Opština Tivat o projektima i problemima sa MZ Gradiošnica

0
Opština Tivat o projektima i problemima sa MZ Gradiošnica
Sastanak za MZ Gradiosnica

Rukovodstvo Opštine Tivat održalo je sastanak sa članovima Savjeta Mjesne zajednice Gradiošnica. „Ova mjesna zajednica obuhvata naselja Brda, Dumidran, Vrijes, Mrčevac i Gradiošnica, a u određenom dijelu graniči sa opštinom Kotor, pa je frekvencija ljudi koji koriste tamošnju infrastruktruru velika“, napomenuli su predstavnici Savjeta. Predsjednik Mjesne zajednice Dragan Bulajić pozdravio je ideju da zajedno sa predsjednikom opštine, rukovodiocima službi i organa i direktorima lokalnih preduzeća razgovaraju o prioritetnim projektima.

Predsjednik opštine Željko Komnenović naglasio je kao značajnu činjenicu da lokalna uprava bude upoznata sa onim što muči stanovnike ovog djela Tivta, pa da se shodno tome budžetska sredstva za narednu godinu planiraju tako da neki od problema budu rješeni.

Iz ove mjesne zajednice kao ključne istakli su projekte: uređenja Aerodromske ulice ka Brdima, unapređenje kanalizacione i vodovodne mreže na području mjesne zajednice, uređenje površina u blizini Miholjske prevlake i na njoj, bolje organizovanje javnog gradskog prevoza, mogućnost organizovanja devetogodišnje nastave u OŠ Drago Milović i mogućnost organizovanja rada vrtića u prostorijama Doma kulture, trotoar od Ulice Vrijes IV do objekta škole… U sastanku je aktivno učestvovao Predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković, koji je ujedno i član Savjeta ove mjesne zajednice.

Zahtjevi za asfaltiranje pojedinih ulica obuhvaćeni su planom radova za ovu godinu. Predstavnici Komunalnog preduzeća obići će lokacije koje bi trebalo uvrstiti u plan održavanja, ukoliko to već nije slučaj. Tokom ovog susreta akcenat je stavljen i na uređenje postojećih te izgradnju novih dječjih igrališta i terena. Iz Sekretarijata za uređenje prostora sugerisano je da predstavnici Mjesne zajednice dođu do Sekretarijata kako bi zajedno pogledali Prostorne planove i utvrdili što je moguće shodno važećoj dokumentaciji.

Vezano za određena pitanja, koja nisu u nadležnosti lokalne uprave, Opština Tivat će na inicijativu Mjesne zajednice uputiti dopise nadležnim institucijama. Iz Sekretarijata za lokalnu upravu koji je organizovao sastanke sa mjesnim zajednicama, napominju da će se u narednom periodu nastaviti sa daljim aktivnostima po pitanju organizovanja i uređivanja načina rada mjesnih zajednica.

Objavili priču o 20 zapanjujućih fotografija Crne Gore

0
Objavili priču o 20 zapanjujućih fotografija Crne Gore
Rose – foto www.cntraveller.in

Jedan od vodećih svjetskih luxury & lifestyle magazina o putovanjima, Conde Nast Traveler, indijsko izdanje, objavio je priču pod nazivom Čista inspiracija: 20 zapanjujućih fotografija Crne Gore.

“Evo 20 fotografija Crne Gore, tapiserije koja vas vodi do tirkizno obojenih ostrvskih voda i kaldrmisanih ulica drevnih gradova, koja će inspirisati vašu listu želja za putovanja”, navodi se na početku teksta.

Iz Turističke organizacije Budva (TOB) su naveli da se priča može pogledati na linku www.cntraveller.in

Na fotografijama se, između ostalih, nalaze Sveti Stefan, Perast, kanjon Tare, Gospa od Škrpjela, Rijeka Crnojevića, Kotor, Herceg Novi.

