CDPR – 20. Crnogorska konferencija o kontroli pušenja “Hrana nam treba, a ne duvan”

0
CDPR – 20. Crnogorska konferencija o kontroli pušenja “Hrana nam treba, a ne duvan”
CDPR – 20. Konferencija 2023.

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica organizovalo je jubilarnu dvadesetu Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom “Hrana nam treba, a ne duvan”.

Konferencija je otvorena u Svečanoj sali OŠ „Savo Pejanović” pozdravnim riječima vd direktorke škole Milje Božović, Domagoja Žarkovića, sekretara CDPR-a i Boška Radovića, selektora košarkaške reprezentacije Crne Gore.

Nakon toga lijepo i korisno predavanje uz razgovor sa prisutnim učenicima i učenicama na temu zdrave i pravilne ishrane, kao i štetnosti pušenja održala je doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, Medicinski fakultet Podgorica. Tom prilikom rečeno je koliko je u tom uzrastu djeci i mladima neophodna zdrava i pravilna ishrana. Takođe je naglašeno koliko štetno i negativno duvan i pušenje utiču na njih, a istovremeno i sve ostale.

CDPR – 20. Konferencija 2023.

Podsjećamo da CDPR organizuje Nacionalne Konferencije o kontroli pušenja još od 2002. godine, kada je održana Prva u Igalu na temu socio – epidemioloških, medicinskih i pravnih aspekata pušenja, kao i druga 2003. godine takođe u Igalu, na temu kontrole pušenja u najširem smislu riječi, sa koje je prvi put upućena inicijativa CDPR-a za donošenje Zakona o kontroli pušenja.

CDPR – 20. Konferencija 2023.

Treća Konferencija u CNP-u u Podgorici 2004. godine imala je za temu „Pušenje i  siromaštvo”, dok je četvrta održana u Ulcinju naredne godine i bila je posvećena problemu „Duvan i zdravstveni radnici”. Tema pete Konferencije koja je održana 2008. godine bila je „Ekonomski efekti pušenja” u svijetlu povećanja cijena duvanskih proizvoda, dok je na šestoj Crnogorskoj Konferenciji o kontroli pušenja održanoj jula 2009. godine, bilo govora o problemu „Pušenje i vatrena stihija” u smislu izazivanja požara od nekontrolisanog bacanja opušaka od cigareta i velike ljudske i materijalne štete prouzrokovane na taj način. Pod nazivom „Rodna ravnopravnost i pušenje sa posebnim akcentom na žene”, 2010. godine održana je i sedma Konferencija, dok je Osma jula 2011. godine imala temu „Uticaj duvana u trudnoći – trudnica, plod, novorođenče”. Deveta Konferencija u saradnji sa Fakultetom za sport iz Nikšića, koja je održana 2012. godine, imala je za temu „Pušenje i sport”, a deseta održana 2013. godine imala je temu „Zabranimo reklamiranje, sponzorstvo i promociju duvana”. Jedanaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja pod nazivom „Deset godina Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda” održana je 2014. godine godine, a njen sam naziv kaže da je povod bio ravno deset godina Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu dalekog 10. avgusta 2004. godine. Dvanaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja „Reci ne pušenju, reci DA ŽIVOTU!” desila se 2015. godine, dok je trinaesta sa temom „Duvan i mladi” održana decembra 2016. godine. Četrnaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja pod nazivom „Nove perspektive u prevenciji i liječenju od duvanske zavisnosti” je bila novembra 2017. godine, da bi se petnaesta održala 2018. godine pod nazivom „Zdravim srcem u borbi protiv pušenja”. Naredne 2019. godine šesnaesta je imala za temu „Duvan i zdravlje pluća”, a 2020. godine održana je sedamnaesta  konferencija „Mladi kao ciljna grupa duvanske industrije”. 2021. godine je održana osamnaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja sa temom „Posveti se prestanku”, dok je prošle godine naziv devetnaeste konferencije bio „Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu”.

Stanovnici grčkog Metamorfosija izglasali – preselit ćemo cijelo selo

0
Stanovnici grčkog Metamorfosija izglasali – preselit ćemo cijelo selo
Metamorfosi – Foto https://www.euractiv.com/

Stanovnici malog grčkog sela Metamorfosi glasali su za preseljenje cijele svoje zajednice nakon što je selo potopljeno u septembru, nastojeći se zaštititi od budućih katastrofa potaknutih klimatskim promjenama.

