Moskva odbila napad Foto: Evgenia Novozhenina / Reuters
Ukrajina je i dalje u šoku nakon jučerašnjeg ruskog napada projektilom na grad Černjihiv. Crna bilanca je sedmero poginulih i čak 144-ero ranjenih. Projektil je pogodio samo središte grada, gdje je u tom trenutku bio veći broj ljudi.
Ukrajinska bespilotna letjelica pogodila Kursk, Moskva odbila napad
Ukrajinska bespilotna letjelica je pogodila zapadni ruski grad Kursk, rekao je guverner pokrajine Roman Starovojt, a Moskva je ponovno odbila napad drona, prema službenim izvješćima.
Bespilotna je letjelica prema prvotnim informacijama pogodila krov zgrade željezničkog kolodvora, objavio je Starovojt na komunikacijskoj platformi Telegram u nedjelju ujutro.
Krov se zapalio, a pet osoba je lakše ozlijeđeno krhotinama stakla, kazao je. Hitne službe su na mjestu događaja. Daljnje pojedinosti nisu bile odmah dostupne.
Informacije nije bilo moguće nezavisno provjeriti. Kursk je središte istoimene oblasti na granici s Ukrajinom. Grad se nalazi otprilike 500 kilometara južno od Moskve.
Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin je na Telegramu rano u nedjelju rekao da je bespilotna letjelica pokušala preletjeti glavni grad tijekom noći.
Dodao je da je protuzračna obrana to spriječila.
Daljnjih pojedinosti također nije bilo, a informacije se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Dvije moskovske zračne luke, Vnukovo i Domodedovo, privremeno su obustavile polijetanje i slijetanje preko noći, kazao je gradonačelnik.
Ruska državna novinska agencija TASS je izvijestila o prekidu letenja, citiravši predstavnika službi zračnog prometa.
Moskva je u više navrata nedavno ograničila zračni promet zbog ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama.
Posljednji je bio u petak ujutro kada su moskovski dužnosnici rekli da je napad dronom odbijen nedaleko od poslovnog centra u središtu grada.
Rusija oko godinu i po dana vodi rat protiv susjedne Ukrajine.
U zadnje je vrijeme došlo do niza napada bespilotnim letjelicama na ruskom teritoriju, a neki su izvršeni daleko od pograničnog područja.
Nedavno je nizozemska carinska uprava napravila najveću zapljenu droge ikad u luci Rotterdam, pronašavši osam tona kokaina na Maerskovom kontejnerskom brodu.
Prema nizozemskom Državnom tužiteljstvu, droga ima „ogromnu“ uličnu vrijednost od 600 milijuna eura.
Kako piše Splash247, kontejner s više od osam tona kokaina došao je iz Ekvadora i stigao u Rotterdam preko Paname skriven u pošiljci banana.
Kada je zapljena provedena prošlog tjedna, nizozemska carina nije otkrila ni kompaniju niti brod na kojem je droga pronađena. Maersk je za danski medij Finans potvrdio da je kokain dostavljen u Nizozemsku u jednom od njegovih kontejnera.
Ukupno je pronađeno 8064 paketa kokaina težine po jedan kilogram, raspoređenih u 12 paleta banana. Carinski službenici su pronašli pakete tijekom pretresa uz pomoć pasa za otkrivanje droge i skeniranja kontejnera. Slučaj je pod istragom, a droga je uništena.
Ova zapljena je gotovo dvostruko veća od one iz 2005. godine koja je iznosila 4,6 tona kokaina, ali je i znatno veća od dosadašnjeg nizozemskog rekorda od 3,8 tona kokaina u 2021. godini. U prvih šest mjeseci ove godine Nizozemska je zaplijenila 29,7 tona kokaina.
Iako je ovo rekordna zapljena, koja je 23 puta veća od one u Danskoj tijekom cijele prošle godine, gotovo je zanemariva u usporedbi s rekordnom zapljenom od 1,3 milijarde dolara i 20 tona kokaina s MSC-ovog kontejnerskog broda u luci Philadelphia 2019. godine. Droga je bila pronađena na brodu MSC Gayane, kapaciteta 9962 TEU.
