Oni koji u Austriju putuju automobilom, motociklom ili kamperom moći će od iduće godine kupiti jednodnevnu vinjetu žele li se služiti autocestama te alpske zemlje.
Dosad su vozači mogli birati između vinjete za deset dana, dva mjeseca ili jedne godine, bez obzira na to koliko su se zadržavali u zemlji.
Austrija od 2024. uvodi vinjetu od 24 sata po cijeni od 8,6 eura namijenjenu onima koji samo tranzitiraju kroz zemlju, izjavio je u petak predstavnik udruge vozača ÖAMTC agenciji dpa.
Vlada je o tome ovaj tjedan donijela uredbu koju još treba potvrditi parlament. Time Beč primjenjuje europsku direktivu koja određuje da se vozačima, zajedno s ostalim vrstama vinjete, mora ponuditi i jednodnevna.
Ipak, brojnim stranim vozačima će možda i dalje biti najprihvatljivija desetodnevna vinjeta, koja od iduće godine poskupljuje s 9,9 na 11,9 eura, jer će biti jeftinija od dvije jednodnevne.
Cijena dvomjesečne vinjete neznatno će pojeftiniti s 29 eura na 28,9 eura, a godišnja ostaje na 96,4 eura.
Zbirka karata istočnog Jadrana iz 1694. mletačkog redovnika i kartografa Vincenza Maria Coronellija, temeljena na informacijama dobivenima od vojnih inženjera koji su gradili ili dograđivali utvrde u priobalju, ponovno je objavljena kao jedino drugo izdanje u 329 godina.
Coronellijevo djelo objavljeno je prvi put 1694. godine pod nazivom ”Mari, Golfi, Isole, Spiaggie, Porti, Citta, Fortezze ed altri Luoghi dell’Istria, Quarner, Dalmazia, Albania, Epiro e Livadia” (Mora, zaljevi, otoci, obale, luke, gradovi, utvrde i druga mjesta u Istri, Kvarneru, Dalmaciji, Albaniji, Epiru i Livadiji) i daje detaljan uvid u naš dio Jadranske obale sve do Jonskog mora.
Uz detaljne karte, Coronelli je crtao fortifikacije i gradove, prikazavši kako su današnja urbana središta izgledala krajem 17. stoljeća. Uz to, kartograf je skicirao i stanovnike čime nam pruža uvid u tadašnju modu pa čak i osobno naoružanje plemstva.
Coronellijev rad temeljio se na informacijama dobivenih od vojnih inženjera koji su bilježili, crtali i slali karte u Zadar u kojem je bilo sjedište generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju ili izravno središnjoj upravi u Veneciji.
Autor je na svojim kartama Jadransko more nazivao Venecijanski zaljev, a crteže hrvatskog plemića i pučanina te Dalmatinca i Dalmatinke objavio je uz tekst o Kotoru i Perastu, čime je istaknuo tadašnji etnički identitet Boke kotorske.
Zemaljski i nebeski globusi
Coronelli je, među ostalim, izrađivao zemaljske i nebeske globuse, a jedan komplet napravio je i za francuskog kralja Luja XIV. Svaki od ta dva globusa bio je promjera 384 centimetara i težine oko dvije tone. Uz to, osnovao je i Akademiju Argonauta koja je, prema mišljenju stručnjaka, prvo geografsko društvo svijeta.
Zbirka karata objavljena je u suradnji s Arheološkim muzejem u Splitu koji ima originalno Coronellijevo izdanje iz 1694. godine.
Predgovor za ovaj povijesno, zemljopisno i nautički važan dokument, ponovno objavljen u izdanju Naklade Dominović, napisao je Josip Faričić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, a recenzenti su bili donedavni voditelj knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu Arsen Duplančić i Josip Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti.
Tivatski centar za kulturu oprostio se od Jagoša Markovića, reditelja sa kojim su imali dugogodišnju uspješnu saradnju.
“U nevjerici smo primili vijest o odlasku najvećeg u moru velikana – Jagoša Markovića.
Imali smo veliko ljudsko i profesionalno zadovoljstvo raditi sa Jagošem na predstavama “Filomena Marturano”, “Hasanaginica” i prije par mjeseci “Ćelava pjevačica”.
Bićeš zauvijek sa nama, u Centru za kulturu Tivat na Ljetnjoj pozornici, iza scene u svakom njenom dijelu.