Metamorfosi, koji je također bio poplavljen 1953. i 1994., gotovo je nestao ispod vode kada je oluja Daniel, koja je donijela pustoš po cijelom Mediteranu, pogodila područje Tesalije početkom septembra.

Selo je od tada izgledalo opustošeno, a stanovnici su Reutersu u novembru rekli da nemaju izbora nego preseliti se na sigurnije mjesto.

Prijedlog da se podignu nove kuće u obližnjem selu Palamasu udaljenom nekih 8 km, odobrilo je 142 stanovnika, dok ih je 14 bilo protiv.

Riječ je o neformalnom glasanju u obliku statutarne deklaracije, rekao je načelnik Metamorfosija Petros Kontogiannis.

Suzdržano je bilo 15-ak ljudi, dodao je. “Glasanje pokazuje da ljudi ne mogu podnijeti da ovo ponovno prožive”, rekao je Kontogiannis za Reuters.

“Ima nade da ćemo imati domove koji će omogućiti našu sigurnost”, dodao je.

Plan su kasno u utorak službeno odobrile općinske vlasti Palamasa koje će osigurati zemljište.

Stanovnici će sada prijedlog uputiti vladi zajedno s tehničkom studijom koja navodi “ponovljene poplave” i geomorfologiju Metamorfosisa kao razloge za taj potez.

Vlada je rekla da će razmotriti preseljenje Metamorfosija čije ime na grčkom znači “preobrazba”.

“Ja sam osobno potpuno otvoren za to”, rekao je premijer Kiriakos Micotakis parlamentu prošlog mjeseca.

“Izgradimo novi Metamorfosi, novo selo, sa suvremenim standardima, koje će konačno biti sigurno od poplava, da se ti ljudi ne utapaju svakih 30 godina”, dodao je.

Hotel The Chedi Luštica Bay sumira rezultate svog odgovornog poslovanja – podrška onima kojima je to najpotrebnije…

0
Hotel The Chedi Luštica Bay sumira rezultate svog odgovornog poslovanja – podrška onima kojima je to najpotrebnije…
Luštica Bay – The Chedi

Tokom 2023. godine, hotel The Chedi Luštica Bay je u okviru svojih humanitarnih akcija uspio ostvariti značajan doprinos i pružiti podršku onima kojima je to najpotrebnije. U protekloj godini, hotel je lokalnoj zajednici donirao ukupnu vrijednost od oko 100 000 evra.

The Chedi hotel je novčano pomogao kupovinu školskog mini busa za đake iz Gornje Morače, fondaciju Budi Human, čišćenje okolnih plaža, kao i liječenje člana svog tima. Takođe hotel je donirao značajna finansijska sredstva za podršku brojih manifestacija, kao što su Ocean Lava, Montenegro Business Run, Social Impact Award za najbolji start-up projekat mladih preduzetnika kao i izgradnju plovila na električni pogon frime Fracraft.

Značajni dio svoje podrške lokalnoj zajednici, hotel je obezbijedio u vidu donacije posteljine i peškira organizacijama Crveni krst Crne Gore, JU Dječiji dom „Mladost˝ – Bijela, JU Dom starih “Grabovac” Risan, JU Resursni centar sluh i govor “Dr Peruta Ivanović – Kotor, Opštoj bolnici Bar, Dječjem odjeljenju Opšte bolnice u Kotoru, Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore te nastradalima u zemljotresu u Turskoj.

Pored navedenih humanitarnih akcija, važne inicijative u okviru održivog razvoja pozicionirale su hotel The Chedi Luštica Bay na posebnu mapu odgovornog i održivog poslovanja.

Hotel je nosilac brojnih sertifikata iz oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine, kao što su: srebrni sertifikat Earth Check-a; GHOTW Sustainable Future nagrada za korišćenje procjene životnog ciklusa; sertifikat za program “On the Road to Zero Waste”;  nivo 3 na Booking.com; Green Key sertifikat kao i UNESCO Pledge za održiva putovanja. Hotel je takođe dio prestižne kolekcije lidera održivosti u okviru grupacije The Leading Hotels of the World.

