Crna Gora je od elektonske trgovine prošle godine zaradila je 121,7 milion eura, što je svrstava u grupu zemalja sa manjim prihodom u odnosu na tržište EU, navodi se u Strategiji razvoja poštanske djelatnosti za period od naredne do 2028. godina.
U dokumentu se navodi da u Crnoj Gori osoba potroši u prosjeku 433 EUR kupujući online, dok u zemljama EU ta brojka iznosi 1,02 hiljade po korisniku, prenosi RTCG.
– Za 2027. godinu očekuje se da prosječni prihod po korisniku bude 675,5 EUR, što je povećanje od 52,45% u odnosu na prošlu godinu, te prihodi od e-trgovine u iznosu 214 mil EUR, što je povećanje od 75,86% u odnosu na prošlu godinu. Očekivana godišnja stopa rasta do 2027. godine je 12,12%, što je veća vrijednost u odnosu na 8,93% u centralnoj i zapadnoj Evropi – navodi se u dokumentu.
Na tržištu e-trgovine u Crnoj Gori očekuje se do 2027. godine 316,6 hiljada korisnika, što je povećanje od 15,25% u odnosu na prošlu godinu.
Rastom korišćenja e-trgovine povećava se korisnička potražnja za isporukom paketa, što predstavlja podsticaj i priliku za poštanske operatore za povećanjem prihoda, što istovremeno utiče na ekonomski rast.
– Dodatnu aktivnost poštanskih operatora potrebno je usmjeriti u sprovođenje mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i u cilju smanjenja nelegalne trgovine putem poštanske mreže – navodi se u Strategiji.
Kako navode, sektor dostave paketa doživio je promjenu paradigme zbog razvoja nove tehnologije, poput potpuno automatizovanih ormarića za pakete u kojima potrošači mogu primati i vraćati pakete, te algoritama za optimizaciju dostave.
– Na evropskom tržištu pojavljuju se novi operatori, koji se fokusiraju samo na određene korake procesa uručenja. Posebno se bilježi ulazak novih preduzeća na različitim nivoima lanca vrijednosti dostave paketa i razvoj novih poslovnih modela, naročito se fokusirajući na dostavu na adresu korisnika. Kao primjer, pandemija je podstakla rast potražnje za dostavom u ormariće za pakete i druge Pick up Drop off (PUDO) opcije – piše u dokumentu.
Međutim, trenutno na tržištu u Crnoj Gori nijesu zabilježeni operatori koji nude isporuku pošiljaka putem automatizovanih ormarića (paketomata).
– S obzirom na relativno malo tržište, očekuje se u budućem periodu instalacija ovakvih uređaja za isporuku pošiljaka, ali po principu dijeljene ekonomije, gdje će paketomati biti dostupni za isporuku pošiljaka ne jednom operatoru, već svim operatorima koji posluju na određenom području – objašnjeno je u Strategiji.
Zadarski pomorci Mario Radulić i Marko Birkić, koji su plovili tunolovcem Marielle, nedavno su u Tihom oceanu spasili dva ribara koja su u ribarskom brodiću plutala čak 30 dana. Nesretni ribari, državljani Kiribatija, su u svom tri metra dugom brodiću plutali međunarodnim vodama zapadnog Pacifika.
Pili su kišnicu i jeli sirovu ribu kako bi preživjeli. Kada su ih pronašli, bili su iscrpljeni, izgladnjeli, dehidrirani i izgorjeli od sunca. Pokvario im se motor na brodiću, a morska struja ih je odnijela 500 kilometara od njihova otoka Nonouti, piše HRT.
“Tijekom traženja ribe, osmatrač na jarbolu je primijetio nešto na velikoj udaljenosti. Okrenuli smo kurs prema tamo. Kad smo se približili imali smo što primijetiti – dvoje ljudi koji su bili jako iscrpljeni i na izmaku snaga”, ispričao je Mario Radulić, zapovjednik broda Marielle.
“Bili smo na pravom mjestu u pravo vrijeme”
Ribari su vidjeli jedan brod četvrti dan od kvar, ali on ih nije uočio. Njihov mali brod bio je prenizak da ga radar otkrije. “Mislili smo da smo vrlo blizu smrti, ja i moj prijatelj u malom brodu”, kazao je Etuati Rabaere s Kiribatija.
