Kompanija „Nuka home Montenegro“ u Poslovnom centru Marinović Radanovići, specijalizovana je za prodaju hotelskog programa i tekstila za domaćinstvo, njeguje tradiciju dugu sedam decenija
Šta se dogodi kada uspješna preduzetnica iz Kotora na međunarodnom sajmu u Budvi prepozna vrhunsku posteljinu namijenjenu za hotele i apartmane?
I kvalitet i pristupačna cijena
Prvo opremi svoje apartmane, a onda direktno s proizvođačem dogovori saradnju kako bi ista posteljina bila dostupna i u Crnoj Gori.
Kvalitetan tekstil sa Bliskog Istoka – bilo da je od 100% pamuka, saten, damast, ili kombinacija 80% pamuk-20% poliester, zahvalan za sve koji ne vole peglanje… i sve to u kućnoj, ali i hotelskoj varijanti, satkano u gustoći 300 kako bi izdržalo pranje preko 1000 puta.
Kupac je uvijek u pravu, zato preduzetnica, Mirjana Petrović svoju saradnju temelji direktno sa fabrikom koju vodi porodičnoj kompaniji „Nuka“, tradicije duge sedam decenija iz Kosovske Mitrovici.
Mirjana Petrović
Ovime je, osim redovnog programa svojim kupcima omogućila isti asortiman, ali prema posebno željenim dimenzijama i/ili s ugrađenim logom.
Na adresi Poslovnog centra Marinović u Radanovićima, „Nuka home Montenegro“ je izložba artikala za sve s osjećajem za lijepo, kao i za one sa iskustvom za kvalitet. I sve to po cijenama pristupačnim za kupca prosječne kupovne moći.
Oni skloniji “starinskom” dizajnu posteljine, u poslovnom postoru u Radanovićima naići će na izložbu jastučnica kakve su u svečanim trenucima koristile naše bake, a tu su i perjani jastuci, što je danas rijetkost.
Lokalni turistički inspektori u Budvi za mjesec su izrekli 13 prekršajnih naloga, odnosno kazni u visini od 15 hiljada EUR za neprijavljivanje privatnog smještaja, saopštio je rukovodilac Sekreterijata za turizam budvanske Opštine, Đorđe Šćepanović.
On je kazao da je Sekretarijat na današnji dan izdao 2,1 hiljadu odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, što je deset odsto više nego u rekordnoj 2021. godini, prenosi portal RTCG.
Šćepanović je rekao da je na današnji dan u odnosu na 2021. godinu deset odsto više privatnih smještaja, a u odnosu na prošlu čak o 20 odsto više.
“Ukupan broj izdatih odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti je 2,1 hiljadu ili 35 hiljada kategorisanih ležajeva”, naveo je Šćepanović.
On je dodao da je ponijeto 560 zahtjeva za dobijanje odobrenja obavljanja ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu, od čega je 550 odobreno.
Šćepanović je kazao da za produženo radno vrijeme trenutno imaju deset zahtjeva i naplaćenih četiri hiljade EUR, dok je za izvođenje muzičkog programa ili emitovanje akustičnih uređaja u objektu predato je pet zahtjeva i naplaćeno oko dvije hiljade. Podnijeto je i deset zahtjeva za kategorizaciju ugostiteljskih objekata.
On je rekao da je povećana kontrola lokalnih turističkih inspektora.
“Oni su za mjesec na terenu sačinili 170 zapisnika, izrekli 13 prekršajnih naloga, odnosno kazni u visini od 15 hiljada EUR”, saopštio je Šćepanović.
On je naveo da su u Opštini maksimalno pojednostavili proceduru prijave i smanjili takse i poručio Budvanima da im se više isplate da prijave goste nego da rade ilegalno.
U samo nekoliko dana dvije jahte napravile su ozbiljne pomorske nesreće na Jadranu. Je li u pitanju neopreznost ili neiskustvo nautičara?
Umjesto u marini jahta je završila na hridi. Nikola i prijatelj prvi su priskočili u pomoć.