Armenci masovno napuštaju Karabah i kreću prema Armeniji

0
Armenci masovno napuštaju Karabah i kreću prema Armeniji
Armenci – foto EPA

Etnički Armenci iz Gorskog Karabaha počeli su masovni egzodus u nedjelju prema Armeniji nakon što je Azerbajdžan porazio borce odmetnute regije u sukobu koji datira iz sovjetskih vremena

Vodstvo Gorskog Karabaha reklo je Reutersu da 120 hiljada Armenaca ne želi živjeti pod vlašću Azerbajdžana jer strahuju od progona i etničkog čišćenja. Oni koji su imali goriva uputili su se svojim vozilima Lačinskim koridorom prema granici s Armenijom.

Na fotografijama su se mogle vidjeti desetine automobila kako noću izlaze iz glavnog grada i kreću prema planinskim zavojima. Armenci iz Karabaha, teritorija koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, no koji se odmetnuo, bili su prisiljeni na prekid vatre prošli tjedan nakon vojne operacije znatno veće vojske Azerbajdžana.

Armenci ne prihvaćaju obećanje Azerbajdžana da ćejamčiti njihova prava u trenutku integracije regije. ‘Naši ljudi ne žele živjeti u Azerbajdžanu. Devedeset devet cijelih devet njih želi napustiti naše povijesne teritorije’, rekao je David Babajan, savjetnik Samvela Šahramanjana, predsjednika samoproglašene republike Artsakh, kako Armenci zovu Gorski Karabah.

Vučić: U sukobu s policijom na Kosovu ubijena trojica Srba

0
Vučić: U sukobu s policijom na Kosovu ubijena trojica Srba
Aleksandar Vučić – foto Hina

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je u nedjelju da su u sukobima na sjeveru Kosova – u kojima je juče ubijen jedan kosovski policajac – tokom dana ubijena i trojica Srba, optuživši premijera Kosova Albina Kurtija da je svojim aktivnostima posljednjih mjeseci isprovocirao incidente, a Zapad za licemjerje.

Kosovska policija saopštila je danas da je jedan njihov pripadnik ubijen u nedjelju ujutro, a dvojica ranjena, te da su kasnije tijekom dana ubijena trojica napadača, ne navodeći u prvim saopštenjima tko su oni.

Premijer Kosova Albin Kurti u prvom je saopštenju osudio “zločinački i teroristički napad” i ocijenio da je to “organizirani kriminal uz političku, financijsku i logističku podršku službenog Beograda”.

Vučić je sinoću izvanrednom obraćanju potvrdio da je oko 2:46 grupa Srba s Kosova postavila dva kamiona kao barikade u selu Banjska, na sjeveru. “Zatim je došla kosovska policija, koja ih pokušava ukloniti i dolazi do sukoba sa Srbima. U tom sukobu je ubijen kosovski policajac Afrim Binjaku i ranjen je još jedan”, rekao je Vučić.

Barikade je trebao ukloniti KFOR jer su oni zaduženi za slobodu kretanja, a ne kosovska policija, i zato je došlo do sukoba, ocijenio je Vučić.

Prema dosadašnjim informacijama koje imamo, dodao je, dvojica Srba su teško ranjena, trojica ubijena i postoji bojazan da je stradala i četvrta osoba.

On je odbacio odgovornost službenog Beograda za samoorganiziranje Srba, istaknuvši da su se “pobunili jer više ne žele trpjeti Kurtijev teror”.

Dužnosnici međunarodne zajednice – od veleposlanika vodećih država Zapada u Prištini, Misije OSCE- na Kosovu, te čelnika EU-a – osudili su danas napad na kosovsku policiju, zatraživši “potpunu istragu” i “privođenje počinitelja pred lice pravde”.

Vučić je, pak, optužio međunarodnu zajednicu da je omogućila današnje akcije kosovske policije. Ona je, kako je rekao, Kurtiju dali carte blanche da se “obračuna s teroristima”.

Priština je okupila “460 specijalaca” i raspoređeni su na terenu “za sat i dvadeset minuta, što samo znači da je sve već bilo pripremano”, ocijenio je Vučić. Navodeći da su “deseci Srba za više od sat vremena bili potpuno okruženi”, rekao je da se potom “dogodio brutalan napad na njih”.

Pripadnici KFOR-a, dodao je, preuzeli su na sebe “da zatvore izlaz Srbima s Kosova na teritorij središnje Srbije”.

