Potres magnitude 5.1 pogodio je u nedjelju poslijepodne po lokalnom vremenu područje južne Kalifornije, na koje je stigla i tropska oluja Hilary.
Epicentar potresa bio je na području sjeverno od Los Angelesa, a podrhtavanje su osjetili stanovnici na velikom dijelu južnog područja ove američke savezne države, dok su se pripremali za obilnu kišu i moguće poplave koje donosi tropska oluja.
Potres se dogodio u 14.41 po lokalnom vremenu, a neposredno nakon što se tlo zatreslo nije bilo izvješća o materijalnoj šteti ili ozlijeđenima. Američki sustav upozorenja javio je da nema opasnosti od tsunamija nakon ovog potresa.
Tropska oluja stigla do Kalifornije
Tropska oluja Hilary izazvala je bujične poplave istočno i zapadno od Los Angelesa, nakon što je smrtonosnom snagom projurila meksičkim poluotokom Donjom Kalifornijom. U Los Angelesu su deseci tisuća ljudi ostali bez struje.
Jedna je osoba u Meksiku smrtno stradala u iznenadnim poplavama, gdje su neke ceste odnesene. Fotografije na društvenim mrežama pokazuju bujice kako šikljaju gradskim ulicama koje su pretvorene u rijeke.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom proglasio je izvanredno stanje za veći dio južne Kalifornije, s upozorenjima na iznenadne poplave koja su na snazi najmanje do ponedjeljka u 3 sata ujutro po lokalnom vremenu.
To je područje koje je bilo izloženo dugim sušnim razdobljima. U planinskim i pustinjskim područjima bi u kratkom vremenskom razdoblju moglo pasti od 12 do 25 cm kiše, koliko obično u tim područjima padne na godišnjoj razini.
Da Crna Gora može da se pohvali unikatnim turističkim atrakcijama, ne samo u regionu, već i šire, nije novina. Ovoga ljeta, sudeći prema društvenim mrežama, nezaobilazno mjesto za dnevnu, a posebno noćnu posjetu je Paštrovačka gora i do sada, neviđen, porodični park LightLand Montenegro.
,,Naš park je otvoren prošle godine, sastoji se iz sedam cjelina i prostire se na 25.000 kvadratnih metara. Od atrakcija, ističu se tkz. Kristalna pećina, koju takođe zovemo i Avatar, kao i stepenice iz bajke. Pored toga, imamo vodopad, ljuljaške, mreže za odmor koje su jako primamljive posjetiocima. Trenutno posjedujemo stazu dugu jedan kilometar, ali se svake godine širimo. Svjetlosne instalacije su nabavljene u Crnoj Gori i Ukrajini. Kao što možete da vidite, jedinstveni smo na Balkanu i širem regionu“, ispričao je portparol parka Adis Alić.
Igra svjetlosti i bujna vegetacija, u kombinaciji sa raznovrsnim umjetničkim instalacijama koje zrače flourescentnim bojama, ovoga ljeta predstavljaju najinteresantniji večernji doživljaj koji turista može da iskusi u našoj zemlji.
,,Bilježimo sve veće interesovanje, kako domaćih, tako i stranih gostiju. Većinom dolaze Rusi, Ukrajinci, ali se budi i svijest kod našeg naroda da mogu da uživaju nakon napornog rada. Svake subote održavamo koncerte i organizujemo razne aktivnosti“, izjavio je Alić.
U prilog tome govore i fantastični utisci posjetilaca, a čemu nerijetko svjedoče ponovni dolasci sa porodicom i prijateljima.
,,Drugi put sam ovdje i oduševljeni smo. Kada sam vidjela da je prostor super i za djecu, dovela sam kćerku i kuče. Sve je u prirodi i lijepo je što je temperatura niža. Ovdje smo u jaknama, tako da predstavlja idealan bijeg od vrućine“, prokomentarisala je Budvanka Bojana Rajković.
Sa njom je bio saglasan i Andriješ, koji se prije godinu i po doselio u Crnu Goru sa porodicom.
“Predivno, iznenađujuće, a ujedno i psihodelično mjesto koje opravdava očekivanja. Došli smo na kratko, a zadržali smo se duže od tri sata. Prijatna kuhinja, atomsfera i gostoprimljivost čine mjesto upečatljivim“, zaključio je Rus.
