Umjetnički fotograf Duško Miljanić povezao umjetnost i humanost

0
Umjetnički fotograf Duško Miljanić povezao umjetnost i humanost
Duško Miljanić

Razgovore  sa slabovidima pretočio u foto-priče



Svojim radom, predstavljenim na izložbi fotografija Invisible Lives u foajeu Kina Boka u Kotoru, istaknuti crnogorski umjetnički fotograf Duško Miljanić je, u okviru Festivala “Uhvati film”, na suptilan, plemenit i estetski prijemčiv način skrenuo pažnju na osobe sa invaliditetom- slabovide osobe. U timskom radu sa učesnicima projekta “Nevidljivi životi” iz Letonije, Srbije i Crne Gore, on je podijelio svoje ogromno znanje, vještine i iskustvo u oblasti analogne fotografije i kroz lični vizuelni izraz opisao Leonsa, jednog od mnogobrojnih slabovidih stanovnika gradića Cesisa u Letoniji.

U postavci je uži izbor radova među kojima su u panoi sa pričom o Emeriti- “Frekvencija srca”,  Ilgi – “Savjeti za srećan život” i drugi. U projektu su, pored Miljanića, učestvovali Aleksandra Drecun, Ana Mitrović, Nada Vojinović i Miloš Zvicer iz Crne Gore, zatim, Boris Abramović, Irena Čučković, Sara Kecman, Stefan Kosanović i Darko Sretić iz Srbije, te Eline Buka, Paulis Jakušonoks, Monta Kruze, Eva Strazdina i Nikola Lee Zvaigzne iz Letonije.

-Ovo je potpuno drugačije, zanimljivo je, zato što smo radili sa grupom ljudi koji su na životnim marginama, to je bio veliki izazov i za mene. Izložba je rezultat jedne fantastične radionice koja je održana prije dvije godine sa studentima/studentkinjama različitih medija. Radili smo analognu fotografiju na temu slabovidih osoba, da kroz ovaj medij prikažemo taj nekakav njihov otežani pristup svakodnevici. Nastojali smo da se iz ovog digitalnog doba vratimo u starinski postupak analogne fotografije, u nešto što je mnogo teže, zahtjevnije, kompleksnije, za šta je potrebno mnogo više truda i poznavanja raznoraznih parametara da bi uopšte nastao bilo kakav proizvod.

U pitanju je mali grad u Letoniji, zove se Cesis, grad sa najviše slabovidih osoba prema broju stanovnika. Za vrijeme SSSR-a tu je napravljena fabrika gdje su ih zapošljavali. Neki su rođeni slabovidi, neki su vid izgubili tokom života, a onda se njihov broj vremenom povećavao, objasnio je Miljanić za Boka news. On je kasnije, pored priče o Leonsu, uradio priče i sa ostalim slabovidim osobama, kojima je ovaj projekat posvećen.

Iz postavke u foajeu Kina Boka

Mnogi od studenata, dodaje on,  prvi put uopšte su se susreli sa takvom vrstom fotografije. Radili su raznim medijima, različito su se izražavali, svako od njih je posredstvom fotografije drugačije interpretirao ono što je imao u intervjuu sa određenom osobom. Svako od njih je pravio neku vrstu mini- intervjua, u više navrata su se sretali sa slabovidim sagovornicima, šetali sa njima, nastojeći da dopru do njihovih srca.

-Koristio sam mali detalj- ogledala, gdje sam pokušao da reflektujem kako oni vide svijet, koji oni zapravo ne vide, nego ga zamišljaju. Ono što sam dobio u razgovoru s njima, nastojao sam da interpretiram u tom ogledalu, da nađem te motive, ili te boje, ili to nešto o čemu oni razmišljaju, da se to reflektuje u ogledalu. To je bio malo kompleksniji proces, objasnio nam je Miljanić.

Projekat je urađen prema ideji Ieva Ubele, a koordinatori su Oskars Goba i Irena Čučković. Grafički dizajn uradila je Elina Bušmane, a kustos izložbe je Liga Linderbauma. Produkciju potpisuju Agnese Zvierde, Milan Vračar i Branimir Žugić.

