatske, kada bi se trebala raspraviti ova situacija. Talijani razmišljaju čak i o kontroli granice dronovima. Napominju, sve ovo bilo nužno radi bolje i dodatne sigurnosti njihovih građana.
Posljednjih tjedan dana granica između Slovenije i Italije prelazi se uz predočenje dokumenata i pod budnim okom policije, a priključila joj se i vojska. Stupanj sigurnosti podignut je na višu razinu, a da bi se to i postiglo, talijanska vlada uvela je granične kontrole. Ilegalni ulasci na talijanski teritorij jedan su od razloga, uz međunarodnu sigurnosnu situaciju, za uvođenje graničnih kontrola.
– Kontrole koje se provode ovih dana opravdane su. Mislim da bi na snazi trebale biti tijekom cijele godine. Schengen je dobar, ali postoje rupe u prelascima granica, posebno na šumskim putovima, smatra Adriano.
Salavatore dodaje kako je talijanska država vjerojatno imala dobar razlog za povratak kontrola na granice. “Možda postoji i određeni strah od potencijalnih rizika, tako da bolje spriječiti, nego liječiti, kaže. Da prisutnost policije i vojske na granici daje dozu sigurnosti, smatra i Katerina.
Sličnog su mišljenja i mještani sa slovenske strane granice. Primjerice u Kozini, uz samu granicu.
– Možda za nas u Sloveniji i Hrvatskoj kontrole na granici nisu baš dobre, ali dobro je da su uvedene jer imaš pod kontrolom sve što se događa zbog ilegalnih prelazaka, kaže Vito iz Slovenije.
Od početka godine preko istočne granice u Italiju je ilegalno ušlo više od 16 000 ljudi. Ima puno toga, prema Trstu, dodaje Vito – tako pričaju policajci koji dolaze u njegov lokal.
U nekoliko idućih mjeseci kompletan koridor Vc trebao bi biti u izgradnji, odnosno radovi bi trebali početi i na preostalim dionicama ove prometnice koja će po svojoj izgradnji predstavljati žilu kucavicu ove zemlje jer će omogućiti da se veliki dio srednje Evrope poveže s jugoistočnom Evropom i Jadranskim morem.
Sredstva i natječaj
Kako su objasnili iz JP Autoceste Federacije BiH, trenutno se radi na aktivnostima koje bi trebale osigurati ugovaranje dionice Mostar sjever – Mostar jug, zatim jedne od najznačajnijih dionica koridora Vc tunela Prenj, čiji će završetak ujedno označavati i završetak izgradnje ove prometnice, kao i tunela Kvanj. Prema riječima v. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denisa Lasića, plan je u ovoj godini u Hercegovini početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Također se planira i ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu koridora Vc na potezu od Maglaja do Žepča u dužini od 12 kilometara.
Početkom radova na spomenutoj dionici u izgradnji će biti kompletan sjeverni dio koridora Vc. Lasić navodi i kako je plan tokom prve polovine sljedeće godine ugovoriti i dionicu Mostar jug – tunel Kvanj.
Uz početak radova na ovoj dionici u izgradnji će biti kompletan južni dio koridora Vc. Kako bi radovi bili kompletirani, potrebno je osigurati sredstva i raspisati natječaj za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, a koja je trenutačno u fazi izrade projektne dokumentacije.
Kada je riječ o tunelu Prenj, iz JP Autoceste FBiH ustvrdili su kako će to biti tehnički najzahtjevnija i jedna od najkompleksnijih građevina u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Kako bi se taj građevinski pothvat ostvario, pomoći će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investicijska banka (EIB), koje će izgradnju tunela Prenj i prilaznih dionica finansirati s po 300 mil EUR (ukupno 600 mil EUR).
Što će biti završeno
Tunel Prenj će biti na dionici autoceste između Konjica i Mostara i bit će najduži tunel na koridoru Vc, deveti najduži tunel u Evropi i 30. najduži tunel u svijetu. Preciznije, njegova dužina će iznositi 10,9 kilometara. Procjena je da će izgradnja stajati 400 mil EUR te će trajati šest godina. Tunel će imati dvije tunelske cijevi i veliki broj poprečnih veza između cijevi, inteligentni sustav upravljanja prometom, reguliranu separatnu odvodnju stijenske vode i vode s prometnice, opsežno osvjetljenje i signalizaciju.
Ovo će biti prvi tunel u Bosni i Hercegovini i regiji duži od šest kilometara. Važno je naglasiti kako će se izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar skratiti s dva sata na nešto manje od jednog sata. Prema najavama iz JP Autoceste Federacije BiH, do kraja ove godine kroz Hercegovinu će biti završen i spojen 21 kilometar autoceste.
Prema Lasićevim riječima, dionica Počitelj – Zvirovići bit će završena i puštena u promet do kraja ove godine. Riječ je o dionici koja se veže na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići – Bijača, a koja je već neko vrijeme u funkciji. Radovi se odvijaju i na sjeveru zemlje.
– Kada je riječ o sjevernom dijelu koridora Vc, krajem sljedeće godine bit će pušten u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča – kazao je Lasić.
Dodao je i kako je trenutno na izgradnji koridora Vc aktivno osam gradilišta, odnosno da se radi na izgradnji ukupno 61 kilometra ove prometnice kroz cijelu FBiH.
U Budvi je proteklog vikenda održan 4. Memorijalni kup Andrija Gazivoda u podvodnom ribolovu na kojem je učestvavlo 12 ekipa iz Hrvatske i Crne Gore.
Prvo mjesto osvojila je ekipa “Deep blue 2“ iz Podgorice za koju su nastupali Jole Šaranović i Boris Vujović sa 16.555 bodova.
