Spajića su DF i DPS već jednom zajedno diskvalifikovali 

Spajića su DF i DPS već jednom zajedno diskvalifikovali 
Đukanović i Mandić

Na konsultacijama kod predsjednika države Jakova Milatovića, političke organizacije koje nisu podržale Milojka Spajića za mandara, iako je bio nosilac pobjedničke liste na parlamentarnim izborima bile su: DPS, ZBCG i URA.

Da nisu Demokrate i partije manje brojnih naroda podržale Spajića za mandatara, danas lider PES-a ne bi ni bio u mogućnosti da pregovara u vezi 44. Vlade.

Nakon što su predstavnici DPS-a i DF-a sinhronizovano preko DIK-a izbacili Spajića iz predsjedničke trke , sličan scenario je spreman i kada je u pitanju njegova premijerska pozicija.

Zanimljivo je da DF navodno zastupa prava i interese srpskog naroda, ali su zajedno sa DPS-om preduzeli i nedopustive pravne radnje da lidera PES-a diskvalifikuju zbog srpskog državljanstva, dok je njihov kandidat i srpski državljanin ostao u trci da sparinguje sa Đukanovićem u hotelu “Hilton”, razgovarajući o pomirenju i međusobnoj prihvatljivosti.

Takođe, iako su lideri ZBCG-a pokušali i formalno da Spajića spriječe u dobijanju mandata, lider PES-a je imao razumijevanje za očekivanja javnosti da se pravi šira i stabilnija Vlada.

Pet puta odbijena ponuda za ulazak u Vladu koju bivšem DF-u do sada u ovakvim spoljnopolitičkin okolnostima niko nije ponudio vjerovatno ima veze sa izjavama premijera Abazovića i njegovih funkcionera, koji su više puta PES-u uputili poruku: sastavite Vladu, ako možete.

Da li je neko već računao na opstrukcije i prolongiranja ZBCG-a ostavlja se javnosti da procijeni. A javnost dobro pamti ko je na pres konferenciji pokušao da pomogne tehničkom premijeru i ministru Adžiću u fabrikovanju afere “Do Kvon”.

Na kraju su iz bivšeg DF-a prihvatili ponudu, za koju su tvrdili da ne postoji. Javnost je jedino u dilemi zbog čega je bivši DF odlagao ulazak u Vladu i da li je to samo zbog utvrđivanja pazara ili postoje i neki drugi motivi?

Svakako, ispostavlja se da ZBCG nije bio spriječen da participira u Vladi zbog nacionalne obojenosti, već je to isključivo posljedica njihovog “dobrog pregovaranja”, kako to navodi gospodin Slaven Radunović.

Ne stoji ni teza da u 44. Vladu ulaze samo oni predstavnici manjina koji su podržali Đukanovića, kako kažu u ZBCG-u. U Spajićevu Vladu ulaze i albanske partije koje većinski nisu podržale kandidata DPS-a, što je iskoristio predsjednički kandidat DF-a da u Malesiji uzme oko hiljadu albanskih glasova. Takođe, u izvršnu vlast i 44. Vladu ulazi i SNP koji je podržao predsjedničkog kandidata DF-a u prvom krugu.  S druge strane, BS je podržala poraženog kandidata DPS-a sa pozicija vlasti u 43. Vladi koju je izglasao DPS, a u kojoj DF ima 360 funkcionera po dubini.

Dakle, ako je bivši DF imao toliko pozicija u izvršnoj vlasti u kojoj je Ervin Ibrahimović potpredsjednik Vlade, znači li to da su predstavnici DF-a sateliti Bošnjačke stranke?

Kada se izvaga principijelnost svih subjekata koji se takmiče za ulazak u vlast, u očima Spajića saldo je nula, a sastavljanje Vlade je isključivo stvar dogovora.

Predstavljanje knjige “Čudotvorna ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“ na festivalu Ćirilicom

0
Predstavljanje knjige “Čudotvorna ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“ na festivalu Ćirilicom
Budvanska Gospa

“Čudotvorna ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“ koju su objavili JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budve pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budve u ediciji „Enheleja“ biće predstavljena u nedjelju, 3. septembra publici 7. festivala Ćirilicom na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu sa početkom u 21 sat.

Ovu publikaciju objavljenu namjenski za festival predstaviće: mr Lucija Đurašković, doc. dr Predrag Zenović i Marinko Lugonja. Oslonjeni na bogata svjedočanstva hroničara i poštovaoca Budve, sudbinom Budve, njene zaštitnice Bogorodice i čudotvorne ikone ”Madona in Punta” bavili su se Marko Kentera, Marinko Lugonja i Zoran Mujbegović uz stručnu podršku i pomoć mr Lucije Đurašković, a knjiga je dostupna i u elektronskom formatu.

