Zemljotres jačine 4.4 Rihtera pogodio je večeras oko 19 sati područje u blizini Metkovića u Hrvatskoj, a prema zvaničnim informacijama osjetio se i na području Neuma kao i Hercegovine.
Prema podacima EMSC-a zemljotres se dogodio 48 kilometara južno od Mostara, odnosno 13 kilometara južno od Metkovića u Hrvatskoj.
Zemljotres je trajao nekoliko sekundi.
Crnogorski boćar Gracija Stjepčević osvojio je titulu omladinskog svjetskog prvaka U 23 u disciplini pojedinac, na Svjetskom prvenstvu u boćanju u Alžiru, Oran (19. do 23. septembar 2023.)
Stjepčević je u finalu pobjedio hrvatskog reprezentativca Karla Šabana 13:5
Ilija Belan je osvojio bronzanu medalju u disciplini precizno izbijanje.
Igor Petković osvojio je bronzanu medalju u disciplini krug.
Zlato i dvije bronze, sjajan rezultat i veliki uspjeh naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu, čestitke svim našim reprezentativcima kao i selektoru Nikici Stjepčeviću.
Letonska aviokompanija Air Baltic će i sljedeće 2024.godine letjeti na relaciji Riga-Tivat.
Letovi će se obavljati svakog četvrtka i nedjelje, od 1.maja do 15.septembra.
Putovanje na ovoj relaciji traje 2 sata i 40 minuta, a očekivana prosječna cijena karte je od 115 do 450 eura, u zavisnosti od termina.
Avion Airbus A220-300 koji će saobraćati na ovoj relaciji se često naziva “budućnost avijacije”. Pored visokih ocjena u pogledu dometa i performansi, još jedna od karakteristika vazduhoplova je veoma nizak nivo buke i to je upravo ono što je potrebno gradskom aerodromu kao što je Tivat.
Korišćenjem najbolje prakse tradicionalnih aviokompanija i niskotarifnih avioprevoznika, Air Baltic je došao do toga da su cijene karata konkurentne ne samo drugim avio kompanijama, već i cijenama putovanja autobusom, automobilom, vozom ili trajektom u Skandinaviji. To je razlog više da očekujemo pune avione gostiju sljedećeg leta.
O Air Baltic
Air Baltic ima 97,97% akcija u vlasništvu letonske države i od 2008.godine do danas je od Rige napravila ozbiljno čvorište za linije koje povezuju Evropu, Skandinaviju, dio Azije i Bliski istok.
/www.avioportal.me/
Projekcijama kratkometražnih filmova o osobama sa invaliditetom u Kinu Boka u Kotoru otvoreno četvrto izdanje Međunarodnog filmskog festivala “Uhvati film”
Publika u kotorskom Kinu Boka imala je priliku da u petak uveče uživa u projekcijama kratkometražnih filmova “Deaf” (“Gluva“), “Things to tell you before the tunnel”(“Reći ću ti nešto prije ulaska u tunel” i “Trying” (“Pokušavam”) iz Španije, i filma “We will be heard” (“Čuće se naš glas”) iz Brazila, koji se odnose na život slabovidih osoba i onima sa smetnjama u sluhu i govoru, što je bio uvod u četvrto izdanje Međunarodnog filmskog festivala “Uhvati film”. Program festivala, bazično posvećenog osobama sa invaliditetom, obuhvata 20 filmskih ostvarenja iz regiona i svijeta, a u holu Kina Boka prati ga izložba fotografija Invisible Lives.
Sadržaj i tema filmova prikazanih na otvaranju Festivala bili su veoma ispirativni za debatu “Žene i invaliditet- Gdje je tu film”, na temu diskriminacije žena sa invaliditetom u smislu ostvarenja njihovih prava na majčinstvo, porodicu, seksualnost, jednom rječju- prava na sreću.
Osnovu ove neravnopravnosti Milesa Milinković, direktorica Filmskog festivala Uhvati film Novi Sad, vidi u patrijarhalnim idealima žene, u kulturološkim i sistemskim ograničenjima, ali i u duboko urezanim, naslijeđenim odnosima majki prema djetetu sa invaliditetom, kao nepoželjnom, “nepostojećem”. Od žena- OSI se očekuje da se ostvare u ulozi majke, ali ne znači da sve žene sa invaliditetom žele da se ostvare kao takve.
-Možda nije filmski savršen, ali je vrijednost ovog festivala što je “otrežnjujući”, edukativan, jer nažalost, u našem društvu još uvijek postoji puno nepoznanica i stereotipa. Zbog toga je film jako važan, a mi ćemo se truditi da stalno donosimo u naš region filmove i materijale koji mogu da unesu promjene, poručila je Milinković.