Dva prijelaza prema Srbiji – Jarinje i Brnjak, satima su danas bili zatvoreni za promet dok su trajali sukobi oko sela Banjska.

Srbijanski predsjednik naglasio je kako već mjesecima unazad upozorava međunarodnu zajednicu na teror koji nad Srbima provodi Kurtijev režim, rekavši da Kurtiju “odgovaraju konflikti” i da “želi uvući Srbiju u sukob s NATO-om”.

Od veljače su 62 puta koristili policiju protiv Srba, bila su 22 “eskalatorna napada” i “više od 40 poteza usmjerenih prema Srbima”, rekao je Vučić, naglasivši kako “ni na jedan način ne opravda ubojstvo albanskog policajca”.

On je odbacio insinuacije i tvrdnje da je Srbija opskrbila naoružanu skupinu Srba oružjem i uniformama, rekavši da se sve to danas može naći “na tržištu” i da takva pitanja i tvrdnje “oslikavaju kako izgleda specijalni rat protiv Srbije”.

“Mjesecima govorim da se podiže otpor i pobuna kod naroda na sjeveru, između ostalog što mi (vojska i policija Srbije) bez dozvole KFOR-a ne možemo ući (na teritorij Kosova)”, rekao je.

Vučije je, ponavljajući da je kosovski premijer Kurti jedini krivac za sve što se zbiva na sjeveru, ocijenio kako “ima malo krivnje i onih koji ga pomažu iz međunarodne zajednice” jer mu je omogućeno ubijanje Srba poslije smrti kosovskog policajca.

Vučić je izrazio sućut obiteljima ubijenih Srba i obitelji albanskog policajca, ponavljajući da je “za sve Kurti kriv”.

Da su srpski policajci bili na sjeveru, do ovoga ne bi došlo, ustvrdio je Vučić.

Srbi sa sjevera Kosova su početkom studenog 2022. godine, u jeku sukoba i prijepora Beograda i Prištine o registarskim tablicama s oznakama Srbije i Kosova, napustili sve lokalne i kosovske institucije, a to su učinili i pripadnici sektora Sjever Kosovske policije.

Komentirajuću reagiranja Zapada na današnje sukobe u selu Banjska, Vučić je ocijenio da im je “licemjerje srednje ime” i ponovio da nikada neće priznati nezavisnost Kosova.

“Nikada vam nećemo priznati nezavisno Kosovo, možete nas sve pobiti”, poručio je Vučić.

Proslavljen blagdan Svetog Eustahija i 250 godina posvećenja istoimene crkve (FOTO, VIDEO)

Blagdan Svetog Eustahija i 250 godina posvećenja istoimene crkve svečano je proslavljen u župnoj crkvi u Dobroti kraj Kotora, u nedjelju 24. septembra 2023. Po običaju, ova župa slavi svog nebeskog zaštitnika vanjskom proslavom u prvu nedjelju nakon blagdana sv. Mateja kojemu je posvećena susjedna župna crkva.

Svečano misno slavlje predvodio je kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić, uz koncelebraciju župnika don Pavla Medača i svećenika kotorske biskupije don Siniše Jozića, uz nastup župnog zbora Kotorske katedrale.

Prva crkva svetog Eustahija na samoj obali mora u Dobroti, čije se ime spominje u arhivskim dokumentima iz 1332. godine stradala je u zemljotresu 1667.godine.Tada je ponovo obnovljena i freskooslikana. Bila je to jednobrodna crkva sa tri oltara površine 40 m2, te prostorno više nije zadovoljavala narasle potrebe vjernika. Kao postojeći objekt zadnji puta spominje se 1836. godine.

Izgradnja nove, sadašnje crkve, na lokaciji iznad dotadašnje, a po nacrtu mletačkog arhitekte Bartola Riviere započela je 26. VIII. 1762. godine. Kamen temeljac postavio je, inicijator gradnje nove crkve, župnik don Ivan Antun Nenada. Crkva je građena prilozima bratstava: Dabinovića, Ivanovića, Tripkovića, Radimiri i Kosovića, ali i prilozima crkvenih bratstava, Svetog Križa i Svetog Ružarija, te mnogih pojedinaca. To je jednobrodna građevina u baroknom stilu dužine 36 m, širine 16,5 i visine 16,5 metara. Unutrašnjost crkve krasi 7 oltara izgrađenih od raznobojnog mramora kao zavjetni darovi dobrotskih obitelji koje su sudjelovale u izgradnji crkve.