Finansiran je kroz program Kreativne Evrope, a sproveli su ga Umjetnički fond Rucka (Letonija) u saradnji sa  udruženjem “Kulturanova” iz Srbije i udruženjem “Art 365” iz Crne Gore.  Njihov cilj je da kroz saradnju umjetnika iz tri  grupe ispričaju  priče o različitim marginalizovanim pojedincima u društvenoj zajednici Letonije.

/M.D.P./

Big game fishing Silba: održano natjecanje u lovu na velike trofeje, pobjedu odnio tim ‘Vinka‘ s Raba

0
Big game fishing Silba: održano natjecanje u lovu na velike trofeje, pobjedu odnio tim ‘Vinka‘ s Raba
Silba – Big game fising – foto Zadarski.hr

Proteklog je vikenda na otoku Silbi održano BIG GAME FISHING SILBA 2023. natjecanje u lovu na veliku ribu, jedino takvo u Zadarskoj županiji, a pobjedu je odnio tim ‘‘Vinka‘‘ s Raba

Big game fishing natjecanje u lovu na veliku ribu na otoku Silbi održava se od 2015. godine i jedino je takvo natjecanje na zadarskom području, od Omišlja na otoku Krku do Jezera na otoku Murteru. Ove godine nastupilo je rekordnih 14 timova koji su se u četvrtak navečer okupili u prostorijama organizatora, Športsko ribolovnog društva ‘‘Galeb-Silba‘‘. Sudac Tonči Luketa prve je večeri timovima iz Istre, Rijeke, Zadra te brojnih kvarnerskih i dalmatinskih otoka održao opširno predavanje o pravilima natjecanja, koje su svi s velikim zanimanjem poslušali.

Prvog ribolovnog dana natjecatelji su iz luke Mul isplovili u 8.00 sati. U poslijepodnevnim satima prvu veliku ribu ulovio je tim iz Istre, poznati istarski maslinari pod imenom ‘‘Chiavalon Extra Virgin Tuna Team‘‘. u 18.00 sati završio je lov, a vaganje je pokazalo da je tuna istarskog tima teška 36.06 kg. Drugog ribolovnog dana u samoj završnici ulovljena je još jedna velika riba, no ipak manja od one istarske, a ulovio ju je domaći tim ‘‘Katrida‘‘, nazvan po istoimenom silbenskom restoranu.

Silba – Big game fising – foto Zadarski.hr

Svekupno bodovanje na tron je pak postavilo prošlogodišnji pobjednički tim, mlade ribolovce s otoka Raba koji su se natjecali pod imenom ‘‘Vinka‘‘. Na kraju ribolovnog dana zabava je trajala dugo u noć uz klapu Leut. Podršku sportskoj manifestaciji ‘‘Big game fishing Silba 2023.‘‘ dali su Highfield Honda, Montelektro d.o.o, Timkabel, Fain d.o.o.,, Ribarnica Novalja, Pičuljan gradnja, SAND, Valo d.o.o., Slastičarnica Oaza, Marko Perica, Marin Botica i dr.

Povodom uspješno održanog natjecanja Dječjem vrtiću Latica iz Zadra uplaćena je novčana donacija. Organizatori se zahvaljuju svim natjecateljima, posjetiteljima i donatorima te se vesele jubilarnom desetom natjecanju koje će se održati u rujnu 2024. godine.

Smanjen ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru

0
Smanjen ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru
Boka – foto Roko Stjepčević Boka News

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju jula iznosio je 515,79 miliona EUR, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 229,47 miliona EUR, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

“Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do jula iznosio je 286,32 miliona EUR, što je 40,56 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine”, navodi se u Biltenu CBCG.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 21,88 odsto u odnosu na uporedni period.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 49,23 miliona EUR, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 180,24 miliona EUR.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 319,38 miliona EUR, što čini 61,92 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 259,92 miliona EUR, a u preduzeća i banke 59,46 miliona EUR.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 167,14 miliona EUR, što je 32,4 odsto ukupnog priliva.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, filozofije i knjiga za djecu.