U uvodnom dijelu ističe se da je ova edicija namijenjena prije svega omladini, ali i svima ostalima: „Otvoreni odgovori koje ova edicija pruža, od umjetničkih stilizacija i neobičnih ilustracija koje ih slikovito približavaju svijesti čitaoca, do tekstova koji kao da predstavljaju mozaik jedne epohe, neće ostaviti nikoga ravnodušnim i uvešće vas u čarobni svijet Budve.“

Pišući o simbolu vjere i kulturne baštine, u zaključku priređivači između ostalog navode: „Ikona Budvanske Gospe je postala i simbol duhovne snage za Budvane. Kroz burnu istoriju regiona, bila je stalni izvor inspiracije i utjehe, pružajući im nadu čak i u najtežim vremenima. Ona je svojom prisutnošću i moćima stvarno izvorište nade i snage duboko ukorijenjenih u dušama naših ljudi. I kroz sve promjene koje dolaze, njen značaj ostaje nepromijenjen, podsjećajući nas na trajnu moć ljubavi, vjere, umjetnosti i zajedništva.“

Čudotvorna ikona Budvanska Gospa nalazi se u Crkvi Rođenja Sv. Ivana Krstitelja.

Završna fešta 67. tivatske Bućarske olimpijade: Proslavljeno žensko bućanje i bogata tradicija ekipe Brđanin (Foto)

0

Ovogodišnji organizatori i domaćini tivatske Bućarske olimpijade, Bućarski klub Brđanin pobrinuo se da 67. izdanje ove sportsko-kulturne manifestacije bude nezaboravno, te da osim po ljepoti igre koja privlači i nove generacije, ostane upamćeno i po feštama koje su značaj ove manifestacije izdigle još na veći nivo.

“Ova manifestacija traje već 71. godinu, ona je sportsko-kulturnog karaktera i nekako je naglasak bio na sportsko-takmičarskom dijelu. Mi smo to ove godine htjeli promijeniti, baš zbog toga što je od nas sve i počelo 1952. godine. Ovo je stvar identiteta za sve nas, igrao je moj otac, moj đede, moj prađede, a isto je sa svakom porodicom u naselju Mažina, stoga smo odlučili da ove godine manifestacija bude prikaz života mediteranskog čovjeka, kroz muziku, kroz gastronomski dio i naravno kroz takmičarski dio, Ovdje vlada neki mir i spokoj. Svi posjetioci koji dođu ovdje svoje brige i pritiske iz svakodnevnog života ostave na nižoj nadmorskoj visini i dolaze ovdje da bi jedni drugima pružili osmjeh, da bi se družili, da bi im se djeca družila, da bi im supruge ćakulale,” ispričao je kapiten BK “Brđanin”, Mato Krstović.

Sve od 22. jula na Đurđevom brdu u tivatskom naselju Mažina se uživalo uz rasnovrstan program koji je BK Brđanin uz pomoć prijatelja organizovao, a posebno je obilježen 11. avgust, dan kada je davne 1952. sve počelo, te se uz sjajan program ispunjen muzikom Ansambla Toć na pravi nač obilježio rođendan tivatske Bućarske olimpijade.

Takva dobra atmosfera je ponovljena i sinoć, završnom feštom u okviru 67. izdanja tivatske Bućarske olimpijade, Nakon revijalnih susreta muških i ženskih ekipa ovogodišnjeg i narednog domaćina Brđanina i Kalimanjca, uslijedila je ceremonija dodjele pehara i medalja za Žensku olimpijadu, a onda i ceremonija predaje olimpijskog plamena. Za dobru zabavu i uživanje u kvalitetnoj muzici se pobrinuo bend Crveno i crno.

Bućarska olimpijada

Odata je počast nasljednicima dugogodišnjih prijateljima Bućarske olimpijade, a kao posebno iznenađenje svim prisutnima se obratio poznati hrvatski pjevač Petar Grašo. Veče je bilo posvećeno ovogodišnjem i narednom domaćinu Bućarske olimpijade i damama koje su ove godine igrale u posebnoj kategoriji.

“Ove godine smo po prvi put organizovali Žensku bućarsku olimpijadu, na taj način što smo sve ženske ekipe uparili da se susreću između sebe. Nisu nastupale u muškoj konkurenciji, tako da je sve bilo znatno ravnopravnije,” dodao je Krstović.

U žestokoj konkurenciji od šest ženskih timova, najboljim su se pokazale članice bućarske ekipe Brđanke, koje nisu samo osvojile prvu Žensku bućarsku olimpijadu, već su nastavile takmičenje u osmini finala u muškoj kategoriji, među 16 najboljih ekipa. Postale su jedna od osam najboljih bućarskih ekipa na ovogodišnjoj olimpijadi što je privuklo još veće interesovanje javnosti za ovu tradicionalnu manifestaciju.

Bućarska olimpijada

Jedna od prvih članica BK Brđanin, Marijana Mikša ponosna je na uspjeh svojih saigračica, ali i na veliki korak koji je napravljen od 1986. kada su prve žene krenule sa učešćem u Bućarskoj olimpijadi.

“Ponosne smo što smo Brđanke odakle je i počela da se igra olimpijada. Na početku nije bilo nijedne ženske ekipe, već samo muškarci, Nije nam bilo svejedno, ali skupile smo hrabrost da se “uhvatimo u koštac” i sa muškarcima. Prvo smo igrale sa našom muškom ekipom Brđanin koji su bili pravi kavaljeri, Izuzetno sam ponosna što smo mi počele i utabale put i ostalim ženama i djevojkama,” ispričala je Mikša.