“Nije tu bilo puno razmišljanja, jako je ružno izgledalo pa smo odlučili odmah sjesti u auto i gas da vidimo ako se može na neki način pomoći. Kad smo došli, tamo smo vidjeli da nikome u principu nije ništa. Oni su naravno bili u šoku, nije im bilo jasno što se dogodilo”, rekao je Nikola.
To sada rasvjetljava i istraga. Šestero Slovenaca pukom srećom prošlo je bez ozljeda. Ni štete za okoliš nema.
“Normalno da će voditelj biti procesuiran jer nije vodio navigaciju kako je trebalo voditi, ugrozio je ljude, mogao je ugroziti i morski okoliš. Sve se to, hvala Bogu, nije dogodilo. Imao je uredno izdanu vinjetu, nije bio alkoholiziran”, poručio je lučki kapetan Darko Glažar.
Skiper u Makarskoj napravio je krš i lom. S 37 metara dugom jahtom oštetio je pet brodica. Problema na moru ima i u Puli. Neoprezni nautičari znače povećan broj intervencija, donosi reporterka Dnevnika Nove TV Katarina Jusić Mezga.
sne dubine na koje se ide, u sidrenju da se pazi prilikom sidrenja. Mi godišnje unutar naše baze imamo desetak dosta teških nasukavanja i kasnije odsukavanja”, objasnio je Goran Savčić, voditelj EmergenSea baze Pula.
ACI marina slavi 40 godina, a Gunther već 11 godina svoju jahtu drži u Ičićima. Ima i nekoliko savjeta za sigurnu plovidbu.
“Gledati ispred sebe, pratiti vremensku prognozu, situaciju na moru i slušati obalnu radijsku postaju”, rekao je Gunther Hayn, nautičar iz Austrije.
Ove je godine na Kvarneru izdano pet posto više vinjeta za plovidbu nego lani. Dozvola se dobiva nakon položenog ispita.
“Općenito, navigacija pa onda je tu pogonski kompleks, stroj, komunikacija, meteouvjeti i komunikacija u smislu prve pomoći, ali i u slučaju distresa, što ljudi moraju znati, to moraju znati na engleskom jeziku. Njih se pita i praktični dio, čvorovi i izbjegavanje, ali praktični dio prepušten je njima i to uvijek upozoravamo – ovo što ste danas dobili ne znači da ste iskusan pomorac”, napomenuo je Glažar.
Zato na plovidbu uvijek ponesite i oprez kao najboljeg suputnika. Sezona se tek zahuktava.
Više od 3.220 osoba prijavljeno je za ovogodišnji “Marš mira”, trodnevno pješačenje u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, a koji simbolizuje čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se u ljeto 1995. godine dogodilo u Srebrenici i okolini, javlja Anadolu.
Učesnici “Marša mira” pješače od Nezuka do Potočara i Srebrenice – obrnutim smjerom od onoga kojim su Srebreničani tog ljeta ’95. bježali pokušavajući doći do slobodnog teritorija. “Marš mira” su pokrenuli preživjeli Srebreničani.
“Marš mira” za preživjele simbolizuje čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se dogodilo u Srebrenici.
“Ovo je 19. ‘Marš mira’ koji se održava u okviru obilježavanja godišnjice stradanja Bošnjaka zaštićene zone UN-a Srebrenica. Skoro pa u potpunosti je sve spremno da krene ‘Marš mira’. Trasa je očišćena, pokošena, uređena pa čak i oni najizazovniji dijelovi – Buljim i buljimski potoci – su dovedeni do toga da budu sigurni za sve učesnike ‘Marša mira’ i da budu prohodni”, rekao je Suljo Čakanović, predsjednik pododbora za “Marš mira”.
Prema njegovim riječima, ostali su samo još neki detalji.
“Logistička podrška je spremna, medicinska pomoć i sve druge pomoći su spremni. Sutra krećemo iz Nezuka, a u Potočare dolazimo 10. jula. Na tom putu ćemo na važnim mjestima održati historijske časove. To su svjedočenja onih koji su preživjeli genocid. Imamo oko 3.220 prijavljenih, što nije konačan broj jer svake godine imamo onih koji se ne prijave, ali dođu da učestvuju jer ne moraju biti prijavljeni svi koji učestvuju u ‘Maršu mira’. Prijave vršimo radi evidencije i pripreme organizacije. Najviše prijavljenih je iz evropskih zemalja. Imamo zapažene grupe i iz Amerike, Australije… Imamo oko 70 organizovanih grupa”, pojasnio je Čakanović.