“Srećom, mi smo bili na pravom mjestu u pravo vrijeme. U ovako lošim vremenskim uvjetima koji vladaju Pacifikom, šanse za preživljavanje su ravne nuli”, napomenuo je Radulić. Ribari su imali sreće jer su posljednjih tjedana vladali kišni uvjeti na Pacifiku.
Kad su se ribari popeli na palubu Marielle, vodu i hranu morali su im davati pomalo. Inače, Marielle ima 21 člana posade – jednog Meksikanca, sedam Filipinaca, 11 Mikronežana i dva Hrvata.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat obavještava žene koje su kao fizička lica registrovane kod nadležnih organa za obavljanje privredne djelatnosti, žene preduzetnice i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa a imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Tivat, da će u četvrtak, 23.11.2023. godine u 12 sati, u prostorijama Biznis info centra (stara zgrada Opštine Tivat, iza Poreske uprave) biti održan Info dan za podršku ženskom preduzetništvu, a u vezi sa aktuelnim konkursom.
Konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisan je 03.11.2023. godine i traje mjesec dana, odnosno do 02.12.2023. godine, a namijenjen je ženama koje žele da pokrenu sopstveni biznis ili da razviju postojeći. Na ovoj budžetskoj liniji za 2023. godinu predviđeno je 40.000,00€.
Iz Sekretarijata pozivaju sve zainteresovane da prisustvuju Info danu, gdje mogu dobiti sve informacije u vezi konkursa, načina i uslova za prijavu.
Kadetska reprezentacija Crne Gore osvojila je proteklog vikenda bronzanu medalju na 23-trećem karate Šampionatu Balkana za kadete, juniore i mlađe seniore u Ljubljani.
Naša ekipa je u prvom kolu bila slobodna u drugom kolu pobjeđuje reprezentaciju Makedonije rezultatom 3:0, u trećem gubi od reprezentacije Bosne i Hercegovine rezultatom 3:2 u repesažnom meču pobjedjujemo reprezentaciju domaćina Slovenije rezultatom 3:2 .
Đuričić i Mikulić
-Moram istaći da je Novljnanin Nenad Đuričić u jakoj konkurenciji osvojio bronzu za nacionalni tim tako što je ostvario efektne pobjede u svojim mečevima i na najbolji način proslavio svoj klub, grad i državu Crnu Goru, kazao je za naš portal Slađan Mikulić selektor reprezentacije.
Dan opštine Kotor 21. novembar sutra će biti tradicionalno proslavljen nizom svečanosti-defileom Gradske muzike ulicama Kotora, ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima, svečanim raportom i predajom zastave od strane predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.
Tačno u podne na glavnom gradskom trgu Bokeljska mornarica će odigrati kolo.
Na svečanoj sjednici koja će biti održana u Kulturnom centru „Nikola Đurković“, sa početkom u 13 sati, biće dodijeljena nagrada „21. Novembar”.
Program proslave Dana opštine Kotor 21. novembar:
8.00 Pozdrav Gradu – Gradska muzika obilazi Grad
8.30 Prijem Gradske muzike
9.30 Prijem Bokeljske Mornarice
10.00 Polaganje vijenaca na spomenik palim borcima u Risnu
11.15 Svečani raport i predaja zastave Bokeljske mornarice
11.30 Polaganje vijenaca na spomenik palim borcima – Park slobode, Kotor
12.00 Kolo Bokeljske mornarice – Trg od oružja
13.00 Svečana sjednica – Kulturni centar „Nikola Đurković“
Povodom Dana opštine Tivat, 20. novembra 2023. godine u JU Muzej i galerija Tivat biće otvorena izložba “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti” sa početkom u 19 časova.
JU Muzej i galerija Tivat i KUD „Boka“, uz podršku Opštine Tivat, organizuju izložbu viskokvalitetnih replika originalnih kostima, kao i pojedinih originalnih elementa starih više od 100 godina, zajedno sa nakitom, oružjem i rekvizitima.
Izložba predstavlja poklon gradu i IV dio projekta “Kad prošetam Crnom Gorom” ovog kulturno-umjetničkog društva , nakon folklorne predstave, revije narodnih kostima i edukativnog kviza folklornog nasljeđa Crne Gore.
“Narodna igra predstavlja jedan od medijuma za prenošenje običaja i tradicije, a narodna nošnja najbolje oslikava identitet naroda i vremena. Upravo zbog toga, veliki izazov za nas predstavlja prezentovanje i prenošenje znanja, stečenog na raznim seminarima, radionicama i edukacijama širom zemlje i inostranstva, na širu javnost. U početku je sve bio samo hobi, ali kako rastete spoznajete draž očuvanja tradicije jednog naroda, pa tako „Boka“ već 46 godina dostojanstveno čuva igru, pjesmu, tradiciju, običaje i narodnu nošnju koja sama po sebi predstavlja – dušu jednog naroda” – ističe autorka postavke, Monika Trajčevska.