Pogasite sve i zasijaće život novi je roman Marka Levija. Na palubi broda na kome je prije dvadeset godina upoznala Đanija, Adela posmatra mladog muškarca. Dok plovi morem da se posljednji put pozdravi sa ljubavlju svog života, ona osjeća da je nešto povezuje sa ovim čovjekom. Roman je ovo koji govori o tome da nam život uvijek pruži novu šansu i da ljubav uvijek može da nas nauči nečemu novom. Istovremeno, Levi govori i o slobodi da volimo koga želimo ne brinući za tuše mišljenje. Prepletene sudbine mladog i ranjenog muškarca i ožaloćene zrele žene pokazjuu da prava ljubav ima nevjerovatnu moć. Izdavač je Laguna.

Svi u ovoj prostoriji će jednog dana umreti  je knjiga autorke Emili Ostin u kojoj se upoznajemo sa Gildom, djevojkom koju muče anksioznost, sindrom uljeza i neobičan strah od smrti. U nadi da sebi pomogne kroz vid besplatne terapije okreće se lokalnoj katoličkoj crkvi, u kojoj greškom dobija posao nedavno preminule sekretarice Grejs. Njenim postojećim problemima je dodat i zadatak dopisivanja sa Grejsinom prijateljicom, ženom u poznijim godinama, kojoj nema srca da prenese tužne vijesti. Tek kada policija otkrije sumnjive okolnosti Grejsine smrti, Gilda je primorana da otkrije istinu o sebi. Izdavač je Odiseja.

1300 kaplara knjiga je Milana R. Janjuševića. Hiljadu trista kaplara naziv je bataljona nedoškolovanih oficira koji su poslati kao pojačanje Prvoj armiji u Kolubarskoj bici. Ovaj istorijski roman prati golgotu vojnika koji su bili simbol žrtvovanja za svoju zemlju i narod. Autor je opisao svu brutalnost i besmisao rata, ali i hrabrost i prijateljstva koja su ovi golobradi mladići dijelili u teškim okolnostima. Knjiga je napisana u formi uspomena i sadrži detaljne opise bitaka. Pored toga ona oslikava  društvene i političke okolnosti u  Srbiji i svijetu tokom Prvo svjetskog rata. Izdavač je Talija.

Zemlja koja nestaje roman je Džulije Filips. Jednog toplog avgustovskog dana na obali Kamčatke nestaju dvije rođene sestre. Prolaze nedelje i mjeseci a policija nema nikakav odgovor. Njihov nestanak poremetio je život u zajednici sijući strah usljed velikog gubitka. Zemlja koja nestaje vodi nas kroz godinu dana na Kamčatki ulazeći sa zadivljujućom emocionalnom oštrinom u svijetove raskošno portretisanih likova koje je na ovaj  način povezao: svjedoka, komšija, detektiva, majke. Roman nas vodi na daleki istok Rusije, u divlju prirodu vulkana i gejzira, u region gdje odavno tinjaju etničke tenzije. Izdavač je Laguna.

Istorija Rusije – Rusija i Balkan 866-1940. knjiga je Alekseja Jelačića srpskog istoričara, publiciste i novinara ruskog porijekla. Studije istorije završio je na istorijsko-filozofskom fakultetu Univerziteta u Sankt Petersburgu 1914. godine. 1920. godine emigrira u Kraljevinu Jugoslaviju i živi u njoj sve do smrti. U ovoj knjizi objedinjena su dva rada Alekseja Jelačića. Djelo Istorija Rusije predstavlja prvi cjeloviti prikaz ruske istorije na srpskom jeziku, dok je djelo Rusija i Balkan, pregled političkih i kulturnih veza Rusije i balkanskih zemalja u periodu između 866. i 1940. godine. Izdavač je Talija.

