Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, postupajući po prijavi, u kratkom roku identifikovali i lišili slobode osumnjičenog za krivično djelo oduzimanje vozila.
Naime, tivatskoj policiji je 20. jula prijavljeno da je sa parking prostora u naselju Mažina II otuđeno vozilo marke „WV Polo“.
Preduzetim mjerama i radnjama policija je pronašla oduzeto vozilo na parking prostoru u naselju Kavač, u Kotoru, te identifikovala izvršioca.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru tivatska policija je lišila slobode M.D. (22) iz Republike Hrvatske, sa privremenim boravkom u Tivtu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo oduzimanje vozila.
Jedna od najljepših ljetnjih večeri u Portonovom je Veče vina koje se ove godine organizuje po treći put. U subotu, 29. jula, od 21:00 Portonovi će bit domaćin nekim od najboljih vinara iz regiona i to na magičnom Vista trgu.
Gosti će imati priliku da kušaju vrhunska vina iz 45 vinarija koje će predstaviti različite sorte vina – od bogatih crvenih do suvih i laganih bijelih.
Veče vina u Portonovom je prilika i za druženje, a uz neke od najboljih etiketa koje donose vinari iz regiona ali i svijeta, posjetioci će uživati i u delicijama koje upotpunjuju ugođaj.
Pop zvijezda Jelena Tomašević koje je nastupala i kao specijalna gošća na koncertima najvoljenijeg tenora svijeta Andree Boćelija, specijalna je gošća ovogodišnje Večeri vina, i daće posebnu čar svojim koncertom.
Ovogodišnja Pjaca od filozofa, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt, nosi naziv Vox feminae i predstavlja vrlo značajan program koji se od danas, 24.07. do 26. jula organizuje na različitim lokacijama Kotora i Boke.
Večeras, tokom prve večeri Pjace od filozofa održaće se debatno-umjetnički program pod nazivom Darina regula u Samostanskom kompleksu sv. Nikole u Prčanju, sa početkom u 21 čas.
Programsko veče obuhvata nastup vokalnog ansambla Collegium+, na čelu sa autorkom projekta i dirigentkinjom Draganom Jovanović. Zadatak projekta Collegium+ jeste razvoj platforme za čvršće umrežavanje, neposredniju komunikaciju i razmjenu znanja i vještina mlađih i starijih generacija pjevačica koje žive i rade širom regiona, noseći u sebi impuls zdrave saradnje i promovisanja pravih vrijednosti. Ova ideja se u okviru ovogodišnjeg KotorArta ovaploćuje kroz program Darina regula koji referiše na jedinstveno načelo odnosa prema profesiji i životu koje je profesorka Matić Marović usađivala u svoje studentkinje. Neke od njih nastupiće u svojoj ulozi iz rane mladosti, ovoga puta pjevajući u čast svoje profesorke. Uz nastup ansambla Collegium+ i zvaničnu dodjelu druge Nagrade Darinka Matić Marović, istaknutoj dirigentkinji, pozorišnoj rediteljki i kompozitorki Karmini Šilec, program Darina regula predstaviće i neke od najznačajnijih umjetnica regiona, vizuelnu umjetnicu Andrijanu Vešović, poznatiju kao Zombijanu Bones, nagrađivanu književnicu Lejlu Kalamujić, kao i samu dobitnicu nagrade, Karminu Šilec.
Festival organizuje povratni prevoz solarnim brodom Bella Boka iz Kotora. Stajalište brodića je preko puta Centra za kulturu “Nikola Đurković” sa polaskom u 20 časova i 30 minuta. Ulaz na događaj je besplatan, a ukoliko publika dolazi brodom, potrebno je kupiti ulaznicu za simboličnu cijenu od 5 eura preko Gigstix mreže, njihovog sajta www.gigstix.me, ili širom Crne Gore na odabranim Tobacco S Press kioscima.
Odlučnost i nježnost, ozbiljnost i neposrednost u komunikaciji, takmičarski duh i vjera, naporan rad i vizionarstvo, srećno su se sreli u temperamentu Darinke Matić Marović čija jedinstvena ličnost i djelo predstavljaju glavnu inspiraciju za pokretanje programa Vox feminae. Inspirisani njihovim radom i stvaralaštvom, sa ponosom ističemo da smo domaćini ovako izuzetnim umjetnicama i vokalnom sastavu Collegium- istakli su iz PR službe festivala.