Izložbu, koja će biti postavljena na dva galerijska nivoa, će svečano otvoriti predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović. O izložbi će govoriti autorka postavke Monika Trajčevska, dok će se ispred KUD-a “Boka” prisutnima obratiti direktor Vidak Božović.
Da li ste znali da je najstarija motorna jahta na svijetu izgrađena još davne 1906. godine? U pitanju je jahta Kalizma, najpoznatija po tome što je bila jedan od simbola ljubavi između legendarnih Ričarda Bartona i Elizabet Tejlor. Upravo će Kalizma u narednom periodu biti ukotvljena u srcu Bokokotorskog zaliva, u Portonovi marini. Rame uz rame sa njom, u Marinu se ’’smjestila’’ i impozantna superjahta Bold, jedno od najsuperiornijih plovila današnjice, kao savršen primjer da Portonovi na svakom koraku spaja tradiciju i moderno, uz neizbježnu dozu luksuza.
Za sve zaljubljenike u nautiku i luksuz, ovo će biti prava poslastica, budući da su Kalizma i Bold među najprestižnijim i najintrigantnijim plovilima na svijetu, što je još jedna od potvrda atraktivnost Portonovi marine koja je ove godine ugostila brojne jahte i brodove.
Portonovi Marina – Kalizma
Kalizma, elegantna jahta dugačka 50 metara, od 1906. godine promijenila je mnogo vlasnika, ali su svakako najpoznatiji glumački par Ričard Barton i Elizabet Tejlor, koji su je kupili 1967. i njome često krstarili Mediteranom. Kalizma je za njih bila oaza privatnosti, sklonište od znatiželjnih pogleda svijeta i medija, mjesto gdje su stvorili mnoge nezaboravne uspomene. Današnji vlasnik, indijski biznismen Širiš Saraf, osnivač Samena Capital, kupio je jahtu 2019. na aukciji, i odlučio da je u potpunosti restaurira, te Kalizma danas sija svojim punim sjajem.
Portonovi Marina – Bold
Nasuprot njoj je Bold – superjahta dugačka 85 metara, izgrađena u australijskom brodogradilištu SilverYachts, kao simbol inovacije i luksuza.
Od svoje prve plovidbe prošlog ljeta, ostavila je svijet bez daha prepoznatljivim dizajnom i najsavremenijim karakteristikama, a u prvih šest mjeseci prešla je više od 20.000 nautičkih milja, istražujući svjetske okeane. Ova jahta, pored toga što obećava spektakularne trenutke na moru, u isto vrijeme i inspiriše budućnost nautičke industrije, te je njen dolazak u Portonovi marinu prilika da se upozna tehničko čudo savremenog doba.
Svoj bogat istorijat i razvojni put Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore slavi od 19. novembra davne 1959. godine. Svoj 64. rođendan Fakultet proslavlja kao visokoškolska ustanova i naučno-istraživačka institucija priznata i prepoznata na svjetskom nivou.
To i zvanično potvrđuje činjenica da smo u prethodnoj godini postali punopravna članica međunarodne asocijacije pomorskih univerziteta International Association of Maritime Universities (IAMU) i vrijedno radili na desetak međunarodnih projekata sa oko 35 partnerskih institucija iz cijele Evrope. Takođe, osim 15 aktivnih projekata međunarodne mobilnosti (program ERASMUS+), u toku je potpisivanje ugovora i sa novim evropskih visokoškolskim institucijama sa kojima možemo ostvarivati nove mobilnosti studenata, nastavnog i nenastavnog kadra.
Jednako je značajno afirmisanje aktuelnih i ostvarivanje novih partnerstava na lokalnom nivou. Uz podršku lokalnih institucija i organizacija, udruženja i kompanija u Crnoj Gori, Pomorski fakultet Kotor proširuje i obogaćuje svoje nastavne baze i svoju ukupnu ponudu i potencijale za obrazovanje i obuke pomoraca. Zahvaljujući sjajnoj saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i sa Opštinom Kotor, u toku su planovi i realizacija zajedničkih projekata za dalje jačanje kapaciteta naše institucije, na dobrobit i na ponos cijele naše zajednice.
