Gužve na izlaz iz CG - Foto Milan Dobrilović - Boka News
1 od 3
Gužve na izlaz iz CG Foto Milan Dobrilović - Boka News
Gužve na izlaz iz CG Foto Milan Dobrilović - Boka News
Gužve na izlaz iz CG Foto Milan Dobrilović - Boka News
Kilometarske kolone automobila protežu se kroz hercegnovsku opštinu, tako da je još od noćas totalni saobraćajni kolaps. Kolona je od Igala prema graničnim prelazima sa Hrvatskom, GP Debeli brijeg kao i prema GP na Kobili.
Satima se čaka na izlazak iz Crne Gore, saobraćaj je usporen i veoma često u blokadi. Veliki broj motorizovanih turista vraća se sa godišnjeg odmora koji su kroz Crnu Goru u tranzitu.
Ne krećite na put ovim pravcem, ili se spremite na duga čekanja.
Kilometarske kolone koje su krajem jula zabilježene sa Hrvatske strane prema Crnoj Gori sada su prema granici sa EU.
Vlada Republike Srpske usvojila je Odluku o utvrđivanju investicionog projekta Lajon Hil Vilidž Trebinje, kao projekta od posebnog interesa za ekonomski razvoj grada Trebinje i ove regije, te prodaji zemljišta u svojini Republike Srpske radi realizacije ovog projekta.
Saopšteno je to iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, odakle dodaju da je istom odlukom Vlada Srpske ovlastila ministra trgovine i turizma da zaključi Ugovor o prodaji nepokretnosti s kupcem Nugo holding Trebinje.
– Predmet ugovora je zemljište na lokaciji Gorica 2 Trebinje ukupne vrijednosti 964.870,24 KM – rekli su iz resornog ministarstva.
Kako tvrde, kompanija Nugo holding obratila se Vladi radi realizacije direktne strane investicije Lajon Hil Vilidž, ukupne vrijednosti oko 300 mil KM.
– Prema dostavljenom projektu, kompleks Lajon Hil Vilidž obuhvatiće izgradnju stambeno-poslovnog objekta sa 2.020 stambenih jedinica rezidencijalnog turizma, a planirano je da projekat bude realizovan u tri faze u periodu od sedam godina. Projekat podrazumijeva izgradnju poslovno-stambenog kompleksa, hotela, restorana, tržnog centra, stomatoloških i medicinskih objekata – naveli su iz resornog ministarstva.
Realizacijom ovog projekta, kako tvrde, dodatno će biti obogaćena turistička ponuda grada Trebinje.
– Takođe, tokom realizacije projekta pozitivno će se uticati na razvoj kompletnog građevinskog, ugostiteljskog i medicinskog sektora regije. Projekat Lajon Hil Vilidž projekat je kompanije Nugo holding Trebinje, koja posluje u sastavu kompanije Brova Holding iz Norveške, čiji su osnivači članovi porodice Andrić, koja je porijeklom iz Trebinja – naveli su iz Ministarstva.
Foto: Muzej betinske drvene brodogradnje/ŠibenikIN
Žene brodograditelja u drvu glavne su protagonistice izložbe “Žene kalafata” postavljene Muzeju betinske drvene brodogradnje.
One su u središtu istraživačkog rada rezultat kojeg je “ženska” strana brodograditeljske priče. Izložba je obuhvatila period od sredine prošlog stoljeća do danas, razdoblja za koje postoje živi svjedoci vremena, piše ŠibenikIn.
Foto: Muzej betinske drvene brodogradnje/ŠibenikIN
U obiteljskim brodograditeljskim radionicama tog doba ženska ruka prisutna je svugdje. Osim pomaganja muževima pri gradnji brodova, žene su radile i ono oku nevidljivo – pripremale hranu za brodograditelje i pomoćne radnike, čistile i pospremale radionu – u škveru i oko njega, održavale kontakte s vlasnicima brodova i ugošćavale ih. Zapravo su omogućavale brodograditeljima da se bave isključivo svojim poslom dok je, s druge strane, rad u škveru bio tek dio dnevnih obaveza žena brodograditelja. Uz brigu o djeci i kući u vremenima dok drugog zaposlenja nije bilo, radile su u poljoprivredi, bavile su se povrtlarstvom u betinsko – murterskom polju i maslinama izvan otoka – u Modravama i na Kornatima. Prodavale su povrtlarske proizvode, bile su težakinje, čuvale su djecu i držale obitelj na okupu i na neki način uvijek bile u sjeni, ali itekako bitne za obitelj i društveni poredak.
