Na međunarodnom karate turniru u Baru, održanom proteklog vikenda pod nazivom “Trofej Bara 2023.” takmičilo se 763 sportista iz 49 klubova Crne Gore i zemalja regije.
Karate klub Kotor ostvario dobar uspjeh osvojene su dvije medalje, zlato i bronzu.
Zlato je pripalo Aleksi Bjelanoviću za uzrast 10 god do 30 kg.
Bronzom se okitio Edi Skrijelj za uzrast 12 god -45 kg.
Otvaranje zimske turističke sezone na Ski centru Kolašin 1600 očekuje se sredinom decembra, a direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević naveo je da je sve spremno za rad u punom kapacitetu.
On je portalu RTCG najavio online sistem prodaje karata, a cijena dnevnog ski pass-a je 25 EUR.
“Pratimo vremenske prilike i nivo sniježnog pokrivača, a svakako čim se budu ispunili svi uslovi za nesmetan rad ski centra, mi ćemo krenuti sa radom u punom kapacitetu. Žičare su spremne, ljudstvo je spremno, tako da je potrebno samo da imamo dovoljno snijega. Naše prognoze su da ćemo početi sa radom otprilike polovinom decembra, ali da ćemo o tačnom datumu na vrijeme obavijestiti javnost”, kazao je Milošević.
On je dodao da se nadaju da će ove godine postaviti neke nove rekorde po broju posjetilaca, skijaša, ali i broju skijaških dana, prenosi portal RTCG.
“Ponuda na Ski centru Kolašin 1600 se bazira na istom principu kao i svake godine, vrhunski pripremljene staze, odlična hrana, kao i bogat kulturno/umjetnički program. Od ove godine implementiramo i online sistem za prodaju karata, u završnoj je fazi, pa se nadamo da će isti biti spreman do početka nove ski sezone”, rekao je Milošević.
On je naveo da je najveći novitet izgradnja lifta tipa sidro, koji će biti montiran na stazi jedan koji će biti dugačak 400 metara, pa tako od ove sezone novi skijaši će moći da probaju jedan dio staze, a da ne moraju ići skroz do vrha, prije nego li budu 100 odsto sigurni u svoje vještine.
Govoreći o cijeni ski passova, Milošević napominje da je do 1. decembra na snazi akcija i sezonski ski pass koštaće 300 EUR.
“Ove godine će ski pass iznositi 25 EUR za jedan dan, dok je u toku akcija promo sezonski ski pass po cijeni od 300 EUR, a nakon 1. decembra iznosiće 400 EUR za odrasle, a za djecu do 14 godina 250 EUR. Svakako, napominjemo, da ne bi došlo do zabune, ski pass važi samo za infrastrukturu ski centra Kolašin 1600, to je 21 km staza i žičare K8 (Troglava) i K7 (Klisura)”, rekao je Milošević.
On je kazao da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazadilo poslovanje Ski centra, ali, nažalost, još zavise od prirodnih padavina i nemaju sistem za vještačko osnježavanje.
“Zaista se nadamo da ćemo do naredne sezone uspjeti makar jedan dio staza da pokrijemo topovima, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, zaključio je Milošević.
Dvadeset prvo izdanje prepoznatljive turističko-poljoprivredne manifestacije Maslinijada održano je ovog vikenda u Starom Baru. Pazarne dane nisu omeli ni kiša ni pravo zimskom vrijeme, te je i na ovom izdanju Maslinijade učestvovao veliki broj izlagača koji su predstavili bogatu ponudu raznovrsnih domaćih proizvoda sa fokusom na maslinama kao centralnom elementu.
“Maslinijada je jedna tradicionalna manifestacija koja se održava u sklopu proslave Dana oslobođenja Bara. Na štandovima imamo zelene i crne masline, maslinovo ulje, degustaciju hrane. Sve kako bi se ljudi ugostili kao kod svoje kuće. Imamo mnogo štandova i mnogo ulja, prodaja je dobra,” ispričao je Etem Mujić iz barskog sela Velenbusi.
Ovom manifestacijom se još jednom dokazalo zašto je “maslina ime Bara” i kakvim maslinarskim bogatstvima raspolaže. Tradicionalno je ukazano na važnost promocije poljoprivrede i domaće proizvodnje koja bi trebala da ima još veće prisustvo na crnogorskom tržištu.