Volio si Boku cijelim bićem i bio si dio nje.
Velikanu teatra, ovo nije zbogom, nego do viđenja na nekoj novoj premijeri”- piše u oproštajnoj poruci Centra za kulturu Tivat.
Američka škuna Wyoming, sa svojih 140 metara dužine, bila je najveći jedrenjak na svijetu. Imala je šest jarbola i parni stroj koji nije služio za pogon broda, nego za dizanje i razapinjanje jedara, što je omogućavalo da brod plovi s nevjerojatno malom posadom od samo 11 članova.
Osim što je bio najveći jedrenjak, Wyoming je bio i najveći drveni brod. Pri valjanju i posrtanju po valovima, zbog velikih torzijskih i drugih naprezanja, spojevi među daskama oplate često su se otvarali, pa je Wyoming gotovo uvijek plovio ispumpavajući vodu iz trupa.
Sagrađen je 1909., a potonuo je 1924., odnijevši sa sobom u smrt svih 14 članova posade. Olupina Wyominga pronađena je 2003. pokraj otoka Monomoy u Massachusettsu.
U dolini Neretve počela je berba mandarina i otkup najranijih sorti. Idućih stotinjak dana na tržište bi trebalo biti otpremljeno oko 60.000 tona svježe ubranih plodova, no proizvođače i ove godine muče visoki troškovi proizvodnje koje ne prati otkupna cijena.
Prvoklasna mandarina od danas se otkupljuje za 55 euro centi po kilogramu. Proizvođači složni – moglo je i bolje.
– To je problem ljudi koji rade mandarine. Trebaju se lipo dogovorit, ne brat lipo deset dana, pa ću ja pitat otkupne centre šta će oni stavit na kalibrator, kaže Marijana Aničić, Opuzen.
Svi imaju isti cilj – mandarinu obrati i prodati. Kad zbroje sve troškove, o nekoj velikoj zaradi niti ne razmišljaju.
– Prvih tjedan dana to ide nekako pa onda stane se dva dana, pa se prekine otkup pa spusti se cijena. Iskreno bojim se za ovu godinu, rekao je za HRT Željko Dragobratović, Metković.
Cijene proizvodnje kroz godinu letjele su u nebo, a lete i cijene dnevnica berača. Njih više od tisuću petsto ove će godine brati mandarine za dnevnicu do pedeset eura.
– Može se ubrati od 35 do 40 gajba, zavisi. Više se bere ako je krupnija i ako se bere rukama, ističe Zrinko Kapular, Čapljina.
Proizvođači ističu i kako dobrog radnika nije problem platiti, no bilo bi im lakše kad bi mandarina kao zaštićeni proizvod imala i zaštićenu minimalnu cijenu. Ovako neki žure prodati čak i zelene plodove kako bi što više zaradili.
– Poljoprivrednici u Neretvi ovih se dana stoga šale na vlastiti račun. Kažu da bi im, recimo dobro došlo pet dana kiše kako bi se nesavjesni pojedinci osvijestili jer smatraju da na ovaj način uništavaju sami sebe, izvijestila je Mateja Delija.
– Dalje bih apelirao na otkupne centre ako netko slučajno bere zelenu mandarinu da mu to ne kupuju, jer ćemo na taj način opet dovesti sebe u probleme, kaže Dubravko Sršen, Trn.
Pri otkupu se u nekim centrima mjere omjeri šećera i kiselina.
– Vrlo nam je bitno da izađemo s kvalitetnom mandarinom, prvom jer ne smijemo dopustit da se bere zelena roba, navodi Ivan Bjeliš, “Agroneretva Opuzen”.
– Treba imati jednu trećinu tipično žutu, dvije trećine žuto – zelene i to je pravilnik europske unije, to je naš pravilnik i tada je mandarina po mom i po našem ukusu najbolja za jesti, rekao je Niko Kapović, Opuzen.
U dobru kvalitetu dozrelih sorti danas se u pratnji suradnika uvjerila i ministrica poljoprivrede te opet istaknula kako država ne određuje razinu cijene, ali može pomoći.
– Potpore kad dođe do nekakvih većih tržišnih ili bilo kojih drugih poremećaja su svih ovih godina u mandatu Vlade Andreja Plenkovića osigurane pa će tako biti i dalje, rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Sudeći po urodu, i ove će godine mandarine preplaviti štandove i trgovačke centre diljem Hrvatske i okolnih zemalja. Prvi kilogrami na svoj put kreću već ovih dana.