Učesnicima je uputio apel da se drže kodeksa ponašanja u toku “Marša mira”.
“Skoro na svakom pedlju trase ‘Marša mira’ imamo ekipe medicinske pomoći, helikoptersku podršku Oružanih snaga BiH… Ništa nismo prepustili slučaju”, dodao je Čakanović.
On je podsjetio da je cilj “Marša mira” odavanje počasti nevino ubijenim žrtvama genocida jula 1995. godine.
“Proboj je bio dug 110 kilometara i na tom putu su mnogi položili živote”, poručio je Čakanović.
“Marš mira” se organizuje u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
“Marš mira” uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U “Maršu mira” prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.
”Marš mira” traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici “Marša mira” dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijevala je solidnu fizičku spremnost učesnika.
Kolonu “Marša mira” svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
Učesnici “Marša mira” nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.
U požaru u staračkom domu šest poginulih, preko 60 ozlijeđenih Foto: Claudia Greco / Reuters
Šest ljudi je izgubilo život dok je najmanje 68 ozlijeđeno u požaru koji je tijekom noći izbio u domu umirovljenika u Milanu, priopćile su u petak talijanske hitne službe.
Luca Cari, glasnogovornik nacionalne vatrogasne službe, potvrdio je broj poginulih, dodajući da je troje ozlijeđenih u kritičnom stanju, 15 s ozbiljnim, ali ne i po život opasnim ozljedama, dok je 50 ljudi pretrpilo lakše ozljede.
Također je rekao da je požar ugašen te da je pokrenuta istraga o uzroku požara.
Milanski gradonačelnik Giuseppe Sala je rekao da je požar ugašen vrlo brzo, ali da se potom oslobodio toksični dim.
Prema medijskim izvješćima, požar je izbio u četvrtak nešto prije ponoći u staračkom domu u jugoistočnoj milanskoj četvrti Corvetto.
Premijerno predstavljanje knjige „Kapetan Stevan Vukotić“, o prvom Bokelju koji je oplovio svijet, autora Predraga Kuzmanovskog dogodiće se u Đardinu JU Muzeja i galerije Tivat u ponedjeljak 10. jula u 21 sat.
Bogata istorija Boke Kotorske izrodila je veliki broj značajnih ličnosti, jedna od njih je dugo prećutani i neistraženi Grbljanin kapetan Stevan Vukotić, koji je kao navigacioni oficir ruskog istraživačkog ratnog broda „Predprijatije“ bio hronološki prvi Južni Sloven koji je oplovio Zemljinu kuglu prije tačno dva vijeka, u periodu 1823 – 1826. godine. Za njegov podvig Ruska carska ratna mornarica ga je odlikovala ordenom Svete Ane drugog reda, da bi se njegova blistava karijera nastavila uzlaznom putanjom sve do prerane smrti 1833. godine. O njemu je detaljno istraživanje preuzeo kapetan Predrag Kuzmanovski i kao rezultat dugogodišnjeg truda pred javnošću će prvi put biti predstavljena ozbiljna istorijska studija o životu i karijeri ovog značajnog moreplovca u Đardinu JU Muzej i galerija Tivat u ponedjeljak 10. jula 2023. u 21 čas. O knjizi će pored autora govoriti i Siniša Luković, novinar i publicista, Peko Mazarak, potomak kapetana Vukotića i Danijela Đukić, direktorica tivatskog muzeja. Pred publikom će se prvi put pored knjige naći i brojne ilustracije iskorišćene u knjizi, a promociju će uveličati i prvi majstorski izrađeni model ratnog broda „Predprijatije“.