“Ovo je kvalitet samo takav. Osim crne i zelene masline u ponudi imam suvih smokava, kravljeg i kozjeg sira, sve je domaće i planinsko. Danas što više treba urgirati na ovakvim projektima, kako bi ljudi znali značaj domaće hrane,” kazala je jedna od izlagačica, Mirsada Duraković.
Osim zdrave i ukusne domaće hrane, posjetioci su mogli da se upoznaju sa ručnim radom kreativaca iz Bara, te da kupe njihove unikatne rukotvorine.
“Ima velikog interesovanja, ovo je jako zanimljivo strancima, unikatno je i specifično. Nudimo ručno rađene predmete od maslinovog drveta. Imamo širok asortiman – od sitnih magneta do krupnih stalkova za vino i kutija za satove. Mlada smo firma, ovim se bavimo moj otac i ja neke dvije godine. Prošle godine smo podržani od strane Opštine Bar kroz Program razvoja poduzetništva i tada smo se zvanično registrovali kao firma,” ispričala je Anđela iz Bara.
Mnogobrojni posjetioci su proteklih dana imali priliku da uživaju i u bogatom kulturno-zabavnom programu koji je na pravi način istakao dušu Starog Bara. Na završnici 21. Maslinijade u Starom Baru nastupili su KUD “Rumija”, klapa “Castel Nuovo”, Bjelopoljski tamburaši i Saška Rakonjac, kao i Dino i Džaja Beharović koji zabavili publiku i učinili raspoloženje još boljim.
“Ja redovno dolazim ovdje svake godine, lijepo je, ima mnogo izloženih domaćih proizvoda. Maslinijada je stvarno jedna lijepo pripremljena manifestacija. Sjajna je posjećenost,” kazao je jedan od posjetilaca.
Manifestaciju su i ove godine organizovali NVO Maslinijada i NVO Antivari, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Opštine Bar, Turističke organizacije Bar…
Obilježavanje Dana Mediterana u JU Muzej i galerija Tivat biće upriličeno u utorak, 28. novembra u 18 sati, najavili su iz ove ustanove.
Manifestacija se obilježava već par godina u više zemalja promovišući zajedničke vrijednosti, kulturu i specifičnosti. Promocija međunarodnog praznika i aktivnosti na ovaj dan vidljiva je na međunarodnoj mapi kao doprinos JU Muzej i galerija Tivat muzejskoj zajednici, promociji istraživačkog rada, skretanju pažnje i širenju svijesti o karakteristikama koje nas povezuju, etno-antropološkim i socio-kulturnim odrednicama, pomorstvu i pomorskoj trgovini i promociji pomorskih lica Boke pomorske.
JU Muzej i galerija Tivat 28.11. sa početkom u 18 sati organizuje izložbu i predavanje „Ivo Vizin kroz istorijska dokumenta“. Predavanje će održati kapetan Predrag Kuzmanovski, Siniša Luković, novinar i publicista i etnološkinja-antropološkinja Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat.
Dugoročni projekat ima za cilj umrežavanje gradova sa obje strane Mediterana sa ciljem pokretanja mobilnosti, inkluzivnosti i promocije obalnih mediteranskih zajednica uključivanjem brojnih aktera.
Pavle Đurović, još uvijek gimazijalac, nakon osvojenog drugog mjesta u besjedništvu na prestižnoj ovogodišnjoj manifestaciji kakva je Nušićijada, nastavio je da niže uspjehe, pa je i na netom okončanom 32. Festivalu besjedništva Sirmim Lux Verbi, svojom besjedom “Pohvala Boki”, osvojio čak dvije nagrada.
Drugo mjesto u besjedništvu u kategoriji Izabrana besjeda i Specijalnu nagradu “Nagrada Ciceron”, advokatske kancelarije “Jakić” iz Beograda. Oba priznanja podrazumijevaju i novčane nagrade.
Đurović kaže da je takmičenju bila veoma jaka konkurencija i da je veoma zadovoljanuspjehom koji je postigao zahvaljujući svojoj mentorki prof.retorike Svetlani Gradinac.
