Redovno „prihranjivanje“ plaža duž crnogorske obale, koje je posebno izraženo u Boki Kotorskoj, izvršeno je i ove godine u predsezoni.
Ranijih godina plaže su se nasipale pijeskom iz rijeke Morače, ali zbog zabrane vađenja pijeska iz ove rijeke, sada on stiže iz raznih kamenoloma koji se nalaze u zaleđu Boke, pa imamo, uglavnom, žuti pijesak na plažama koji nikako ne pripada geomorfološkom sastavu naše obale.
„Prihranjivanje“ plaža u Boki Kotorskoj koja je direktno, a i kao bafer zona pod zaštitom UNESCO-a, uglavnom se već godinama pravda erozijom obale koju je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu. Zbog nadomještanja nedostajuće količine pijeska plaže se nasipaju, ali i sve više stvaraju nova kupališta, odnosno, proširuje obalna linija u komercijalne svrhe. Dakle, radi se o „prihranjivanju“ radi formiranja novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, tokom proteklih godina organizovalo je više sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine, Institutom za biologiju mora i ekološkom inspekcijom, međutim, bez značajnijih rezultata, stara praksa se nastavlja već godinama.
S druge strane, činjenica je da Crnoj Gori trenutno nedostaje, prema relevantnim istraživanjima-studijama, oko 300.000 m² plažnog prostora, ukazali su ranije iz ovog preduzeća. Zato je rješavanje ovog problema od krucijalnog značaja za razvoj crnogorskog turizma, a sve u cilju i interesu stvaranja profita.
Nadležni za gazdovanje obalom, „Morsko dobro“, tvrde da nasipanje plaža nije dopušteno bez vjerodostojnih saglasnosti i ispoštovanih svih zakonskih procedura, te da sa nadležnim institucijama nastoje da zakonski rješavaju ovaj kompleksan problem.
Sa druge strane, predsezonsko prihranjivanje plaža sa hiljadama kubika pijeska i šljunka je jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina – ekocida u Boki Kotorskoj, smatraju stručnjaci.
Svake godine svjedočimo novim pješčanim plažama tamo gdje je nekada bio kamen, novim pijeskom se prekriva morsko dno, uništava bodiverzitet i mijenja krajolik, upozoravaju stručnjaci Instituta za biogiju mora kao i iz NVO sektora…
Šta rade inspekcije, Agencija za zaštitu životne sredine, „Morsko dobro“, zašto vlada i država ne žele da riješe problem, ima li elemenata ekološke korupcije? samo su neka od pitanja na koja želimo pronaći odgovore i koja želimo istražiti u saradnji sa čitaocima…
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
Austrijski umjetnik Jakob Štajnkelner, profesor na Univerzitetu za muziku i pozorište u Minhenu -rukovodilac kursa za narodnu muziku, nastupiće večeras (nedjelja, 16. juli) u 21 sat na Pjaci od Muzeja u Starom gradu u okviru KotorArt-ovog programa Pjaca od džeza.
Ljubitelje ovog muzičkog žanra isti program očekuje i sjutra, 17. jula u isto vrijeme u stambeno-turističkom kompleksu Luštica Bay.
Jakob Štajnkelner spada u red nekonvencionalnih umjetnika, piše muziku i izvodi je na štajerskoj, dijatonskoj harmonici, koju je počeo da uči sa šest godina. Sa četrnaest je položio prijemni ispit za studije umjetničke harmonike na Privatnom univerzitetu Anton Brukner u Lincu, u klasi prof. Alfreda Melikara I uporedo počeo da uči dijatonsku harmoniku. Završio je master studije iz oblasti pedagogije za harmoniku i koncertnog izvođenja na harmonici 2020. godine, a potom specijalističke studije, odnosno programe Stvaranje muzike sa ljudima sa invaliditetom i Dijatonska harmonika. Održava resitale u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Češkoj, Engleskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Grčkoj, Srbiji, Ukrajini, Peruu, Kanadi, Kini, Tanzaniji, Vijetnamu, Japanu itd. Kao nastavnik, radio je u Peruu – na Nacionalnom muzičkom konzervatorijumu u Limi, Muzičkoj akademiji u Ajakuču (Brazil), na Institutu Superior de Musica u Kuskou, kao i na Univerzitetu Makgil u Montrealu (Kanada). Održao je brojne majstorske kurseve – na Festivalu Carrefour mondial de l’Accordéon u Kvebeku, u Austriji itd.