Podvodni ples, istraživanje potonulih brodova, hranjenje morskih pasa i eko filmovi koji na satiričan način prokazuju onečišćivače. Sve to i mnogo više ponudio je treći Neum Underwater Film Festival. Bilo je to idealno mjesto susreta za sve opčinjene podmorskim ljepotama – bili tek zaljubljenici u film ili profesionalci.
Na festivalsku adresu pristiglo je preko hiljadu filmova iz cijeloga svijeta, a tek su 22 prikazana u konkurenciji. To dovoljno govori o popularnosti podvodnog filma koja i na našim prostorima sve više raste. Grand prix osvojio je turski naslov “Reminder.”
– Moram kazati da su najviše truda i filmova poslali Francuzi, Talijani i ljudi iz Turske. Jednostavno prezadovoljni smo i autorima koji su ove godine s nama, od Engleske, Francuske, Italije i Turske, kaže Julijana Mikulić Jurković, izvršna producentica festivala.
– Što znači da su filmovi izuzetno dobri i s godinama sve bolji. Meni se osobno sviđa format od minute do pet minuta gdje u malo vremena kažete sve što želite reći. Sviđa mi se i ekološka tematika koja je sveprisutnija i sve potrebnija, kaže Jurica Gašpar, član žirija
– Cijeli Jadran, sve javne ustanove su se udružile da spase perisku na način da tražimo žive primjerke i da postavljamo kolektore u Jadranu koji hvataju mlađ plemenite periske od imunih jedinki koje se razmnožavaju, ističe Angela Bradarić, istraživački tim Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb.
– Film je poseban i izazovan jer izvodimo koreografiju pod vodom. Željeli smo da izgleda kao da plešemo na vodi, ističe Carolina Ragusa, redateljica.
Prikazan je i program studentskih i amaterskih filmova te nekih iznimnnih polufinalista. Atraktivnu filmsku radionicu “Kako ispričati podvodnu priču” održao je Lorenzo Moscia iz Rima – prošlogodišnji pobjednik u kategoriji eko filma.
Turistička sezona na nivou Crne Gore daleko je od rekorda i nema mjesta euforiji, saopštio je suvlasnik Šajo grupe Žarko Rakčević i dodao da su hoteli mnogo bolje prošli nego privatni smještaj, restorani i ostali u lancu.
On je Pobjedi kazao da su dugogodišnji nagomilani problemi Instituta Simo Milošević uzrokovani su nedostatkom strategije, nebrigom i nedostatkom profesionalnog menadžmenta, jer tamo figuriraju “partijski vojnici”. Rakčević smatra i da bi stečaj bio najgore rješenje.
On je rekao da je u sektoru turizma potreban osmišljen, sistematičan pristup, znanje i upornost kako bi bili konkurentni sa turističkim proizvodom i servisom na međunarodnom tržištu.
– To je generalno gledano. S druge strane, naš sistem Montehos, grupacija unutar Šajo grupe koja se bavi turizmom i naši hoteli u datim okolnostima su imali dobru sezonu. Ovih sedmica u našim hotelima dnevno boravi 3,5 hiljada gostiju i očekujemo ove sezone 300.000 noćenja i solidan finansijski rezultat. Međutim, u odnosu na 2019. godinu, to je druga struktura gostiju. Generalno, kraća je sezona, niža platežna moć i drugačije navike i preferencije gostiju – objasnio je Rakčević.
On je precizirao da će se prometu po ključu prije korone 2019. godine primaći oni kojima su u hotelima dominantno Francuzi, Rusi i Skandinavci.
– Uprkos našoj želji za bržim povratkom na željena emitivna tržišta Zapadne i Sjeverne Evrope više je ograničavajućih faktora. Najizraženiji je dostupnost, jer je Crna Gora avio destinacija. Međutim, postoje i drugi ozbiljni problemi – naveo je Rakčević.
On je rekao da je uporedo sa tim procesima došlo do povećanja troškova, pogotovo hrane i pića, koji su drastično porasli od 2019. godine.
– U našim hotelima je all inclusive koncept i tu je još izraženiji problem nedostatka kvalifikovane radne snage. Taj će problem dodatno eskalirati i nadam se da će doći do konačnog sistemskog pozicioniranja instituta stalnih sezonaca o kojem se duže priča i za koji mislim da može donekle da ublaži problem nedostatka kadra i smanji nezaposlenost – kazao je Rakčević.