Za ljubitelje fotografije, ovo je idealna lokacija za eksperimentisanje sa noćnim režimima vaših foto-aparata ili mobilnih telefona. Ako i dalje tražite spas od gradske vreve, dobro došli u novi kutak.
Crna Gora ovog ljeta bilježi rekordan broj putnika i vozila koji su prešli granicu na prelazima Debeli brijeg /GP prema Hrvatskoj i Dobrakovo /GP prema Srbiji.
Na Dobrakovu je od 1. juna do 15. avgusta ove godine 62 odsto više prelaza u odnosu na isti period prethodne.
Debeli brijeg bilježi rast broja prelaza od 4,1 odsto u poređenju sa 2022. godinom.
Iako su gužve velike, dužeg zadržavanja na prelazima nema. Najveća zadržavanja su, kako kažu sagovornici TVCG, vikendom, pri čemu napominju da čekanje na Debelom brijegu zavisi i od rada granične policije Hrvatske.
Najviše gostiju preko Dobrakova dolazi iz regiona, ali i državljani Evropske unije – Njemačke, Mađarske, Rumunije.
I crnogorski aerodomi bilježe dobar promet – od početka godine do sredine avgusta broj putnika je premašio milion i po.
Povodom 130 godina od rođenja Miloša Crnjanskog i 200. godišnjice rođenja Stefana Mitrova Ljubiše, Kuturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica organizuju u četvrtak 24. 08. u 20 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra predavanje dr Milijane Kandić Simonović “Boka u očima Ljubiše i Crnjanskog“.
Da je Boka svojim prirodnim ljepotama i vjekovnim istorijsko-kulturnim značajem bila inspiracija mnogim umjetnicima u različitim književnim razdobljima pokazuju i djela dvojice velikih pisaca, Stefana Mitrova Ljubiše i Miloša Crnjanskog. Analizirajući objektivna i subjektivna zapažanja o Boki i povodom nje, koja u svojim djelima različitog obima i žanra, „Boka“ i „Boka Kotorska“, iznose ova dva pisca, govoriće se o zajedničkim uočenim jedinstvenim osobinama ovog geografskog, prirodnog, kulturnog i kulturološkog podneblja, ali i, sa druge strane, o autentičnim percepcijama, promišljanjima i pojedinačnim književnim stilom svakog od njih na podlozi iste teme. U razmaku od pedesetak godina, dugih i značajnih za višeznačno „putovanje“ naše književnosti od romantizma do avangarde, dva se autora, različito motivisana i sa različitih pozicija pristupajuća toj temi, spajaju na umjetnički i funkcionalno poseban način. Otkrićemo te tačke spajanja i osvijetliti univerzalnost dejstva ljepote, ali i istaći individualne književne vrijednosti oba rukopisa, sagledavajući ih upravo i u kontekstu vremena/epohe u kojem nastaju.
Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj.
Šumski požar na španjolskom otoku Tenerife koji je natjerao hiljade ljudi da napuste domove širi se i izvan je kontrole, uz vruće, suho i vjetrovito vrijeme koje otežava nastojanja da se obuzda požar.
U subotu kasno navečer hitne službe priopćile su da požar zahvaća 10 gradova, iako je 11 evakuirano iz predostrožnosti.
Niti jedno veće turističko područje nije pogođeno.
Naređene su evakuacije zbog pogoršanja vremenskih uvjeta tokom noći.
Na konferenciji za medje kasno u subotu, čelnica lokalne uprave Rosa Davila, opisala je požar kao “razoran” i rekla da je izazvao nove evakuacije.
Do nedjelje ujutro regionalne su vlasti rekle da je evakuirano 12.279 ljudi, revidirajući svoju raniju privremenu procjenu od 26.000.
Fernando Clavijo, regionalni čelnik Kanarskih otoka, rekao je da se očekuje da će nedjelja biti “vrlo komplicirana” za vatrogasce zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Požar je izbio u srijedu u planinskom nacionalnom parku oko vulkana Mount Teide – najvišeg vrha Španjolske.