– Bilo je 14 takmičara, različitih životnih dobi, od gimnazijalaca Srpske gimanzije “ Nikola Tesla” iz Budimpešte, Filološke gimnazije iz Beograda, te studenata glume i prava iz Prištine. Na takmičenje sam dospio, jer me je na Nišićijadi zapazila direktorka Fesivala i pozvala. Na ovogodišnjoj Maloj školi retorike u Herceg Novom, snimili smo video zapis moje besjede “ Pohvala Boki” i poslali u Sremsku Mitrovicu. Tako sam prošao kvalifikacije i učestvovao. Trema je bila prisutna, ali ona pozitivna, motivišuća. Veoma sam zadovoljan uspjehom, ali i prijemom i dobrodošlicom koju sam tamo imao, kazao je Đurović.
Njegova mentorka, prof. Gradinac, takođe nije krila zadovoljstvo.
– Pavle je izuzetan mladi čovjek i on je zaista pobrao oduševjenje porisutnih i veliki aplauz. Takmičenje je otvorenog tipa i nije limitirano godinama učesnika niti njihovom profesijom. On je besjedu izgovorio dijelom i na dijalektu bokeškog govora, što je posebno impresioniralo žiri. Takmičilo se u tri kategorije, koje su učesnici sami birali : Izabrana besjeda, Interpretacije i Improvozovana besjeda.
Žiri je radio u sastavu Andrijana Videnović, glumica i profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, Olivera Jelkicćč, advokat i pisac i mr Zoran Levajac, advokat iz Sremske Mitrovice, kazala je prof. Gradinac.
Podsjetićemo, da je Pavle Đurović, svoj put ka uspjehu započeo prošle godine, na Maloj školi retorike u Herceg Novom, čiji je organizator Ksenija Matović, a stalni profesor Svetlana Gradinac. Malu školu retorike Matović organizuje treću godinu zaredom, a zahvaljujući njenim naporima, potpisan je Protokol o saradnji sa Nušić fonadcijom koja omogućava đacima i studentima grada besplatan boravak i učešće na takmičarkom programu u besjedništvu na Nušićijadi, a umjetnicima i naučnicima učešće u kulturnom odnodno naučnom dijelu programa ove manifestacije.
/K. Matović/
Za osumnjičenim bila raspisana Interpolova potjernica
Policija je u Tivtu uhapsila državljanina Srbije N.L. (45) koga traži Interpol zbog pokušaja teškog ubistva, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako navode, NCB Interpol Podgorica je 24. novembra primio obavještenje da se u jednom hotelu u Tivtu nalazi osoba koja se potražuje na međunarodnom nivou.
– Naime, N.L. (45) iz Republike Srbije je pokušao da se sakrije u unutrašnjosti ovog objekta, a nakon toga je pokušao i bjekstvo iz istog, međutim, u tome je spriječen i u noći između 24. i 25. novebra oko 02.35 čsati kontrolisan je od strane policijskih službenika NCB Interpol-a Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Tivat u blizini pomenutog hotela u tom gradu – kazali su iz policije.
Provjerom je utvrđeno da je riječ o osobi za kojom je NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potjernicu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja izvršeno 2016. godine.
– Lišen je slobode i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio ekstradicioni pritvor – zaključuje se u saopštenju.
Usluge prerade maslina i hladnog cijeđenja ulja koriste brojni maslinari iz Primorja, a mušterija iz Bijele već niz godina redovno iz Uljare Kolari nabavlja po 400 litara maslinovog ulja
Trudoljubivi i radni članovi porodičnog poljoprivrednog gazdinstva sa uljarom „Kolari“ u selu Kruče podno brda Možura, uz magistralni put ka Ulcinju, nakon što su ubrali masline sorte žutica iz sopstvenih maslinjaka i od njih napravili ulje vrhunskog kvaliteta, posvetili su se djelatnosti pružanja usluga prerade plodova i cijeđenja maslinovog ulja za potrebe mušterija, kojih ima iz cijelog Primorja. Dolaze ljudi sa ubranim maslinama iz Budve, Herceg Novog, Sutomiora, sa Sv. Stefana… Pored 80-godišnjeg Hasana Kolarija i njegove 75-godišnje supruge Sadije, koji su ovdje tokom cijele godine, na ovo imanje dolaze i nihova tri sina, tri snahe i sedmoro unučadi. Svi se sinovi sa porodicama uključuju u rad uljare, iako se ljeti primarno bave turizmom, izdavanjem soba.