Boka Kotorska – foto Boka News
On je dodao da se susrijeću sa nedopustivim ponavljanjem incidenata i blamažom, izlivanjem fekalnih voda na plažama u Petrovcu, Bečićima i Čanju.
– Sigurno da ima i na drugim mikrolokalitetima u Crnoj Gori sličnih problema. Makar se taj problem može uz dobru volju i ne velike investicije riješiti u kratkom roku. Ne treba govoriti koliko takve pojave, koje su u nadležnosti lokalne uprave ili države, utiču na negativni imidž Crne Gore kao destinacije – naveo je Rakčević.
Ove godine su im gosti, kako je dodao, dominantno iz regiona, BiH, Srbije, Albanije, a od udaljenijih destinacija najviše imaju Poljaka, Čeha, Slovenaca, te u manjoj mjeri Francuza, Rusa, Ukrajinaca i Njemaca.
Što se tiče postsezone, očekuju solidan septembar, ali misli da će osim hotela ostali imati problem.
– Mislim da kod privatnog smještaja neće biti tako. Kasnila je sezona u privatnom smještaju i mislim da će postsezona isto biti daleko od očekivane. To je ono što saznajem iz razgovora sa kolegama koji rade u tom sektoru u Petrovcu, Čanju i Bečićima – kazao je Rakčević.
Vile Oliva su vlasnik 27,5% akcija Instituta i kao član Odbora direktora Instituta, on žali zbog situacije u kojoj se trenutno nalazi i smatra da treba da se hitno reaguje, jer je stečaj najgore rješenje.
– Ozbiljnost i dubina krize, obaveze i dugovi koje ima Institut nameću neophodnost radikalnog raskida sa dosadašnjim modelom upravljanja. To znači da umjesto partijskih namještenika Institut treba profesionalni menadžment. Potreban je osmišljen i realan biznis plan i sistematizacija radnih mjesta. Proteklih četiri godine sam član borda i nije bilo razumijevanja ni potrebne većine u odboru za naše prijedloge da dođe do profesionalizacije menadžmenta i da profesionalci upravljaju, budu izvršni direktori i vode Institut – rekao je Rakčević.
Boka Kotorska – foto Boka News
On je podsjetio da tokom otvorenog tenderskog procesa privatizacije nije prihvaćena ponuda češke kompanije Philibert i njihove grupacije da otkupe 56% državnih akcija.
– Naš biznis plan je predviđao ulaganje minimum 29 mil EUR u Institut. Imamo prilično iskustva u adaptaciji, rekonstrukciji i dovođenju hotela i objekata na nivo četiri zvjezdice. Poslije tri godine usljed inflacije naša revidirana ponuda za investicije je bila 35 mil EUR. Prihvatili smo sve obaveze i dugove Instituta, uključujući i onaj prema Jugobanci i sve radne sporove. Normalno, prihvatili smo da se za crnogorske građane obezbijedi do 100 hiljada pansion dana rehabilitacije i da Institut ostane u oblasti zdravstvenog turizma – kazao je Rakčević.
On je dodao da je to očigledno bilo neprihvatljivo u oba navrata za prodavca – državu.
– Sad je to prošlo vrijeme, propuštene su šanse, Institut je tu gdje jeste. Sa nastavkom ove logike i funkcionisanja, nažalost ide ka stečaju. Iskreno smatram da su usluge rehabilitacije koje Institut decenijama pruža crnogorskim građanima jedinstvene i nezamjenjive i tu treba mjeriti efekte po zdravlje nacije. Vjerujem da je svaka porodica u Crnoj Gori osjetila te dobrobiti i pozitivne efekte rehabilitacije i posvećenosti većine zaposlenih u Insititu – kazao je Rakčević.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Niskotarifni prevoznik Ryanair ukida zimske sezone 2023/24. letove na aerodromima širom našeg regiona, a najveća smanjenja će napraviti u Podgorici, sa 92.338 raspoloživih mjesta tokom cijele zime, što je 21% manje u odnosu na prošlu godinu, odnosno sezonu 2022/23.
Ipak, u odnosu na sezonu 2021/22, restriktivni broj letova za narednu sezonu veći je za trećinu. Ryanair je za zimsku sezonu prije dvije godine nudio 69.056 mjesta.
