Izraelske kopnene snage proširuju operacije usmjerene na Hamas u pojasu Gaze. Žestoke eksplozije odjekivale su noćas na tom području kada su izraelski zrakoplovi izveli napade, a napadaju i danas.
Izrael neprekidno poziva civile da napuste sjever palestinske enklave i krenu prema jugu. U Gazi nema interneta i prekinute su telefonske komunikacije. IDF tvrdi da je u raketiranju ubijen vođa Hamasovih zračnih snaga.
Najteža noć za stanovnike Gaze otako je počeo rat
Bila je to najteža noć za stanovnike Gaze otako je počeo rat. Izraelske snage pojačale su napade i iz zraka i s kopna. Pogođeno je oko 150 podzemnih ciljeva palestinskih ekstremista. Među njima i područje uz glavnu bolnicu Al Shifa, ispod koje se, prema tvrdnji Izraela, nalaze podzemni tuneli i Hamasov operativni centar. Palestinska enklava u potpunom je mraku, sve su komunikacije prekinute.
Izraelska vojska tvrdi da je likvidirala Atsama Abu Raffa, zapovjednika Hamasovih zračnih snaga i jednog od glavnih planera napada na Izrael 7. listopada.
Prihvaćena je UN-ova rezolucija kojom se poziva na humanitarno primirje. Ona nije obvezujuća, no ima političku težinu. Izrael ju je kategorički odbacio. Među 14 država koje je nisu prihvatile rezoluciju – je i Hrvatska. SAD je potvrdio da čvrsto stoji uz Izrael.
Stotine prosvjednika blokirale su ulaz u Central Station, jedno od glavnih newyorških tranzitnih čvorišta, tražeći prekid vatre između Izraela i Hamasa.
Humanitarni sustav u Gazi pred kolapsom je, upozorava UN. Prema ispitivanju javnog mišljenja više od polovine Izraelaca ne podupire kopnenu ofenzivu na pojas Gaze.
Povodom 28. oktobra, Dana opštine Herceg Novi i 79 godina od oslobođenja grada danas je u Dvorani “Park” održana svečana sjednica Skupštine opštine. Kako tradicija nalaže, sjednici je prethodilo polaganje vijenaca kod Sat kule, manastira Savina, a potom i na spomenik Bezmetković. Čelnici Opštine Herceg Novi u pratnji odbornika, članovi UBNOR HN i Vojske Crne Gore, na taj način odali su počast svim borcima koji su 28. oktobra 1944. godine, učestvovali u borbi za grad.
Svečana sjednica Skupštine počela je minutom ćutanja kojom je odata počast stradalim rodoljubima, nevinim žrtvama, svim onima koji su dali živote za slobodu otadžbine i nedavno preminulim istaknutim Novljanima Bosiljki Pušić, Petru Porobiću i Vojislavu Voju Kilibardi.
“Naša je želja i obaveza da nikad ne zaboravimo one koji su dali život za našu slobodu i time omogućili nama i našim potomcima slobodan i dostojanstven život. Ono što je takođe naša obaveza jeste da naš grad unaprijedimo i učinimo ga lijepim mjestom za život kako naših sugrađana, tako i onih koji u njemu borave privremeno, što smatram da smo u prethodnom periodu i uradili,” saopštio je predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović na početku sjednice.
Među takvim projektima koji Herceg Novi čine boljim mjestom za život posebno je istakao unapređenje komunalne infrastrukture, izgradnju nove autobuske stanice i izgradnju vodovodne mreže na Luštici.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić je svim građankama i građanima čestitao Dan oslobođenja grada i istakao da je Herceg Novi “uhvatio ritam obnavljanja, modernizacije, izgradnje i vraćanja na onu poziciju koju je nekada imao i koju zaslužuje”. Poručio je da je pred gradom izazovan period u kojem će biti posvećeni rješavanju gorućih problema.