Bućarska olimpijada

Zahvaljuću ovakvoj prekretnici i utabanom putu, njihove nasljednice su postajale reprezentativke i osvajale su medalje. Upravo tako su Brđanke i sinoć osvojile pehar za zasluženo prvo mjesto u tivatskoj Ženskoj bućarskoj olimpijadi. Jedna od članica pobjedničkog tima Nives Sindik, zahvalila se organizatorima na podršci i pozvala da se veće učešće žena u olimpijadi nastavi.

“Moram napomenuti da je organizator svakoj od šest ženskih bućarskih ekipa koje su se prijavile ove godine posebno ukazao pažnju, takmičile smo se među sobom. Mi smo osvojile prvo mjesto, ali sve žene su se trudile i imale jako kvalitetne ekipe, tako da se nadam da će tako nastaviti i ubuduće, te da će se žensko bućanje razvijati u Tivtu, jer imamo oko 50 sigurnih muških ekipa i treba da se potrudimo da i žena bude što više,” ispričala je Sindik.

Bućarska olimpijada

Lijepa tradicija igranja buća u Tivtu se prenosi sa koljena na koljen, te je organizatorima iz BK Brđanin bio cilj da novim izdanjem olimpijade zainteresuje i nove generacije za ovaj interesantni sport, ali i kvalitetno druženje koje ide uz njega. Ovom prilikom je odata počast i najstarijim članovima ovog kluba koji čuvaju tradiciju i nesebično je dijele sa novim generacijama. Kao najstariji Brđanin, posebno priznanje je dobio Zvonko Vuksanović.

“Buće igram od sedam godina starosti, pa do dana današnjeg. I ove godine sam igrao, sa svojih 77 godina bio sam najstariji igrač. Svake godine je interesovanje sve masovnije i masovnije, te se vidi da je zanimanje za ovaj sport sve veća,” kazao je Vuksanović.

Bućarska olimpijada

Preostalo je da se u nedjelju 3. septembra odigra finale (između ekipa Palme i Bacchusa), ali i nadmetanje za treće mjesto 67. Bućarske olimpijade (između ekipa No name i Češljar subota, 2. septembar), da bi se sljedeće godine odžavanje 68. izdanja prepustilo u ruke BK Kalimanjcu, te da bi se ova lijepa tradicija nastaivila i da bi se mlađim generacijama ukazalo na značaj očuvanja ovog znamenitog nasljeđa.

U Kotoru 30% više gostiju

0
U Kotoru 30% više gostiju
Kotor – foto Boka News

Na kotorskoj rivijeri odmara ukupno 6,33 hiljade gostiju, što je 30 odsto više u nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Opštine Kotor.

Od ukupnog broja gostiju, skoro pet hiljada boravi u privatnom smještaju, 1,15 hiljada u hotelima, 133 u hostelima i odmaralištima, a 43 u kampovima.

U privatnom smještaju, najbrojniji gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanija i Njemačke.

U hotelima najbrojniji gosti su iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela, Turske i iz zemalja regiona.

U prethodnih sedam dana Kotor je posjetilo 16,95 hiljada izletnika, od čega njih 7,96 hiljada u danima vikenda, a najbrojnije su bile grupe turista iz Turske, SAD, Rusije, Španije i Velike Britaniji.

Doris Dragović u Kotoru

Na glavnom gradskom Trgu od oružja, večeras, subota 2. septembar sa početkom u 21 sat, biće održan koncert regionalne muzičke zvijezde Doris Dragović.

Organizatori su Opština Kotor, Turistička organizacija Opštine Kotor i kompanija Kotor cable car.

Likovnim izrazom “uhvatila” igru svjetlosti i sjene

0
Likovnim izrazom “uhvatila” igru svjetlosti i sjene
Sa otvaranja izložbe

Nadahnuta japanskom estetikom i filozofijom, akademska umjetnica Savina Ražnatović dočarala ljepotu prolaznosti opusom “Komorebi”



U težnji da uhvati neuhvatljivu igru svjetlosti i sijenki, mlada umjetnica, akademska vajarka Savina Ražnatović uplovila je u digitalne vode i bar na tren uspjela u svojoj zamisli- na sebi svojstven način otrgla je iz svakodnevice neke drage (i manje drage) trenutke i, primjenjujući estetiku japanske umjetnosti, ovekovječila ih svojim likovnim izrazom. U kotorskoj Gradskoj galeriji   predstavlja opus “Komorebi”- 21 rad, koji su u neobičnom stvaralačkom procesu, osmišljeni kao kolaži na skeneru, čime je na svoj originalan način opisala temu koja se bavi prolaznošću.