Iz Ryanaira su objasnili zašto su morali da smanje broj raspoloživih mjesta, odnosno da ukinu neke od najpopularnijih linija iz Podgorice, poput onih za Barselonu i Zagreb.
– Zbog odluke Aerodroma Podgorica da poveća njihove naknade, prinuđeni smo da ove zime obustavimo letove iz Podgorice za Barselonu, Mančester i Zagreb. Povećanje naknada čini Aerodrom Podgorica potpuno nekonkurentnim u poređenju sa drugim evropskim aerodromima koji smanjuju svoje naknade kako bi stimulisali oporavak i rast saobraćaja. To će imati štetan uticaj na povezanost, turizam i ekonomiju Crne Gore – saopštila je niskotarifna avio-kompanija.
Ova avio-kompanija će nastaviti sa letovima iz Podgorice za Berlin, Charleroi, Gdanjsk, Krakov i London Stansted.
Smanjenje letova na nivou regiona
Ryanair ima ukupno 669.004 sjedišta u prodaji na 3.612 letova ka i sa tržišta bivše Jugoslavije ove zimske sezone, prenosi ExYu Aviation News.
Brojke su neznatno niže u odnosu na prošlu godinu (nešto više od 1%), a aviokompanija će prekinuti nekoliko linija. Budžetski prevoznik će opsluživati Zagreb, Banjaluku, Podgoricu i Niš.
I pored velikog nevremena koje je zahvatilo Kotor i prekinulo konvoj barki, tradicionalna manifestacija Bokeška noć nastavljena je nakon smirivanja vremena nastupom Tonija Cetinskog.
Nešto prije 20 sati vrijeme je obećavalo mirno more i vedro nebo. Međutim, samo sat vremena kasnije olujni udari vjetra onemogućili su jedrilicama JK „Lahor“ da isplove, a velika kiša oštetila je makete na barkama.
Predsjednica Organizacionog odbora i direktorica Kulturnog centra Kotor Radmila Beća Radulović je, u dogovoru sa članovima Organizacionog odbora, odlučila da se fond nagrada u iznosu od 3.000 eura jednako podjeli svim meštrima koji su i ove godine uložili trud i napor u izradi kreacija na barkama koje su se trebale u tri đira predstaviti publici i žiriju.
Bokeška noć 2023. — foto Mediabiro
Nakon „poraza“ na moru, DJ Niggor zagrijao je atmosferu na Trgu od oružja, a fantastičan vokal, veliki hitovi i energija Tonija Cetinskog, dokazali su da je Bokeška noć, bez obzira na vremenske neprilike, bila i ostala – fešta nad feštama.
Regionalno poznata hrvatska pop zvijezda, Toni Cetinski kazao je da su mu po senzibilitetu i mentalitetu jako bliske tradicionalne fešte poput Bokeljske, i dodao da se uvijek lijepo poveže sa crnogorskom publikom.
Bokeška noć 2023. — foto Mediabiro
“Sjećam se mog prvog gostovanja u Crnoj Gori, još davne 2000.godine, i tada sam imao priliku da upoznam dosta Kotorana, i zaista se lijepo osjećam ovdje”, kazao je Cetinski neposredno pred koncert.
Komentarišući sve manju prisutnost festivala koji su se, kako je kazao, uvijek i vezivali za primorska mjesta, rekao je da su oni jako bitni za muzičare, posebno one na početku karijere.
Toni Cetinski
“Moje vrijeme dokazivanja na muzičkom nebu je negdje i stalo prije 10 godina, jer više nisam imao potrebu za tim. Mislim da su i festivali, kao i takmičenja Eurosonga, prvenstveno za mlade muzičare”, smatra on.
“Svijet je u posljednje vrijeme jako ubrzan, i baš zbog toga se trudim da usporim kada je život posrijedi. U posljednje vrijeme se više družim, provodim dosta vremena u prirodi. Radim na novom albumu, ali se ne opterećujem rokovima”, poručio je on.
Tradicionalna manifestacija Bokeška noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, koja je počela večeras u 21 sat uslijed jakog nevremena, kiše i vjetra, je nakon 20 minuta prekinuta.