Osobe sa invaliditetom danas se “uništavaju” vrlo sofisticiranim metodama kao što je abortus u slučaju “rizične trudnoće” (dok su ih nacisti satirali u gasnim komorama), primjećuje Marina Vujačić, direktorica UMHCG, te navodi sterilizaciju žena OSI (medicinska i nemedicinska) kao specifičan oblik nasilja, kojim se sprečava da se ostvare u ulozi majke. Moderatorka Nataša Nelević je naglasila potrebu da se žene sa invaliditetom povežu sa feminističkim pokretom i “naoružaju” znanjem iz feminističke teorije, što je tema filma “We will be heard”.
-Žene sa invaliditetom naučene su da se još više stide nego muškarci sa invaliditetom. Zbog toga jako teško govore o svojim ličnim iskustvima, a kada ipak govore, to rade u jako uskom krugu ljudi. Udruženje mladih sa hendikepom već godinama sprovodi besplatno pravno savjetovalište I psihološku podršku za žene sa invaliditetom koje su iskusile nasilje, sve one prijave nasilje, ispričaju, ali kad to treba dalje da se procesuira kroz institucije, neće ih biti par. One nemaju podršku porodice, njima malo ko vjeruje da su žrtve nasilja različitih oblika, s obzirom da su te žene fizički zavisne od drugih osoba. Osim fizičkog, one najčešće trpe verbalno, psihološko nasilje svakoga dana, a znam i one koje trpe ekonomsko nasilje, što od dijela zarade i prihoda, tako i od materijalnih davanja koja ostvarjuju po osnovu invalidnosti, do pokušaja ekonomskog i drugog eksploatisanja. O tome preteško govore, što zbog nepovjerenja, što zbog straha da će izgubiti ono malo podrške od uskog kruga ljudi koji im pružaju pomoć, što zbog nepristupačnosti institucija i sl, ali i zbog načina na koji se ishodi tih prijava završe, ističe Vujačić i navodi primjer seksualnog nasilja nad jednom djevojkom sa invaliditetom, koji je završen jako negativno po nju. Iako je policija konstatovala da se to nasilje desilo, prijavu koju su podnijeli, odbacili su tužilaštvo i sud, pri čemu žrtva nasilja -OSI nije ispitivana na način koji je njoj pristupačan (nije mogla adekvatno da odgovori na pitanja).
-Užasni su komentari koje su neposredno nakon ročišta izgovorili sudija i tužilac, koji su aluditrali na to da je ta djevojka “željela seksualni odnos”, pritom krivično djelo nije kvalifikovano kao “obljuba nad nemoćnim licem”, nego kao “silovanje”. Takvi ishodi, uključujući generalno žene uopšte koje trpe nasilje, dovode do toga da one teško to prijavljuju i pričaju o tome. Neka vrsta samopodrške postoji samo u užim krugovima. Mislim da feministkinje i organizacije koje se bave ženskim pravima treba da se edukuju upravo o modelima pristupa invaliditetu i o našim iskustvima da bi one mogle pružiti adekvatnu podršku, objasnila je Vujačić, dodajući da UMHCG uspješno sarađuje sa Centrom za ženska prava.
U sklopu Festivala psihološkinja Olivera Marković održala je predavanje u kotorskoj Gimnaziji na temu “Vršnjačka podrška- I meni je važno, a u Osnovnoj školi “Narodni heroj Savo Ilić” prikazan je segment “Uhvati filmić”. Učenici su gledali animirane filmove na temu inkluzije, o čemu su potom razgovarali sa glumicom Brankom Otašević. Radionicu fotografije “Mijenjamo perspektivu” vodi fotograf Duško Miljanić, a radovi polaznika biće objavljeni na svim digitalnim platformama Festivala. Masterclass na temu “Kako sam snimiti film” vodi reditelj Dušan Vuleković, a predstavnici filmskih festivala iz regiona i Evrope okupiće se za okruglmi stolom MREŽA, gdje će se baviti temom invalidnosti u filmskoj industriji. Reditelj i koordinator Inkluzivnog filmskog kampa Sead Šabotić je gost programa “Kroasan, kafa i kratke priče”, kojim će Festival biti zatvoren 24. septembra.
Ispred organizatora, Kulturnog centra “Nikola Đurković” i Resursnog centra za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, prisutne su pozdravili direktori Radmila Beća Radulović i Neđeljko Moškov.
/M.D.P./
Opština Kotor, Luka Kotor, Globalni savjet za održivi turizam (GSTC) i Međunarodna asocijacija kruzing industrije (CLIA) započinju zajednički projekat procjene destinacije.
Cilj je identifikacija prioriteta u upravljanju destinacijom i stvaranje osnove za plan održivog djelovanja za grad. Proces uključuje konsultacije sa lokalnim zainteresovanim stranama i očekuje se da će biti završen početkom 2024. godine.