-Izraz “Komorebi” na japanskom označava sunčevu svjetlost koja se filtrira kroz krošnju drveta i na tlo baca oblike sjenke i svjetlosti. Isto tako, simbolično, ja sam osmislila ove radove, skenirane forme, uz male digitalne intervencije, samo da bi to bilo čisto, da ispoštuje tu filozofiju japanske estetike. Glorifikujem intervenciju kao taj momenat umjetnosti i u životu- zovem ga “divine intervention”(božanska intervencija), nekako se sklopi da to izgleda savršeno, kako u životu, tako i u umjetnosti, ima taj trenutak. Sreća pa mi se par puta desio taj momenat, tačno se vidi koji su radovi u pitanju i zanima me kako će posmatrači da odreaguju na te ranjih, da li će ih prepoznati, objašnjava umjetnica u razgovoru za Boka News.

Savina pored omiljenog rada

Primjećujemo kako je zanimljiv spoj vajarstva, za koje se školovala, sa profesijom konzervatora, kojom se bavi, dok u ovom ciklusu radova primjenjuje digitalnu tehniku i umijeće.

-Svaki umjetnik ima, i treba da ima, neke faze kojima je opsjednut u datom trenutku i dok bukvalno ne izađe sve što treba da izađe dok ta opsesija ne bude iscrpljena do kraja, to je pozitivna stvar. Ja sam našla tu neku estetiku, taj neki vizual, koji me “konzumira” na neki način. Još uvijek eksperimentišem, ali mislim da ću da nastavim sa ovom temom, jer sviđa mi se u kom smjeru može da ide, kaže Savina i dodaje da je ova tema veoma interesantna i za gledaoce, koji u njenim radovima mogu projektovati svoje misli, emocije. Inspiraciju nalazi u japanskoj kulturi, filozofiji, a posebno ističe djelo “In Praise of Shadows” japanskog pisca-noveliste Junićira Tanazakija.

Slike – interakcija sa publikom

Savina Ražnatović je ranije bila angažovana kao konzervatorka u JU Muzeji Kotor, a sada je aktivna u terenskim poslovima u sklopu porodičnog posla, zajedno sa majkom Gordanom (arhitekta-konzervator) i ocem Veselinom (slikar-konzervator). Trenutno obavljaju radove pri Manastiru Podvrh u Bijelom Polju, gdje u Crkvi sv. Nikole proučavaju živopis popa Strahinje iz Budimlja iz XVI vijeka. Polaznica je master studija slikarstva i digitalne umjetnosti na Academia di belle arti Aldo Gali u Como u Italiji.

Slike koje podstiču na razmišljanje
Iz opusa KOMOREBI

-Sve su to detalji iz svakodnevice, ali mislim da ova publika isto treba da se izloži nekoj ovakvoj vrsti umjetnosti, koja je sklona kritikama, svjesna sam toga. To je vrsta umjetnosti koja tjera posmatrača da razmišlja, a vrlo malo ljudi danas želi da razmišlja. Uglavnom, društvene mreže, Instagram, “tic-toc”, sve serviraju odvlače pažnju sa suštinskih stvari. Moji radovi zahtijevaju da posmatraš, što i generalno traži japanska filozofija. Oni svi nose neke misli, utiske o životnim dešavanjima- teškim, bolnim, srećnim, kakvim god i potsjećaju na tu prolaznost. Isto kao i “komorebi”, generalno uživamo u tim “malim” trenucima. Ljepota je u tome što jeste prolazno, isto kao i ovi radovi- oni su postojali u tom trenutku stvaranja, a više ih (fizički) nema, postoje samo u skeniranoj verziji, kao sjećanje, pojašnjava umjetnica, koja planira da se opusom “Komorebi” početkom iduće godine predstavi i publici u Zemunu.

/M.D.Popović/

Herceg Novi po 17. put postao epicentar strip umjetnosti

0
Herceg Novi po 17. put postao epicentar strip umjetnosti
Maša Vlaović-17. HSF

120 umjetnika iz 12 zemalja kreiraće raznovrstan program do šestog septembra



Gužve zaljubljenika u raznovrsna crtačka djela, svjetska premijera stripa ,,Zimska kraljica“ španskog ilustratora Fernanda Dagnina u galeriji ,,Sju Rajder“, kao i otvaranje izložbi specijalnih gostiju koja je realizovana u saradnji sa Francuskim institutom u Crnoj Gori, obilježili su fantastično, prvo septembarsko veče, koje je Herceg Novi dočekao kao dobro poznat domaćin kultnog Hercegnovskog stip festivala (HSF), jedinog komikona u našoj zemlji koji se ove godine održava po 17. put.

U prisustvu mnogobrojnih domaćih i stranih gostiju, manifestaciju je svečano otvorila ministarka kulture i medija Maša Vlaović, koja je naglasila da uzbudljivo izdanje festivala na skalinama Herceg Novog ilustruje vitalnost nezavisnih inicijativa u kulturi i njihov značaj za lokalnu zajednicu, ali i za državu Crnu Goru.