Sve je bilo spremnu za nastavak fešte u Starom gradu i nastup Tonija Cetinskog, ali kiša je bila jača od volje i dobrog raspoloženja brojnih posjetilaca…
Uskoro očekujemo saopštenje organizatora JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Školski brod Jadran je najstariji, najbolji i najljepši ambasador Crne Gore na moru, kazao je premijer Dritan Abazović.
On je večeras u Tivtu prisustvovao proslavi 90. godišnjice broda.
Abazović je kazao da brod Jadran, kao “najljepši starac u poodmaklim godinama”, i danas ne ostavlja ravnodušnim posmatrača koji zna šta je more i koji cijeni more, već da svojom ljepotom zadivljuje svakog ko ga vidi.
“Jadran je najstariji, najbolji i najljepši ambasador Crne Gore na moru”, rekao je Abazović.
Jadran proslava 90 godina – foto Vlada CG
Kako je naveo, taj jedrenjak i danas podsjeća na davna vremena kada su jedrenjaci otkrivali svijet i omogućili napredak civilizacije.
“Naš Jadran je ploveć kroz istoriju časno i ponosno predstavljao države čiju je zastavu viorio i dijelio njihovu sudbinu, uvijek pričajući priče sa svojih krstarenja koja su ušla u istoriju”, istakao je Abazović.
Na svečanosti je prikazan dokumentarni film o školskom brodu Jadran.
Najmanje sedmoro ljudi je poginulo, a 117 ranjeno u ruskom raketnom napadu na centralni trg u sjevernom ukrajinskom gradu Černihivu, objavilo je u subotu ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, dok je ruska vojska objavila da je ukrajinski dron pogodio zračnu bazu u ruskoj regiji Novogorodu.
Ljudi su išli u crkvu u povodu praznika kada se dogodio napad, objavilo je Ministarstvo, dodajući da je među ubijenima šestogodišnja djevojčica, a među povrijeđenima 12 djece.
“Ruski projektil direktno je pogodio centar grada, u našem Černihivu. Trg, politehnički univerzitet, pozorište”, objavio je na Telegramu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je u radnoj posjeti Švedskoj. “Obična subota koju su Rusi pretvorili u dan boli i gubitka.”
Napad dronovima – Foto AP
Kratki video uz objavu Zelenskog prikazuje krhotine razbacane po trgu ispred regionalnog pozorišta, gdje su parkirani automobili teško oštećeni.
Na snimci se nakratko vidi i tijelo pogrbljeno u automobilu.
Černihiv je grad zelenih bulevara i starih crkava oko 145 km sjeverno od glavnog grada Kijeva.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je izvijestilo da je u napadu uništen krov zgrade pozorišta.
Rusija projektilima i bespilotnim letjelicama napada ukrajinske gradove daleko od prve crte fronta u sklopu invazije koju je pokrenula u februaru prošle godine.
Zračne snage Kijeva navele su rano u subotu da je ukrajinska vojska oborila 15 od 17 bespilotnih letjelica šahed iranske proizvodnje koje je lansirala Moskva u noćnom napadu.
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je u subotu da je ukrajinski dron napao vojno uzletište u ruskoj regiji Novgorodu, izazvavši požar i oštetivši jedan ratni avion. Povrijeđenih nije bilo, a požar je brzo ugašen, navelo je Ministarstvo, koje je ocijenilo da je riječ o “terorističkom napadu”. Regija Novgorod nalazi se sjeverozapadno od Moskve.
U Gornjoj Lastvi će u nedjelju, 20. avgusta biti održan Jazz koncert u 21.30. Publika će imati priliku da uživa u programu, koji će izvesti bend u sastavu: Ivan Marović na klavijaturama, Šule Jovović bas gitara i Slaven Ljuljić bubnjevi.
Koncert je na programu Dana pejzaža u organizaciji KZU “Napredak” Gornja Lastva, koje su podržali Opština Tivat, Turistička organizacija naše opštine i Porto Montenegro.
Organizovan je besplatni prevoz do ambijentalnog sela Gornja Lastva, koje se nalazi na 300 metara nadmorske visine, sa izvanrednim pogledom na Tivatski zaliv. Kombi polazi u 21 sat sa autobuske stanice u centru Tivta.