Proces uključuje konsultacije sa lokalnim zainteresovanim stranama
Ova procjena destinacije nije samo administrativni korak, već kritična inicijativa koja će oblikovati budućnost Kotora. Partnerstvo sa vodećim globalnim organizacijama kao što su GSTC i CLIA simbolizuje ne samo međunarodno priznanje Kotora kao važne turističke destinacije, već i ozbiljnu posvećenost održivom razvoju i upravljanju našeg grada.
Na ovaj način, Kotor će moći da utvrdi svoje prioritete, identifikuje ključne rizike i pravilno alocira resurse – sve sa ciljem stvaranja balansiranog i održivog turizma koji će donijeti korist lokalnoj zajednici, a istovremeno očuvati i promovisati našu jedinstvenu kulturnu i prirodnu baštinu.
Oni koji u Austriju putuju automobilom, motociklom ili kamperom moći će od iduće godine kupiti jednodnevnu vinjetu žele li se služiti autocestama te alpske zemlje.
Dosad su vozači mogli birati između vinjete za deset dana, dva mjeseca ili jedne godine, bez obzira na to koliko su se zadržavali u zemlji.
Austrija od 2024. uvodi vinjetu od 24 sata po cijeni od 8,6 eura namijenjenu onima koji samo tranzitiraju kroz zemlju, izjavio je u petak predstavnik udruge vozača ÖAMTC agenciji dpa.
Vlada je o tome ovaj tjedan donijela uredbu koju još treba potvrditi parlament. Time Beč primjenjuje europsku direktivu koja određuje da se vozačima, zajedno s ostalim vrstama vinjete, mora ponuditi i jednodnevna.
Ipak, brojnim stranim vozačima će možda i dalje biti najprihvatljivija desetodnevna vinjeta, koja od iduće godine poskupljuje s 9,9 na 11,9 eura, jer će biti jeftinija od dvije jednodnevne.
Cijena dvomjesečne vinjete neznatno će pojeftiniti s 29 eura na 28,9 eura, a godišnja ostaje na 96,4 eura.
Zbirka karata istočnog Jadrana iz 1694. mletačkog redovnika i kartografa Vincenza Maria Coronellija, temeljena na informacijama dobivenima od vojnih inženjera koji su gradili ili dograđivali utvrde u priobalju, ponovno je objavljena kao jedino drugo izdanje u 329 godina.
Coronellijevo djelo objavljeno je prvi put 1694. godine pod nazivom ”Mari, Golfi, Isole, Spiaggie, Porti, Citta, Fortezze ed altri Luoghi dell’Istria, Quarner, Dalmazia, Albania, Epiro e Livadia” (Mora, zaljevi, otoci, obale, luke, gradovi, utvrde i druga mjesta u Istri, Kvarneru, Dalmaciji, Albaniji, Epiru i Livadiji) i daje detaljan uvid u naš dio Jadranske obale sve do Jonskog mora.
Uz detaljne karte, Coronelli je crtao fortifikacije i gradove, prikazavši kako su današnja urbana središta izgledala krajem 17. stoljeća. Uz to, kartograf je skicirao i stanovnike čime nam pruža uvid u tadašnju modu pa čak i osobno naoružanje plemstva.
Coronellijev rad temeljio se na informacijama dobivenih od vojnih inženjera koji su bilježili, crtali i slali karte u Zadar u kojem je bilo sjedište generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju ili izravno središnjoj upravi u Veneciji.
Autor je na svojim kartama Jadransko more nazivao Venecijanski zaljev, a crteže hrvatskog plemića i pučanina te Dalmatinca i Dalmatinke objavio je uz tekst o Kotoru i Perastu, čime je istaknuo tadašnji etnički identitet Boke kotorske.
Coronelli je, među ostalim, izrađivao zemaljske i nebeske globuse, a jedan komplet napravio je i za francuskog kralja Luja XIV. Svaki od ta dva globusa bio je promjera 384 centimetara i težine oko dvije tone. Uz to, osnovao je i Akademiju Argonauta koja je, prema mišljenju stručnjaka, prvo geografsko društvo svijeta.
Zbirka karata objavljena je u suradnji s Arheološkim muzejem u Splitu koji ima originalno Coronellijevo izdanje iz 1694. godine.
Predgovor za ovaj povijesno, zemljopisno i nautički važan dokument, ponovno objavljen u izdanju Naklade Dominović, napisao je Josip Faričić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, a recenzenti su bili donedavni voditelj knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu Arsen Duplančić i Josip Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti.
Tivatski centar za kulturu oprostio se od Jagoša Markovića, reditelja sa kojim su imali dugogodišnju uspješnu saradnju.
“U nevjerici smo primili vijest o odlasku najvećeg u moru velikana – Jagoša Markovića.