-Lijepo je raditi zajedno – svako od nas braće ima svoj posao, radimo za svoje porodice, a svi se lijepo slažemo kada skupa radimo na porodičnom gazdinstvu, zajedno sa roditeljima- oni su glavni, kaže Naser Kolari, koji je najviše angažovan u procesu prerade maslina i proizvodnje maslinovog ulja. Njegov otac Hasan, osnivač gazdinstva, objašnjava da ljeti u uljaru dolaze turisti autobusom, najviše Francuzi i to preko agencije iz Ulcinja. Domaćin ih ugosti, oni šetnjom prolaze kroz maslinjak, a Naser im u prostorijama sa mlinovima demonstrira metodologiju prerade i cijeđenja maslinovog ulja. Dolaze im mušterije stalno, rado kupuju ulje, kao i suvenire od maslinovog drveta koje izrađuje Hasanov sin Skender. A treći sin Senad, direktor je JP Komunalno u Ulcinju dolazi u Kruče da održava uljaru.
Jedna od redovnih mušterija koje dolazi iz Bijele, svake godine, pa i sada, „rezerviše“ po 400 flaša ulja iz Uljare „Kolari“. Ima ljudi iz Boke Kotorske koji naručuju ulje i dolaze direktno po njega u mlin, a dosta je turista koji putujući od Bara ka Ulcinju zastanu uz magistralu u potrazi za flašom kvalitetnog djevičanskog maslinovog ulja, teglom konzumnih maslina, a tražeći zanimljive suvenire izrađene od debla masline, naiđu i na domaći sapun na bazi maslinovoga ulja, kreaciju Skendera Kolarija.
U maloj radnji povezanoj sa mlinom-uljarom, mogu pronaći i džem o smokava, a ugostiće ih ljubazna domaćica Sadija Kolari, zajedno sa suprugom Hasanom Kolarijem, najstarijm članom domaćinstva i glavom porodice. U zavisnosti od kvaliteta, ulje se direktno iz uljare može nabaviti po cijeni od 10 do 15 eura, a kasnije, kada se flašira, tokom sezone se cijena litre ulja ustaljuje na 15 eura. Uljara je otvorena prije 15 godina, a Kolari se maslinarstvom na ovom mjestu bave više od 50 godina, prije no što je 1972. godine probijen magistralni priobalni put preko Kruča.
-Ovdje oko kuće imamo preko 40 stabala masline starih preko hiljadu godina, a u Briskoj Gori imamo novi maslinjak od 130 mladih maslina novih sorti iz Italije i Hrvatske, koje smo zasadili prije 12 godina. Stare masline smo zatekli kad smo kupili imanje prije no što je izgrađena magistrala, kada ovog puta za Ulcinj nije bilo. Zadovoljni smo ukupnim rodom – ove sezone ubrali smo oko jedne tone ploda (10 kvintala), a od 100 kilograma “žutice” prosječno se iscijedi 10 litara ulja. Imamo vodu, na vrh brda iskopali smo bunar dubine 180 metra, sad se svaka maslina navodnjava sistemom „kap po kap“, što je važno za zrenje plodova.
Sezona prerade maslina traje od septembra i oktobra, ponekad sve do marta, ali ove godine neće trajati toliko, jer urod nije najboljeg kvaliteta, što utiče i na kvalitet ulja. Uglavnom, nije dobra sezona, ali kod onih koji imaju dobre masline -neoštećene mušicom, koje su trešene na mrežu i odmah odnešene u mlin na preradu, ulje je dobrog kvaliteta. Ove naše su sasvim prirodne, neprskane, jer nije bilo toliko mušica, koje su se razvile kasnije, kaže Hasan Kolari za Boka news i dodaje da prodaju ulje tokom čitave godine, a u obrađivanju maslinjaka pomažu im plaćeni radnici.