Sada pokriva područje od preko 8.000 hektara u odnosu na 5.000 hektara ranije u subotu.
Popularna turistička područja na Tenerifima, dijelu kanarskog arhipelaga u Atlantskom oceanu, dosad nisu pogođena i dvije zračne luke rade normalno.
Vrućina i suho vrijeme ovog su ljeta pridonijeli neuobičajeno jakim šumskim požarima u Europi, uključujući španjolski otok La Palma u srpnju i Kanadu.
Požari na havajskom otoku Maui ranije ovog mjeseca ubili su više od 110 ljudi i uništili ljetovalište Lahainu.
Znanstvenici kažu da su klimatske promjene dovele do češćih i snažnijih ekstremnih vremenskih događaja.
U ovom značajnom vremenu kada se u Ulcinju okupljaju mnoge kulture, lokalno stanovništvo, dijaspora i turisti, želimo da podignemo svijest u društvu i promovišemo svijest o važnosti zaštite životne sredine, kao i da zajedno slavimo sa ljepotama prirode. Ovom prilikom, sa zadovoljstvom najavljujemo javnosti treći po redu BirdSaltPeople:FEST. Fascinantni ekološki festival sa raznovrsnim programom koji će se održati u Parku prirode Ulcinjska solana.
Ovaj festival ima za cilj da okupi umjetnike, stručnjake za kulturnu baštinu, kao i istaknute ekološke aktiviste, međunarodno poznate fotografe divljeg života i pejzaža, umjetnike klasične muzike i džeza, lokalne proizvođače kao i širu javnost kako bi slavili i ukazali na važnost zelenih područja, biodiverzitet koji pripada svima nama.
Festival posvećen održivom razvoju i promociji zaštićenih područja u svakom segmentu povezuje kulturu, umjetnost, lokalne proizvode sa očaravajućom ljepotom Ulcinjske solane, a ima za cilj da inspiriše održive inovativne ideje i akcije u cilju zaštite i očuvanja životne sredine.
3rdBirdSaltPeople:FEST će se održati četiri vikenda, od 25. avgusta do 16. septembra 2023. Festival predstavlja regionalnu saradnju pojedinaca, institucija i organizacija posvećenih održivijoj budućnosti naše životne sredine.
3rdBirdSaltPeople:FEST prva sedmica 25. i 26. avgusta 2023. – posvećena je GRAĐANSKOM AKTIVIZMU gdje će učesnici imati priliku prvo da vide ptice u Ulcinjskoj solani tokom ture koju organizuje CZIP (Centar za zaštitu i proučavanje ptica). Zatim će imati priliku pogledati dokumentarne filmove posvećene otporu mještana Beransela, građanske inicijative za zaštitu javnog prostora Brdo Gorica režisera i aktiviste Mladena Ivanovića. Nakon emitovanja dokumentarnih filmova, razgovaraće sa panelistima Mladenom Ivanovićem, Džemalom Perovićem, Vukom Vujišićem, princom Nikolom Petrović Njegoš, Aleksandrom Kapetanović i Goranom Jankovićem o temama kao što su aktivizam u službi jačanja zajednice i pokretanja kolektivne odgovornosti, a druga tema posvećena je pejzažima, kulturnoj baštini i javnim prostorima koji su u procesu nestajanja. Zadovoljsto nam je da obavjestimo zainteresovane da ce se panelu pridruziti i Brajan Brković jedan je od osnivača “Šodroš survivor kampa” kao i Građanskog pokreta Bravo! u Novom sadu.
3rdBirdSaltPeople:FEST druga sedmica 01. i 02. septembra 2023. – ponudiće izvanrednu atmosferu KREATIVNOSTI gdje će lokalni i regionalni umjetnici predstaviti svoje kreacije na različite načine. Ovu sedmicu počinjemo sa instalacijama i skulpturama rađenim sa posvećenošću prirodi. Nikola Mirić stvara upcycled umjetnička djela napravljena od otpada pronađenog u prirodi koja će ujedno predstavljati diverzitet Parka prirode Ulcinjska solana. Nakon svečanog otvaranja izlože prepuštamo se džez interpretacijama tria “Purple Grain” koji čine Ivan Marović, Slaven Ljujići Martin Djordjević . Drugog dana ovog vikenda, imaćete priliku da upoznate prirodu bez granica, regionalni biodiverzitet Kosova, Albanije i Crne Gore, uz slikovite pejzaže fotografa Arian Mavriqi, PPNEA i Slavka Nikolića. Amir Xhaković, poznati pijanista iz Skadra, nastupiće u završnici večeri recitalnim koncertom na temu “Pijanistički pejzaži sa Balkana”.