Borba protiv šumskih požara u Grčkoj, posebice onih na turističkom otoku Rodosu, nastavljena je u ponedjeljak, na dan koji će, prema meteorološkoj službi, biti obilježen “blagim padom” temperature prije novog toplinskog vala koji se očekuje u utorak.
Više od 260 vatrogasaca radi na obuzdavanju požara na jugu i zapadu otoka Rodosa u Egejskom moru, gdje je tijekom vikenda evakuirano 30.000 turista tijekom najveće operacije tog tipa provedene u Grčkoj.
Stotine turista, posebice britanskih, njemačkih i francuskih, tražilo je nedjelju navečer u međunarodnoj zračnoj luci Rodos let za povratak kući, a nekoliko zrakoplovnih kompanija obustavilo je letove za otok.
Od ranih jutarnjih sati u ponedjeljak dva helikoptera i dva kanadera nastavila su pružati potporu vatrogascima na tom otoku, jednom od najvažnijih turističkih odredišta u zemlji koje je posljednjih desetljeća nekoliko puta bilo zahvaćeno požarima.
Još četiri požara izbila su prošlog vikenda, uključujući jedan na otoku Krfu u Jonskom moru, također vrlo popularnom među turistima.
Tamo 62 vatrogasca uz podršku dva helikoptera i dva kanadera gase požare u ponedjeljak, prema vatrogasnoj službi.
Požari su također aktivni u ponedjeljak na sjevernom Peloponezu, u Karistosu na jugu otoka Eubeje i u Beociji na sjeveru Atene.
U mnogim je područjima zemlje i dalje na snazi crveni alarm, odnosno ekstremna opasnost od šumskih požara.
Kao i svakog ljeta, Grčku muče šumski požari, često smrtonosni, koji pustoše desetke tisuća hektara šuma i vegetacije.
Ovog je ljeta zemlja doživjela jedan od najdužih toplinskih valova u posljednjih nekoliko godina, prema stručnjacima nacionalne meteorološke službe EMY, s temperaturama do 45°C u središtu zemlje tijekom vikenda.
U ponedjeljak će temperatura “blago pasti” s prognoziranim temperaturama do 37°C u Ateni, dok bi u središtu i na Peloponezu živa trebala doseći 42°C.
Na Egejskom moru predviđaju se jaki vjetrovi do 50 km/h, navodi EMY.
U utorak se očekuje nastavak toplinskog vala s temperaturama do 44°C, prema EMY-ju.
Ljetnja turistička sezona nije na nivou, špic kasni, a turistički poslenici ključni problem vide u nedostatuku direktnih avio-linija i činjenici da Crna Gora nije avio-dostupna destinacija.
Oni upozoravaju da se nakon pandemije koronavirusa nastavlja niz loših sezona, sa sve kraćim špicom i manje elitnih gostiju, ali i da postoji mogućnost da je to posljedica visokih cijena, na koje su, kako tvrde, bili primorani zbog povećanih plata zaposlenih i poskupljenja namirnica, piše Pobjeda.
Direktor hotela Rivijera u Petrovcu Nemanja Kovačević kazao je da sezona nije na nivou i da špic kasni, kao i da bez direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta nema turizma, ni elitnih turista u Crnoj Gori.
„Crna Gora ove godine ima samo 13 letova sedmično iz Njemačke, koja ima 80 miliona stanovnika, i desetak letova sedmično iz Francuske, sa 60 miliona stanovnika. To je poražavajuća činjenica koja govori da nijesmo avio-dostupna destinacija kako bi trebalo, ako želimo da sezona daje rezultate i da bude zamajac razvoja ekonomije. Špic sezone je odložen, sezona nije na nivou, pa se sada se spuštaju cijene“, saopštio je Kovačević.
On smatra da bi u slučaju bolje avio-povezanosti bilo i više interesovanja.
„Na odmor se ide direktnim avio-letovima, a mi nemamo dovoljno tih letova. Odnosno imamo ih smiješno malo, to je ključni problem. I onda mi, privatnici, kolektivno ispaštamo, a nemamo nikog da nas podrži“, objasnio je Kovačević.
Predsezona i postsezona se, prema njegovim riječima, rade sa grupama gdje su profiti blizu nule.