Po rečima autora: „Ne mogu da sakrijem sreću što je rezultat moga dugogodišnjeg rada pred javnošću. Konsultujući brojne domaće i strane arhive, svu dostupnu literaturu, mislim da sam uspio da na jednom mestu posložim sve važne činjenice o kapetanu Stevanu Vukotiću, prvom Bokelju i Srbinu koji je oplovio našu planetu. Kao kapetan duge plovidbe, smijem reći da to ni danas nije lak i mali poduhvat, a u vremenu jedrenjaka i tog stepena razvoja tehnike on je bio ogroman. Počastvovan sam što je tivatski muzej kao institucija izrazio želju da se knjiga premijerno predstavi baš u njihovom prelepom đardinu, tu nadomak istorijom bogate lokacije „Arsenala“ i pomorskog parka. Mi pomorci najbolje znamo koliko smo svi jedna porodica kada smo na moru, i koliko nam je važno što znamo da pripadamo istorijskom nasljeđu takvih velikana poput kapetana Stevana.“
Siniša Luković, novinar i publicista, jedan od najvećih stručnjaka u oblasti maritimne istorije Boke Kotorske obradovao se knjizi o kapetanu Vukotiću: „Prije svega, izuzetno mi je drago što ću u muzeju imati priliku da se ponovo popričam sa dva sagovornika koja su učestvovala u dokumentarnoj TV seriji „Boka pomorska“, upravo u epizodi o našim prvim cirkumnavigatorima kapetanima Stevanu Vukotiću i Ivu Visinu. Ni jedna činjenica, ni jedna značajna ličnost naše slavne istorije ne smije biti prećutana i drago mi je što je kapetan Kuzmanovski uspio da detaljno istraži sve izvore i objavi knjigu o Vukotiću. Takav pohod zahtjeva izuzetan trud i odricanje, kako me je sopstveno iskustvo naučilo. Ali ta istorija i ta tradicija su korjeniti dio našeg kolektivnog identiteta, određuju pogled na svijet i kako nas svijet vidi.“
Danijela Đukić, direktorica JU Muzej i galerija Tivat, ističe da je ovaj događaj još jedan u seriji pratećih događaja retrospektivne izložbe „Pozornica snova“ povodom pedeset godina slikarskog rada Zorana Mujbegovića, koju organzuju zajedno sa Udruženjem „Šta hoćeš“ iz Beograda: „Smatram da smo uzburkali ovu kulturnu sezonu u Boki Kotorskoj, da smo ponudili drugačije i zanimljive sadržaje, o čemu svjedoči i sve veći broj posjetilaca koji vide JU Muzej i galeriju Tivat kao vitalan prostor visoke kulture i očuvanja kulturnog nasleđa. S obzirom da je pomorska istorija ključni dio našeg nasljeđa, čast nam je što imamo priliku da premijerno javnosti predstavimo knjigu o kapetanu Stevanu Vukotiću, prvom našem čovjeku koji je oplovio svijet.“
Pozivamo vas na humanitarni bazar ‘Srcem za Feđu Alkovića’ koji organizuju NVO Naša Akcija i Meštrice Kotora!
Pridružite nam se u Kotoru na Rivi 8. i 9. jula, kako bismo zajedno pružili podršku Feđi i njegovoj porodici. Prvog dana bazar će biti otvoren od 8.00 do 11.00, a drugog dana od 18.00 do 21.00 časova.
Svi ste pozvani da donirate koliko možete i pokažete solidarnost. Svaka vrsta pomoći je dobrodošla i od velike važnosti za Feđino zdravlje i oporavak.
Na bazaru ćete pronaći predivne ručno izrađene delicije koje su Meštrice Kotora pripremile za vas!. Sve prikupljene donacije će biti iskorišćene za Feđino liječenje i pružanje neophodne podrške.
Pokažimo zajedno da naša akcija može napraviti veliku razliku! Dijelimo ljubav i podršku jer zajedno možemo uraditi mnogo više.
Pozovite svoje prijatelje, porodicu i sve koji žele da učestvuju u ovoj divnoj akciji. Svaki korak je važan i svaka donacija će imati veliki uticaj na Feđin život.
Hvala vam na podršci i velikodušnosti! Vaša pomoć znači sve za Feđu i njegovu porodicu. Vidimo se na bazaru ‘Srcem za Feđu Alkovića’!