3rdBirdSaltPeople:FEST treća sedmica 08. i 09. septembra 2023. – pružiće vam priliku i osjećaj pijačne atmosfere u ovom posebnom prostoru potpuno drugačijem od onoga što poznajemo na zelenoj pijaci. Posjetioci ne samo da mogu uživati u ukusima, već mogu kupiti svježe i autentične proizvode, kao i druge unikatne rukotvorine vezane uz lokalnu kulturu. Pijačni dani ove godine dolaze sa drugačijim iskustvom za sve učesnike, upoznavajući ih sa različitim kvalitetom i ukusom koji maslinovo ulje posjeduje kroz različite osjećaje čula – senzorikom maslinovog ulja. Od blagih i laganih ulja do ulja jake i snažne arome, svaki posjetilac može krenuti na senzorno putovanje svijetom okusa maslinovog ulja. Senzorni dio čini festival jedinstvenim i potpunim iskustvom za sve one koje zanimaju gastronomija i tradicija maslinovog ulja, kao i unaprjieđenje proizvođača i potrošača. Ovim želimo da povežemo dva simbola Ulcinja, milenijumsku maslinu i simbol industrijalizacije i razvoja Ulcinja u savremeni grad.
3rdBirdSaltPeople:FEST u četvrtoj sedmici 15. i 16. septembra 2023. godine – pozorište koje će, uz nastup domaćih umjetnika, otkriti istoriju, uspjeh i izazove kroz koje je ulcinjska solana prolazila godinama. Svi usponi i padovi sažeti u umjetničku predstavu pod nazivom “Kraljica proklete krune”.
Ova predstava, posvećena Ulcinjskoj solani, prvi put će biti izvedena specijalno za publiku gdje je stara upravna zgrada Solane glavna bina. Iz samog naslova predstave razumije se da je nekada Ulcinjska solana za Ulcinj predstavljala moć, sigurnost života i razvoja lokalnog stanovništva i šire.
Pozivamo ukupnu javnost, medije i sve ostale zainteresovane da nam se pridruže na 3rdBirdSaltPeopleFEST-u i postanu dio ove manifestacije kako bismo podigli svijest, pozitivno promijenili svoje ponašanje za životnu sredinu koje nas okružuje. Zajedno gradimo put prema svjetlijoj i održivijoj budućnosti za buduće generacije!
Pamtimo istoriju Solane, angažujemo se za njenu budućnosti!
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal - foto Roko Stjepčević - Boka News
1 od 15
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal - foto Roko Stjepčević Boka News
FK Arsenal
FK Arsenal
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal
FK Arsenal
FK Arsenal
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal
FK Arsenal
FK Arsenal
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal
Sa otvaranja renoviranog stadiona FK Arsenal
FK Arsenal
FK Arsenal
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) Dejan Savićević, predsjednik uprave Fudbalskog kluba “Arsenal” iz Tivta Dejan Kandić i izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro Dejvid Margason, danas su svečano otvorili potpuno renovirani glavni stadion FK “Arsenal” i novosagrađani objekat u sklopu stadiona, ukupne površine 250 metara kvadratnih.
“Ovo je decenijama očekivani objekat infrastrukture, koji “Arsenal” kao jedan od najstarijih fudbalskih klubova u Crnoj Gori zaslužuje” – istakao je Komnenović i zahvalio FSCG na pomoći da se projekat realizuje.
“Fudbal u Arsenalu trenira preko 300 mališana, što garantuje perspektivu i trajanje ovog kluba”, rekao je predsjednik opštine i za jesen najavio ugradnju reflektora na glavnom stadionu čime će biti kompletirana infrastruktura ovog sportskog kluba.