„Zarada je na minimumu. Onda imamo problem sa radnom snagom. Nedovoljno je fleksibilna državna politika za dovođenje radne snage sa strane, iz Indije, Pakistana, Nepala i Tajlanda. Sve to pravi zajedno kombinaciju faktora koja dovodi do toga da nemamo sezonu kakvu bi trebalo da imamo. U Petrovcu su hoteli sada na nekih 70 odsto popunjenosti ili čak manje, a privatni smještaj još nije pun“, rekao je Kovačević.
On je dodao da su hotelijeri u Petrovcu sada spustili cijene, pa se dvokrevetna soba sa polupansionom može naći u hotelu sa četiri zvjezdice po cijeni od 90 EUR za noć.
„Sada su last minute cijene, što je smiješno jer je ovo špic sezone i treba da sve bude puno i da bude 200 EUR soba dvokrevetna u hotelu sa četiri zvjezdice“, kazao je Kovačević.
On je saopštio da se čeka još avgust da se vidi šta će biti.
„Dešava se da nakon pandemije kontinuitet loših turističkih sezona se nastavlja. Crna Gora kao turistička destinacija već duže vrijeme, živi loš, haotičan turizam. Turisti obično dolaze bez najave automobilom iz regiona i onda na recepciji pitaju šta imamo da im ponudimo. Nema interesovanja, upita, nijesmo avio-dostupni, nema strategije razvoja. Nacionalna avio-kompanija radi loš posao od kada nema istočnoevropskog tržišta. Nama bi trebalo da bude fokus na Zapadnoj Evropi i na nordijskim zemljama“, rekao je Kovačević.
Direktor hotela Forza Mare, restorana i poslastičarnice u Kotoru i Porto Montenegru, Bojan Joketić, potvrdio je da je sezona loša. Oni imaju manji porodični hotel, pa ga je lako napuniti, ali primjećuje da kod ostalih nije tako. Ne može, kako je kazao, da ocijeni sezonu, jer je čudna i nepredvidiva.
„Čudna je sezona, manje se troši. Nema radnika, a nema ni kontrole. Inspekcije ne rade kako bi trebalo da rade, sve je stihijski. Da je nešto idealno – nije“, kazao je Joketić.
On je dodao da su gosti trenutno manje platežni nego ranijih godina.
„Možda je razlog to što smo malo podigli cijene, ali skočile su i plate radnicima, sve neke druge stvari, pa su i cijene povećane. Poskupljenja su prouzrokovana platama radnika koje su ove godine znatno veće. Prinuđen si da sobarici daš platu hiljadu EUR. Konobar traži 1,2 hiljade EUR, ali da zna da radi posao, pa prosto sve, a ne zna ni tacnu da nosi. I Hrvatska ima isti problem. Sve što se dešava tamo odražava se i na nas“, rekao je Joketić.
On je dodao da u Kotoru ima ljudi, ali da se očekivalo više.
Školjke Boke – foto Boka News
„Priča se o rekordnoj sezoni, ali nije baš tako. Špica još nema. Odlični su bili mart, april i prva polovina maja, i onda od 15. maja ide pad. Jun i jul su podbacili. Ima samo u saobraćaju gužve, nigdje drugo. Krivi smo možda i mi što smo puno podigli cijene, ali sve je uslovljeno jedno drugim“, saopštio je Joketić.
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović, podsjetila je da je prošle godine sezona počela oko 20. jula.
„Možemo reći da su ove godine gosti počeli ranije, ali kako mjesecima već slušamo o fantastičnoj popunjenosti hotela stvorilo se određeno, za naše uslove nerealno, očekivanje. Nemamo realnu statistiku, polazni podaci nijesu odgovarajući, jer uključuju kako turiste i sezonske radnike i doseljenike. Godinama unazad sezona u privatnom smještaju za većinu traje 30 do 40 dana“, rekla je Džoganović.
Ljetnja turistička sezona nije na nivou, špic kasni, a turistički poslenici ključni problem vide u nedostatuku direktnih avio-linija i činjenici da Crna Gora nije avio-dostupna destinacija.
Oni upozoravaju da se nakon pandemije koronavirusa nastavlja niz loših sezona, sa sve kraćim špicom i manje elitnih gostiju, ali i da postoji mogućnost da je to posljedica visokih cijena, na koje su, kako tvrde, bili primorani zbog povećanih plata zaposlenih i poskupljenja namirnica, piše Pobjeda.