U izviđačkom odmaralištu na Glavatima, kojim gazduje Izviđački odred „Dragan Cerović-Gigo“ iz Nikšića, trenutno boravi 50-oro djece, koliko ima i ležajeva. Sve su to izviđači iz Nikšića, uglavnom gimnazijalci i učenici Osnovne škole „Ratko Žarić“, koji imaju priliku da pod izuzetno povoljnim uslovima ljetuju na moru. Došli su 1. jula i ostaće ovdje deset dana, uživajući u kupanju, sunčanju i raznim izviđačkim aktivnostima. Odmaralište vodi i sve aktivnosti organizuje Mijat Božović, predsjednik Izviđačkog odreda, uz asistenciju dva starija vodnika- Aleksandra Raškovića i Vuka Žižića, dok je još petoro njih završilo školu za vodnike, tako da su kadrovski ojačani.
-Ovaj boravak im puno znači, jer kroz druženje zavole prirodu, nauče da je cijene, a prilika je i da upoznaju bokeljsku sredinu i kulturu. Lijepo je što smo došli u vrijeme održavanja Kotorskog festivala pozorišta za djecu, tako da mnogi od izviđača prate predstave. Djeca za smještaj plaćaju simbolično po deset eura za dan, u šta su uključeni i hrana i prevoz, objašnjava Božović za Boka News.
Odmaralište najstarijeg odreda u Crnoj Gori
Ističe da će tokom boravka u odmaralištu i kampu u dvorištu, pored kupanja i uživanja na plaži, djeca imati priliku da usavrše plivačke vještine uz instruktora Dada Jaganjca, prvaka Crne Gore u plivanju, u saradnji sa vodnicima odreda. Održavaju se radionice iz izviđačkih vještina, svakoga dana uči se čvorovanje, snalaženje u prirodi, zabavni program, osmišljavaju se skečevi…
Odmaralište je otvorenoN za sve zainteresovane izviđačke organizacije svijeta, već su ovdje boravili izviđači iz Izraela, a najavljuju se manje grupe iz inostranstva- iz Austrije, Belgije, Sjeverne Makedonije. Ovdje se održava i Izviđačka liga, takmičenje u sportskim aktivnostima, koju je Boka news ispratio.
Iako se objekat koristi isključivo za edukaciju mladih, vlasnik plaća visok porez.
– Ovo mjesto služi za obuku izviđača, to je mala škola i mi nemamo nikakvih prihoda i, s obzirom da smo nevladina organizacija, smatramo da je porez visok– 2400 eura godišnje. Uz to plaćamo komunalije- za dva mjeseca oko 300 eura, plus struju, dok vodu imamo industrijsku, kaže Božović.
Radosti ljetovanja
Potsjeća da je prvi izviđački odred u Zetskoj banovini osnovan davne 1928. godine pod imenom „Tibor Sekelj“, a poslije 1954. godine je obnovljen pod imenom „Dragan Cerović-Gigo“, koji je bio član izviđačkog „stega“. Zahvaljijući dobrim kontaktima Elektroprivrede Nikšić i Gimnazije, uplaćena su sredstva za rad izviđača i tako je kupljen ovaj objekat-kamp na Glavatima i plac na Žabljaku. Odmaralište na Glavatima je obnovljeno prije deset godina.
Programi KotorArt-a „Pjaca od džeza“ i „China stage“
Ljubitelji klasične, džez i world music imaće priliku da u sklopu KotorArtovog programa Pjaca od džeza uživa u izvedbama Jakoba Štajnkelnera iz Austrije, nekonvencionalanog umjetnika, kompozitora koji svira na štajerskoj, dijatonskoj harmonici. Svoj solo nastup održaće 16. jula, na Pjaci od muzeja, kao i u Luštici Bay sutradan, a partner ovog koncerta je Ambasada Austrije u Crnoj Gori.
Poznata su po pažljivo urađenim obradama najrazličitijih žanrova, od roka do džeza, beogradski kaver bend „Grupa 3“, koju čine Ivan Propadović, vokal i gitara, Aleksa Matić, vokal i bubnjevi i Dejan Ipač, bas gitara, nastupiće 23. jula.