Prolegomena za vizantijsku filosofiju i pitanje hrišćanske filosofije knjiga je Bogoljuba Šijakovića. Od Srednjeg vijeka do danas proizvode se ideološke, metodološke i istraživačke prepreke u razumijevanju vizantijske filosofije. Vizantija čvrsto integriše antiku i ranu modernost. Ova filosofija svjedoči da je hrišćanstvo baštinik i čuvar trajnih vrijednosti helenske antike koja sa judaizmom čini fundamentalne elemente nove misli i kulture. Uticaj vizantijske filosofije na evropski Zapad naročito je vidljiv kroz književnost, teologiju, arhitekturu i likovnu umjetnost. Izdavači su Gnomon Centar za humanistiku Beograd i Institut za srpsku kulturu Nikšić.

Knjiga Bajke – Drugih sedam novi je bestseler za mlađe čitaoce Uroša Petrovića. Čitanje bajki unaprjeđuje koncentraciju i pamćenje, podstiče razvoj uma, mašte i kritičkog razmišljanja, a sve to se značajno odražava na postignuća u školi i životu. U vrijeme kad je obrazovanje bilo usmeno i u okviru uže zajednice, bajke su i nastajale baš iz tih razloga. U ovoj knjizi nas očekuju sljedeće bajke: Ostvo belih biseraTajni ponoćni planTajna stare kokosove palmeJedini siviHrastova šumaMuzej zagonetnih predmeta i Beračica čaja. Izdavač je Laguna.

*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Usamljeni labud u Tivatskom zalivu “sklopio prijateljstvo“ sa dvojicom ribara-rekreativaca

Podijelili ručak uz obalu Ostrva cvijeća – u akvatoriju Tivatskog zaliva labud je našao  prijatelje i već niz godina tokom septembra im se vraća…



More je zbližilo ljude i ptice, obično galebove, golubove, ali od prije pet godina i jednoga labuda. U akvatoriju Tivatskog zaliva labud-samotnjak našao je prijatelje i već niz godina tokom septembra im se vraća. Stanovnici Ostrva cvijeća, Nedeljko-Bato i Željko, prijatelji i komšije koji rano jutrom često isplove barkom sa Miholjske prevlake i otisnu se morem sa udicama u potrazi za ribom, doživljavaju labuda kao druga sa kojim će rado podijeliti dio ulova, na obostrano zadovoljstvo. Prava radost je gledati predivnu pticu, simbol ljepote, plemenitosti, prirodne gracioznosti, smirenosti i harmonije dok, maltene iz ljudske ruke, uzima zalogaje hrane.

-Morali smo da filetiramo ribu, kako bi naš labud mogao da je proguta. Uvijek nam se pridruži kad krenemo u ribanje barkom. Već mjesec dana ga viđamo oko Specijalnog rezervata prirode Solila, gdje je njegovo prirodno stanište. Nismo vidjeli druge labudove, izgleda da je ovaj ostao bez partnera/ke.

Inače, već pet godina uvijek ga srijećemo u ovom periodu u Tivatskom zalivu. Čuvamo fotografiju iz 2019. godine, kada smo ga slikali pored čamca, pretpostavljamo da je to isti taj, kaže Željko za Boka News.

Bato hrani labuda

Bato i Željko su nerazdvojni drugovi i prijatelji preko 30 godina, otkada su se, silom prilika, sa porodicama doselili u Tivat, na Ostrvo cvijeća. Život pored mora, uprkos surovoj stvarnosti, donio im je mnoge lijepe trenutke ispunjene mirom i radošću.

-Pravo je zadovoljstvo da se probudiš rano, ljeti oko 4 sata, a sada oko 6 ujutru, da na moru, u miru i tišini doživiš svitanje, taj čarobni prelaz iz tame ka svjetlu, dok se sunčevi zraci lagano pojavljuju iznad Lovćena. Za nas u ovim godinama, kada svaki dan živimo „punim plućima“, to izgleda kao prava nagrada, dodaje Željko.