Direktor hotela Rivijera u Petrovcu Nemanja Kovačević kazao je da sezona nije na nivou i da špic kasni, kao i da bez direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta nema turizma, ni elitnih turista u Crnoj Gori.
„Crna Gora ove godine ima samo 13 letova sedmično iz Njemačke, koja ima 80 miliona stanovnika, i desetak letova sedmično iz Francuske, sa 60 miliona stanovnika. To je poražavajuća činjenica koja govori da nijesmo avio-dostupna destinacija kako bi trebalo, ako želimo da sezona daje rezultate i da bude zamajac razvoja ekonomije. Špic sezone je odložen, sezona nije na nivou, pa se sada se spuštaju cijene“, saopštio je Kovačević.
On smatra da bi u slučaju bolje avio-povezanosti bilo i više interesovanja.
„Na odmor se ide direktnim avio-letovima, a mi nemamo dovoljno tih letova. Odnosno imamo ih smiješno malo, to je ključni problem. I onda mi, privatnici, kolektivno ispaštamo, a nemamo nikog da nas podrži“, objasnio je Kovačević.
Predsezona i postsezona se, prema njegovim riječima, rade sa grupama gdje su profiti blizu nule.
„Zarada je na minimumu. Onda imamo problem sa radnom snagom. Nedovoljno je fleksibilna državna politika za dovođenje radne snage sa strane, iz Indije, Pakistana, Nepala i Tajlanda. Sve to pravi zajedno kombinaciju faktora koja dovodi do toga da nemamo sezonu kakvu bi trebalo da imamo. U Petrovcu su hoteli sada na nekih 70 odsto popunjenosti ili čak manje, a privatni smještaj još nije pun“, rekao je Kovačević.
On je dodao da su hotelijeri u Petrovcu sada spustili cijene, pa se dvokrevetna soba sa polupansionom može naći u hotelu sa četiri zvjezdice po cijeni od 90 EUR za noć.
„Sada su last minute cijene, što je smiješno jer je ovo špic sezone i treba da sve bude puno i da bude 200 EUR soba dvokrevetna u hotelu sa četiri zvjezdice“, kazao je Kovačević.
On je saopštio da se čeka još avgust da se vidi šta će biti.
Tivat – Donja Lastva – foto Boka News
„Dešava se da nakon pandemije kontinuitet loših turističkih sezona se nastavlja. Crna Gora kao turistička destinacija već duže vrijeme, živi loš, haotičan turizam. Turisti obično dolaze bez najave automobilom iz regiona i onda na recepciji pitaju šta imamo da im ponudimo. Nema interesovanja, upita, nijesmo avio-dostupni, nema strategije razvoja. Nacionalna avio-kompanija radi loš posao od kada nema istočnoevropskog tržišta. Nama bi trebalo da bude fokus na Zapadnoj Evropi i na nordijskim zemljama“, rekao je Kovačević.
Direktor hotela Forza Mare, restorana i poslastičarnice u Kotoru i Porto Montenegru, Bojan Joketić, potvrdio je da je sezona loša. Oni imaju manji porodični hotel, pa ga je lako napuniti, ali primjećuje da kod ostalih nije tako. Ne može, kako je kazao, da ocijeni sezonu, jer je čudna i nepredvidiva.
„Čudna je sezona, manje se troši. Nema radnika, a nema ni kontrole. Inspekcije ne rade kako bi trebalo da rade, sve je stihijski. Da je nešto idealno – nije“, kazao je Joketić.
On je dodao da su gosti trenutno manje platežni nego ranijih godina.
Kotor – foto Boka News
„Možda je razlog to što smo malo podigli cijene, ali skočile su i plate radnicima, sve neke druge stvari, pa su i cijene povećane. Poskupljenja su prouzrokovana platama radnika koje su ove godine znatno veće. Prinuđen si da sobarici daš platu hiljadu EUR. Konobar traži 1,2 hiljade EUR, ali da zna da radi posao, pa prosto sve, a ne zna ni tacnu da nosi. I Hrvatska ima isti problem. Sve što se dešava tamo odražava se i na nas“, rekao je Joketić.
On je dodao da u Kotoru ima ljudi, ali da se očekivalo više.