Na stropu crkve smješteno je, od 1932. godine dvanaest slika, koje su djelo veličanstvenog opusa Josipa Kljakovića. Slike prikazuju život i mučeništvo svetog Eustahija.

Crkvu krasi zidni mozaik rad poznatog hrvatskog umjetnika Eda Murtića. To je kompozicija nastala 1990. godine na temu „Hvala Tebi Bože što sam bio na ovome svijetu“ na ukupnoj površini od 300 kvadratnih metara.

Sveti Eustahije foto M. Marušić

Gradnja jednog od najljepših zvonika u Boki Kotorskoj započela je 17.septembra 1824. godine. Zaslugom dobrotvora Petra Lukova Tripkovića, završen je 1903.godine. Građen po projektu inženjera Milana Karlovca, visok je 36 metara sa piramidom na čijem se vrhu nalazi kip Arkanđela Mihaela, visine 2,5 m. tako da ukupna visina zvonika iznosi 38,5 metara. Teško je oštećen u katastrofalnom potresu 1979.godine, a nakon toga u tri navrata od udara groma, što je prouzročilo i dodatne štete na krovu i dijelu unutrašnjosti crkve.

Fondacija za obnovu crkve sv. Eustahija koju je 2007. godine osnovao župnik don Pavao Medač, uspjela je vrijednima zalaganjem obnoviti crkvu, zvonik i pripadajuće objekte. Uz obnovu interijera crkve i sakristije obnovljene su i umjetnine, tako da je danas crkva u potpunom sjaju vraćena njenoj izvornoj funkciji.

Crkva posjeduje bogatu biblioteku, riznicu srebra, Dobrotske čipke i slika, što se može po želji posjetitelja razgledati.

Mikijelj: Profit Morskog dobra od trajekta za četiri i po mjeseca 3,2 miliona eura

0
Mikijelj: Profit Morskog dobra od trajekta za četiri i po mjeseca 3,2 miliona eura
Trajekt foto Boka News

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj kaže da su zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom, te da su na liniji Kamenari-Lepetane ostvarili očekivani prihod za četiri i po mjeseca od 4,5 miliona eura. Rashodi su bili 1,3 miliona, tako da je profit bio 3,2 miliona eura.

Kako je naglasio gostujući u Dnevniku TVCG od bivšeg korisnika linije država je za 20 godina imala prihod od 800.000 eura, tako da brojke dovoljno govore koliko je država bila u proteklom periodu na gubitku.

“Plan je da profit bude godišnje 4,5 miliona eura, pa ćemo u narednih 20 godina ostvariti profit od 70 miliona eura”, kazao je Mikijelj.

Dodaje da nije profit 800.000, već 3,5 miliona eura godišnje, pa će povrat investicija biti u naredne tri godine, a ostalih 17 će ići direktno u budžet građana.

Sredstva će, kako je kazao, biti investirana i u opštine koje gravitiraju liniji. Podržaće sportske klubove, kulturu, razne manifestacije, kako bi građani tih opština osjetili benefite od ovog posla.

Komentarišući gužve i čekanje na ukrcavanje na trajekte, Mikijelj objašnjava da su liniju preuzeli 15. februara, te da je to kratak period da bi sve izgledalo idealno, ali da su u rekordnom roku obezbijedili sve preduslove da se uspostavi nova djelatnost i trajektna linija, i odgovorili izazovima sezone.

“Servis je već značajno bolji i flota je ojačana više nego sa ‘Pomorskim saobraćajem’. Kapacitet flote je 320 vozila, a ranije je to bilo 190. Krenuli smo da rješavamo onlajn kupovine karata, u planu je naredne godine nova trajektna linija kako bi smanjili gužve duž cijele Boke Kotorske i nećemo se zaustaviti na tome”, poručio je Mikijelj.