“Jedan od najznačajnijih, kada govorimo o infrastrukturi, je izgradnja lokalne obilaznice, kojom stvaramo uslove da saobraćajna gužva, posebno izražena tokom ljetnih mjeseci, bude prošlost. U toku je izrada projektne dokumentacije nakon čega očekujem da vrlo brzo počne i gradnja trase od Sutorine do Zelenike, vrijedne oko 25 miliona. Time ne zaokružujemo cjelinu i zato planiramo da naredne godine bude nastavljeno projektovanje lokalne obilaznice oko hercegnovske rivijere koja će ići trasom od Poda do granice sa opštinom Kotor”, kazao je Katić.
Dan opštine Herceg Novi
Napomenuo je da je riječ o izuzetno značajnom i vrijednom projektu koji će omogućiti normalno funkcionisanje grada, dok se čeka trajno rješenje koje planira država, a to je izgradnja Jadransko – jonskog autoputa i brzih cesti.
“Pozitivni trendovi nastavljaju se i u našoj najznačajnijoj privrednoj grani – turizmu. Dobra posjeta zabilježena je tokom cijele godine, a posebno raduje činjenica da nam sezona traje sve duže. Povoljan investicioni i razvojni momenat u gradu prepoznali su investitori koji su zainteresovani za ulaganje u izgradnju hotelskih kapaciteta. Aranžmani sa stranim agencijama potvrđuju da je Herceg Novi postao interesantan i u pred i postsezoni, tako da je popunjenost sada dobra ne tri, nego devet mjeseci”, dodao je Katić.
Ipak, pored ovih mnogobrojnih pozitivnih trendova, proteklu godinu za Herceg Novi je obilježila velika borba za rješavanje problema koji su naslijeđeni iz prethodnog perioda, a koja se tiču bolnice Meljine, Instituta „Dr Simo Milošević“ i Vektra Boke.
“Sve su to pitanja od vitalnog značaja koja hitno treba rješavati, za što smo slali urgencije, inicirali sastanke i predlagali rješenja, ali do sada nismo zadovoljni dinamikom rješavanja ovih problema nijedne Vlade do danas. Zato, od nove Vlade očekujem da se što hitnije pozabavi pronalaskom konkretnih rješenja i zaista počne djelovati jer nećemo imati previše strpljenja zato što Herceg Novi više nema vremena da čeka”, poručio je predsjednik Opštine.
Zbog ovih izazova i apela je još značajnije što je nakon dužeg vremena Herceg Novi posjetio i predsjednik države, Jakov Milatović. Milatović je u svom obraćanju istakao da za Herceg Novi sloboda nije došla u jednom danu već je, kako je dodao, u ratnim godinama koje su prethodile, kovana junaštvom i pregalaštvom heroja ovih krajeva, u slavnoj antifašističkoj borbi.
Jakov Milatović
“Valja podsjetiti da je ovdje rođen čuveni Orjenski bataljon čiju ratnu slavu su širom nekadašnje Jugoslavije pronosili brojni Bokelji, poput Mirka Matkovića, Nikole Đurkovića, Daša Pavičića, Ilije Kišića i mnogih drugih, ostavljajući iza sebe neprolazno djelo za buduća pokoljenja i potvrđujući nepokornost kao dio slobodarskog koda našeg naroda. Neka im je vječna slava i hvala”, poručio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.
Prema riječima predsjednika Crne Gore, pred lokalnom i državnom vlašću je niz važnih zadataka koje je neophodno realizovati kako bi se kreirao i ostvario dinamičan investicioni ciklus, unaprijedila postojeća infrastruktura i otvorila nova radna mjesta.
Dodjela povelje
Oktobarske nagrade, najveća priznanja grada za izuzetne rezultate u radu i stvaralaštvu dodijeljeni su dr Vukašinu Mihajloviću i profesorici Bosiljki Boki Pušić, dok je Povelju grada i status počasnog građanina dobio najbolji svjetski teniser, Novak Đoković.
Oldtajmeri
U okviru bogatog progama proslave Dana oslobođenja na platou ispred zgrade Opštine upriličena je i izložba old tajmera, kao i nezaobilazni defile mažoretki i Gradske muzike.