Kako najavljuju iz KotorArta, Pjaca od džeza će ove sezone okupiti umjetnike iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Srbije i Sjeverne Makedonije, a publika će imati priliku da sluša soliste, manje sastave i velike ansamble, poput nacionalnog omladinskog džez orkestra. Program obuhvata i muziku sa elementima world music i roka.
Koncerti se organizuju uz podršku ambasade Austrije u Crnoj Gori i Luštice Bay.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saopštio je da je trajekt na liniji Kamenari-Lepetane u toku jučerašnjeg dana, subota 15.jul zaradio 45.000 eura.
On je kazao da je to ovogodišnji rekord.
“Ukupno, za nešto više od dva mjeseca rada od kada država upravlja linijom Kamenari-Lepetane, prihodovano je preko 1.775.000 eura. To je skoro osam puta više od sume koju smo do sada dobijali kao država na godišnjem nivou”, naveo je Abazović na Tviteru.
Poručuje da ruka pravde ne staje.
“Ubrzano idemo ka drugom zarađenom milionu za sve građane. Ruka pravde ne staje! Crna Gora je na pravom putu”, kazao je premijer u tehničkom mandatu.
Dobar dan Crna Goro. Samo u toku jučerašnjeg dana trajekt je zaradio 45.000€, što je ovogodišnji rekord.
Ukupno, za nešto više od dva mjeseca rada od kada država upravlja linijom Kamenari-Lepetane, prihodovano je preko 1.775.000€. ⬇️
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) July 16, 2023
Koncert u buđenje zore Gornja Lastava-Milica Kankaraš - foto M.D.P.
1 od 8
Buđenje uz zvuke harfe
Milica Kankaraš - keltska harfa
Milica Kankaraš - keltska harfa koncert G.Lastva
Milica Kankaraš - keltska harfa
Milica Kankaraš - keltska harfa
Buđenje uz zvuke harfe
Buđenje uz zvuke harfe
Marija Nikolić
Umjetnica Milica Kankaraš oplemenila muzikom publiku i prostor ispred crkve u Gornjoj Lastvi
Jedinstveni umjetnički doživljaj ljubiteljima ambijentalne muzike priuštila je harfiskinja Milica Kankaraš, koja je u subotu u pet sati ujutru nastupila na otvorenoj pozornici ispred Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi. Oko stotinu posjetilaca, što domaćih, što stranih, koji su stalno pristizali kamenim uličicama na plato, uživalo je u buđenju uz zvuke keltske harfe, kroz koncert čiji je program plod Miličinog dugogodišnjeg istraživanja moderne umjetničke muzike pisane za ovaj drevni instrument.
Kompozicijama italijanskog autora Lodovika Einaudija „Primavera“ i „I Giorni“ započela je i zatvorila koncert, te sa još deset pitkih, nježnih, refleksivnih poput vode melodija savremene umjetničke muzike, koju su napisali italijanski, francuski, austrijski, engleski, američki autori, ispunila je prostor i oplemenila atmosferu ruralnog ambijenta podno Parka prirode Vrmac. Antički žičani instrument je u rukama umjetnice kroz ove „lastovske“ izvedbe doživio renesansu, što je odavno trend u svijetu. Keltska harfa ima desetak žica manje od pedalne, koja ima kompleksan mehanizam, lakša je od nje 15-ak kilograma, ali ima bogat raspon zvuka kao i ona, uz to mnogo pogodnija za transport.