Kao dio svojih aktivnosti, The Chedi Luštica Bay hotel pruža redovnu edukativnu podršku lokalnim školama kroz programe pripravništva i praktične radove, kao i podršku lokalnim farmerima u vezi s otpadom hrane i proizvodnjom lokalnih proizvoda za potrebe hotela.

Pored navedenog, hotel je uspostavio program upravljanja otpadom sa praćenjem i postizanjem ciljeva tokom godine. Ovakav sistem upravljanja održivošću uspostavljen je u skladu je sa ISO 21401. U hotelu je aktivan korisnički sistem Razmišljaj, Smanji, Ponovno koristi, Recikliraj, zajedno sa procjenom životnog ciklusa. Inicijativa takođe uključuje smanjenje otpada, energije, vode; te 85% hemikalija koje se koriste u održavanju higijene hotela ima ekološki sertifikat.

Neki od zanimljivih projekata su takođe i implementacija programa dezinfekcije i ponovnog punjenja boca; zatim inicijativa “Sačuvajte planetu” u vezi sa promjenom posteljine i peškira, kao i korišćenje drvenih ključeva i biorazgradivog pribora za ličnu higijenu u smještajnim jedinicama.

Hotel podržava i lokalne inicijative, kao što su:  projekat BocaNova sa donacijama dezinfikovanih vinskih flaša lokalnim proizvođačima vina i projekat Mentalna Ekologija u Crnoj Gori kroz reciklažu hotelskih slika.

“Kroz naše humanitarne akcije i donacije, obezbjedili smo pomoć u različitim segmentima društva, uključujući obrazovanje, zdravstvo i podršku zajednicama u teškim situacijama. Ove akcije su rezultat predanog rada našeg tima i podrške ljudi koji veruju u snagu zajedništva.

Želimo da se zahvalimo svima koji redovno učestvuju u našoj plemenitoj misiji pomoći drugima i očuvanju našeg okruženja. Ovakva podrška je omogućila ostvarivanje pozitivnih promjena u životima mnogih, i to je ono što čini našu zajednicu posebnom.

Nastavićemo sa predanim radom i doprinosom u izgradnji bolje budućnosti za sve nas. Hvala vam na poverenju i podršci”, rekla je Milica Jankovic, direktorica hotelskog sektora domaćinstva i održivog razvoja.

O brendu The Chedi:

The Chedi brend pripada GHM Hotels and Resorts i odlikuje se elegantnim i savremenim dizajnom interpretiranim uz poštovanje autohtone kulture, bogate istorije i jedinstvenog okruženja. Autentičnost je ključna za iskustvo svakog gosta GHM-a, od prefinjene veličine arhitekture do intimnosti poštovanja kada se našim gostima obraćamo imenom; GHM je zaista stil za pamćenje. Hotelom The Chedi Luštica Bay upravlja Orascom Hotels Management.

O Orascom Hotels Management – u (OHM):

Podružnica za upravljanje hotelima kompanije Orascom Development je švajcarska kompanija, specijalizovana za razvoj i upravljanje turističkim gradovima. Orascom Hotels Management je jedan od najvećih vlasnika i operatera hotela u regionu MENA, sa više od 8.000 soba za goste raspoređenih širom Egipta, Omana, UAE, ali takođe posluje u Švajcarskoj i Crnoj Gori, zajedno sa ostalim hotelima u razvoju. Sa posebnom strašću prema našem portfoliju hotela koji obuhvata više od 35 operativnih objekata, naša osnovna vrijednost je da predvidimo i zadovoljimo potrebe i želje naših gostiju kroz zdravu komunikacijsku mrežu sa našim poslovnim partnerima i zainteresovanim stranama.

Pomorski fakultet Kotor i Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru potpisali Ugovor o tehničko-poslovnoj saradnji

0
Pomorski fakultet Kotor i Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru potpisali Ugovor o tehničko-poslovnoj saradnji
Foto UCG

Pomorski fakultet Kotor nastavlja svoju posvećenost unapređenju obrazovanja pomorskog kadra kroz dinamičnu i inovativnu saradnju. U skladu s tim potpisan je Ugovor o tehničko-poslovnoj saradnji između Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore i Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru.