„Priča se o rekordnoj sezoni, ali nije baš tako. Špica još nema. Odlični su bili mart, april i prva polovina maja, i onda od 15. maja ide pad. Jun i jul su podbacili. Ima samo u saobraćaju gužve, nigdje drugo. Krivi smo možda i mi što smo puno podigli cijene, ali sve je uslovljeno jedno drugim“, saopštio je Joketić.
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović, podsjetila je da je prošle godine sezona počela oko 20. jula.
„Možemo reći da su ove godine gosti počeli ranije, ali kako mjesecima već slušamo o fantastičnoj popunjenosti hotela stvorilo se određeno, za naše uslove nerealno, očekivanje. Nemamo realnu statistiku, polazni podaci nijesu odgovarajući, jer uključuju kako turiste i sezonske radnike i doseljenike. Godinama unazad sezona u privatnom smještaju za većinu traje 30 do 40 dana“, rekla je Džoganović.
Bogat program četvrtog izdanja manifestacije “Rimska noć” oduševio je sve prisutne na šetalištu u Risnu i Risanskoj pjaci. Dvodnevna manifestacija je počela 22. jula sa programom u potpunosti posvećenom djeci.
Najmlađi su prve večeri imali su priliku da pohađaju vajarsku radionicu u saradnji sa vajarom Ivanom Kapičićem, zatim slikarsko-vajarsku sa Dubravkom Milivojević kao i kreativnu radionicu, a bile su upaljene i baklje uz nadzor vatrogasaca DVD “Bogoljub Brezić” iz Perasta.
Zadovljstvo dobrom posjećenošću prve večeri i senzacionalnim programom upriličenim druge večeri, 23. jula, izrazili su organizatori ispred Turističke organizacije Kotor.
“Bilo je mnoštvo djece, veliko je zadovoljstvo svakako biti dio ovog projekta. Drugo veče su uveličali Andrija Ramadanović koji je prezentovao oružje i držao predavanje o rimskom dobu i Medieval Kotor koji je organizovao mnoge igre zabavnog karaktera za djecu. Održana je i prezentacija rimskih mozaika, a posjeta lokalitetu je omogućena u periodu od dva sata. Takođe, prisutni su mogli da se upoznajeu sa streličarstvom, mogli su da oslikaju lica, naprave rimsku frizuru, a takođe su mogli da se slikaju u rimskim odorama,” objasnila je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.
Velika atrakcija za najmlađe posjetioce druge večeri održavanja manifestacije bio je punk Streličarskog kluba “Kotor”, koji je na bezbjedan način svim zainteresovanim približio discipline streličarstva.
“Pokušavamo da budemo neizostavni na ovakvim manifestacijama kako bi sugrađanima i prijateljima predstavili ovaj olimpijski sport, ali i umjetnost vještine gađanja lukom i strijelom. Upravo zbog toga smo ovdje kako bismo djelićem klupske opreme, koja je u potpunosti bezbjedna za sve generacije i uzraste, a posebno za djecu, dočarali duh starih vremena,” kazao je predstavnik Streličarskog kluba Kotor, Nikola Vukčević.
Zahvaljujući kontinuiranoj saradnji sa TO Kotor, svoje značajno mjesto na manifestaciji “Rimska noć” pronašli su i predstavnic društva Medieval Kotor.
“Mi smo ovdje da malo animiramo djecu, oživimo istoriju i da pokažemo važne elemente za istorijsku rekonstrukciju. Značaj događaja kakav je Rimska noć je u tome da se ljudi povežu sa nekom zaboravljemo dimenzijom istorije ovog mjesta. Najmlađima ulazi u svijest da je ovo grad iz nekog davnog, rimskog perioda, te im je to zanimljivo, bajkovito. Cilj je da se oni inspirišu sada, kako mi za nekih 15, 20 godina djelovali ispravno i shodno sa vrijednošću ovog mjesta,” ispričao je Milosav Vanja Pavlović ispred Medieval Kotor.
Nakon edukativnog i zabavnog sadržaja koji je ponuđen na šetalištu, bogat program manifestacije se nastavio na Risanskoj pjaci, gdje su prisutni sa uzbuđenjem dočekali nezaboravni performans Dioklecijanove legije i njenih gladijatora.