Za nama su i uspješno realizovani Dani nauke i inovacija u Kotoru koji su ove godine naučna i tehnološka dostignuća približili svim generacijama! Time je Pomorski fakultet Kotor lokalnoj i široj zajednici još jednom uspješno potvrdio svoju posvećenost, ali i društvenu i naučnu odgovornost.
U prethodnoj godini, postali smo bogatiji za nova znanja i zvanja i, što je i najvažnije, dočekali i novu generaciju studenata. Svi zajedno, pripremamo i dočekujemo treću po redu konferenciju pomorskih nauka Kotor International Maritime Conference (26-29. novembra 2023.) i novi, četvrti po redu broj Časopisa Pomorskog fakulteta Kotor – Journal of Maritime Sciences.
Imajući u vidu sve uspjehe iz prethodnog perioda, čestitam i zahvaljujem se prethodnom dekanu, prof. dr Špiru Ivoševiću, istovremeno iskazujući zahvalnost što sam imala čast da ove godine od njega preuzmem rukovodeću poziciju ovog za nas drugog doma i druge porodice, ali od velikog značaja za našu lokalnu i širu obrazovnu, naučnu i pomorsku zajednicu!
Radujući se novim zajedničkim uspjesima u susret narednom, 65. rođendanu naše institucije, čestitam svima Dan Pomorskog fakulteta Kotor, poručuje prof. dr Tatijana Dlabač, Dekanica Pomorskog fakulteta Kotor.
Svojim gostima nude domaću hranu, obučavaju ih kako da prepoznaju kvalitetno maslinovo ulje, a uz to imaju mogućnost I da se provozaju biciklima I kvadrovima po Luštici
Poljoprivredno porodično gazdinstvo “Moric Olive Farm” u selu Tići na poluostrvu Luštica je već 15 godina organski sertifikovano za poljoprivrednu proizvodnju i preradu maslinovog ulja, što članovi porodice Moric uspješno povezali sa turističkom djelatnošću- agroturizmom. Prema načelima tradicionalne poljoprivrede, ratarstva, maslinarstva, stočarstva, koja su naučili od svojih predaka, oca i majke, braća Moric povezuju krug proizvodnje sa reciklažom, ruralno sa modernom tehnologijom, a domaću hranu sa turističkom degustacijom i edukacijom. Na površini od šest hektara uzgajaju ukupno oko hiljadu stabala, od kojih su neka stara preko 300 godina, a ima i novih zasada. Ponosni su na starinsku „žuticu“, koja zauzima najveći dio maslinjaka, kao i na stari mlin koji je bio pokretan snagom magarca ili konja, vrijedan primjerak, koji smatraju „važnim svjedokom porodične tradicije i tradicije maslinarstva u Boki i Crnoj Gori“. U skladu sa tradicijom, na imanju čuvaju i magarce, koji kultivišu teren u maslinjaku
Berba maslina kod Morica bila je u septembru, dvije sedmice ranije nego što je uobičajeno, što su uslovile jake kiše tokom jula i avgusta.
Ilija Moric – foto Boka News
Ilija Moric, koji je profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, svojim posjetiocima sa kruzera redovno pokazuje imanje, stari i novi mlin za masline, uči ih kako da prepoznaju kvalitetno maslinovo ulje.
-Kod ulja je važno testiranje mirisa i ukusa. Kod mirisa imamo dva koraka: najprije zagrijemo ulje u nekim profesionalnim uslovima to je 27 stepeni Celzijusa, a s obzirom da naše tijelo toplo 37 stepeni C, temperaturu postižemo držeći sa obje ruke čašu sa uljem da je ugrijemo. Grijanje je važno zbog toga što kad je ulje malo toplije, onda su i arome jače. Drugi korak je da jednom šakom zaklopimo čašicu i „ljuljuškamo“ ulje, miješajući ga u namjeri da izvršimo koncentraciju aroma i da ih pripremimo za mirisanje. U par sekundi, brzo podižemo ruku i udahnemo miris, objašnjava Ilija Moric.
Arome kvalitetnog maslinovog ulja moraju da budu zelene, voćne i svježe. U svom „profilu“ žutica genetski ima dvije arome- to je svježe pokošena zelena trava i zelena jabuka. Druge sorte mogu imati drugačije zanimljive arome, kao što je aroma banane, zelenog paradajza, badema itd.