Drugo mjesto pripalo je ekipi „Galeb – Tuna“ (Ilija Purlija, Nikola Bulajić) sa 9.345, a treće ekipi „Galeb“ Tivat (Nikša Miljanić, Damir Deković) sa 8.730 bodova.
Četvrta je bila ekipa „Deep blue 1“ Podgorica, a peta „Tuna 1“ iz Budve.
Uzoran tehnički organizator bio je klub „Budva“
Preko oba crnogorska aerodroma prošlo je više od dva miliona putnika zaključno sa 8. oktobrom, dok su prihodi u prvih devet mjeseci na nivou od 28 miliona eura, saopštio je predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Eldin Dobardžić.
On je, gostujući u emisiji Dobro jutro Crna Goro, najavio otvaranje novih ruta.
“Ishodi razgovora su za nas i više nego dobri, rekao bih odlični, iznad očekivanja i mi smo u toku tih razgovora potvrdili od strane avio-kompanija s kojima smo obavljali razgovor o otvaranju nekih novih linija koje će se desiti početkom ljetnje sezone, koja počinje krajem marta”, rekao je Dobardžić.
On je naveo da će to biti od sredine aprila, maja, a neki su im potvrdili da će letovi početi tokom juna, prenosi portal RTCG.
“Ono što mene raduje u ovom momentu jeste da postoji značajno interesovanje za aktivaciju nekih ruta sa tivatskog aerodroma, jer očekujem da upravo i sa potvrđivanjem tih novih ruta, a to su rute koje nam je potvrdio Juro Vinsko, dio Lufthansa Grupe, prvi put će uspostaviti liniju između Tivta i Berlina, koja jeste strateška ruta, što nas je, naravno, obradovalo”, kazao je Dobardžić.
Zatim Air Baltic, koji će uspostaviti liniju između Tivta i Talina, što je do sada radila naša nacionalna avio-kompanija.
“Postoji dalje značajno interesovanje. Potvrdio je naravno i Rigu, sa tog tržišta baltičkih zemalja. I ono što jeste novina je da će Podgorica biti u toku ljetnje sezone povezana prvi put sa turskim Izmirom. Pegasus je u našoj komunikaciji dao nama, da kažem, mogućnost da razmišlja o otvaranju linije Podgorica-Abu Dabi, koja je na našoj strateškoj ruti”, kazao je Dobardžić.
Službenici policije su, tokom vikenda, uhapsili 24 osobe zbog vožnje pod dejstvom alkohola.
Iz Uprave policije je saopšteno da je u Crnoj Gori za vikend saobraćajna policija evidentirala 51 saobraćajnu nezgodu u kojima je šest osoba povrijeđeno teže, a 20 lakše.
Navodi se da je podnijeto 130 prekršajnih prijava, izdato 1.025 prekršajnih naloga, oduzeta 22 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju”, kazali su iz policije.
Predstavnici uprave i sindikata Instituta “Simo Milošević” iz Igala danas bi trebalo da potpišu kolektivnu ugovor na koji se čeka već deset godina, pišu Vijesti.
Kolektivni ugovor o pravima radnika u ovoj kompaniji je dogovoren još u junu, a Vlada ga je usvojila u petak nakon konačne ocjene.
Dosadašnji kolektivni ugovor nije bio usklađen sa granskim kolektivnim ugovor za oblast zdravstva, odnosno radnici Instituta imali su niže zarade i manji obim prava.
Zbog ove neusklađenosti radnici su u posljednjih deset godina dobili veliki broj tužbi, što je Institut koštalo više miliona EUR, a zbog tih presuda često je imao i blokade računa.
Vrijednost tužbi koje su sada aktivne iznosi oko šest miliona EUR.
Potpisivanje ovog ugovora neophodno je i da bi Institut konkurisao za nastavak saradnje sa norveškim Fondom zdravstva za narednu godinu. Norveški program do sada je činio oko četvrtinu godišnjih prihoda kompanije, pa bi prekid ove saradnje bio koban za Institut. Prema ranijim najavama, konkurs norveškog fonda traje do sredine novembra.
Norvežani su, između ostalog, tražili da Instutut potpiše kolektivni ugovor, da garantuje likvidnost, odnosno da neće biti blokada računa, i da će njihovi korisnici dobiti tražene usluge.
Vlada je ranije donijela odluku o preuzimanju duga Instituta prema Jugobanci u stečaju od sedam miliona EUR, čime se izbjegla blokada računa po ovom osnovu.
Vlada je prošle sedmice donijela zaključak da državni Fond zdravstva sagleda mogućnosti o povećanju obima usluga sa Institutom i njihovih cijena, kako bi omogućio osiguranicima da koriste usluge Instituta, ali i Institutu da ima veće prihode potrebne za nastavak rada.
Iz sindikata su ranije saopštili da će potpisivanje ugovora i povećanje zarada zaposlenih, odnosno njihovo izjednačavanje sa platama u javnom zdravstvu, spriječiti dalji odliv radnika iz Instituta, što je bilo veliki problem za njegovo dalje funkcionisanje.
Do sada nije zvanično saopšteno koliko bi povećanje koeficijenata za zarade u Institutu uticalo na rast njegovih troškova.
On je prošle godine imao 10,7 miliona EUR prihoda, a 15,1 milion rashoda. Troškovi zarada iznosili su 5,5 miliona EUR, a sada bi mogli biti povećani na oko sedam miliona EUR.
Kompanija planira da prihode poveća kroz rast cijena usluga prema državnom Fondu zdravstva, kao i proširenja saradnje sa dosadašnjim partnerima i pronalaženja novih.
© BokaNews, 2021