“Dijoklecijanova legija je studentsko udruženje koje se bavi promovisanjem rimske kulture na području Splita i okruženja u Dalmaciji, trenutno brojimo 25 do 30 članova. Ovo nam je svima radost, hobi, uživancija. Na ovaj način smo nastavili dugogodišnju saradnju sa Risnom i TO Kotorom, svake godine smo ovdje da uveličamo “Rimsku noć”. Izgledamo dobro i izuzetno radimo rimske formacije i gladijatorske borbe, te se nadamo da će nas zvati i iduće godine,” kazao je jedan od članova Dioklecijanove legije koji se ovom prilikom našao u ulozi Centuriona.
Nastup Dioklecijanove legije se i ovog puta pokazao izuzetno uspješnim, te je cijela publika uzbuđeno pratila svaku formaciju, borbu gladijatora i tačku plesačica, dok su najviše uživala djeca.
Rimska noć 2023.
“Ljudi bi zaista trebali doći pogledati baš ovakve nastupe jer je riječ o pokazivanju kulture koja se prije događala na ovom mjestu. U pitanju je kulturološko uzdizanje za ljude koji gledaju, ali i takođe za nas,” pojasnio je voditelj iz Dioklecijanove legije.
Vrhunac večeri bili svakako su plesovi sa sabljama i vatrom koje su spretno izvodila “Ujedinjena plemena”, koja čine skupine plesnih grupa Walde i Niprije kao i udruženja Red Rays i Vodorige.
Na samom kraju, svi prisutni su imali priliku da se zaslade delicijama koje su za mnogobrojne posjetioce vrijedno pripremile Žene Risna.
“Veliku zahvalnost dugujemo NVO Žene Risna, Mjesnoj zajednici Risan, Komunalnom preduzeću i DVD “Bogoljub Brezić”iz Perasta, koji su nam kao i do sada asistirali u svim ovim dešavanjima, Posjećenost je bila jako velika, mi smo kao organizatori veoma zadovoljni. Ovo nam je pokazatelj da ova manifestacija ima veliki potencijal da postane tradicionalna te da su mještani i naši dragi gosti veoma zadovoljni,” podvukla je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.
„Čuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati”
Povodom odlične julske posjete gostiju koji su napunili crnogorske plaže, kao i tropskih temperatura i visokog nivoa ultravioletnog zračenja, aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su od početka tekućeg mjeseca, a naročito vikendom, pojedine plaže na crnogorskom primorju od plaža na tivatskoj rivijeri (Belane, Gradska plaža, Kalardovo, Kamelija, Oblatno, Opatovo, Palma, Plavi horizont, Stara i nova Račica, Seljanovo, Verige), pa preko kotorskih od Stoliva do Kostanjice sve do krajnjeg zapada i novskih plaža od Kamenara do Igala i Njivica), gdje su prisutnim gostima dijelili edukativni materijal CDPR-a.
U brošuri „Čuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati” koja je znajući i očekujući da će ogroman broj turista posjetiti ove godine Crnu Goru odštampana u velikom broju primjeraka, pobrojane su preporuke CDPR-a u vezi nekih koristi od sunčanja,
ali su navedene i štetnosti od efekata sunčanja, koje ne zastarijevaju, već naprotiv doprinose da Vi i Vaša koža brže starite i obolijevate.
Tako su u pomenutoj brošuri navedene osnovne naznake vezane za navedenu temu, a to su:
da je sunčanje zdravo, što nije potpuna istina, kako se mjeri nivo ultravioletnog zračenja (UVZ-a), koliki je rizik obolijevanja od kancera kože, velika zabluda da tumore kože ne treba operisati, jer je hirurška intervencija zapravo najbolji, a često i jedini način liječenja ovih tumora i ne smije se odlagati i na kraju najvažnija preporuka:
REDOVNO KONTROLIŠITE SVOJU KOŽU!
Istovremeno su u brošuri dati savjeti da postupate „Pametno sa suncem”, gdje je nabrojano osam osnovnih preporuka, kao što su:
1.ne sunčajte se između 10 i 17 sati,
2.tražite sjenku ili je stvarajte,
3.nosite šešir sa širokim obodom,
4.nosite naočari za sunce,
5.pokrijte ruke i noge,
6.nosite bijelu ili svijetlu laganu odjeću,
7.nanesite kremu za sunčanje (sa faktorom minimum 30) i
8.bebe mlađe od godinu dana vrlo malo ili uopšte ne iznosite na sunce.
Žene čekaju kupce u ribarskoj luci Kasimedu u Chennaiju u Indiji nakon dvomjesečnog lovostaja, čiji kraj je jedva dočekalo oko trideset i pet hiljada ribara koji tamo žive.