-Ovo je moj prvi koncert „buđenja sa muzikom“, neobično je, meditativno, ali mi je najveći izazov bio kako će prsti da mi reaguju, nikad do sada nisam imala ovakvo iskustvo. I repertoar sam birala u skladu sa ambijentom i sa idejom ovog „buđenja“. Sve su to tonalne melodije, prijatne za slušanje, originalne harfističke kompozicije, nastala zadnjih 30-ak godina. Sve su tematski naslovi, harfa se vezuje za motive vode („Na vodi“ M. Stadlera), ali i za vatru („Danza del Fiume“ -Ples plamena F. Rizza), kaže Milica. Objašnjava da je „Barokni flamenko“, po motivima barokne teme, napisala američka autorka Debora Henson-Conant, koja je napisala i „Nightingale“. Ljepotu zvuka harfe dočarala je i izvedbama “Holly Well“ (Sveti izvor) Pola Luisa, „Luminescence“ i „Estrella“ Fabia Rize, „Plesovi jeseni“ Bernara Andrea…
Milica Kankaraš – keltska harfa
Na istom mjestu ispred Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi Milica je, sjeća se, nastupala prije sedam godina, ali je to bio večernji koncert, ovo je prvi put da svira ovako rano. Nedavno je u duu sa klarinetistkinjom, prof. Milenom Kankaraš, njenom sestrom, nastupila na „Wind-festu“ u Tivtu, a prošlog ljeta i u Atrijumu „Buća“. Ima prilika za nastup, pozivaju ih, a one imaj uvijek spreman program. Sa CSO će 21. jula Milica Kankaraš će nastupati na Barskom ljetopisu, gdje će izvesti Maskanjijev „Intermeco“ i „Vltava“ B. Smetane. Diplomirala je na FMU u Beogradu, a od 2015. godine vodi odsjek -harfe u Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ u Podgorici i povremeno je angažovana u CSO.
Kao i uvijek, domaćini su ljubaznost i gostoprimljivost pokazali su i nakon koncerta posluženjem ispred Doma kulture „Ilija Marković“.
Buđenje uz zvuke harfe
Ovo je deveta godina kako se održavaju koncerti pod nazivom „Muzika u suton“, „Muzika u svitanje“, „Džez u noći punog mjeseca“, a počelo je sve u okviru projekta „Baština- pokretač razvoja“ koji su osmislili i realizovali entuzijasti Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ Gornja Lastva, u saradnji sa Opštinom Tivat, NVO „Expeditio“ i partnerima iz Dubrovnika. Kroz niz godina ovi su koncerti postali prepoznatljiv „lastovski kulturni proizvod“, te se sada organizuju uz finsnsijsku podršku Opštine i Turističke organizacije Tivat.
-Njegujemo klasičnu, klapsku i džez muziku, to je ono što se svira kod nas. Ambijent je kao stvoren za ovakve koncerte, ljudi su već navikli na njih, mislim da ima stalne publike, koja prati naš program. Ljudi koji redovno dolaze iz godine u godinu u pet sati ujutro, iako to izgleda nevjerovatno, odlaze raspoloženi, jer su sa muzikom započeli novi dan, kaže Marija Nikolić, kreatorka programa. Poziva ljubitelje muzike da isprate još dva džez koncerta, a poštovaoce lastovske tradicije da prve subote u avgustu dođu na 49. izdanje Lastovske fešte.
Hotelska grupa Montenegro Stars na spektakularan način je proslavila 20 godina poslovanja, te je na svečanosti u hotelu Splendid okupila oko hiljadu zvanica iz privrednog i društvenog života koje su uživale u bogatom kulturno-umjetničkom programu sa više od 100 učesnika. Pod motom “Naših prvih 20 godina” proslavljeni su uspjesi postignuti za dvije decenije poslovanja u kojima je registrovano 730 hiljada gostiju iz 150 država svijeta, koji su ostvarili 3,15 miliona noćenja.
O velikom jubileju i značaju hotela Blu Star, Montenegro Beach Resort i najpoznatijem Splendid Conference & Spa Resort, govorio je suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars, Žarko Radulović.
Žarko Radulović
“Sva tri hotela, svaki u svojoj kategoriji su vrhunski. Ovaj jubilej ne doživljavam samo kao naš uspjeh, već kao uspjeh Crne Gore, jer ovo je crnogorska kompanija gdje rade Crnogorci i ovo je njihov proizvod. Ovo je velika stvar, ne samo za nas, već i za Crnu Goru. Ovo će imati odjeka u cijelom regionu, tamo će biti skoncentrisani na činjenicu da postoji kompanija koja već 20 godina posluje i koja je u međuvremenu napravila još jednu kompaniju koja će da vrši menadžment tuđih hotela i drugih investitora. Već u ovom trenutku imamo dva hotela u izgradnji sa kojima smo potpisali ugovor da će biti u našem menadžmentu narednih deset godina. To na ovim prostorima do sada nije bilo zabilježeno. Dva hotela u izgradnji čiji su investitori stranci izabrali su crnogorski brend Montenegro Stars, što me raduje i čini ponosnim,” ispričao je Radulović.