Ističu važnost povezanosti čovjeka i prirode, te da nije svejedno da li se riba lovi „za ručak“ ili radi dobiti.

Labud plovi uz barku i čka ručak

-Mi ribamo za ručak, a ne za eure, i uživamo u svakom trenutku provedenom sa udicom na moru. Pecanje traje sve dok ne ulovimo dovoljno za objed, nekada to traje kraće, nekada duže, a kada  osjetimo da je dovoljno, vraćamo se i spremamo je „na gradele“. Bude tu ame, barbuna, po koja orada, ili trlja, kako kad. Primjećujemo da je ribe sve manje, da nam sada treba više vremena za ulov u odnosu na raniji period, ali nam to ne pada teško – milina je kada na talasima nađeš svoj mir i uživaš u onome što radiš, poručuju Bato i Željko.

Većina bijelih jedinki labuda su ptice selice, koje zimi u jatu lete na topli jug. Obično su smješteni u obalama Sredozemlja, Kaspijskog mora i Južne Azije, gdje su prisutne i druge ptice selice. Zanimljiva osobina bijelih labudova je da oni postoje kao bračni par, koji obitava na jednom mjestu. Labud i labudica se izgledom ne razlikuju. Moguće je da je ovaj “tivatski” primjerak – labud ili labudica ostao/la bez partnera/ke i da čeka ostale jedinke iz jata kako bi im se pridružio/la na svom putu u toplije krajeve. Za sada je i ovdje dovoljno toplo i ugodno, a što je najvažnije – ima i prijatelje na koje može da računa.

/M.D.P. – Boka News/

Njemačka uvodi kontrole na granicama prema Poljskoj i Češkoj

0
Njemačka uvodi kontrole na granicama prema Poljskoj i Češkoj
Migranti na granici Njemačke i Poljske Foto: LISI NIESNER / Reuters

Njemačka vlada spremna je uvesti kontrolu na granici s Poljskom i Češkom. Odluka je donesena nakon što je vlada kancelara Sholtza mjesecima odbijala zahtjeve oporbe i saveznih pokrajina na istoku zemlje, koje su najviše na udaru imigrantskog vala. U prvih osam mjeseci u Njemačku je stiglo oko 200.000 izbjeglica, što je više nego cijele prošle godine.

– U borbi protiv krijumčarenja migranata pomoglo bi uvođenje stacionarne granične kontrole. U tu svrhu pokrenuli smo hitne mjere. Osnovali smo Operativni centar za analizu kriminala krijumčarenja pri Saveznoj policiji te novu radnu skupinu s Poljskom i Češkom. Uz to, proširujemo zakonske mogućnosti za oduzimanje boravišnih dozvola krijumčarima ljudima, rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD).

– Mislim da sada moramo biti pragmatični i uvesti stacionarne pogranične kontrole i na granicama prema Poljskoj i Češkoj, dodala je Faeser u razgovoru za dnevnik “Welt am Sonntag”.

Ona je rekla da već sada postoje dubinske kontrole u pograničnim područjima koje će se nadopunjavati sa stacionarnim kontrolama na samoj granici.

Faeser je istodobno rekla kako se ne smije očekivati da će uvođenje stalnih kontrola granica prema Poljskoj i Češkoj riješiti problem ilegalnih migracija.

– Ovo je samo jedan od instrumenata koji bi trebali pridonijeti smanjenju broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku, rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova.

Faeser je mjesecima odbijala zahtjev oporbe i saveznih pokrajina na istoku Njemačke koje su na udaru sve snažnijeg vala izbjeglica koje u posljednje vrijeme pojačano dolaze preko Češke i, prije svega, Poljske. Ovakve kontrole još od 2015. postoje i na njemačko-austrijskim graničnim prijelazima.

Najavu Faeser da ipak uvede kontrole prema Poljskoj i Češkoj pozdravili su sindikati policajaca i demokršćanska oporba.