-Tu smo tokom cijele godine, održavamo masline i čitavo ljeto prodajemo ulje, suvenire, imamo posla dosta. Nas dvoje radimo tokom cijeloga ljeta, a sad smo već i ostarjeli, pa bilo bi lijepo da dođe koji unuk da tu sa nama radi tokom sezone. Stranci vole da kupuju maslinovo ulje, a naročito im se sviđa pašteta od Maslina bez konzervansa- sa bijelim lukom i peršunom, kaže Sadija.
Od dvije proizvodne linije za hladno cijeđenje maslinovog ulja kapaciteta prerade od 250 i 500 kilograma ploda na sat, jednu su finansirali sami, a drugu uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, koje je učestvovalo sa 50 % sredstava u iskopavanju bunara na novoj plantaži maslina, kao i u nabavci 120 novih sadnica.
-Koštice za sada ne odvajamo, pošto se radi o velikoj količini, mi to bacamo. Komina je dobra za đubrivo, ali tek nakon treće godine, kad odstoji, jer je puna kisjeline, koja može da izgori stabla. Planiramo, ukoliko budemo u mogućnosti da sljedeće godine nabavimo mašinu za odvajanje koštica iz maslina, za proizvodnju peleta. U Italiji takva mašina košta 40 hiljada eura,bilo bi dobro da apliciramo za podršku kod Ministarstva poiljoprivrede Crne Gore, da nam pomognu bar sa polovinom ulaganja, ističe Hasan.
-Počela su sada neka sela kod Vladimira da razvijaju maslinarstvo, imaju po 200- 300 korjena, sve novi rasadnici. Sad su ljudi počeli da rade, jednom je zapuštena maslina, malo je rađeno oko nje, pa su sada vidjeli da je dobra zarada, država daje rasad i to je povoljnost i podstrek da se mladi bave ovim poslom. Sadio sam mlade sadnice masline sorte žutica, ona je zahtjevna jer treba čekati oko 10 godina da bi počela da rađa. Kad se mladica očepi od stabla sa korom i posadi, odmah se prima, ali ja nabavljam žuticu iz Instituta u Baru, kako bi one brže počele da rađaju, kaže Hasan.
– Litar maslinovog ulja, kilogram dobrog meda, kilogram limuna samljeti sa korom i sve izmiješati. Svako jutro po dvije kašike pojesti. Skinuo sam kamen u bešici nakon mjesec ipo dana. Nakon pregleda kod doktora, kamen je nestao. Ovo su me naučili drugi ljudi, a sada ja i žena jednom godišnje redovno primjenjujemo ovu terapiju za svoje zdravlje i ovaj recept rado dijelimo svima koji žele da isprobaju prirodni način liječenja, podijelio je Hasan svoje iskustvo sa pratiocima našega portala.
Sadija je kao domaćica svoj način života uskladila sa radom u maslinjaku. Ogroman trud i rad stoji iza uspješnog poslovanja gazdinstva, žena tui ma svoje istaknuto mjesti, a tu su i neke male „privilegije“ za ukućane koji se bavi maslinarstvom.
-Svako jutro uzmem i popijem malu čašicu maslinovog ulja, ispržim jaja na maslinovom ulju, na sir sipam maslinovo ulje – to je lijek. Tučene crne, zelene masline preliješ maslinovim uljem, za svaku salatu ga koristimo, moja familija upotrebljava samo maslinovo ulje, ne trošimo nijedno drugo, kaže Sadija, koja kapi maslinovog ulja koristi i za njegu lica i ruku.
-Malo-pomalo uče se i unuci, jedan studira u Dubrovniku, drugi je bio u Podgoricu, imaju apartmane u sezoni i sad malo vremena imaju da se uključe, ali dolaze i oni. Ko hoće da radi može i da zaradi, a imaju od koga i što da nauče, kaže Sadija.
– Što se tiče kvaliteta, svi maslinari kažu da je rod ove sezone slab. To bolje znaju ovi koji melju, ali kažu da su masline crveljave. Gore u selu u mom maslinjaku nije bilo maslina, ali ovdje niže ih je bilo. U Šušnju oko kuće i poviše nje imam oko 140 korjena žutice, ubrao sam oko tonu ipo, a svake godine urod donosim na preradu u uljaru Kolarija. Zadovoljan sam uslugom, sad kad je iscijeđeno, ulje treba da se staloži, da talog padne na dno, a tečnost da se razbistri, kaže Ivo Paović, korisnik usluga Kolarija.