Foto: Muzej betinske drvene brodogradnje/ŠibenikIN
‘S promjenama u društvenom sistemu na širem nivou došlo je i do promjena u položaju žena u obitelji i zajednici pa su se uz dotadašnje obaveze bavile i turizmom, ali i vlastitim strukama i profesijama. Međutim, kućne obaveze uvijek su ostale samo njihove. Izložba je otvorena narednih 5 tjedana, a prati ju i istoimeni dvojezični katalog. Navratite i posvetite nešto vremena istraživanju priče iz nekoliko različitih aspekata: tradicijske obitelji, odnosa unutar obitelji, muških i ženskih poslova, društvenih promjena i uloge žena u brodogradnji.
Izložbu je, uz Katu Šikić Čubrić, autoricu izložbe, otvorila i okupljenima se obratila i Karmen Turčinov, čiji je doktorski rad o ulozi žena u patrijarhalnom društvu Murtera i Kornata 20. stoljeća uvelike utjecao na stvaranje koncepta izložbe. U razgovoru prigodom otvaranja sudjelovale su i glavne protagonistice priče – žene brodograditelja – Senka Jušić, Kate Burtina, Marinka Fržop i Lujza Burtina Papeša, a nažalost nisu nam se mogle pridružiti Kosovka Pavić, Vida Juraga, Antica Jadrešić, Neda Uroda i Sonja Jakas.
Otkrijte više o našim kazivačicama i njihovim pričama u muzeju. Zahvaljujemo se i svim ostalim kazivačima i suradnicima koji su na bilo koji način podržali realizaciju izložbe’, poručuju iz muzeja.
Sud za prekršaje u Budvi izrekao je V.V. (23) iz Igala kaznu zatvora od 15 dana zbog nasilja u porodici, saopštio je predsjednik tog suda Marko Đukanović.
“Dana 18.08.2023. godine, u Sud za prekšaje u Budvi – Odjeljenje u Herceg Novom, priveden je V.V iz Igala, zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zašštiti od nasilja u porodici”, istakao je Đukanović.
On navodi da je V.V juče u jutarnjim časovima vrijeđao svoju majku, nakon čega joj je uputio prijetnje, te ispreturao stvari po stanu u kojem živi sa majkom.
“Sudija Andrija Vojvodić je okrivljenom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, te odredio da se odmah sprovede na izdržavanje u UIKS Spuž zbog opasnosti da ponovo ne počini nasilje”, zaključio je Đukanović.
Vladimir Putin prilikom obraćanja pripadnicima vojnih jedinica Foto: Sergei Guneev / Reuters
Ruski predsjednikVladimir Putin posjetio je u subotu zapovjednika ruske vojske u Ukrajini i druge visoke časnike, nakon što je Ukrajina objavila uspjeh u protuofenzivi na jugoistočnom bojištu.
– Vladimir Putin održao je sastanak u sjedištu grupe za posebne vojne operacije u Rostovu na Donu, stoji u priopćenju Kremlja.
Kremlj je dodao da je Putin saslušao izvješćaValerija Gerasimova, načelnika Glavnog stožera vojske koji je i glavni zapovjednik snaga u Ukrajini, te drugih visokih vojnih zapovjednika i časnika.
Ranije je Ukrajina, čije je napredovanje u protuofenizivi sporije od očekivanog, objavila da je oslobodila manje selo, prvo od srpnja.
Kremlj nije iznio nikakve dodatne detalje sastanka i nije jasno kada je sastanak održan.
Videosnimke koje je objavila državna novinska agencija RIA pokazuju kako Gerasimov pozdravlja Putina, čini se, po noći i vodi ga u zgradu nakon rukovanja.
Gerasimov, koji se posljednjih mjeseci rijetko pojavljivao u javnosti, bio je meta oštrih kritika vođe plaćeničke grupe Wagner Jevgenija Prigožina i nekih ruskih vojnih blogera zbog neuspjeha u ratu protiv Ukrajine.
U Rostovu na Donu, gradu udaljenom stotinjak kilometara od ukrajinske granice, nalazi se zapovjedništvo ruskog južnog vojnog okruga
Sa otvaranja izložbe Teku vode Karampane - klapa Bisernice Boke
Sa otvaranja izložbe Teku vode Karampane
Sa otvaranja izložbe Teku vode Karampane
“Teku vode Karampane“ naziv je dokumentarne izložbe koja je sinoć otvorena u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Ovom izložbom predstavljen jedan segment, načina života u Kotoru, koristeći se fotografijama, arhivskim dokumentima, pjesmama, ali i isječcima iz humorističko-satiričnog lista “Karampana”, iz legata pokojnog mr Jovice Martinovića.