17. HSF

“Festival je odavno nadišao državne granice i postao važna činjenica u regionalnim i međunarodnim okvirima. Može se reći da se radi o svojevrsnom kulturnom svjetioniku čije svjetlo osvjetljava najbolje iz savremenog stvaralaštva i staje u red manifestacija međunarodnog ugleda, ujedno pozicionirajući strip kao značajan segment kretivnih industrija. Zahvaljujući organizatorima HSF-a, Crnu Goru su posjetili neki od najreferentnijih autora današnjice iz oblasti stripa, ali i filma. Dijeljenje iskustava, pozicioniranje i promovisanje naše države kao prepoznatljive kulturne adrese, važni projekti koje je ova saradnja obezbijedila našoj zemlji, samo su neka od ishodišta prethodne decenije rada HSF-a. Zato dugujemo zahvalnost organizatorima festivala čija vizija je bila univerzalna i inkluzivna, inspirativna i kompatibilna sa stvaralačkim trendovima u svijetu“, poručila je ministarka Vlaović.

Predsjednik hercegnovske opštine Stevan Katić nije krio oduševljenje zbog velikog broja posjetilaca koji su odlučili da zbog manifestacije dođu u ovaj grad, a ujedno je i izrazio zahvalnost svima onima koji godinama ulažu trud pri realizaciji događaja.

“Smatram da ovaj festival u nekim narednim godinama treba da bude od nacionalnog značaja za Crnu Goru, jer je zaista prevazišao granice naše zemlje i postao je ne samo regionalni, već i evropski strip festival. Entuzijazam naših osnivača, Jovana i Nebojše, je nešto što je takođe za pohvalu. Bez ljudi, njihove energije i tolikog truda koji se ulaže, sigurno da ovaj festival ne bi bio ni blizu ovoga što je sada“, naglasio je Katić.

17. HSF

Direktor Francuskog instituta i zamjenik francuskog ambasadora u Crnoj Gori, Joan Ures podsjetio je da umjetnost stripa ima ključnu ulogu u našem kulturnom miljeu, predstavlja ogledalo društva i zahvaljujući satiričnom tonu katalizator je promjena i svjedok vremena u kojem nastaje.

“Ovaj festival je izuzetan događaj u kulturnom životu Crne Gore, koji se širi i na ostale djelove zemlje i prelazi granice, zahvaljujući izuzetnom gostoprimstvu ukazanom svim gostima, među kojima su dva umjetnika iz Francuske, koji će se predstaviti tokom ove manifestacije. Ova umjetnost ima bogatu istoriju, a što se tiče Crne Gore izdvojiću Dušana Vukotića, umjetnika crnogoskog porijekla, koji je, prije nego što je stekao svjetsku slavu osvajanjem Oskara 1962. godine za animirani film „Surogat“, bio autor stripova. Međunarodna dimenzija je neosporna, kako zbog gostiju, tako i zbog ambasada Italije, koja već dugo podržava festival. Ovaj poredak nije slučajan, on odražava dinamiku savremenog stvaralaštva. Sa jedne strane latinsku okosnicu, uključujući Italiju, Španiju i franko-belgijski prostor i sa druge jadranski region“, izjavio je Ures.

Da se na Hercegnovskom strip festivalu osjeća kao kod kuće, potvrdio je španski ilustrator i autor stripa ,,Zimska kraljica“ Fernanda Dagnina, koji je u galeriji ,,Sju Rajder“ predstavio svoj novi crtački opus.

,,Herceg Novi je toliko lijep. Kada sam prvi put bio specijalni gost, osjećao sam se vanserijski. Upoznao sam mnoge prijatelje, počeli smo zajedničke saradnje. Svaki strip, kada ga stvorim, to je kao moje dijete. Prvo što uradite sa svojim sinom ili ćerkom je predstavite ih porodici. Hercegnovski strip festival je moja porodica“, prokomentarisao je Dagnin.

Jedan od organizatora festivala Nebojša Mandić, istakao je da je HSF ove godine okupio 120 umjetnika iz 12 zemalja.

17. HSF Nebojša Mandić

“Svi oni dolaze sa radošću i vraćaju nam se opet. Puno mi je srce da vas vidim ovoliko. Ono što oni ističu je da je HSF neponovljiv i da je kulturološko čudo. I nećemo više biti skromni jer istina je da radimo ovo 17 godina uz podršku prijatelja koji su među publikom, a to su Opština Herceg Novi, Ministarstvo kulture i medija, Ambasada Italije, ove godine i Ambasada Francuske, ali i onih koji su sabrani na našem sponzorskom zidu“, saopštio je Mandić.

Njegov kolega Jovan Subotić još jednom je skrenuo pažnju na temeljne pripreme koje prethode jedinom komikonu u Crnoj Gori.

Svaki od prethodnih 365 dana bio je posvećen pripremi ovogodišnjeg HSF-a. HSF je kulturološko čudi i tradicija bez koje, nadam se, Herceg Novi više ne može. Puno nam je srce kada vidimo ovoliko publike i kada čujemo reakcije onih koji su na HSF-u prvi put, a naročito onih koji se vraćaju, koji su postali dio porodice. Imamo samo jednu misiju, da nadmašimo prethodno izdanje“ zaključio je Subotić, a ujedno i napomenuo da su već počeli sa pripremama za naredni festival.