“Fudbalski savez, kako u Tivtu tako i u drugim dijelovima Crne Gore, trudi se da što više ulaže u infrastrukturu. U ovaj projekat uložili smo gotovo pola miliona eura. U ranijem periodu ulagali smo u rasvjetu na pomoćnom terenu. Drago mi je što se fudbal probudio u Tivtu”, rekao je predsjednik FSCG Dejan Savićević i “Arsenalu” poželio velike fudbalske uspjehe u narednom periodu.
“Danas igramo utakmicu Prve Crnogorske lige, po prvi put na našem terenu na novoj travnatoj podlozi, u novim pomoćnim objektima i to nas čini veoma srećnim i ponosnim” – istakao je Dejan Kandić u ime uprave kluba. Kandić je podsjetio da je na cjelokupnoj površini terena postavljena nova travnata podloga, obilježene su linije, instaliran je nov drenažni sistem i sistem za zalivanje.
“Mi kao uprava kluba se na ovome nećemo zaustaviti. Želja nam je da do početka sljedeće sezone imamo reflektore na glavnom terenu i klupske prostorije za mlađe kategorije. Nadamo se daljim uspjesima jer rezultati su garant daljeg razvoja kluba”, rekao je Kandić i zahvalio FSCG na podršci budući da je Savez nosilac oko 80% od ukupnog ulaganja.
Na stadionu su postavljene nove tribine kapaciteta 600 mjesta, kao i VIP loža i posebna loža za novinare i televizijski prenos utakmica. Izgrađen je potpuno nov pomoćni objekat površine 250m2 u kojem su smještene svlačionice, kupatila, tzv press room, prostorije za delegate sudije i trenere. Ukupna vrijednost investisticije iznosi 800.000€, a investitori su Fudbalski savez Crne Gore, Opština Tivat i FK “Arsenal”.
U otvaranju renoviranog stadiona FK “Arsenala” učestvovao je Dejvid Margason prvi čovjek kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro, glavnog “Arsenalovog” sponzora.
“Zadovoljni smo što smo u prilici da pomognemo razvoj tivatskog sporta i da investiramo u dalji razvoj FK “Arsenal”. Radujemo se budućim sportskim uspjesima ovog kluba”, istakao je Margason i za narednu godinu najavio otvaranje novog “Siro Boka Place” hotela, koji će biti fokusiran na sportske i wellness sadržaje. “Namjera nam je na neki način uvezati aktivnosti
kluba sa ovim sadržajima”, dodao je on.
Na stadionu je danas odigrana i prva utakmica Prve Crnogorske lige između FK “Arsenal” i FK “Jedinstvo” iz Bijelog Polja. Tokom svečanog dijela programa prisutnima se obratio predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović koji je izveo i početni udarac na ovom fudbalskom meču.
U pratećem programu je nastupilo i Glazbeno prosvjetno društvo Tivat.
“Evidentiranje, mapiranje i valorizacija obilježja saobraćajnih nesreća na drumovima u Crnoj Gori” naziv je projekta Društva za kulturni razvoj “Bauo”, posvećenom pitanju bezbjednosti u saobraćaju, koji ova NVO privodi kraju realizacijom niza aktivnosti namjenjenjih široj javnosti tokom narednih dana.
Pitanje bezbjednosti u saobraćaju trebalo bi da bude jedna je od ključnih tema u društvu, posebno, imajući u vidu da je Crna Gora država s izuzetno visokim brojem saobraćajnih nesreća na drumovima. Podaci Uprave policije Crne Gore govore da je situacija alarmantna: samo od početka 2015. pa do kraja jula 2023. godine, u ukupno 47.984 registrovanih saobraćajnih nesreća u Crnoj Gori, 497 lica izgubilo je život, dok je s lakšim i težim povredama prošlo 22.286 osoba. Broj poginulih lica u posmatranom periodu je sljedeći: 51 (2015), 65 (2016), 63 (2017), 48 (2018), 47 (2019), 48 (2020), 55 (2021), 73 (2022) i 47 (zaključno sa julom 2023. godine).