Polaganjem vijenaca kod Sat kule, na spomenik Bezmetković i kod manastira Savina počela je proslava Dana Grada i Dana oslobođenja Herceg Novog.
U delegaciji su bili predstavnici Opštine Herceg Novi, predsjednik Stevan Katić, potpredsjednik Mirko Mustur, predsjednik SOHN Ivan Otović, odbornici lokalnog parlamenta, OBNOR-a 1941.-1945. i Vojske Crne Gore.
Dan oslobođenja Herceg Novog
Kod spomenika Bezmetković, Otović je kazao da su se okupili da obilježe značajan datum u istoriji Herceg Novog i Boke Kotorske.
Dan oslobođenja Herceg Novog
„Danas ne proslavljamo samo slobodu od nacističke i fašističke okupacije. Danas odajemo pomen i svima onima koji su u proteklim vijekovima dali ono najsvetije – svoj život za slobodu otadžbine. Trebamo da njegujemo uspomenu na njih i izvučemo pouke prije svega iz Drugog svjetskog rata i da nikada ne dozvolimo da brat krene na brata. Još gore možda od te okupacije bio je taj bratoubilački rat.
Dan oslobođenja Herceg Novog
Vjerujem da smo kao društvo dovoljno zreli i da sebi nikada nećemo dopustiti takve greške. O herojima, koji su položili svoje živote vrijedi pričati i naše buduće generacije moraju da znaju kako je teško u tom vremenu biti čovjek. Oni su dobro znali ko su i šta su i šta brane. Vjerujem da će i budući naraštaji nastaviti tim putem“, poručio je Otović.
Crnogorski jedriličarski savez i jedriličari klase Optimist i ILCA proslavili su primopredaju novog kombija koji je kupljen iz donatorskih sredstava prikupljenih tokom kampanje Montenegro Olympic Sailing Development. Ključeve je Predragu Vukčeviću, predsjedniku Saveza, uručio Richard Gadbois, inicijator i zajedno sa Milivojem Dukićem osnivač Montenegro Olympic Sailing Development programa.
“Oduševljeni smo što smo ostvarili našu prvu misiju. Prikupili smo 38.000eura donatorskih sredstava potrebnih za kupovinu ovog kombija, koji našim mladim jedriličarima omogućava bezbijedan prevoz na regate širom Europe”, rekao je Gadbois. „Omogućili smo bolje uslove da se takmiče na višem, međunarodnom nivou, što je ključno za njihov sportski razvoj.”
Strastveni jedriličar u rodnoj Kaliforniji, g. Gadbois živi u Crnoj Gori od 2021. godine i impresioniran talentom mladih jedriličara ovdje, započeo je saradnju sa Milivojem Dukićem, te osnovao Montenegro Olympic Sailing Development programa (MOSD) prošle godine i pokrenuo program značajnom inicijalnom donacijom. Prvi cilj prikupljanja sredstava postignut je zahvaljujući donacijama velikog broja kompanija i pojedinaca sa primorja tokom prvog događaja MOSD-a, koji je održan prošlog mjeseca, čiji domaćin i pokrovitelj je bio restoran One iz Tivta, uz dodatnu podršku Wine Empire.
Crnogorski jedriličarski savez
Program ima za cilj ne samo prikupljanje sredstava, već i podršku razvoju jedrenja na organizacionom i operativnom nivou i unapredjenju statusa jedrenja u Crnoj Gori. Radi se o dugoročnom projektu koji će trajati i nakon Olimpijskih igara u Parizu sljedeće godine, kroz koji će se stvarati nove generacije mladih jedriličara. Buduće inicijative uključuju povećanje i obnovu jedriličarske flote, brodova za trenere te edukaciju sljedeće generacije trenera.