U kasnim večernjim satima, tvrđava Forte mare ugostila je mostarski bend ,,Zoster“ i lokalnu ekipu ,,eDoll“, koji su uz tvrd zvuk zabavili publiku svih generacija. Ovogodišnji strip festival trajaće do šestog septembra.

 

Pokrenuta kampanja o potrebi zaštite mora pod nazivom “More puno života”

0
Pokrenuta kampanja o potrebi zaštite mora pod nazivom “More puno života”
Obala – more – foto Boka News

Svaka članica Evropske unije do 2023. trebala bi uspostaviti učinkovitu mrežu zaštićenih područja na 30 posto površine mora i isto toliko kopna. Od tog postotka 10 posto mora i 10 posto kopna mora biti strogo zaštićeno, kaže Europska strategija bioraznolikosti. U Hrvatskoj je trenutačno zaštićeno 1,94 posto teritorijalnog mora i malo više od 16 posto obalnog mora, dok su površine mora pod strogom zaštitom zanemarive. Gotovo da ih nema.

Statistika u ovom slučaju prati stvarno stanje i svatko kome je imalo stalo do očuvanja i zaštite prirodnih resursa morao bi se zamisliti, piše HRT Magazin. Ali ponešto i učiniti. Udruga “Sunce” pokrenula je zato javnu kampanju osvješćivanja javnosti i institucija o potrebi zaštite mora i uspostave zaštićenih područja nazvanu “More puno života”. Pa da svak radi svoj posao.

– Sredozemno more pa i Jadransko je u lošem stanju što se tiče prirodnih resursa, prelovljeno je, sve je veća ugroza obalnih i morskih staništa. Tek je 9,3 posto površine u nekoj kategoriji zaštite, a u strogoj zaštiti još nismo došli do tog postotka. Vjerojatno je riječ o promilima prije nego o postocima tako da daleko zaostajemo u zaštiti mora, ustvrdila je Zrinka Jakl, voditeljica programa zaštite prirode, Udruga “Sunce”.

Nisu potrebne posebne analize da se shvati težina ovih riječi i svih dosadašnjih informacija o onečišćenju mora. Dovoljno je vidjeti što se sve, iz godine u godinu, u eko akcijama izvuče s morskog dna uz obalu. Kad se tome doda i već mnogo puta prožvakana priča o moru kao skladištu odbačene plastike, pametnome dosta.

Pozitivnih primjera zasad je još uvijek malo.

– Postoje primjeri koji pokazuju da ako se učinkovito upravlja , ako se na terenu provodi zaštita, da se može pridonijeti ne samo očuvanju bioraznolikosti nego i ribljeg fonda i poboljšanju ribarstva u okolnim područjima. Jabučka kotlina upravo je jedan takav primjer i vidimo da su se ribari, ali i državna administracija, osvijestili da takve modele primjenjuju i na nekim drugim područjima, ističe Jakl.

Vidljivi su i gospodarski efekti pa je i više nego jasno da snažna, stroga, zaštita prirodnih resursa i razumno upravljanje za održivi razvoj imaju jednaku važnost kao i nove tehnologije. Problem je međutim sporost u stvaranju fleksibilnog institucionalnog okvira koji će pratiti klimatske i tehnološke promjene.

– Ono što nas koči su zastarjeli zakoni i prakse. Zakoni koji prepoznaju zaštićena područja više kao mašine za posjećivanje, turizam i divljenje prirodnim ljepotama, a time se ne omogućuje provedba učinkovite zaštite na terenu. Veliki iskorak je učinjen jer će do kraja godine biti izrađena karta morskih staništa koju izrađuju Institut za oceanografiju i ribarstvo i Hidrografski institut u čijoj smo izradi i mi sudjelovali. I moći ćemo sustavnije planirati što i kako, poručila je Jakl.

Dobra podloga za izradu modela zaštite i upravljanja budućim zaštićenim područjima su i rezultati višegodišnjeg projekta Life Artina koji se bavio zaštitom morskih ptica, točnije sredozemnog galeba, kaukala i gregula. Osim određivanja reprodukcijskih zona, zona hranjenja i migracijskih ruta dio projekta bio je posvećen i primjeni novih alata u ribarstvu radi smanjena stradanja tih ptica.

– Da se uspostavi balans između ljudskih aktivnosti i zaštite prirode. Ispitivali smo hookpads, to je posebna kapsula koja zadržava udicu s mamcem i na određenoj dubini se otvara pod pritiskom, koristi se za parangale. Bile su led lampe na mrežama koje smo testirali radi noćnog ribolova. Treće je bilo postavljanje dodatnih utega da se parangal spusti na što veću dubinu, objašnjava Vida Zrnčić, voditeljica projekata Udruge “Sunce”.

Ovim projektom određeno je pet novih područja zaštite morskih ptica i to između Brača i Hvara, između Korčule i Lastova, veći dio oko Pelješca, sjeverni dio otoka Mljeta i na sjevernom Jadranu između Italije i Istre.

– Sljedeći korak je, s obzirom da smo u EU, uvrštavanje ovih područja u mrežu Natura 2000. Nakon toga je korak pravilno upravljanje i održavanje tih područja, dodaje Zrnčić.