Svim tim velikim uspjesima doprinijelo je i “blago” HG Montenegro Stars kako naziju zaposlene ovih hotela, stoga je na svečanosti povodom jubileja odata posebna počast istaknutim uposlenicima koji su podijelili zadovoljstvo rada u ovom profesionalnom kolektivu.
“Mi smo više puta radili anketu o tome šta ih motiviše da rade ovdje, plata je na trećem mjestu, a na prvom mjestu je odnos prema njima, a na drugom mjestu uslovi rada. Nije sve u novcu, oni dolaze zadovoljni na posao, bez opterećenja, a tako i odlaze kući,” objasnio je Radulović.
Montenegro Stars – proslava – foto Mediabiro
Takvu opuštenost i dobar duh zaposleni su pokazali i tokom proslave kada su se plesom priključili izvođenju numere “Crnogorko, Crnogorko” dok je veliko veselje kulminiralo uskakanjem u bazen nekoliko dobro raspoloženih članova tima Montenegro Stars.
Za odličnu atmosferu i senzacionalni muzički program pobrinuli su se podgorički boem Edo Abdović i Big Band, čuveni Miloje Bubanja, istaknuti kompozitor Dejan Božović i virtuozi na saksofonu Saxonique Band. Uz ovako bogat muzički program prezentovane su i sjajne plesne tačke folkloraša, mažoretki i plesne grupe “All Stars”. Odlična atmosfera je kulminirala nastupom muzičkih zvijezda večeri, Sergeja Ćetkovića i Aleksandre Radović
Ćetković se prije nastupa prisjetio svih posebnih uspomena koje ga vežu za hotel Splendid, ali i kompletnu hotelsku grupu Montenegro Stars.
“Zajedno smo rasli! Sljedeće godine slavim 25 godina muzičke karijere i mogu reći da u ovih prvih, Splendidovih i mojih, 20 godina je bilo mnogo lijepih trenutaka, mnogo lijepih rođendana, druženja… Mojim prijateljima iz HG Montenegro Stars želim srećan rođendan, da i dalje budu na čast i ponos Crnoj Gori, jer su ipak oni postavili standarde što se tiče samog turizma i mnogo drugih lijepih stvari u Crnoj Gori,” kazao je slavni pjeavač.
Pohvalama na račun dvije decenije dugog uspješnog i kvalitetnog poslovanja HG Montenegro Star, priključila se i slavna pjevačica, Aleksandra Radović.
“Lijepa je atmosfera, ljudi koji su u hotelu Splendid su uvijek srdačni, uvijek nas lijepo ugoste, uvijek se lijepo provedemo. Domaćinska je atmosfera, tu su prijatelji, tu je dosta ljudi koje poznajem, što garantuje jedno posebno veče,” ispričala je Radović.
Ovo zaista posebno veče Sergej Ćetković i Aleksandra Radović su ipunili svojim mnogobrojnim velikim hitovima iz različitih perioda njihovih karijera. Publika je uglas pjevala hitove kao što su “Bivši dragi”, “Beskrajno”, “Čuvaj moje srce”, “Dva minuta”, “Ako te nije” i mnoge druge.
Montenegro Stars – proslava – foto Mediabiro
U ovako pažljivo osmišljenom programu uživalo je mnoštvo istaknutih zvanica iz različitih poslovnih i društvenih sfera. Vazduhoplovni analitičar, Alen Šćurić ističe da je zbog prirode svog posla obišao najpriznatije hotele svijeta, ali iznad svih izdvaja Splendid.
“Splendid je definitivno broj jedan. Ovo je hotel sa dušom, vrhunski hotel koji stvarno daje ogromnu uslugu svim ljudima koji dođu ovdje, bilo radi posla, bilo radi užitka. Kada god sam u Crnoj Gori, bez obzira da li sam u Podgorici, Kotoru, Tivtu ili Budvi ja isključivo odjsedam u Splendidu,” istakao je Šćurić.
Uz HG Montenegro Star od samog početka je profesorica i funkcionerka GP URA Božena Jelušić.
“20. godina je prošlo, bila sam na otvaranju, a i sada sam ovdje. Mogu reći da je Splendid postao dio Budve, održao je svoj kvalitet, svoju radnu snagu. Pozcija i način rada ovog hotela su se uklopili u grad i budvanskom turizmu pružili jednu novu vrijednost i zbog toga zaista čestitam Montnenegro Stars-u na ovom jubileju. Jako sam srećna što sam čula da će ovakvu ideju proširiti i na sjever Crne Gore. Smatram da je to dobra letvica koja se postavlja turističkim uposlenicima,” podvukla je Jelušić.