Ugovor o tehničko-poslovnoj saradnji potpisali su dekanica Pomorskog fakuleta Kotor, prof. dr Tatijana Dlabač i rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić. Ceremonija primopredaje Ugovora održana je u sklopu III Međunarodne naučne konferencije iz oblasti pomorstva pod nazivom 3rd Kotor International Maritime Conference” (KIMC), koju je organizovao Pomorski fakultet Kotor od 26. do 29. novembra 2023. godine u Kotoru.

Svečanom događaju prisustvovali su članovi Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, među kojima su doc. dr sc. Ana Gundić, doc. dr sc. Astrid Zekić, red. prof. dr sc. Dino Županović i izv. prof. dr sc. Josip Orović, a na strani domaćina Pomorskog fakulteta Kotor dekanica prof. dr Tatijana Dlabač, prodekanica za međunarodnu saradnju prof. dr Senka Šekularac-Ivošević i prodekanica za razvoj i komunikaciju doc. dr Zorica Đurović.

Potpisani ugovor postavlja temelje za širok opseg institucionalne saradnje, otvarajući prostor za razvoj posebnih programa i modela saradnje koji odražavaju zajedničke interese. Obje strane su  posvećene saradnji s fokusom na unapređenju nastavnog procesa u području obrazovanja budućih pomoraca, podsticanju mobilnosti osoblja i studenata, te podsticanju aktivnosti u okviru naučno-istraživačke djelatnosti.

Ova saradnja označava korak prema globalnom pomorskom obrazovanju i jača mostove između akademskih zajednica u regionu, te se u skladu sa tim nadamo i saradnji na budućim međunardonim projektima i intenzivnoj mobilnosti naših studenata.

Dječiji likovni radovi će biti motivi za brendiranje novih vozila Komunalnog Kotor

0
Dječiji likovni radovi će biti motivi za brendiranje novih vozila Komunalnog Kotor
Čuvajmo našu planetu

Poziv na likovni konkurs “Čuvajmo našu planetu“



“Komunalno Kotor“ poziva djecu predškolskog uzrasta i osnovce od prvog do petog razreda iz opštine Kotor, da učestvuju na likovnom konkursu “Čuvajmo našu planetu“.

Četiri najbolja rada će biti motivi za brendiranje novih vozila Komunalno Kotor, a njihove autore ćemo nagraditi, kako bismo podržali dječiju maštu i kreativnost.

Tehnika za likovne radove je slobodna, na formatu A3 (blok broj 5), a prilikom izrade ne upotrebljavati prirodni materijal kao što su pijesak, kamenčiće, šljokice, pirinač, plastelin i slično.

Zainteresovani za učešće na konkursu, radove mogu poslati do srijede 20. decembra 2023. godine na adresu DOO „Komunalno Kotor“, zgrada Obnove Škaljari 85330 Kotor ili ih predati na arhivi Društva svakog radnog dana od 07.00 do 14.30 časova, sa naznakom za likovni konkurs „Čuvajmo našu planetu“.

Svaki rad koji bude poslat, kako bi ispunjavao uslove, potrebno je da sadrži sljedeće podatke: ime, prezime i uzrast autora rada, naziv vrtića ili škole i kontak broj roditelja / staratelja.

Napominjemo da se likovni radovi prispjeli na konkursu ne vraćaju.
Likovni radovi, pristigli do predviđenog datuma, koji ispunjavaju uslove konkursa (tehnika, format i potpuni podaci), biće objavljeni na facebook stranici DOO Komunalno Kotor, preko koje će biti omogućeno glasanje.

Tivat – Akcija uklanjanja napuštenih vozila

0
Tivat – Akcija uklanjanja napuštenih vozila
Akcija uklanjanja napuštenih vozila

Komunalna policija je shodno ovlašćenjima iz Odluke o komunalnom redu, otpočela akciju kontrole vozila koja se nalaze na javnim površinama, na istom mjestu, duže od sedam dana, a koja se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti i oštećenja, koja ne posjeduju registarske tablice, neregistrovana su i sl.

Sekretarijat apeluje na one koji u vlasništvu imaju ovakvo ili slično vozilo, da su dužni ista ukloniti u roku koji odredi komunalni policajac u vidno istaknutom naređenju na samom vozilu ili dijelu vozila.