/M.D.Popović/
Hamas je predao 13 izraelskih talaca i četiri stranca Međunarodnom odboru Crvenog križa u subotu navečer, saopštilo je katarsko ministarstvo vanjskih poslova, nakon odgode do koje je, kako tvrdi Hamas, došlo zbog nepoštivanja dogovora
“Trinaest Izraelaca i četiri stranca primio je ICRC i na putu su za Rafah”, rekao je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed Al Ansari na platformi društvenih medija X, ranije poznatoj kao Twitter.
Televizijske snimke prikazuju vozila Crvenog križa na prijelazu Rafah između Gaze i Egipta.
Oslobađanje talaca bilo je privremeno odgođeno zbog spora oko slanja pomoći na sjever opkoljene enklave, koji je prevladan uz posredništvo Katara i Egipta.
Palestinski dužnosnik upoznat s diplomatskim naporima rekao je da će Hamas nastaviti s četverodnevnim primirjem dogovorenim s Izraelom, što je prvi prekid u borbama u sedam tjedana rata.
Među puštenim izraelskim taocima očekuje se da će biti osmero djecei pet žena, rekao je Al Ansari. Bit će razmijenjeni za 39 Palestinaca, od kojih 33 djece i šest žena.
Park prirode Orjen je važan segment turističke ponude Herceg Novog. U Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena počeli su aktivne pripreme za predstojeću sezonu, potvrdio je za RTHN novi direktor Đorđe Stanojlović, koji je na toj funkciji od 10. novembra.
“Na osnovu podataka kojima raspolažemo, kada smo u prethodnom periodu sarađivali sa Turističkom organizacijom Herceg Novi, možemo da radimo uporedne analize, kako bi sagledali najvažniju stavku, a to je broj posjetilaca, konzumenata. Smatram da je vrlo važno da od posjetioca napravimo konzumenta, bez obzira o kojem je obliku turističke ponude riječ. U Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena vrlo je važno, što će se ovo zaštićeno područje, valorizovati i oplemeniti”, smatra Stanojlović.
Sa valorizacijom Parka prirode Orjen biće nastavljen kontinuitet upravljanja zaštićenim područjem:
“Nastavljanje kontinuiteta je vrlo važno za promociju grada i za ukupni doživljaj koji imaju turisti, gosti i domaće stanovništvo, kada posjećuju ovu destinaciju, kakav je Orjenski masiv i generalno Herceg Novi. Sa ljudima sa kojima sarađujem imamo za cilj da iznesemo i turističku ponudu i pokažemo taj prirodni ambijent i svo prirodno bogatstvo koje nosi Orjen”, kazao je Stanojlović.
Stanojlović ukazuje da je riječ o simbiozi turističke ponude mora i zaleđa.
“To je na neki način simbioza između turizma i turističke ponude grada, rivijere i neka vrsta kohabitacije sa ponudom planine, ponudom Orjena”, osvrnuo se Stanojlović.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena broji 17 zaposlenih. Sjedište Agencije u kancelarijama u gradu gdje obavljaju promociju i ugovaranje različitih aranžmana i zaštitare na Orjenu. Određeni broj zaposlenih je angažovano u Avanturističkom parku na Vrbanju, koji je važan segment i ponuda Agencije za razvoj i zaštitu Orjena. Kako Stanojlović ističe preduzeće aktivnosti kako bi imali veći stepen samofinasiranja u poslovanju i upravljanju zaštićenog područja.
Nakon što je u ožujku ove godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo odluku o dodjeli sredstava za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata u lukama otvorenim za javnim promet kojom je projektu Sanacije dijela obale i izgradnje gata u luci Cavtat dodijeljeno milion i 160 hiljada eura, novom odlukom i preraspodjelom sredstava za ovaj vrijedan projekt osigurano je dodatnih milion i 394 hiljada eura, piše DuList.
Ukupno financiranje projekta od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u ovoj godini tako iznosi dva miliona i 554 hiljada eura.
Podsjetimo, projekt obuhvaća sanaciju dijela cavtatske rive, gradnju novog obalnog zida i ojačanje nosivog tla.
Nositelj projekta je Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije.
© BokaNews, 2021