Ovom sjajnom proslavom koja je trajala do kasno u noć proslavljeni su svi uspjesi koji su obilježili dvije decenije poslovanja HG Montenegro Stars, a na osnovu najaevljenih ambicioznih projekata sa velikim potencijalom, čini se da su pred ovim crnogorskim brendom još mnoge prosperitetne godine kvalitetnog i društveno-odgovornog poslovanja.
Hrvatskim Jadranom u prvih pet mjeseci ove godine plovilo je 40 stranih kruzera ili osam manje nego lani, a na njima je u posjet Hrvatskoj došlo 162,5 hijada ili 68 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Osim što ih je bilo nešto manje ove godine nego u lanjskih prvih pet mjeseci, strani su kruzeri ostvarili su i devet kružnih putovanja manje nego lani odnosno 126, što je 6,7 posto manje, ali su dulje boravili na Jadranu – ukupno 299 dana ili 7,6 posto više.
Od ukupnih kružnih putovanja u pet mjeseci 2023., najviše je ili 71 ostvareno u svibnju, što je dva manje nego u istom mjesecu 2022., ali je na njima u Hrvatsku došlo 83 posto više putnika ili 103 hiljada.
Kako u pet mjeseci tako i u majuju, tradicionalno je najviše stranih brodova na kružnim putovanjima bilo pod zastavom Bahama, a veliki su kruzeri dolazili pod zastavama još osam zemalja, među kojima iza Bahama slijede brodovi sa zastavama Malte, Paname, Norveške i drugi.
Najviše kružnih putovanja u prvih pet mjeseci kao i cijele godine, a što je višegodišnji trend, ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – 50,8 posto od ukupnih 126, te zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 26,2 posto od ukupnog broja.
Preostalih 23 posto od ukupnih putovanja ostvareno je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
Među hrvatskim morskim lukama, na prvom je mjestu također uobičajeno Dubrovnik, koji je imao najviše posjeta stranih brodova – 95. Slijede luke Split sa 64 posjeta, Zadar s 33, Šibenik s 24, Korčula s 20, Hvar s 15 i Rovinj s deset posjeta kruzera.
Potraga i spašavanje u podvožnjaku koji je potopljen poplavljenom rijekom Foto: Kim Hong-ji / REUTERS
Timovi hitnih službi izvukli su danas pet tijela koja su bila zarobljena ispod tunela potopljenog jakim kišama u Južnoj Koreji, čime se broj poginulih u poplavama koje su posljedice olujnih kiša u toj zemlji popeo na 31.
Ministarstvo unutarnjih poslova i sigurnosti ranije je saopštilo da je 26 ljudi umrlo, a 10 nestalo jer su obilne kiše izazvale klizišta i poplave diljem zemlje, a evakuacijom je obuhvaćeno 7540 ljudi.
Žrtve u poplavljenom tunelu nisu uključene u podatke ministarstva jer nije bilo odmah jasno koliko je ljudi i automobila ostalo zarobljeno pod vodom. Osobe su stradale u autobusu koji je potopoljen u poplavljenom podvožnjaku u Cheongjuu.
– Usredotočeni smo na operaciju potrage jer je tamo vjerojatno još ljudi, rekao je novinarima Seo Jeong-il, voditelj vatrogasne postaje u zapadnom Cheongjuu.
Predsjednik Yoon Suk Yeol, koji je sada na prekooceanskom putovanju, naredio je premijeru Han Duck-soou da mobilizira sve raspoložive resurse kako bi se smanjio broj žrtava, rekao je njegov ured, dok se u nedjelju očekuje još jaka kiša na Korejskom poluotoku.
Uprkos očiglednom manjku brodova koji turiste iz drugih priobalnih gradova dovoze na jednodnevne izlete u Herceg Novi, u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom zadovoljni su početkom nautičke sezone.
Prema riječima direktora Agencije Boža Ukropine, ukoliko sezona nastavi ovom dinamikom, bilans će dostići blizu 80 odsto ostvarenog u rekordnoj 2019. godini, što će Agenciji pomoći da izađe iz dugovanja i ponovo postane likvidna.