Imali smo veliko ljudsko i profesionalno zadovoljstvo raditi sa Jagošem na predstavama “Filomena Marturano”, “Hasanaginica” i prije par mjeseci “Ćelava pjevačica”.
Bićeš zauvijek sa nama, u Centru za kulturu Tivat na Ljetnjoj pozornici, iza scene u svakom njenom dijelu.
Volio si Boku cijelim bićem i bio si dio nje.
Velikanu teatra, ovo nije zbogom, nego do viđenja na nekoj novoj premijeri”- piše u oproštajnoj poruci Centra za kulturu Tivat.
Američka škuna Wyoming, sa svojih 140 metara dužine, bila je najveći jedrenjak na svijetu. Imala je šest jarbola i parni stroj koji nije služio za pogon broda, nego za dizanje i razapinjanje jedara, što je omogućavalo da brod plovi s nevjerojatno malom posadom od samo 11 članova.
Osim što je bio najveći jedrenjak, Wyoming je bio i najveći drveni brod. Pri valjanju i posrtanju po valovima, zbog velikih torzijskih i drugih naprezanja, spojevi među daskama oplate često su se otvarali, pa je Wyoming gotovo uvijek plovio ispumpavajući vodu iz trupa.
Sagrađen je 1909., a potonuo je 1924., odnijevši sa sobom u smrt svih 14 članova posade. Olupina Wyominga pronađena je 2003. pokraj otoka Monomoy u Massachusettsu.
U dolini Neretve počela je berba mandarina i otkup najranijih sorti. Idućih stotinjak dana na tržište bi trebalo biti otpremljeno oko 60.000 tona svježe ubranih plodova, no proizvođače i ove godine muče visoki troškovi proizvodnje koje ne prati otkupna cijena.
Prvoklasna mandarina od danas se otkupljuje za 55 euro centi po kilogramu. Proizvođači složni – moglo je i bolje.
– To je problem ljudi koji rade mandarine. Trebaju se lipo dogovorit, ne brat lipo deset dana, pa ću ja pitat otkupne centre šta će oni stavit na kalibrator, kaže Marijana Aničić, Opuzen.
Svi imaju isti cilj – mandarinu obrati i prodati. Kad zbroje sve troškove, o nekoj velikoj zaradi niti ne razmišljaju.
– Prvih tjedan dana to ide nekako pa onda stane se dva dana, pa se prekine otkup pa spusti se cijena. Iskreno bojim se za ovu godinu, rekao je za HRT Željko Dragobratović, Metković.
Cijene proizvodnje kroz godinu letjele su u nebo, a lete i cijene dnevnica berača. Njih više od tisuću petsto ove će godine brati mandarine za dnevnicu do pedeset eura.
– Može se ubrati od 35 do 40 gajba, zavisi. Više se bere ako je krupnija i ako se bere rukama, ističe Zrinko Kapular, Čapljina.
Proizvođači ističu i kako dobrog radnika nije problem platiti, no bilo bi im lakše kad bi mandarina kao zaštićeni proizvod imala i zaštićenu minimalnu cijenu. Ovako neki žure prodati čak i zelene plodove kako bi što više zaradili.
– Poljoprivrednici u Neretvi ovih se dana stoga šale na vlastiti račun. Kažu da bi im, recimo dobro došlo pet dana kiše kako bi se nesavjesni pojedinci osvijestili jer smatraju da na ovaj način uništavaju sami sebe, izvijestila je Mateja Delija.
– Dalje bih apelirao na otkupne centre ako netko slučajno bere zelenu mandarinu da mu to ne kupuju, jer ćemo na taj način opet dovesti sebe u probleme, kaže Dubravko Sršen, Trn.
Pri otkupu se u nekim centrima mjere omjeri šećera i kiselina.
– Vrlo nam je bitno da izađemo s kvalitetnom mandarinom, prvom jer ne smijemo dopustit da se bere zelena roba, navodi Ivan Bjeliš, “Agroneretva Opuzen”.
– Treba imati jednu trećinu tipično žutu, dvije trećine žuto – zelene i to je pravilnik europske unije, to je naš pravilnik i tada je mandarina po mom i po našem ukusu najbolja za jesti, rekao je Niko Kapović, Opuzen.
U dobru kvalitetu dozrelih sorti danas se u pratnji suradnika uvjerila i ministrica poljoprivrede te opet istaknula kako država ne određuje razinu cijene, ali može pomoći.
– Potpore kad dođe do nekakvih većih tržišnih ili bilo kojih drugih poremećaja su svih ovih godina u mandatu Vlade Andreja Plenkovića osigurane pa će tako biti i dalje, rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Sudeći po urodu, i ove će godine mandarine preplaviti štandove i trgovačke centre diljem Hrvatske i okolnih zemalja. Prvi kilogrami na svoj put kreću već ovih dana.
© BokaNews, 2021