Tužbe Pomorskog saobraćaja protiv JP i države su, kako je istakao, oborene. Pred Privrednim sudom se vodio postupak koji je odlučen u korist Morskog dobra.

“Sve što smo obećali zaposlenima u martu, ispunjeno je, i svi koji su se prijavili za posao i ispunili uslove dobili su ugovore na neodređeno vrijeme, a u toku je konkurs za još 50 radnih mjesta, koji će biti završen u narednih nekoliko dana “, naglašava Mikijelj.

UPSUL: Spašen član posade sa jahte ‘‘Amaya‘‘ koji je upao u more

UPSUL: Spašen član posade sa jahte ‘‘Amaya‘‘ koji je upao u more
Foto: UPSUL

Član posade sa jahte “Amaya” spašen je nakon što je iz nepoznatih razloga upao u more, saopštio je pomoćnik Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić



Pomorsko operativni centar UPSUL, je danas u 16.40 minuta primio poziv putem radio stanice od člana posade, ruskog državljanina sa jahte ‘‘Amaya‘‘, koja je isplovila danas iz Porto Montenegra, da je pao u more i da traži pomoć.

“Operateri u smjeni Nenad Tasić i Stevan Asović, su odmah odredili poziciju čovjeka u moru, koja je bila nekih 33 nautičke milje od Bara, a sama udaljenost jahte ‘‘Amaya‘‘ od svog člana posade je bila 13 nautičkim milja. Najbližim plovnim objektima u blizini je odmah naloženo da se uključe u akciju traganja i spašavanja, a upornim pozivanjem stupljeno je u kontakt sa jahtom, koja nakon sat vremena od nestanka člana posade nije bila upoznata o tome, te su njoj proslijeđene koordinate te se ista uputila nazad”, precizirao je Lukšić.

Paralelno sa dešavanjima, iz Bara je isplovio spasilački čamac SAR-1, sa posadom Jasmim Koković, Ekrem Zaganjor i jedan pripadnik Sektora granične policije.

“U 17. 50 sati jahta ‘‘AMAYA‘‘ je prva pristigla na poziciju i pronašla svog člana posade koji je pao iz nepoznatih razloga u more imajući sa sobom ručnu radio stanicu i spsailački prsluk na sebi, te nastavila svoje putovanje ka Istanbulu. Ostala plovila su se takođe uputila ka svojim destinacijama, a spasilački čamac SAR-1 nazad ka luci Bar”, naveo je Lukšić.

Ovaj neobičan slučaj spašavanja čovjeka u moru je, kaže, imao srećan epilog.

“Profesionalnost i upornost službenika UPSUL i ostalih plovnih objekata je bila na nivou, obzirom da se pribilžavala noć i pitanje kako bi se spašavanje čovjeka u moru odvijalo u tim okolnostima”, zaključio je Lukšić.

Primorac osigurao grupnu fazu Eurokupa

0
Primorac osigurao grupnu fazu Eurokupa
VK Primorac

Vaterpolisti Primorca iz Kotora plasirali su se u grupnu fazu Eurokupa. Kotorani su danas u posljednjem kolu kvalifikacionog turnira savladali Peristeri – 12:6, i sa četiri pobjede završili nastup u drugom po kvalitetu klupskom takmičenju.

Igrači trenera Zorana Maslovara bili su bolji pd Panatinaikosa – 8:7, Hanovera – 11:7 i španske Terase 14:12, nakon peteraca.

VK Primorac

Najefikasniji u pobjedničkom timu danas bio je Marko Mršić sa tri, dva puta si bili precizni Marko Gopčević, Petar Ćetković i Đorđe Stanojević.Po jednom u strijelce upisali su se Draško Brguljan, Nemanja Vico i Stjuart Lembi.

U Herceg Novom uhapšena osoba kod koje je pronađeno oružje i municija

0
U Herceg Novom uhapšena osoba kod koje je pronađeno oružje i municija
Oduzeto oružje

Postupajući po operativnoj informaciji, službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristiE.M. (50) sa prebivalištem u Herceg Novom, državljanin Republike Srbije, saopšteno je iz Uprave policije.