“Muzejska izdanja- katalozi imaju zadatak da prate rad muzeja ili galerije, te o njihovom radu obavještavaju javnost i publiku. Njihova svrha je da održavaju, odnosno produžuju život izložbe. Tako da i ovu izložbu prati bogato ilustrovan katalog, autorke istoričarke umjetnosti Radojke Abramović, koja piše o Kotoru kao gardu na vodi, o izvorištima Škurdi i Gurdiću, kotorskim bunarima i kamenim umivaonicima, gradskoj česmi Karampani, svojevrsnom spomeniku ovog grada, a koja i dan danas priča svoje priče, i pokazuje način života Kotorana kako nekad tako i sad”, kazala je urednica kataloga, Danijela Nikčević, viša bibliotekarka Pomorskog muzeja Crne Gore.
Autroka, istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, ističe da je “nepromjenjena pompa Karampana, stameni, željezni pontapet postavljen na centralnoj kotorskoj pjaceti, žila kucavica vodene arterije ovog grada, koja opstaje vjekovima”.
“Ona izbija iz podzemlja vrela Škurde sa sjeverne strane, a u vezi je sa njeguškim ponorom i Gurdićem sa južne strane. Povezane su sve kotorske vode, a svakako je ovdje presudna voda, more, koje oplakuje grad sa zapadne strane, grleći ga, a katkad i pomamno udarajući o obalu nošeno snažnim udarima sjevernih i južnih vjetrova. Na nebu iznad Kotora karakteristična su velika atmosferska pražnjena, udari gromova, sjevanje munja, danonoćno izlivanje kiše, koja zna da pada sa rijetkim prekidima i po 40 dana. Odasvud voda, istorijski potvrđene brojne poplave, postanak vrela po čemu je izvedeno i jedno od imena grada u prošlosti- Katareo, što znači vrela”, navodi, između ostalog Abramović.
Sa otvaranja izložbe Teku vode Karampane – klapa Bisernice Boke foto Radio Kotor
Izložbu je otvorila arhitektica Vlasta Mandić.
“Kotorska djeca minulih vremena, koja su odrasla na kotorskim pjacama, pompu Karampanu, nose u srcu i pamćenju. Na samu pomisao izviru slike djetinjstva. Malo ko od nas da se nije penjao po pompi, udarao po njenom batoču imalo vode ili ne, igrao dječije igre vatanja i žmurenja. Svojevremeno u gradu su se prepričavale dogodovštine- prepirke, svađe, pošalice lavandera, služavki, koje su se kao u pučkom teatru, svakodnevno odigravale oko Karampane. Ona je bila svojevrsni pučki parlament, gdje si mogao švogat, švacat, sve po spisku. Karampana je dans jedna željezna kulisa pored koje se sjedi u kafićima ili pored koje su u prolazu, par minuta, zadrže turisti, a da se o njenom istorijatu malo kaže”, navodi Mandić.
U muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Bisernice Boke“.
Zainteresovani izložbu “Teku vode Karampane”, mogu pogledati do 1. septembra.
Osjetan porast temperature u avgustu u Crnoj Gori nastaviće se i sljedeće sedmice, pa nas od nedjelje do narednog četvrtka očekuju visoke temperature.
Meteorolog Branko Micev kazao je da će naredne nedjelje vrijeme biti sunčano i toplo.
“U nedelju biće sunčano i toplo, a u najtoplijim oblastima temperatura će dosezati do 38 stepeni. U nedjelju, ponedeljak i utorak duvaće umjeren i povremeno jak sjeverni vjetar. Jedino će u planininama na sjeveru biti pojačan razvoj oblaka, a tek sporadično moguća je kratkotrajna pojava kiše”, dodao je Micev.
Sunčano i toplo biće danas, a temperatura će se kretati od 35 do 37 steepeni.
Za one koji su na odmoru na primorju ili žele da vikend provedu na plaži, imamo lijepe vijesti – biće sunčano i toplo.
Sa druge strane, na sjeveru Micev prognozira padavine.
“Na sjeveru se danas očekuje jači razvoj oblaka, sa uslovima za kišu i grmljavinu u popodnevnim satima. U subotu na sjeveru i centralnim oblastima očekuje se jači razvoj oblaka kiša, a biće i grmljavine”, dodao je Micev.
Meteorolog kaže da je danas je bio primjetan porast temperature, pa iako temperatura jeste bila u porastu ali je u granicama prosječne za ovo doba godine.
“Ovo je bio 56. tropski dan. U popodnevnim, najtoplijim satima u Podgorici temperatura je dosegla 34 podiok. Ono što je jako interesantno napomenuti, prosječna temperatura za prvih 15 dana avgusta je najniža u poslednjih 15 godina u našoj zemlji”, zaključio je Micev u razgovoru za Portal RTCG.
U Crnoj Gori boravi preko 90.000 stranaca, što je 15 odsto u odnosu na broj stanovnika, no nezvanično se procjenjuje da je još bar upola toliko koji čekaju na rješavanje svog statusa.