– Počeo je i očekivani špic. Kako trenutno stvari stoje sa najavama, ne bi trebalo da budemo nezadovoljni. Poznato je da tokom jula, avgusta i septembra, kada je cijena čartera niža, pravimo najveće prihode. Septembar i čak i oktobar sjajni su mjeseci za nautičare – kazao je Ukropina, podsjećajući da je Agencija imala velikih finansijskih problema tokom pandemije korone te da je opstala zahvaljujući pomoći lokalne uprave.
– Tokom 2021. i 2022. godine preživljavali smo uz pomoć Opštine Herceg Novi. Nadamo se da ćemo sada sanirati dugovanja i naplatiti potraživanja. Ohrabruju i dolasci brodova, ma koliko bili redukovani, pa očekujem pozitivno poslovanje u ovoj godini – konstatuje Ukropina.
Prije korone, kako navodi Ukropina, u Gradsku luku dolazilo je čak devet turističkih brodova, sada ih je svega tri ili četiri.
– To znači ili da klijentela u hotelima nije ona koja je dolazila ranije, ili ova sezona još nije u zamahu u kojem treba da bude. Evidentno i da nedostaju gosti iz Rusije i Ukrajine. Ipak, uspijevamo da nekako sa klijentima koje imamo na dužem boravku, i čarterom, koji je ove godine zaista lijepo krenuo, nadomjestimo taj nedostatak. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti – naglasio je Ukropina.
Ističe i da Gradska luka zasigurno ne može biti konkurentna lukama u Portomontenegru, Porto Novom i marini Lazure, a problem je i neriješen pravni status, zbog čega izostaju suštinska ulaganja. Ipak njen šarm, austrougarska patina na kamenom mulu, blizina tvrđave Forte mare i Starog grada često je opredjeljujući faktor za nautičare. Vlasnik flote Pajo, Dušan Sučević, ukazuje na nipošto zanemarljiv problem – hitnu zaštitu lukobrana, pa samim tim i plovila u luci. Smatra da bi na Škveru trebalo da se napravi veći lukobran, kako bi brodovi bili zaštićeni u zimskom periodu.
– Mnogo ljudi koji dolaze godinama u Herceg Novi, pogotovo, iz regiona, svoje barke i jedrilice, bi držali ovdje, ali nemamo uslova. Na Škveru ima 100 vezova, a grad ima 30.000 stanovnika. Da bi više zaživio pomorski saobraćaj, trebalo bi da se uloži, izgradi ili marina ili da se pojačaju postojeća luka i broj vezova. Problem je kada zimi krene jugo, pokida sve stubiće u kojima je dovedena voda i struja. Nemamo priliku da popravljamo nešto na brodu, jer nema struje, uslova – objasnio je Sučević.
Plava špilja prebukirana
Gusta frekvencija saobraćaja prema Plavoj špilji predstavlja problem za turističke brodiće.
Plava špilja – foto Boka News
– Dok su gosti Herceg Novog išli u Plavu špilju, sa lokalnim brodarima nije bilo nikakvih problema. Međutim poslednjih godina i 150 glisera iz Kotora vozi turiste u Plavu špilju. I kada se u jednom momentu unutra napuni 6 ili 7 brodova, jako je gusto, jer je špilja mala. Nije bezbjedno i nerijetko je cijeli taj prostor prebukiran – upozorava Sučević.
Evropski projekat saradnje – #synergy: Jačanje kapaciteta industrije klasične muzike na Zapadnom Balkanu, iniciran od strane Međunarodnog festivala KotorArt, a podržan od strane Evropske komisije kroz program Kreativna Evropa, stigao je do svog finala.
Tokom dvije festivalske večeri premijerno će biti izvedeno 12 novih kompozicija nastalih u okviru projekta. Ulaz na koncerte je besplatan.
U Crkvi sv. Duha u Kotoru, večeras (nedjelja, 16. jul) sa početkom u 21 čas, publika će imati priliku premijerno da čuje novokomponovana djela šest savremenih kompozitora: Air Milivoja Pićurića, On the edge of silence Ardiana Halimija, Encounters Nine Perović, Big ship full of joy and crap Matije Krečića, Kuartet pianistik Krešnika Aličkaja kao i Unheard story Timoteja Kosovinca. Detaljan program koncerta, izvođače, kao i biografije kompozitora mogu se naći na stranici festivala ili putem linka.