U suprotnom, nakon sprovedenog inspekcijskog postupka, izvršiće se uklanjanje putem trećeg lica, o trošku vlasnika.

Deveto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2023.

0
Deveto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2023.
UBRZAJ 2023.

Otvaranje devetog kotorskog izdanja Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2023. koje organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće održano u utorak 12. decembra u 18 sati, u Kino „Boka” u Kotoru.

Ovogodišnje kotorsko izdanje otvara se  projekcijom filma MAMULA ALL INCLUSIVE, reditelja Aleksandra Reljića, koji će se, sa dijelom ekipe, na kraju projekcije obratiti publici.

Film je imao regionalnu premijeru na Sarajevo Film Festivalu (SFF), a premijeru u Srbiji na Filmskom festivalu Slobodna zona 2023 u Beogradu odakle dolazi sa Nagradom publike. Na Festivalu UBRZAJ ima svoju crnogorsku premijeru.

Više o programu kotorskog izdanja Festivala UBRZAJ možete naći na sljedećem linku, uz napomenu da nakon filma MAMULA ALL INCLUSIVE, iste večeri od 20h00 imamo projekciju filma 20 DANA U MARIUPOLJU, ukrajinskog reditelja Mstyslava Chernova.

Kotorsko izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2023. podržala je Opština Kotor.

Netanjahu: Moraćemo da zadržimo bezbjednosnu kontrolu nad Gazom po završetku rata

0
Netanjahu: Moraćemo da zadržimo bezbjednosnu kontrolu nad Gazom po završetku rata
Gaza

Izraelska vojska moraće da zadrži otvorenu bezbjednosnu kontrolu nad Pojasom Gaze dugo nakon završetka rata protiv palestinske militantne grupe Hamas, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

Kako piše AP, Netanjahu je tim komentarom sugerisao ponovnu direktnu izraelsku okupaciju Gaze, čemu se Sjedinjene Američke Države protive.

On je na konferenciji za medije rekao da će Gaza morati da ostane demilitarizovana, kao i da to može da obezbijedi samo izraelska vojska.

“Nijedna međunarodna sila ne može da bude odgovorna za to. Nijesam spreman da zatvorim oči i prihvatim bilo koji drugi dogovor”, kazao je Netanjahu.

On je, kako prenosi Rojters, prethodno izjavio da trenutno ne postoji mogućnost da se taoci, koje grupa Hamas i dalje drži u Gazi, vrate kući.

Netanjahu se sastao sa porodicama talaca koje je prethodno Hamas oslobodio.

Nekoliko članova porodica koji su prisustvovali sastanku su, kako prenosi Rojters, ogorčeno kritikovali izraelsku vladu.

Sjećanje na ‘crni petak dubrovački’ 1991. godine

0
Sjećanje na ‘crni petak dubrovački’ 1991. godine
Napad na Dubrovnik – foto Boka News

S ponosom i odajući počast poginulim braniteljima i stradalim civilima Dubrovčani u srijedu obilježavaju Dan branitelja i 32. obljetnicu herojske obrane grada u Domovinskom ratu.

Na ‘crni petak dubrovački’, u rano jutro 6. decembra 1991. godine srpsko-crnogorski agresor pokrenuo je sveopći napad na grad. Najžešći napadi bili su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan.

U jednom trenutku nekolicina branitelja u tvrđavi Imperijal zatražila je od suboraca iz grada da se vatra otvori baš po tvrđavi, na čiji su gornji dio već kročili daleko brojniji pripadnici agresorske vojske. Bio je to učinkovit odgovor jer je agresor bio prisiljen povući se uz velike gubitke.

U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tokom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoje domove bilo je prisiljeno napustiti više od 30 hiljada stanovnika, a nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta.

Program obilježavanja, kojim se odaje počast poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Dubrovnika, započeo je u nedjelju 3. decembra križnim putem na Srđ i prikazivanjem dokumentarnog filma “Ljudi od mora”.

U ponedjeljak je otvorena izložba o 15 godina djelovanja Muzeja Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal te održano predavanje Martine Knežević i Josipa Bošnjakovića “Hrvatski branitelji i njihove obitelji u svjetlu ratnih i poratnih iskustava.