“Pretresom je pronađena lovačka puška, vazdušni pištolj, tromblonska mina, četiri komada lovačke municije, optički nišan za pušku i bajonet”, kazali su izpolicije.

E.M. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića “Krvave balkanske milijarde”

0
U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića “Krvave balkanske milijarde”
U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića

U Tivtu je u subotu održana promocija knjige poznatog istraživačkog novinara Domagoja Margetića “Krvave balkanske milijarde” i to je ujedno i prva promocija knjige u Crnoj Gori.

Knjiga je zapravo dvadesetogodišnje istraživanje tokova novca iza tranzicionih procesa na Balkanu sa fokusom na to ko je najviše i na koji način profitirao od ratova u Jugoslaviji i od njenog samog raspada.

„Haški sud je pratio trag krvi, ja sam kao novinar slijedio trag novca. Trag me odveo na zakulisne dogovore Zagreba i Beograda tokom trajanja ratnih dejstava kao i na veze političkih elita sa međunarodnim organizovanim kriminalom” kaže Margetić.

On je podsjetio na njegov prvi susret sa Borkom Vučić koja mu je, kako kaže, tada objasnila da je novac za tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića “prat” preko zvaničnog Zagreba odnosno Franja Tuđmana.

“Milošević i Tuđman su u sred rata imali zajedničke banke u inostranstvu. Recimo banka u Parizu koja je bila u hrvatsko-srpskom vlasništvu gdje je Hrvatska imala 51 odsto akcija. Za direktora te banke Tuđman je tada imenovao Borisa Miloševića rođenog brata Slobodana Miloševića. To mi je bio jedan od tragova da je tu nešto čudno”, objašnjava Margetić.

U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića

Ko savjetnik u kabinetu tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana imao je kaže uvid u neke stvari koje je tadašnja vlast radila, ali do dokumenata koji govore o raznim aferama došao je tek kasnije kao istraživački novinar.

“Taj period, kada sam radio u uredu predsjednika, dodatno me osobno i intimno motivirao na taj rad istraživačkog novinara. Smatrao sam da je to čemu sam neposredno svjedočio ustvari razdoblje koje moramo rasvijetliti što je više moguće I dokumentirati da se zna da nije baš sve onako kako piše u službenim zabilješkama” ističe Margetić.

Arhiva na osnovu koje je napisao ovu knjigu sadrži, kaže on, više od 20.000 stranica i dokumenata i u knjizi gdje god pominje određene podatke ustvari citira dokumenta.

“Ja sam zapravo obradio razdoblje od 1978. do 2018. a uvodni dio dokumenata koje obrađujem u knjizi  su dokumenti partije gdje se vidi kako su određeni kadrovi pozicionirani u određenim institucijama i  poduzećima a ti isti kadrovi su kasnije 90-tih bili presudni u ovim finansiskim igrama. Tim dokumentima sam počeo knjigu da se vidi da nije sve bila slučajnost i ratna stihija i da se nije sličajno događalo da određeni ljudi pokrivaju neke pozicije” objašnjava Margetić.

Margetić u knjizi objašnjava kako se kroz banke na Balkanu prao „narko-novac”, odnosno kako su banke organizovano uz znanje vlasti prale novac međunarodnih narko kartela i kako su na tim poslovima zarađivale balkanske političke elite.

Knjiga , kaže Margetić, sadrži i tajne dokumente NATO-a, BND-a, SFOR-a i UN-a o organizovanom kriminalu na Balkanu ali i tajne dokumente iz arhive Borke Vučić i Vuka Obradovića o pozadini ubistva Zorana Đinđića.

On podsjeća da mu je 2011. godine bio zabranjen ulazak u Crnu Goru jer su u knjizi data i dokumenta koja govore o vezama i ljudi sa ovih prostora sa organizovanim kriminalom.

“Svjedoci smo da sve što imamo danas na prostoru regiona je posledica ranijih događaja. Mi imamo elitu koja je dio tih struktura imamo tajkune koji su u priči tih tokova novca i moramo se obračunati sa ratnim profiterima”, zaključuje Margetić.