“Dok je cilj svake zemlje olimpijska medalja, prava nagrada za sve takmičare su timski rad, radost i zadovoljstvo u napornom radu. Naš pristup programu razvoja olimpijskog jedrenja u Crnoj Gori vrlo je nova i drugačija vrsta inicijative za Crnu Goru i, na osnovu iskustva u drugim zemljama, uvjereni smo da će imati značajano postignuće. Osim prikupljanja novca, cilj nam je da ojačamo predanu i vrijednu zajednicu oko izvrsnosti u olimpijskom jedrenju, i svi smo neizmjerno ponosni na ovu saradnju.” zaključio je Gadbois.
Program objedinjuje sve jedriličarske klubove Boke Kotorske i dalje uz obalu, za što veću dobrobit svih. To koincidira s nedavnom izjavom ministra sporta Vasilija Laloševića, da je jedrenje danas prepoznato kao prioritetan sport u Bokokotorskom zalivu.
Svečanoj primopredaji su prisustvovali predstavnici JK Delfin ( Tivat ), JK Lahor (Kotor) i JK Jugole Grakalić (Herceg Novi). Među njima su bili uspješni jedriličari Nikola Golubović, aktuelni vice prvak svijeta klase ILCA6, i Milivoj Dukić, koji je Crnu Goru predstavljao na Olimpijskim igrama tri puta.
Crnogorski jedriličarski savez
Dukić trenutno sprovodi pripreme za Svjetsko prvenstvo u Australiji u januaru i cilja na ostvarivanje norme za učešće na Olimpijskim igrama 2024. u Parizu. To će ga učiniti jednim od rijetkih sportista u Crnoj Gori koji će se četrvrti put uzastopno takmičiti na Olimpijskim igrama.
“U jedrenje sam se zaljubio kada sam imao 8 godina i mogu iskreno reći da mi je to promijenilo život,” rekao je Dukić i nastavio “Predstavljati svoju zemlju na Olimpijskim igrama je izuzetna čast i pružilo mi je mogućnosti koje inače ne bih imao u životu. Beskrajno sam zahvalan na podršci MOSD-a, kako za moj takmičarski put, tako i za ovo značajno logističko pojačanje koje će značiti svim talentovanim jedriličarima koji su posvećeni jedrenju, a budućnost jedrenja je u razvoju njihovog potencijala.”
Građani i organizacije zainteresirane za podršku razvoju crnogorskog olimpijskog jedrenja mogu kontaktirati Sandru Janičić na pr@jkdelfin.me ili 069 606 617.
Muškarac osumnjičen za ubojstvo 18 ljudi u pucnjavi u gradu Lewistonu, u američkoj saveznoj državi Maine, pronađen je mrtav nakon trodnevne potrage, objavila je policija.
– Osumnjičeni za pucnjavu u srijedu navečer je lociran i preminuo je, objavio je na Facebooku ured šerifa okruga Androscoggin.
Nije jasno gdje je pronađeno tijelo Roberta Carda (40) niti kako je umro.
Prema CBS Newsu, američkom partneru BBC-ja, njegovo je tijelo pronađeno u blizini reciklažnog centra. Šogorica osumnjičenog rekla je za NBC da obitelj “čini sve što može kako bi pomogla policiji”.
Dužnosnici su američkim medijima izjavili da je na imanju povezanom s osumnjičenikom pronađena oproštajna poruka u kojoj se ne navodi nikakav konkretan motiv pucnjave. Bila je upućena njegovu sinu.
– Srca su nam slomljena, rekla je Katie Card, koja je udana za napadačeva brata.
U potrazi za vojnim rezervistom Robertom Cardom, koji se sumnjiči za ubojstvo 18 ljudi u baru i kuglani u Lewistonu, policija američke savezne države Maine jučer je pretraživala rijeku Androscoggin.
Dužnosnici su naredili desecima tisuća stanovnika u tom poručju da ostanu u svojim kućama zbog vlastite sigurnosti, uz napomenu da bi potjera za masovnim ubojicom mogla potrajati još najmanje nekoliko dana.
Card je bio narednik u obližnjoj rezervnoj bazi američke vojske, a policija je izjavila da je tijekom ljeta bio privremeno smješten u ustanovu za mentalno zdravlje.
Među ubijenima u Lewistonu je i četvero gluhih mještana u dobi od 14 do 76 godina.