I tu dolazimo do ključne stvari. Zakonodavni okvir bi trebao biti usklađen na nekoliko razina da, primjerice zakon o zaštićenim područjima ne derogira zakon o ribarstvu i obrnuto, da prostorni planovi predvide zaštićene zone bioraznolikosti, ograniče izgradnju, zabrane intervencije u prostoru zaštićenih i strogo zaštićenih zona. Da inspekcijske službe pri detektiranju nezakonitosti i nepravilnosti imaju jasne i nedvosmislene ovlasti.

Otvoren Drugi Festival etnološkog filma – FEF RISAN 2023.

0
Otvoren Drugi Festival etnološkog filma – FEF RISAN 2023.
Drugi Festival etnološkog filma

U organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, sinoć je u dvorištu palate Ivelić u Risnu otvoren Drugi Festival etnološkog filma – FEF RISAN 2023. koji će trajati do nedelje, 3. septembra 2023. godine.

Na programu su bila četiri filma: PROZOR crnogorskog reditelja Živka Nikolića (1976), MOJA PRIRODA Paule Čenaj iz Albanije (2022), NEDOLIČNE Inese Hačatrjan iz Rusije (2021) i film 228 turskih reditelja Deniz Šengil i Mazhar Jıldız (2018).

U ime organizatora prisutne je pozdravila Jelena Čečur koja je podsjetila na to da je Festival nastao sa idejom da se publici pruži mogućnost upoznavanja sa raznim kulturama, tradicijama, vjerovanjima, običajima u različitim krajevima svijeta, ali i kod nas i to kroz magični svijet filma.

„Pored navedenog, vjerujemo da na ovaj način dajemo svoj doprinos popularizaciji dokumentarnog etnološkog stvaralaštva, što pored edukativnog karaktera ima za cilj i zaštitu nematerijalne kultune baštine”, kazala je Čečur i dodala da nisu svi običaji dobri, niti su sve tradicije i vjerovanja pozitivna za zajednicu.

Ona je istakla i da određena ustaljena uvjerenja i običaji stvaraju društveno uređenje življanja gdje nismo svi jednaki.

„Ovogodišnje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a biće prikazano sedam filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića. Tema kojom ćemo se baviti je patrijarhalnost / patrijarhalizam, a s tim u vezi priredili smo vam širok spektar etnografskih filmskih tema i autorskih pristupa u istraživanju položaja žena i njihove uloge u društvu u svojim zajednicama.”, poručila je Čečur.

Ona je potom pozvala prisutne da budu interaktivni, da daju svoje viđenje i doživljaj prikazanih tema, nakon čega, ističe da vjeruje da će se na taj način sa Festivala poslati pozitivna poruka o važnosti podsticanja rodne ravnopravnosti kao osnovnog ljudskog prava

Festival je otvorila sekretarka sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti, Tatjana Kriještorac.

Drugi Festival etnološkog filma

Ona je izrazila veliko zadovoljstvo što se uspjelo u organizaciji ovog drugog izdanja Festivala, iako je postojala bojazan da se ispriječe neki tehnički problemi. „Zahvaljujući velikoj želji organizatora i nas, Opštine Kotor kao pokrovitelja, Festival se ipak desio”, pojasnila je Kriještorac i dodala da kada joj se prošle godine gospodin Perović obratio sa idejom o osnivanju etnološkog festivala, sa velikim zadovoljstvom i radošću je bezrezervno podržala njegovo osnivanje za koji smatra da se, bez obzira na to što je novi, uklopio u ostala kotorska kulturna dešavanja kao da je oduvijek tu i bio.

Ona je kazala i da se nada da će ovaj Festival iz godine u godinu rasti i da će se pozicionirati kao prepoznatljiv i uspješan festival i na međunarodnom planu.

„Želja Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti je da se kulturne manifestacije ne organizuju samo u Starom gradu, već i na cijeloj teritoriji opštine Kotor. Zbog toga nam je posebno drago što su organizatori odmah prihvatili našu ideju da festivalu dodaju onaj dio koji su nazvali Eho-festivala, što ove godine podrazumjeva prezentaciju dijela festivalskog programa u Donjem Grblju i Gornjim Krivošijama. Nadam se da će to izazvati interesovanje publike u tim najudaljenijim krajevima naše opštine“- istakla je Kriještorac.

Selektor Festivala Vladimir Perović zatim se obratio publici.

Drugi Festival etnološkog filma

“Dragi prijatelji umjetnosti i kulture filma i svi oni otvorenog srca, uma i duše, koji ste odabrali da prisustvujete jednoj kulturnoj razmjeni, svi čije radoznalost vas vuče da gledate šta se dešava u svijetu, koje kulturne produkte nude, koje tradicije njeguju, kako žive, hvala vam što ste i ove godine u velikom broju prisutni. Na nama je da radimo vrijedno i unaprijeđujemo program, a već imamo dva spremna filma za narednu godinu jedan iz Crne Gore a jedan iz Srbije“, kazao je Perović koji je potom prisutnima predstavio filmove koji su bili na repertoaru.