Već dugi niz godina ribari se žale na neadekvatne uslove rada, najviše na nedostatak infrastrukture i nisku razinu higijenskih uvjeta u luci, zbog čega ne mogu plasirati svoj ulov strancima, pa se snalaze na razne načine prevozeći ribu u druge regije, poput Goe i Kerale. No i za takav transport nedostaje im operativnoga kapaciteta.
Lani je njihova egzistencija bila posve neizvjesna jer je vlada kasnila s isplatama naknada za vrijeme lovostaja, pa su u pitanju bile čak i školarine za djecu ribara.
Proteklo je punih 19 godina otkako je Stari most u Mostaru zasjao punim sjajem i drugi put spojio obale Neretve. Otvaranju obnovljenog Starog mosta prisustvovao je veliki broj gostiju iz svijeta, čak 56 stranih delegacija, a tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić poručio je da je obnova ujedno pobjeda mira i suživota u Mostaru i Bosni i Hercegovini. Događaj na platou ispod mosta pratilo je više od 500 akreditovanih novinara.
Inicijativu o obnovi odmah po završetku rata pokrenuo je tadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević. Već 1996. tokom posjete Mostaru, predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel izrazio je spremnost da Vlada Republike Turkye u potpunosti finansira izgradnju, što nije prihvaćeno zbog ideje međunarodnog projekta, pa je Turkiye postala prvi počasni donator.
Podrška obnovi uskoro je stigla iz drugih zemalja svijeta. Uz pomoć američke administracije, donacije za izgradnju uručile su Francuska, Nizozemska, Italija, Hrvatska, Aga Khan Foundation, Irsica,Word monument fond i druge institucije i pojedinci. Projekat su u partnerstvu sa Gradom Mostarom preuzeli Svjetska banka i UNESCO.
Važnu ulogu u samoj obnovi imala je u tom trenutku mlada arhitetktica iz Mostara Maja Popovac. Bila je to, kako kaže, prekretnica u njenoj profesionalnoj karijeri.
“Veliki projekat i veliki tim ljudi. Svaki novi dan za mene je bila nova škola. Kada je riječ o samom poslu, mostovi su od tada u mom fokusu. Mostar danas ima spomenik koji želi vidjeti, dodirnuti i na njega kročiti pola svijeta. Most je uprkos ljudskoj zlobi značio vedriju budućnost za našu djecu i za nas“, govorila je Popovac.
Godinu nakon obnove most je uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Stari most je izgrađen prema nacrtima turskog arhitekte Mimara Hajrudina između 1557. i 1566. godine. Srušen je 9. novembra 1993. granatama ispaljenim sa položaja Hrvatskog vijeća obrane. Nedavno je Centar za mir Mostar objavio snimke granatiranja sa položaja HVO-a. Upravo će Centar za mir večeras simbolički, odaslati čestitku i poruka zahvalnosti svima koji su dali doprinos i uzeli učešće u obnovi mosta, skokom sa prelijepog luka uz baklje tačno u 22 sata.
Jubilarna 20. Fašinada cup regata uspješno završena ceremonijom dodjele nagrada u subotu u Perastu.
Tokom dva dana takmičenja, jedrilo se po slabom do umjerenom oštrijalu na relaciji Perast-Tivat. Na regati je učestvovalo 42 broda sa 170 članova posade, raspoređenih po klasama: Open, Race, J70, Katamaran i Ojedrene barke.
Titulu najbržeg broda na regati i prelazni pehar osvojio je brod Stravaganzza, sa skiperom Nikom Kmetovićem iz JK Orsan.
Regata “Fašinada Cup” se ove godine održana je po 20. put u čast lokalnog običaja “Fašinada” koji se u Perastu održava od 1452. godine.
20. Fašinada cup regata – foto Dalibor Ševaljević
Regata je realizovana uz pomoć Opštine Kotor, T.O. Kotor i Porto Montenegro Yachting Club-a, kao i tradicionalnih sponzora “Unibrand”, “Bellatrix yachting”, “Golden Group”, “Miro&sons”, “Brokva”, “Kotorska suvenirnica”, “Fleka” i “Pixap”.
Jedriličarski klub Lahor zahvaljuje svim učesnicima i želi im dobar nastavak
jedriličarske sezone.