Najviše je registrovanih Rusa – nešto više od 25.000, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova od sredine avgusta. Državljana Turske je oko 8,5 hiljada i na trećem su mjestu, iza Rusa i Srba.
Samo u 2023. godini su Turci registrovali skoro hiljadu i po novih preduzeća u Crnoj Gori, i po tome su na drugom mjestu, iza Rusa kojih je trostruko više.
Rusi su sa 52 miliona eura prvi na listi stranih direktnih investicija. Međutim, polovina tih investicija je kupovina nekretnina, kojih ruski državljani imaju preko 19.000, uglavnom na Crnogorskom primorju.
Svečanost povodom 90. godišnjice školskog broda „Jadran“ biće održana danas u 19 sati na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Na proslavi će govoriti premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.
– Prema agendi, obraćanje predsjednika Vlade planirano je za 19:30 sati, a na događaju će govoriti i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i komandant broda, kapetan korvete Ivan Laković – najavljeno je iz Vlade.
Tokom večeri će biti prikazan i dokumentarni film o školskom brodu „Jadran“.
Prethodnih dana upriličena je prezentacija Školskog broda “Jadran” građanima i turistima, kako bi se upoznali sa sadržajima ove ploveće učionice.
Majstori ugledne barske kalafatske radionice Bokovac iz Bara obnavljaju dijelove snasti školskog broda “Jadran” Mornarice VCG.
Ova radionica je na javnom konkursu Ministarstva odbrane (MO) dobila posao popravke svih drvenih djelova, ukupno 22, od toga 12 snasti “Jadranova”, odnosno dijelova brodske opreme koji neposredno ili posredno služe za nošenje jedra, a posao bi trebao da bude završen do kraja godine prema ugovoru.
Kalafatska radionica Bokovac
Podsjećamo, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske uputilo je početkom mjeseca protestnu notu Crnoj Gori zbog obilježavanja 90 godina školskog broda Jadran.
Taj jedrenjak, Hrvatska pokušava da vrati od 1991. godine.
– Svojatanje tuđe imovine protivno je uobičajenim uzusima, međunarodnom pravu i evropskim vrijednostima za koje se je Crna Gora opredijelila – navodi se u saopštenju hrvatskog Ministarstva.
Zvanični Zagreb je pozvao Podgoricu da prioritetno pristupi bilateralnom rješavanju sudbine tog broda, “simbola viševjekovne hrvatske pomorske tradicije”.
Crna Gora je pozvana da do tada izbjegava jednostrane aktivnosti koje su, kako su rekli u hrvatskom Ministarstvu, suprotne nastojanjima da se u duhu dobrosusjedskih odnosa, načelima poštovanja i međunarodnog prava pronađe trajno rješenje.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske u noti podsjetilo da je slijedom poznatih okolnosti iz nedavne prošlosti, tadašnja državna zajednica Srbija i Crna Gora u svom fizičkom posjedu zadržala najveći dio vojne imovine bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Taj resor je naveo i da su, nakon razdvajanja Crne Gore od Srbije, dvije države između sebe raspodijelile tako zadržanu vojnu imovinu, uključujući i školski brod Jadran, koji je na dan osamostaljenja Hrvatske bio je upisan u upisnik brodova u hrvatskoj luci Lora.
Bosanskohercegovački književnik Marko Vešović preminuo je u 78. godini života, u četvrtak, 17. avgusta navečer u Sarajevu, objavila je Fena.
Vešović je rođen 1945. godine u mjestu Pape u Crnoj Gori, a književno stvaralaštvo i akademsku karijeru proveo je u Sarajevu, gdje je umirovljen kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radio je na Odsjeku za komparativnu književnost u Sarajevu.
Desetak godina Marko Vešović bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a zatim je niz godina bio urednik u Izdavačkoj kući “Veselin Masleša”. Na Filozofski fakultet vratio se 1992. godine.
Ratne devedesete u BiH proveo je u Sarajevu te je opisan kao jedan od najpriznatijih hroničara života građana Sarajeva pod opsadom (92-95.). Upravo iz tog perioda izdvaja se i knjiga “Poljska konjica” koja govorio o granatiranju glavnog grada BiH.
“Postali smo braća po čekanju granata, po drhtanju pred eksplozijama, po utrobnom strahu za svoju djecu, čije plačeve ni Bog s nebesa ne bi mogao podijeliti na srpske, hrvatske i muslimanske”, napisao je svojevremeno.
Marko Vešović objavio je više od 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika.
Pored “Poljske konjice”, Vešović se izdvaja i po djelima “Nedjelja”, “Osmatračnica”, “Rodonačelnik”, “Četvrti genije”, “Smrt je majstor iz Srbije”, “Kralj i olupina”.