Sutra, s početkom u 20 i 30 časova na istoj lokaciju, na programu su: SEKSUALNI ŽIVOT MOJE BAKE slovenačke rediteljke Urške Đukić, film Vladimira Perovića SIN (2000), kao i DO-MUŽ Ganeša Pandaja iz Nepala (2022). U nedelju, 3. septembra, održaće se predavanje u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli pod nazivom ”Uticaj patrijarhata na brak – ljubavne i manje ljubavne priče žena sa Balkana” dr Vesne Delić etnološkinje i antropološkinje iz Podgorice s početkom u 11 časova. Istog dana, u 20 časova na Rusovoj ponti na Carinama, biće održana promocija knjige ”Kad je ponta bila mala” autorke Ive Malešević iz Risna

Podsjetimo, projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz veliku podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Prijatelji Festivala: Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija žena” Risan, JU OŠ ”Veljko Drobnjaković” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Mjesna zajednica Gornje Krivošije i Mjesna zajednica Savina.

Festivala soli počeo „Pričama o soli i solarstvu“

0
Festivala soli počeo „Pričama o soli i solarstvu“
Festival soli – foto libertoportal.hr

Centralni dio programa sedmog Festivala soli počeo je sinoć otvorenjem izložbe Etnografskog muzeja Split „Priča o soli i solarstvu“ u Tvrđavi Kaštio te događanjem „Wine, Salt & Jazz Night“ u suradnji s Event Labom Dubrovnik u Solani Ston!

Festivalsku publiku oduševio je prvoklasni koncert Đanija Stipaničeva & banda u ambijentu Tvrđave Kaštio te brojna druga događanja.

Najmlađa publika jučer se zabavila na likovnoj radionici Doma Marina Držića „Držićeva stonska priča“ u Parku Komarda. Mališani su tehnikama grataža na papiru, kolažiranja akvarela i soli likovno obrađivali prepoznatljive stonske lokalitete: zidine, solanu, tvrđavu Kaštio, Vijećnicu. Dom Marina Držića također je uz Narodnu knjižnicu Ston, Društvo prijatelja dubrovačke starine i Solanu Ston partner u vrijednoj izložbi Etnografskog muzeja Split naslovljenoj „Priča o soli i solarstvu“ koja je sinoć svečano otvorena u sjeverozapadnoj kuli tvrđave Kaštio. Kustosica izložbe je Maja Alujević iz Etnografskog muzeja Split, a izložba se može posjetiti do kraja festivala tijekom radnog vremena tvrđave. Vrhunac večeri bio je i program „Wine, Salt & Jazz Night“ u suradnji s Event Labom Dubrovnik u Solani Ston! Brojni gosti uživali su u degustacijama lokalnih peljeških bijelih vina uz jazz duo Ivan & Viktor.

Sva tri dana središnjeg dijela programa održava se vođena tura „Priča o solani“ s početkom u 18:00 te program „Vadimo sol“- vađenje cvijeta soli s timom Solane Ston od 19:00 sati. Na oba događanja potrebno se prijaviti na mail festivalsoli@gmail.com ili porukom na društvene mreže.  Eko Placa  – sajam tradicijskih proizvoda Stona, Pelješca i raznih OPG-ova na stonskom Trgu kralja Tomislava održava se sve dane trajanja festivala uz radno vrijeme od 10:00 do 13:00 te 18:00 do 20:00 sati.

Rusi uništili ukrajinski čamac u pokušaju napada na Krimski most

0
Rusi uništili ukrajinski čamac u pokušaju napada na Krimski most
krimski-most-reuters

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je rano u subotu da su njegove snage uništile ukrajinski čamac bez posade u pokušaju napada na most koji povezuje poluotok Krim s ruskim kopnom.

Ministarstvo je u objavi na Telegramu reklo da je brod bez posade “uočen i uništen na vrijeme u blizini obale Crnog mora” oko 23,15 u u petak.

Putin posjetio selo povezano s njegovom obitelji

Ruski predsjednik Vladimir Putin nenajavljeno je u petak posjetio rusko selo Turginovo kako bi vidio mjesta povezana s njegovom obitelji, rekao je ruskim medijima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Deseci seljana okupili su se pritom i klicali ruskom predsjedniku, a videozapis koji su objavile lokalne novinske stranice prikazuje stanovnika kako “hrle uz ozarenog predsjednika” nakon što je izašao iz automobila na seoskom trgu u sumrak.

– Puno zdravlja, snage i sreće. Hvala vam što ste nas došli vidjeti. Što ste nas se sjetili, rekla je jedna žena.

Tijekom zaustavljanja koje je trajalo samo nekoliko minuta, Putin je izrazio iznenađenje što učitelj znanosti u lokalnoj školi polaže doktorat i obećao poboljšanje uvjeta za privlačenje kvalificiranih ljudi u to područje. Stanovnici su mu rekli da trebaju više i bolje stanove.

Selo je posjetio pri povratku Moskvu nakon razgovara sa studentima u “laboratoriju za menadžment” u blizini glavnog grada na “Dan znanja” 1. rujna uz tradicionalni početak školske godine.