Status kod UNESCO-a nema alternativu, to je ekskluzivitet i treba da se posmatra kao brend države, ocijenili su sagovornici emisije Okvir na TVCG.
Kako je kazala Tamara Brajović, generalna direktorka Direktorata za prirodu pri Ministarstvu ekologije, UNESKO je Crnoj Gori eksluzivitet.
“Bukvalno bi trebalo da se posmatra kao brend države i da ga posmatramo kao žig ekološke države i turističke destinacije”, rekla je ona.
Brajović smatra da se mora poštovati zakonska legislativa, kako bismo obezbijedili kontinuitet brenda i adekvatan pristup kulturnih dobara.
“Na taj način čuvamo vrijednosti koje će UNESCO prepoznati”, ocijenila je ona.
Predsjednik opšptine Žabljak Radoš Žugić smatra da UNESCO nema alternativu.
“UNESCO zaštita je lična karta Kotora i Durmitora. Porazno je da je teritorija Nacionalnog parka Durmitor smanjena zbog divlje gradnje. Izbjegnimo igru gluvih telefona i skidanje odgovornosti jedne na druge”, poručio je on.
Profesor Arhitektonskog fakulteta i ekspert za UNESCOIlija Lalošević podsjetio je da je UNESCO ranije upozoravao na nekontrolisanu i pretjeranu urbanizaciju u Kotoru.
“U jednom od izvještaja iz 2003. godine piše da zaštita i konzervacija pejzaža igra nedovoljnu ulogu u Boki Kotorskoj. Misija UNESKO tada je je predložila se sajt menadžeru u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture pojačaju kompetencije, mehanizmi i instrumenti kako bi zaštitio kulturni pejzaž koji je u velikoj mjeri bio ugrožen”, kazao je Lalovšević,
Kotor nije u opasnosti
Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić ponovio je da Kotor nije u opasnosti, niti će biti izbrisan sa liste UNESCO.
“To je fakat. Priča o Kostanjici je završena. Izgrađena su dva naselja. Gradska uprava koju sam predvodio do 2019. godine je odbila da izda građevinske dozvole, a ja sam lično bio saslušavan u policijskom odjeljenju. Javno smo upućivali apele i zahtjeve da se kamenolomi od Jaza do Grahova zatvore”, podsjetio je Jokić.
Kamenolom iznad Risna – foto Boka News
Ekološki aktivista Miloš Lazarević tvrdi da građani više brane Nacionalni park Durmitor nego državni organi.
“Zakonska regulativa u Crnoj Gori nije usklađena. Treba uskladiti UNESCO granice sa granicama NP i da se obazeno uvede bafer zona koja bi u potpunsoti zaštitila lokalitet Dragišnice i Komarnice”, zaključio je Lazarević.
Za stanovnike sjeverne Zemljine polulopte jesen je počela danas, u osam sati i 50 minuta. Prvog dana novog godišnjeg doba u Crnoj Gori biće promjenljivo oblačno, uz umjerenu ili povećanu visoku oblačnost, ali i duže sunčane periode.
Krajem dana ili u večernjim satima jače naoblačenje sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, prvo u jugozapadnim i zapadnim predjelima, a tokom noći postepeno i u ostalim predjelima.
Vjetar će biti umjeren do jak južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduhakretaće se od 10 do 20, najviša dnevna od 21 do 31 stepen.
Danas u osam sati i 50 minuta stigla je jesen.
To znači da će u subotu ujutru Sunce biti u ravni Zemljinog ekvatora, odnosno prelazi sa sjeverne na južnu nebesku poluloptu, tako da u isto vrijeme za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje proljeće.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodile su se 22 saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe teže povrijeđene, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, u Kotoru i Tivtu po tri, a u Baru, Bijelom Polju i na Žabljaku po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu i Herceg Novom.
Izdato je 345 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 48 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.
Od 16. do 22. septembra, dva grada u Crnoj Gori: Podgorica i Rožaje, uspješno su učestvovali u Evropskoj nedjelji mobilnosti 2023. pridružujući se gradovima i mjestima širom Zapadnog Balkana i šire u organizaciji događaja koji su promovisali aktivnu, inkluzivnu mobilnost.