Ova činjenica svakako je jedan od centralnih motiva za nastanak monografske studije “Obilježja smrti na crnogorskim drumovima: sjećanje i upozorenje”, napisane i objavljene nedavno u okviru projekta “Evidentiranje, mapiranje i valorizacija obilježja saobraćajnih nesreća na drumovima u Crnoj Gori” nevladinog udruženja Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru. Projekat je podržalo Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore putem Javnog konkursa za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u saobraćaju za 2022. godinu.
Plakat
U pitanju je projekat koji je podrazumijevao obilazak glavnih (magistralnih) saobraćajnica u Crnoj Gori te mapiranje i dokumentovanje obilježja pored puta (krajputaša) podignutih stradalima u nesrećama u drumskom saobraćaju.
Na osnovu analize sakupljene građe (čak preko 300 obilježja), nastala je monografska studija “Obilježja smrti na crnogorskim drumovima: sjećanje i upozorenje”, autora mr Dušana Medina (arheolog i menadžer u kulturi), dr Ljiljane Gavrilović (etnološkinja-antropološkinja) i dr Biljane Sikimić (lingvistkinja), u izdanju Društva za kulturni razvoj “Bauo”. Recenzenti studije su dr Srđan Radović i mr Milica Nikolić, etnolozi-antropolozi.
Kao jedan od ciljeva projekta jeste nastojanje da se obilježja na mjestima nesreća u drumskom saobraćaju u javnosti percipiraju kao dio memorijalne prakse i memorijalne kulturne baštine Crne Gore, te da budu društveno vidljiva i, koliko je moguće više, valorizovana, te kao takva dodatno doprinijeti skretanju pažnje na opasnosti koje vrebaju u drumskom saobraćaju, nekada pogubne i po ljudski život.
Tuna je kraljica velike plave ribe, a često je nazivaju i morskom teletinom. Odličan je izvor proteina, bogata je mineralima, vitaminima B kompleksa i naravno omega-3 masnim kiselinama.
Možete je pripremati sirovu i pečenu, ali ako se odlučite na pečenje, pripazite da je ne prepečete. Marinirajte je dan prije ili barem sat vremena prije pečenja i pecite ovisno o vlastitom ukusu, ali ne više od tri minute sa svake strane.
Pripremite, za četiri osobe:
4 tuna steaka, debljine 2-3cm
maslinovo ulje
sok i koricu 1 neprskanog limuna
svježe mljeveni papar
malo himalajske ili obične soli
1 šoljlicu prosa
1 crvenu papriku
1 narančastu papriku
1 ljutu papričicu
1 glavicu ljubičastog luka
150 g boba ili graška
Postupak:
Tunu marinirajte u maslinovom ulju i limunovom soku. Posipajte limunovom koricom i svježe mljevenim paprom pa ostavite da se marinira bar sat vremena.
Zakuhajte 2 i pol šoljice vode, usipajte proso i kuhajte 10-ak minuta. Maknite s vatre i ostavite proso da bubri.
Nasjeckajte luk i povrće pa ga stavite u posudu. Kratko skuhajte bob, dodajte proso pa sve dobro promiješajte s povrćem. Začinite maslinovim uljem, posolite i popaprite. Po želji stavite i malo octa ili limunovog soka.
Zagrijte grill tavu debljeg dna i pecite steakove po 3 minute sa svake strane. Poslužite uz salatu od prosa.
Ako vam odresci tune nisu dostupni, u salatu od prosa umiješajte konzerviranu tunu.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, biografske literature, filozofije i knjiga za djecu.
Zemlja snega roman je Jasunarija Kavabate jednog od najvećih pisaca 20. vijeka, prvog Japanca koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Svoje remek-djelo Zemlja snega počeo je da piše 1934. a završio 1947. godine. Ovaj roman o ljubavi glavnog junaka i gejše uživa kultni status u Japanu, kao recimo Madam Bovari u francuskoj ili Ana Karenjina u ruskoj književnosti. Uzor za Komako, glavni lik u romanu, bila je čuvena gejša Sajo Masuda. Kavabate, kao uostalom i svi veliki pisci, piše na način da čitalac osjeća duh Japana, i ima osjećaj da zajedno sa junacima putuje kroz opisane predjele. Izdavač je Lom.