Druge festivalske noći posvećene #synergy projektu, sjutra (17. jula), u Kreativnom Habu Kotor, takođe u 21 čas, publika će se upoznati sa djelima Conversations Within Mire Milosavljević, Kulshedra Predraga Radisavljevića, Noise Krisa Sopićotija, Korbe Tomislava Olivera, Anosmia Jetmira Zaganjorija, kao i Ljubljana Helene Skljarove. Detaljan program koncerta, izvođače i biografije kompozitora pročitajte ovdje.
Izuzetno smo zahvalni na podršci Evropske komisije, ali i liderskoj ulozi na ovako važnom projektu kao što je #synergy. Osjećamo odgovornost i ponos što koncertna turneja, koja spaja kreativnost 12 kompozitora i umjeće mladih izvođača zapadnog Balkana upravo kreće sa festivala KotorArt. Nadamo se uspješnoj koncertnoj turneji koja će se održati na svim partnerskim festivalima u regionu. – istakla je Sara Mandić, glavna menadžerka projekta.
Jedna od ideja projekta je okupljanje nekih od najvećih festivala umjetničke muzike u regionu, među kojima su Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), Dubrovačke ljetne igre, Ljubljana festival, organizacija Vox Baroque iz Albanije i Udruženje F. Šopen sa Kosova*, te će se, nakon premijernog izvođenja u Kotoru, koncertna turneja nastaviti na svim partnerskim festivalima u regionu.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art.
Od 1. maja do 12. jula ove godine policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su 1.187 puta kontrolisali bezbjednosne osobe i obavili 75 kontrola ugostiteljskih objekata u kojima su oni boravili. Takođe kontrolisli su 39 objekata koja koriste bezbjednosno interesantne osobe. Protiv njih 27 su podnijete krivične, a protiv 59 prekršajne prijave, dok je njih 27 uhapšeno i oduzeto 18 komada raznih vrsta oružja, saopštila je Uprava policije.
Zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja sankcionisana je 191 bezbjednosno interesantna osoba.
“U 167 slučajeva su zaplijenjene razne vrste droga, što je uvećanje od 160,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine kada je u 64 slučaja zaplijenjena droga u istom periodu. Od 1. maja zaplijenjeno je ukupno šest kilograma raznih droga i 1.084 komada tableta sa liste opijata. Takođe i proaktivan terenski rad iz oblasti borbe protiv droga je rezultirao procesuiranjem 35 krivičnih i 84 prekršajne prijave”, ističe se u saopštenju,.
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ registrovano je 87 krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu od kojih je rasvijetljeno 74, ili 85,06 odsto, što je poboljšanje procenta rasvijetljenosti od 2,53 odsto u odnosu na prošlu godinu kada je taj procenat bio 82,5 odsto.
“Proaktivnim radom policijskih službenika za borbu protiv ekonomskog kriminala procesuirana su lica zbog 32 krivična djela, gdje je nastupila materijalna šteta vrijednosti od 2.469.566 eura”, kaže se u saopštenju.
Uniformisani sastav Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ je u prethodna dva mjeseca zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja podnio 1.309 prekršajnih prijava (rast od 8,36 odsto), izdao 7.244 prekršajnih naloga (rast od 21,54 odsto), sankcionisao je 723 vozača zbog vožnje pod uticajem alkohola (rast od 3,29 odsto) i 244 vozača lišio slobode (rast od 17,87 odsto).
“U Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“, shodno sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova, je procenat popunjenosti ljudstvom 71,1 odsto. Imajući u vidu da je po popisu iz 2011. godine na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ živjelo 148.683 stanovnika, a taj broj je po nezvaničnim procjenama, danas, uvećan i do 30 odsto, kao i da na dan 12. jul na teritoriji nadležnosti ovog Regionalnog centra boravi 114.467 prijavljenih turista i pored umanjenog broja ljudskih resursa Regionalnog centra i sa povećanim brojem turista, u odnosu na prethodno ljeto, zahvaljujući dodatnim zalaganjem policijskih službenika se postižu odlični radni rezultati. Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ će nastaviti sa proaktivnim terenskim radom i ubuduće, što je jedan od prioritetnih aktivnosti radi bezbjedne ljetnje turističke sezone i stanja bezbjednosti uopšte”, zaključuje se u saopštenju.