Prema neprofitnoj udruzi koja prati slučajeve nasilja oružjem Gun Violence Archive, broj pucnjava u kojem su ustrijeljene četiri ili više osoba ove bi se godine mogao popeti na 679. U 2022. taj se broj zaustavio na 647.
Broj ubijenih u napadu u srijedu blizu je cijelogodišnjem broju ubojstava u Maineu koji od 2012. varira između 16 i 29.
Mjesna muzika Đenović, pod dirigentskom palicom Branka Rajačića, poklonila je sinoć svom gradu, povodom proslave Dana oslobođenja Herceg Novog, koncert kojim su pokazali da se podjednako dobro snalaze u klasičnom zvuku i modernim žanrovima. Pretpraznično veče ispunili su bogatim repertoarom sa čak 15 kompozicija u kojima su uživali i publika i izvođači.
Za njima je tradicija duga 104 godine kroz koje su vrijednim radom doveli orkestar do vrha modernog muziciranja zbog čega ove godine bilježe rekordan broj nastupa u svom gradu, Boki, državi, ali i van granica Crne Gore, od kojih izdvajaju koncert na jubilarnim 40. Danima muzike u Herceg Novom.
Publiku je pozdravila predsjednica Mjesne muzike Đenović Milica Matović poželjevši im dobrodošlicu i podsjetila na ovogodišnje novitete u radu orkestra.
Mjesna muzika Đenović
Mjesna muzika Đenovići iznjedrila je stotine muzičara, od strastvenih entuzijasta do vrhunskih profesionalaca, a u orkestru je trenutno 40 članova. Ljubav prema muzici prenose i na mlađe generacije pa školicu muzike pohađa osmoro djece sa kojima radi dirigent. Kako ističu, spoj iskustva i mladosti u uzajamnoj ljubavi prema zajedništvu i muzici tajna je njihovog trajanja i uspjeha.
Na njihovom repertoaru su, uz klasični zvuk i bezvremeni svjetski hitovi modernijeg zvuka od džeza, roka, popa, fanka i soula, do disko klasika, himni rokenrola i hevi metala.
Koncertu su prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović i potpredsjednik Opštine Mirko Mustur sa saradnicima i gosti iz gradova pobratima i prijatelja Herceg Novog koji su u našem gradu povodom proslave 28. oktobra – Dana oslobođenja.
Slovenska vlada je produljila u petak graničnu kontrolu s Hrvatskom i Mađarskom za 20 dana – do 19. novembra i pritom je rekla da će, kao i do sada, kontrola biti ciljana i usmjerena na prevenciju terorizma, ekstremizma i prekograničnog kriminala, javlja STA.
Slovenija je prošle subote uvela graničnu kontrolu nakon odluke Italije da uvede kontrolu na slovenskoj granici. Slično Italiji, Slovenija je među razlozima za odluku o ponovnom privremenom uvođenju kontrole navela prijetnje javnom redu i unutarnjoj sigurnosti u EU, stanje na Bliskom istoku i u Ukrajini te sprječavanje terorizma.
Zatim je u četvrtak u Bruxellesu slovenski premijer Robert Golob izrazio očekivanje da će Italija do Božića ukinuti granične kontrole, pa će nakon toga i Slovenija to moći učiniti na granicama s Hrvatskom i Mađarskom.
U Rimu su, međutim, već najavili kako se može očekivati da će kontrola trajati cijelu zimu, no iz talijanske vlade još nema službene potvrde o mogućem produljenju trajanja granične kontrole, navodi STA.
Ministri unutarnjih poslova Slovenije, Italije i Hrvatske u četvrtak će u Trstu razgovarati o ponovnom uvođenju kontrole te o tome kako smanjiti utjecaj kontrole na građane spomenutih triju zemalja koji svakodnevno prelaze granicu.
Izborna redovna 20. Skupština Hrvatskog građanskog društva Crne Gore (HGD CG) održana je u petak u maloj Sali Centra za kulturu u Kotoru.