Deca vremena roman je Adrijana Čajkovskog. Posljednji ostaci ljudske rase napustili su Zemlju na umoru, u očajničkoj potrazi ua novim domom među zvijezdama. Prateći stope svojih predaka, oni otkrivaju najveće blago prethodnog doba – svijet pripremljen za ljudski život. Ali u tom novom raju nije baš sve potaman. U dugim godinama otkad je planeta bila napuštena, rad njenih graditelja urodio je katastrofalnim plodovima. Uz to, planeta ih ne čeka netakinuta i nenaseljena. Njeni novi gospodari pretvorili su je iz utočišta u najgori košmar čovječanstva. Izdavač je Laguna.
Vraćena roman je Donatele Pjetrantonio. Djevojčica s koferom u jednoj i cipelama u drugoj ruci zvoni na vrata nepoznatim ljudima. U jednom danu izgubila je sve – dom, prijateljice i bezuslovnu roditeljsku ljubav, ili bolje rečeno, ljubav onih za koje je mislila da su joj roditelji. Bez upozorenja i bilo kakvog objašnjenja biva vraćena biološkoj porodici, među neznance koji ne izgledaju nimalo srdačno, niti se raduju njenom povratku. Zbunjenost glavne junakinje je potresna, baš kao i njeno naivno uvjerenje da će njeni najmiliji uvidjeti svoju grešku i doći po nju. Za Vraćenu kako je drugovi nazivaju počinje novi život. Izdavač je Booka.
Portret jednog braka roman je višestruko nagrađivane spisateljice Megi O’ Farel. 1561. godine Lukreciju Medići, sada vojvotkinju od Ferare, muž Alfonsoi je neočekivano poveo u vilu na njihovom seoskom imanju. U razgovoru uz večeru Lukrecija shvata da ju je u ovo zabačeno mjesto Alfonso doveo jer planira da je ubije. U tom trenutku njoj je šesnaest godina. Do tada je živjela zaštićeno i privilegovano unutar zidova slavne palate na glavnom firentinskom trgu. Daleko od svega poznatog ostavljena je na milost i nemilost svom neuravnoteženom suprugu. Ovaj roman je i portret jedne nesvakidašnje žene. Izdavač je Laguna.
Rezerva je biografija princa Harija. Dok su princezu Dajanu spuštali na vječni počinak, milijarde ljudi su se pitali šta prinčevi Vilijam i Hari osjećaju i misle i kako će njihovi životi dalje teći. Hari je krivio štampu za majčinu smrt i teško mu je bilo da prihvati život pod budnim okom javnosti. U 21. godini pristupa Britanskim oružanim snagama. Disciplina vojske daje mu strukturu, a nakon dva odlaska na front, u domovini ga smatraju herojem. Međutim, uskoro je počeo da se osjeća izgubljeno kao nikada prije jer je patio od posttraumatskog stresa i postao žrtva onesposobljavajućih napada panike. Izdavač je Vulkan.
O geniju je djelo njemačkog filozofa Artura Šopenhauera koje je imalo veliki uticaj na Frojda, Darvina, Ničea, Junga, Beketa i mnoge druge. Čitalac će, udubljujući se u ovo djelo, naići na Šopenhauerovo poimanje odnosa između genija i prosječnog čovjeka na način što genija opisuje kao nekoga ko ima dupli intelekt: jedan koji služi njegovoj volji i drugi za svijet čije on postaje ogledalo – dok prosječan čovjek ima samo jedan intelekt koji, u kontrastu sa objektivnim umom genija, djeluje subjektivno. Izdavač je Edicija.
Crtanje i slikanje knjiga je enciklopedijskih dimenzija koja će nam pomoći da slobodne časove ispunimo nečim korisnim i zanimljivim. Naučićemo i savladati osnove crtanja i slikanja i na najbolji mogući način razviti svoj talenat. U knjizi su predstavljene sve tehnike crtanja, od grafitne olovke do suvih pastela, kao i sve odlike slikanja, od gvaša ili akvarela do originalnih mješovitih tehnika, te vježbe za crtanja ili slikanje portreta i likova, mrtve prirode, životinja, pejzaža. Prateći lekcije i vježbe veoma brzo ćemo napredovati, a svaki naš novi crtež ili slika pružaće nam sve veću umjetničku satisfakciju. Izdavač je Mali princ.