Ukupno deset gradova i mjesta iz regiona zajedno su tokom ove nedjelje podigli svijest o održivoj urbanoj mobilnosti i podstakli promjenu ponašanja u korist javnog prevoza i drugih čistih, inteligentnih transportnih rješenja. Uspješne aktivnosti posvećene temi Evropske nedjelje mobilnosti podržava Vlada SR Njemačke putem projekta “Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Energija, transport i zaštita klime” (ORF-ETC) koji sprovodi GIZ.
Otvranje EMW i Dzada fest
Štednja energije, smanjenje emisija, smanjenje troškova i podržavanje zdravijeg načina života doprinijeli su uspjehu ovogodišnje teme “Štedimo energiju”. Tokom ove nedjelje, širom Zapadnog Balkana, gradovi koji su učestvovali istakli su svoju posvećenost temi aktivnostima poput dana bez automobila i biciklističkih festivala, testiranja električnih vozila, obuka za bezbjednost u saobraćaju i edukativnih aktivnosti za djecu.
Kidical mass i Dzada fest za djecu
Tokom Evropske nedjelje mobilnosti 2023. u Podgorici i Rožajama održan je niz aktivnosti kako bi se promovisala održiva urbana mobilnost. Najznačajniji događaji u Podgorici uključivali su sadnju drvoreda radi promocije pješačenja, Džada Fest sa zvaničnim govorima i filmskom projekcijom, biciklističku vožnju za djecu pod nazivom Kidical Mass, edukativnu vožnju đaka novim besplatnim linijama gradskog javnog prevoza, simulacije saobraćajne bezbjednosti i simulaciju kretanja osoba s invaliditetom, radionice o urbanoj mobilnosti za donosioce odluka i analizu Plana održive urbane mobilnosti (SUMP).
Nedjelja je završila Danom bez automobila, koji je obuhvatio masovnu biciklističku vožnju i ekološku modnu reviju na mostu Milenijum. U Rožajama su aktivnosti uključivale čišćenje parkova, dane bez automobila, postavljanje stalaka za bicikle, pješačke ture, biciklističke vožnje i akcije čišćenja okoline koje su uključivale učenike srednjih škola, unapređujući osjećaj angažovanosti zajednice i ekološku svijest.
Simulacija kretanja OSI
Zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević naglasio je da je urbana mobilnost na visokom nivou prioriteta gradske uprave, te najavio niz mjera unapređenje usluge javnog gradskog prevoza, od nabavke novih autobusa, do modernizacij usluge praćenja kretanja autobusa. Grad će tražiti adekvatnije modele za rješavanje biciklističke infrastrukture kako bi se ohrabrili korisnici bicikala. U cilju destimulisanja prekomjerne i neodržive motorizacije, gradska Uprava stvara uslove za zatvaranje centra Podgorice za motorna vozila, te za poboljšanje pješačke infrastrukture, dok se za parkiranje u Podgorici predviđaju više cijene.
Radionica o urbanoj mobilnosti
Evropska nedjelja mobilnosti 2023. je kampanja za podizanje svijesti Evropske komisije o održivoj urbanoj mobilnosti i održava se od 16. septembra do 22. septembra 2023. godine. ORF-ETC podržava opštine i gradove na Zapadnom Balkanu u unapređenju održive urbane mobilnosti, posebno u sprovođenju mjera kao dijela Evropske nedjelje mobilnosti. Cilj događaja je promovisanje ekološki prihvatljivih vidova transporta, kao što su biciklizam i pješačenje, u gradovima koji učestvuju. Svake godine kampanja za podizanje svijesti Evropske komisije usvaja temu kako bi predstavila različite aspekte održive mobilnosti.
Iz Sekretarijata za investicije Opštine Kotor saopšteno je da je realizovana investicija probijanja puta ka Malim Zalazima.
Radovi su podrazumijevali probijanje 1.700 m puta širine 4 m, od čega je Sekretarijat za investicije kroz javni poziv za izbor izvođača finansirao probijanje trase od 700 metara, u vrijednosti od 30.000 eura sa PDV-om.
Mali Zalazi
“Opština Kotor zahvaljuje Zalažanima i izvođaču radova, “Agios cop” d.o.o iz Kotora, koji su od svojih sredstava, finansirali i izvršili probijanje preostlih 1.000 metara puta” – saopšteno je iz Sekretarijata za investicije