„Uslijed brojnih objektivnih problema uzrokovanih prije svega pandemijom, naše brojne aktivnosti i planirani projekti u proteklom periodu pretrpjeli su stagnaciju, ali smo ipak uspjeli opstati, a dvadesetogodišnji rad Društva u kontinuitetu je nastavljen“ – kazala je u uvodnoj riječi aktuelna predsjednica HGD-a Rafaela Pina Lazarević.
Ona je istakla da je HGD CG uspjelo održati glavne projekte uprkos izrazito teškoj financijskoj situaciji.
„Uspjeli smo održati časopis Hrvatski glasnik, koji je izlazio u smanjenom tiražu i ne redovno, kao i tradicionalnu feštu Tripundanski bal. Rad dječijeg tamburaškog orkestra je u stagnaciji najviše zbog toga što je veliki broj članova stasao te su postali studenti, ali se nadamo da će se ta situacija u narednom periodu promjeniti. Generalno financijska situacija u Društvu je teška, uglavnom se finasiramo kroz projekte, iz Hrvatske i Crne Gore, kao i kroz povremene donacije…“- kazala je Lazarević.
Osim brojnih aktivnosti u teškim uslovima u HGD-u su posebno ponosni što su uspjeli povodom obilježavanja 20 godina rada štampati Monografiju društva u luksuznom formatu sa preko hiljadu fotografija.
Predsjednica HGD-a posebno se zahvalila dosadašnjoj urednici Hrvatskog glasnika, Tijani Petrović, koja je punih 12 godina uređivala časopis, koja zbog drugih profesionalnih i privatnih obaveza više neće obavljati taj posao.
„Ne odlazim iz Društva, budućem uredniku sam spremna pomoći, i raspoložena sam za saradnju, ali nakon punih 12 godina više nisam u mogućnosti odgovoriti tom zadatku. Hvala svim saradnicima, UO i čelnicima društva što ste imala razumijevanja za mene…“ – kazala je Tijana Petrović.
Skupština HGD-a – foto R. Stjepčević Boka News
Podsjećamo, prvi broj Hrvatskog glasnika izišao iz štampe 7. februara 2003. godine. Do danas štampano je 187 brojeva.
Na Skupštini su tajnim glasanjem izabrani članovi Upravnog i Nadzornog odbora.
Za članove Upravnog odobra izabrani su Mirko Vičević, Danijela Petrović Jablan, Rafaela Pina Lazarević, Miroslav Marušić, Marin Čaveliš.
Prema Statutu svake četvrte godine predsjednik HGD CG se bira iz reda članova Upravnog odbora, na prvoj konstitutivnoj sjednici ovog organa.
Za članove nadzornog odbora izabrani su: Slavko Marović, Slavko Dabinović i Ivica Biskupović.
Na Skupštini su usvojeni Izvještaj o radu o radu između dvije skupštine i finasijski izvještaj.
Skupština HGD-a – foto R. Stjepčević Boka News
Hrvatsko građansko društvo Crne Goreosnovano je 2001. godine, nevladina je i neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate, sa svrhom očuvanja i promoviranja kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori kao autohtonog naroda.
Povodom plana Luke Kotor, u vezi sa ispunjavanjem uslova koncesionog ugovora, da proširi svoju infrastrukturu postavljanjem samostalnog pilona i bova za privez u akvatorijumu Kotorskog zaliva, nedavno smo se obratili Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI), saopšteno je iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
“U tom obraćanju smo naveli da se tim planiranim proširenjem omogućava boravak mega kruzera uz obalu i na sidrištu te da to značajno utiče na sigurnost pomorske plovidbe odnosno znatno povećava rizik od pomorskih nezgoda i zagađivanja morske okoline. Takođe smo ponovili da se mi, iz navedenih razloga kao i zbog tehničkog stanja Luže, protivimo tom eventualnom proširenju.
Tražili smo i da nam saopšte da li su, u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe čl. 23, izdali odobrenje Luci Kotor za ove eventualne radove.