Kako javlja javni servis ARD, u posljednje vrijeme tzv. Balkanska ruta do Njemačke vodi pojačano preko Mađarske i dalje Slovačke, Češke ili Poljske. Kao razlozi za promjenu rute navodi se pojačana kontrola na granici Hrvatske prema BiH kao i stroži režim registracije izbjeglica u Austriji.

Njemačka se boji ponavljanja migrantske krize

Faeser je rekla da je jedan od razloga povećanja broja izbjeglica i činjenica da sporazum između Europske unije i Turske o sprječavanju odlaska izbjeglica prema EU-u trenutačno ne funkcionira.

Borba za smanjenje broja izbjeglica glavna je društveno-politička tema posljednjih dana u Njemačkoj, a vlada je signalizirala oporbi da teži nadstranačkom rješenju tog pitanja.

Vlasti strahuju da bi brojevi ulaska migranata u državu mogli dosegnuti razmjere iz kriznih godina 2015. i 2016. kada je u Njemačku stiglo više od milijun izbjeglica, mahom iz Sirije.

Gradovi i općine već mjesecima šalju apele na saveznu vladu da zaustavi priljev izbjeglica zbog popunjenosti prihvatnih kapaciteta i probijanja financijskih okvira.

Petković: Fantastičan uspjeh na SP u Alžiru

0
Petković: Fantastičan uspjeh na SP u Alžiru
SP u boćanju Alžir 2023.

Reprezentacija Crne Gore osvajanjem tri medalje na Svjetskom omladinskom prvenstvu u Alžiru ostvarila je fantastičan uspjeh i nastavila kontinuitet vrhunskih rezultata na velikim takmičenjima, kazao je predsjednik Crnogorskog boćarskog saveza Miroslav Petković.

Prvak svijeta postao je Gracija Stjepčević, dok su bronzana odličja osvojili Ilija Belan i Igor Petković.

Petković je kazao da je rezultat iz Alžira plod velikog truda i naprnog rada.

On se zahvalio MInistarstvu sporta i mladih, Optini Tivat i svim ostalim sponzorima koji su pomogli da odrade Petoboj nacija u Tivtu i otputuju na Svjetsko prvenstvo.

“Pred nama je još puno obaveza, prije svega Evropsko prvenstvo za seniore, od 3. do 8. oktobra u Bosni i Hercegovini, Petoboj nacija za ženske reprezentacije u Sloveniji i Svjetsko prvenstvo za žene u Francuskoj. Imamo i turnir za juniore u Hrvatskoj”, kazao je Petković.

On očekuje da će se kontinuitet dobrih rezultata nastaviti i na Evropskom prvenstvu.

Petković je apelovao na sponzore da im pomognu da spremno dočekaju i odrade takmičenja do kraja godine.

“Omladinska reprezentacija stiže u ponedjeljak u osam sati i 40 minuta na podgoričkom aerodromu, gdje ćemo im upriličit doček, a zatim u Tivtu u konobi Bahus. Pozivamo sve da dočekaju sa nama šampione i uveličaju slavlje”, rekao je Petković.

U Herceg Novom preko 11 hiljada prijavljenih gostiju

0
U Herceg Novom preko 11 hiljada prijavljenih gostiju
Herceg Novi -foto TO HN

Na novskoj rivijeri trenutno boravi 11.405 registrovanih gostiju, podaci su Turističke organizacije Herceg Novi.

To je za 2.545 više prijavljenih gostiju u odnosu na isti period prošle godine. Većina gostiju je iz inostranstva 10.892, dok je domaćih 513.

Hotelski smještaj je izabralo 511 domaćih i 5.051 inostarni turista. U domaćinstvima boravi 5.821 strani i samo dva gosta iz Crne Gore.

U auto-kampovima boravi 20 stranih gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih turista.

“Turnir u malom fudbalu” u sklopu obilježavanja Dana opštine Herceg Novi 

U okviru programa obilježavanja Dana opštine Herceg Novi, od 29. septembra do 08. oktobra održaće se “Turnir u malom fudbalu”.