U utorak su diljem Dubrovnika položeni vijenci, u dubrovačkim osnovnim školama održan sat povijesti, predstavljeno novo idejno rješenje Spomen sobe poginulim braniteljima, otvorena izložba radova za park sa spomen-obilježjem poginuloj djeci u Domovinskom ratu, predstavljena knjiga Đura Kovačevića “Tako je pisao Ajant”, prikazan film “Niti zaboraviti, niti oprostiti” te održan koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra i klape sv. Juraj HRM.

Na početku današnjeg obilježavanja poginulim braniteljima bit će odana počast na groblju i muslimanskom groblju Boninovo te kod spomenika poginulim pripadnicima MUP-a, uz prisjećanje na stradale vatrogasce i pripadnike HRM-a kod Hotela Libertas. Počast će biti odana i kod Križa na Srđu, uz recital djece osnovnih škola i nastup klape Ragusavecchia.

Na Stradunu će biti održan mimohod Gradske glazbe Dubrovnik. U staroj gradskoj luci odat će se počast pomorcima i braniteljima stradalim na moru, a na groblju u Sustjepanu stradalim braniteljima tog dijela grada. U atriju palače Sponza bit će otvorena izložba „Hrvatski školski brod Jadran 1933.-2023. – matična luka Split”.

Današnji program će završiti u dubrovačkoj katedrali misom zadušnicom za poginule branitelje i civile, 3D mappingom stradavanja festivalske palače te koncertom Tomislava Bralića i klape Intrade.

U četvrtak će biti prikazan film “Tuđman: neispričana priča“, u petak je predstavljanje monografije Suada Ahmetovića “Iz opkoljenog Dubrovnika za Vjesnik u Zagrebu“, u subotu će se serpentinama Srđa trčati Utrka stazom ‘deva’, a u ponedjeljak 11. decembra je tribina Toda Oršulića “Povijest hrvatskog domobranstva 1868.-1945.”.

Privredni sud: Tivatski vodovod njemačkom povjeriocu da plati više od 800.000 eura

0
Privredni sud: Tivatski vodovod njemačkom povjeriocu da plati više od 800.000 eura
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News

Privredni sud Crne Gore odbio je prigovor “Vodovod i kanalizacija” DOO Tivat i potvrdio rješenje Javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, čime će biti naplaćeno više od 830.000 eura njemačkom povjeriocu.

Rješenjem Privrednog suda Crne Gore od 23. novembra 2023. godine odbijen je prigovor tivatskog vodovoda. Javni izvršitelj je donio rješenje od 31.08.2023. godine kojim je određeno izvršenje na osnovu izvršne isprave – Arbitražne odluke arbitražnog suda u međunarodnoj arbitraži organizovanoj pri Međunarodnoj trgovinskoj komori, a radi prinudne naplate potraživanja izvršnog povjerioca “Ludwig Pfeiffer Hoch und-Tiefbau GmbH & Co.KG” iz SR Njemačke od Vodovoda u iznosu od 832.655 eura.

Kako navode u saopštenju Privrednog suda, taj iznos je na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14.11.2020. godine, pa do konačne islate u iznosu od 85.000 dolara na ime toškova arbitraže sa zakonskom zateznom kamatom počev od 21.04.2023. godine, pa do konačne isplate u iznosu od 3.040 eura na ime troškova izvršnog postupka koliko isti iznose do dana donošenja rješenja i iznosa od 5.000 eura na ime nagrade za sprovedeno izvršenje.

“Izvršni dužnik je blagovremeno izjavio prigovor na predmetno rješenje. Privredni sud Crne Gore, odlučujući o prigovoru izvršnog dužnika ‘Vodovod i kanalizacija’ DOO Tivat, je našao da je pobijano rješenje Javnog izvršitelja određeno na osnovu izvršne isprave – domaće arbitražne odluke – odluka Međunarodnog arbitražnog suda Međunarodne trgovinske komore (ICC) od 21.04.2023. godine, te kako izvršni dužnik nije dokazao postojanje nijednog od razloga za izjavljivanje prigovora, propisanih članom 50 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, koji bi sprječavao sprovođenja izvršenja, to je sud prigovor izvršnog dužnika odbio kao neosnovan”, ističu u Privrednom sudu Crne Gore.