Par minuta poslije konzumiranja kvalitetnih maslinovih ulja masni trag u ustima se potpuno očisti, to je ono po čemu se prepoznaje kvalitetno maslinovo ulje, koje je pitko i čisto, dodaje vrsni poznavalac maslina.
-Zato je tradicionalni ritual na ovim prostorima posebno na primorju i u drugim zemljama Mediterana da se maslinovo ulje pije ujutro- praksa da prvo što se stavi u usta to je jedna supena kašika ulja. To je dnevna doza, s maslinovim uljem ne treba pretjerivati, u suprotnom, stvara se nered u organizmu, metabolizam je brži, kaže Ilija.
Mlado ulje je najzdravije i najskuplje, od momenta kad izađe iz mlina ono je dobro u naredne dvije godine, neka ulja mogu i duže da traju, neka kraće, ali rok trajanja im je oko 24 mjeseca, naglašava Moric.
Min za masline – foto Boka News
I proces berbe je osavremenjen- veće površine maslinjaka se pokriju sa 20-30 mreža dimenzije 6X8 metara i onda se beru električnim tresilicama i to traje oko šest sedmica. Dnevno se bere oko pola tone i više i ono što je važno je da te masline treba preraditi tokom istog dana. To je važno zbog toga što su masline vrlo osjetljive, oksidiraju vrlo brzo, zbog toga je najbolje djevičansko ulje ono koje se dobija od „djevičanskih“, svježe ubranih maslina, naravno da se takvo ulje zove „ekstra djevičansko maslinovo ulje“.
Domaćin gazdinstva predstavlja i konobu za degustaciju u kojoj se nalaze mlin koji je pokretalo magare, presa i tradicionalni alati,koji su se koristili do 90-ih godina prošloga vijeka.
-U kamenom dijelu se ubacivalo oko 150 kilograma maslina koje su se mljele tocilom teškim oko 800 kilograma, u trajanju od 90-ak minuta. Kad se samelju, pasta se sakupljala rukama, i pod presu ima tri koša – koji su u stvari filteri, u koje se ubacivala pasta i onom presom koja se spusti cijedi se ulje- otuda izraz „hladno cijeđeno (presovano) maslinovo ulje“ (Englezi kažu „cold press“). Danas se više ne koriste prese, ulje je danas „hladno centrifugirano“, ali to zvuči previše industrijski, tako da je i dalje u upotrebi izraz „hladno cijeđeno ulje“, iako je u primjeni centrifuga. Hladno cijeđeno znači da je nastalo korišćenjem mehaničke sile, bez hemijskih procesa. Otuda su ta ljekovita svojstva maslinovog ulja.
Nažalost, brojna druga jestiva ulja su proizvedena kroz hemijski proces i zbog toga se često kritikuju zbog nus-pojava i efekata, kaže Ilija Moric. Njegovi gosti uživaju u degustaciji mladog sira, sušenog sira i sira iz ulja, u kombinaciji ovčijeg i kozijeg mlijeka, uz kukuruzni hljeb, pršut, kolač s jabukama, vino, sok od divljega šipka, povrće…
-Organska proizvodnja maslinovog ulja je veliki potencijal crnogorske poljoprivrede. U Crnoj Gori se proizvode vrlo kvalitetna maslinova ulja, ali u prostornom i smislu kapaciteta nije dostignut vrhunac, ističe Ilija Moric.
Proizvodnja sapuna od maslina – foto Boka News
Boja nije važna
-Za degustaciju se koristi profesionalna čaša kobaltno -plave boje, zato što kad je ulje unutra, ne vidi se njegova boja. Kod čaše od prozirnog stakla može da se vidi zlatnožuta boja domaće „žutice“, međutim kad se ulja testiraju, boja uopšte nije indikator kvaliteta. Drugačije je za vina, boja vina je veoma važan pokazatelj kvaliteta, ali kod ulja to nije slučaj.
Na svijetu postoje na stotine sorti i svaka ima svoju boju. Ulja mogu da budu svijetle, tamnožute boje, ali isto tako i svijetle do tamnozelene boje.