Prijava ekipa je moguća do 28. septembra a za najuspješnije je obezbjeđen bogat novčani nagradni fond.

Turnir u malom fudbalu

Ekipe mogu imati najmanje 8, a najviše 12 igrača, dok je formacija za igru 5+1 igrač. Turnir će biti održan u Sportskom centru Igalo, a učešće po ekipi je 50 eura. Broj učesnika je ograničen, a prijava je moguća na broj telefona 067/107-117.

Za pobjednika takmičenja obezbeđena je novčana nagrada od 1 500 eura, za drugo mjesto 700 eura, a ekipa koja zauzme treće mjesto 300 eura.

Organizatori “Turnira u malom fudbalu” su Opština Herceg Novi, Sportski centar Igalo i “Herceg Novi – Evropski grad sporta 2024”.

Predstavljena “Vegetarijanska kuharica otoka Hvara”

0
Predstavljena “Vegetarijanska kuharica otoka Hvara”
Vegetarijanska kuharica otoka Hvara

Turistička zajednica Opštine Jelsa predstavila je svoju prvu vegetarijansku kuharicu otoka Hvara, autorice Dominku Juzbašić. Ova kuharica je rezultat mnogih godina istraživanja, strasti prema hrani i otoku Hvaru, te će zasigurno oduševiti ljubitelje bogatih okusa ove prekrasne destinacije.

Kuharica je službeno predstavljena na Trgu Sv. Ivana 16. septembra 2023. godine. Tom prilikom, posjetitelji su imali priliku upoznati samu autoricu, Dominku Juzbašić, i razgovarati s njom o njezinim inspiracijama i procesu stvaranja ove kuharice. Također su imali priliku dobiti potpisane primjerke knjige, što je izvrsna uspomena s tog događaja.

Na promociji su organizirane degustacije jela iz kuharice, što je pružilo prisutnima priliku da okuse raznolikost okusa otoka Hvara. U kuharici vas očekuje širok spektar recepata, uključujući jela pripremljena s hvarskim samoniklim biljkama i začinima, raznovrsne juhe, osvježavajuće salate, ukusna glavna jela i primamljive deserte. Ovo je istinsko gastronomsko putovanje koje će vas odvesti na okusnu avanturu otoka Hvara.

Vegetarijanska kuharica otoka Hvara

“Moje djetinjstvo prožeto je sjećanjima na majku i baku kako strpljivo i s ljubavlju pripremaju zimnicu za cijelu obitelj i u kuhinji izvode kulinarske čarolije. Oduvijek me privlačilo kuhanje, a s četrnaest godina počela sam aktivno eksperimentirati s hranom i namirnicama, započinje priču Dominka Juzbašić koja je oduvijek imala duboku empatiju prema ljudima.

Nakon što je završila srednju Veterinarsku školu, razvila je veliku empatiju prema životinjama, te svijest o vegetarijanstvu. Vegetarijanka je već 25 godina.

Hrvatska poduzetnica rodila se u Sisku, odrasla u Petrinji, a svako ljeto provodi u Jelsi na otoku Hvaru. Ne samo da je ovaj hrvatski otok bio inspiracija za proširivanje njezinih kulinarskih vještina i otvaranje dvaju restorana – restoran Spizza i Masha Vegeteria, nego je nadahnuo i njezinu prvu knjigu recepata – Vegetarijansku kuharicu otoka Hvara.

“Ideja za kuharicu je došla od Marije Marjan, direktorice Turističke zajednice Jelsa koja je upoznata sa mojom strašću prema hrani. Željele smo ljudima približiti i pokazati koliko je predivnih i zdravih biljnih namirnica kojima obiluje otok Hvar, a koje se koriste u svakodnevnoj prehrani.

Tako u kuharici možete naći tradicijske recepte pretvorene u vegetarijanske ili veganske opcije, ali i neke modernije izričaje kulinarstva s namirnicama koje se ovdje svakodnevno objeduju.”