Takođe, tražili smo da se, u cilju izdavanja odobrenja kao uslov, uradi simulacija manovri odlaska i dolaska mega kruzera i njihovog boravka uz rivu i na bovama. Takođe da se uradi i procjena rizika. Za te poslove smo predložili da budu urađeni od strane stručnjaka sa Pomorskog fakulteta.
U vezi sa navedenim a na incijativu MKI nedavno smo imali sastanak u Luci Kotor kojoj su prisustvovali pored pomenutih i predstavnici Uprave pomorske sigurnosti i lučke uprave iz Bara.
Na tom sastanku je zaključeno da Luka Kotor traži odobrenje za planirano proširenje svoje infrastrukture od MKI a da će im MKI u najkraćem roku, nakon sagledavanja svih relevantnih aspekata, uključujući i sigurnost pomorske plovidbe, dati odgovor. Takođe je dogovoreno da Luka Kotor zatraži od Pomorskog fakulteta pomenute simulacije kao i procjenu rizika sigirnosti plovidbe u Kotorskom zalivu sa postavljenim pilonom i bovama za privez.
Na pomenutom sastanku smo pokrenuli pitanje plovnog puta, sidrišta, morskih struja i ruže vjetrova u akvatorijumu Kotorskog zaliva i podvukli da su to, pored ostalih, osnovni ulazni parametri na osnovu kojih se procijenjuje sigurnost plovidbe odnosno manovra dolaska i odlaska iz Luke Kotor i boravka kruzera na sidrištu. Sa žaljenjem smo konstatovali da svi ti parametri nedostaju odnosno da nijesu dostupni.
Kapetani
U vezi sa plovnim putom i sidrištima, obratili smo se Upravi pomorske sigurnosti i lučke uprave, čija je ovo nadležnost, da urgentno označi plovni put i šeme odvojene plovidbe, i da odredi sidrišta i zone zabranjenog sidrenja u Boki Kotorskoj odnosno Kotorskom zalivu.
Takođe, obratili smo se i Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju za utvrđivanje smjerova i intenziteta lokalnih morskih struja, vremena i visine nastupa visokih i niskih voda i praćenja promjena nivoa mora uzrokovanih morskim mijenama i utvrđivanja lokalne ruže vjetrova u Boki Kotorskoj odnosno Kotorskom zalivu.
Sve navedene radnje i svi ovi podaci bi morali biti uzeti u obzir prije donošenja odluke MKI o tome da li izdati odobrenje za proširenje lučke infrastructure ili ne.
Traženi podaci bi, i pored pitanja Luke Kotor, morali biti dostupni našim pomorskim organima, navigatorima, zainteresovanim pomorskim privrednim subjektima u cilju kreiranja njihovih održivih politika razvoja kao i široj javnosti.
Upravni odbor Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore
Herson Foto: Ukrainian Presidential Press Service / REUTERS
Ruske snage žestoko su bombardirale središte ukrajinskog grada Hersona u petak, ozlijedivši nekoliko ljudi i oštetivši barem 10 zgrada, rekli su viši lokalni dužnosnici i djelatnici službi za izvanredne situacije.
Slike na društvenim mrežama pokazuju kako su barem tri mjesta sravnjena sa zemljom. Roman Mročko, čelnik gradske uprave, rekao je da je nekoliko ljudi ozlijeđeno te da je jedna osoba na liječenju u bolnici. Rekao je da je barem deset zgrada pretrpjelo štetu.
– Navečer, cijeli grad se zatresao. Neprijatelj je ciljao samo središte Hersona, rekle su ukrajinske službe za izvanredne situacije na Telegramu.
U objavi je rečeno da su radnici službi za izvanredne situacije spasili dvije žene, u 70-im i 80-im godinama, koje su bile zarobljene u zgradi, te su požar stavili pod kontrolu u pogođenom području.
Ruske snage okupirale su Herson u ranim danima invazije koja se počela u veljači 2022. godine, no napustile su grad i zapadnu obalu rijeke Dnjepar kasno prošle godine. Sada redovito granatiraju ta područja sa svojih položaja na istočnoj obali rijeke.