Gorčina, pikantnost i voćna aroma- garancija kvaliteta
-Testiranje ukusa je najvažniji dio- popije se sve, razvuče se po površini jezika, udahne se nekoliko puta kao kod degustacije vina (kiseonik je važan, jer u kontaktu ulja sa nepcima možemo bolje da osjetimo ukus, zato treba udahnuti nekoliko puta). Prvi pokazatelj kvaliteta ulja je gorčina- ona se osjeća na lijevoj i desnoj strani jezika, tu su naši prirodni senzori za gorčinu i kad se proguta, treba da se osjeti pikantnost ulja- da „pecka“ grlo. Gorčina i pikantnost, zajedno sa voćnim aromatom su tri osnovne karakteristike svakog ulja. Na skali od 1 do 10 pikantnost je svega 5, tako da možete zamisliti ulja koja su 7, 8 ili 9, ona su izuzetno jaka. Mnogo su blaža ulja sa jačinom pikantnosti od 1,2,3.
Pikantnost je genetska karakteristika žutice i mi je ne možemo mijenjati, ona je prirodno na skali od 5, što je izuzetno dobro za komercijalne svrhe- niti je preslabo, niti prejako.
Ako ulje nije pikantno, znači da je staro (starije od dvije godine), ili da je lošeg kvaliteta jer je cijeđeno od maslina sakupljanih sa zemlje. Takvo ulje bolje je koristiti za pravljenje domaćeg sapuna.
Ako ulje nije pikantno, onda je patvoreno (falsifikovano), obično su to mješavine malo maslinovog ulja i suncokretovog ulja ili nekih jeftinih ulja, koja nisu pikantna. Najbolje su masline na grani, zato se zovu „djevičanske“, jer nisu oksidirale, ističe Moric.
Komina za kompostiranje
Predstavljajući modernu liniju za preradu maslina son je objasnio da se ona sastoji iz tri dijela: u prvom dijelu se plodovi peru i čiste, odvajaju se od vode i prebacuju u mlin. Pomoću sječiva one se drobe i melju, pri čemu se zajedno sa pulpom melje i košpica. Nakon miješanja dobija se „pasta od masline“, koja dalje ulazi u treću fazu – u procesu centrifugiranja odvaja se maslinovo ulje od paste, obično je 15% ulja iz mase (od 100 kg ploda možemo očekivati 15 litara ulja). Biljni otpad, komina bude oko 85% i to nije „otpad“, nego se postoji pumpa koja to ispumpava vani u kaveze, gdje se vrši kompostiranje, pri čemu se dobija đubrivo za prihranu maslinjaka.
Čokoladni kesten kolač, bez brašna, bez glutena – www.birajmozdravije.com/
Jesen nas neminovno podsjeća na prolaznost povrća iz bašte, ali i bundeve, miris cimeta i jabuka, i, svakako, nezaobilazno kestenje.
Kestenje možemo kupiti pa ga sami peći ili kuvati, ali nerijetko se može naći i gotovo, već spremno za upotrebu. Upravo takvo nam je potrebno za ovaj čokoladni kesten kolač. Ovako pripremljeno kestenje možemo svakako i zalediti.
Kolač je poprilično jak, pa vam preporučujem da ga služite uz sladoled, šlag ili čak džem od borovnica bez šećera.
POTREBNO
200 gr kestena prethodno pečenog i očišćenog
100 ml mlijeka
80 gr zaslađivača eritritol – stevija ili 150 gr šećera
150 gr tamna čokolada sa minimalno 60 % kakaa
100 gr butera
3 jaja
kakao za posipanje i dekoraciju
Čokoladni kesten kolač, bez brašna, bez glutena – www.birajmozdravije.com
PRIPREMA
Zagrijati rernu na 180 stepeni. Kalup za pečenje veličine 18 cm, obložiti papirom za pečenje.
Kestenje preliti sa mlijekom, pustiti da provri pa isključiti i ostaviti tako 10 – tak minuta da omekša, a onda zajedno izmiksati u pire.
Na laganoj vatri otopiti čokoladu zajedno sa buterom.
Umutiti jaja sa zaslađivačem.
Kesten pire dodati umućenim jajima, a zatim sjediniti i otopljenu čokoladu i buter.
Masu preliti u kalup za pečenje i peći najviše 30 – tak minuta.
NAPOMENA: Kolač treba da ostane kremast. Kada se ohladi stegnuće se. Ukoliko ga duže pečete biće prepečen i suv. Moguće da sredina malo popuca na vrhu, ali i to ima svoju čar :-).
Originalni recept za ovaj čokoladni kesten kolač se nalazi u Austrijskom časopisu GUSTO, objavljenom još davne 2017. godine. A, možete ga pogledati i na linku. U originalu se koristi čokolada sa 70% kakaa i šećer (150 gr) kao zaslađivač. Vi odlučite koju ćete varijantu izabrati.