Vegetarijanska kuharica otoka Hvara

Vegetarijanska kuharica otoka Hvara donosi 34 recepata napisanih na hrvatskom i engleskom jeziku, a koje su popraćene fotografijama Dorijana Šipuša.

Na stranicama kuharice možete pronaći recept za salatu od pečenih patlidžana, paprike i svježih smokava s melasom od nara i kaparima, palentu s rajčicama pečenim u maslinovom ulju ili pak prhku pitu od kozjeg sira, špinata i dunja.

Recepti u knjizi kreću od laganih predjela i namaza pa preko glavnih jela do deserata. Svi recepti su vezani uz biljno blago otoka Hvara te način na koji se Hvarani oduvijek hrane.

Nemoguće je izdvojiti najbolji jelo u kuharici, no ako pitate autoricu što obavezno treba probati iz ove knjige onda su to artičoke s bobom i mladim graškom.

“To je tradicionalno hvarsko jelo koje se ovdje stoljećima jede i spravlja, a izvrsno je stoga što se radi s artičokama koje se uzgajaju na Hvaru i to im vjerujte daje specifičan i izvanredan okus,” iskreno priznaje.

Papa pozvao evropske lidere da otvore svoje luke za migrante

0
Papa pozvao evropske lidere da otvore svoje luke za migrante
Papa Franjo

Papa Franjo osudio je u subotu “ratoborne nacionalizme” i pozvao na panevropski odgovor na migracije kako bi se zaustavilo pretvaranje Sredozemnog mora, u kojem su se utopile hiljade migranata, u “groblje dostojanstva”. Pozvao je evropske lidere da otvore svoje luke za migrante.

Papa se zauzeo za primanje imigranata, u dugom govoru kojim je zaključio crkvenu konferenciju o Mediteranu u Marseilleu, francuskoj luci koja je stoljećima raskrižje kultura i religija.

– Najviše odjekuje jauk boli pretvarajući Mediteran, ‘mare nostrum’, iz kolijevke civilizacije u ‘mare mortuum’, groblje dostojanstva: to je ugušen jauk braće i sestara migranata, rekao je, koristeći se latinskim izrazima za “naše more” i “more smrti”.

Papa je počeo dan posjetom centru za potrebite u četvrti Saint Mauront, jednoj od najsiromašnijih u zemlji, koji vode redovnice sv. Majke Tereze.

Poslije na konferenciji zauzeo se za “velik broj legalnih i regularnih ulazaka” migranata, naglasivši da treba prihvaćati one koji bježe pred ratom, gladi i siromaštvom, a ne biti fokusiran na “očuvanje vlastitog blagostanja”.

Papine riječi migrantima daju nadu

– Ovo je velika čast, jer ja sam predstavnik migranata koji su stigli u Marseille. Prošao sam taj težak put, a Papa se oduvijek zalagao za naše dobro. Želimo da upravo on bude naš glasnogovornik jer u Europi jača politika koja je vrlo represivna prema migrantima, rekao je Francky Domingo, predsjednik udruge migranata iz Marseillesa.

– Lijepo je čuti Papine riječi, one su iskrene i diraju me u srce. Njegova briga, njegovo suosjećenje za sve one koji su nestali u morskim dubinama, budi nadu svima nama migrantima da nas čeka bolji život, rekao je Michel Ajzouda, migrant iz Malija.

UNHCR: Ove godine poginulo i nestalo 2500 migranata

Migranti

Prema podacima UNHCR-a, ove je godinu u Europu preko Sredozemnog mora stiglo gotovo 178.500 migranata, a oko 2500 je poginulo ili nestalo.

Vlade u nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Mađarsku i Poljsku, vode otvoreni protivnici imigracije.

Papa je pozvao ljude da “poslušaju jauke boli” iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka.

– Koliko nam je to potrebno u sadašnjem trenutku, kada zastarjeli i ratoborni nacionalizmi žele da nestane san zajednice nacija!, rekao je, ne imenujući nijednu zemlju posebno.

Papa će se kasnije tijekom dana privatno sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.