Pijanistkinja Ema Popivoda nastupiće u nedjelju, 30. jula uz kamerni ansambl „Profundis“ i dirigentkinju Đurđicu Dašić na koncertu pod nazivom „Supersonic“. Program obuhvata „Varijacije na temu Franka Bridža, op. 10“ engleskog kompozitora Bendžamin Britna, kao i autorske „Supersonične komade“ Eme Popivode. Partneri koncerta su Ministarstvo kulture Sjeverne Makedonije, Yamaha i Euro-Unit.
Prva mađarska world music grupa „Cimbaliband“ koja je nastupila na Festivalu Eurosonic Noorderslag, 2013. godine, nastupiće u nedjelju, 6 avgusta, u Luštici Bay, a partner koncerta je Ambasada Mađarske u Crnoj Gori. Ovaj multikulturalni bend pruža publici šokantno iskustvo pomoću virtuoznih instrumentalnih solističkih dionica, humora kroz muziku i istorijskog pogleda na Balkan. Otvoreni prema različitim kulturama, muzičari svojim repertoarom pružaju nezaboravno iskustvo putovanja kroz vrijeme i prostor. Ova grupa jeste živi protagonista mota Evropske unije – Ujedinjeni u različitosti. Ansambl čine Balaž Unger, cimbal, glas, Kornel Varga, gitara, vokal, Mate Soljmoši, violina, Gergelj Tot, kontrabas, Lerinc Baboš, bubnjevi, udaraljke.
Cimbaliband
Koncert Njemačkog nacionalnog omladinskog džez orkestra – „BuJazzO“, oficijelnog ansambla Federalne Republike Njemačke, pod vođstvom džez saksofoniste Nils Klajna, najavljen je završnici festivala, 13. avgusta u Kotoru i 14. avgusta u Luštici Bay. Orkestar je osnovao Peter Herbolchajmer, 1988. godine. Smatra se visokokvalitetnom sponom između edukacije, s jedne, i karijere, s druge strane, te odličnom „fabrikom“ talenata iz koje izlaze uspješni džez muzičari. Partner ovog značajnog koncerta je Ambasada Republike Njemačke.
Ovogodišnji serijal China stage okuplja mlade i renomirane kineske umjetnike na dva koncerta, kao i završni koncert pobjednika međunarodnog takmičenja Ciao competition. Pijanistkinja Đažuej Li, pijanista Bočeng Wang i sopranistkinja Sjaotong Duan nastupiće 22. jula, dok će oboista Lin Ćing i pijanistkinja Lju Guejđing održati koncert 27. jula u Crkvi Sv. Duha, koncertnoj dvorani Muzičke škole. Na istoj lokaciji, 28. jula, publici će se predstaviti pobjednici međunarodnog takmičenja Ciao competition koji se održava u nekoliko zemalja, dok su organizatori odabrali Kotor i festival KotorArt za finale takmičenja, dodjelu diploma najboljima i završni koncert.
Žičara Kotor Lovćen – stanica Kuk – radovi u toku jul 2023. – foto Boka News
Iako je svečano otvaranje žičare Kotor – Lovćen bilo najavljeno za 13. jul, ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je u Info plusu na Adria televiziji da se to ipak neće dogoditi tog dana.
Đurović je rekao da nema tačan datum otvaranja žičare.
„Ja se nadam da će biti tokom jula. Nije to tako jednostavno, a i ono što je urađeno, urađeno je u rekordnom roku. Mislim da će to biti prava atrakcija za Crnu Goru“, rekao je Đurović.
Prema njegovim riječima, zadovoljni su početkom sezone koja je, kako je ocijenio, fantastično krenula.
„Prihodi bolji nego ikada. Trenutno u Crnoj Gori boravi nešto preko 106.000 turista, što je 13 odsto vise nego prošle godine u istom periodu. Brojni brojni ugostitelji i hotelijeri su zadovoljni. Golim okom može da se vidi da je Crna Gora popunjena. Nadam se da ćemo to finalizovati sjajnim prihodima“, naveo je ministar.
On je istakao da je poslednjih dana nastala “gungula” oko crnonogrskih aerodroma, ali da, kako je naveo, “niko neće da kaže istinu”.
„Istina je da je infrastruktura takva zadnjih 15-20 godina, a broj turista je veći i prirodno da su i gužve veće. Zalažemo da se pitanje aerodroma riješi, a to je značajno pitanje. Prvo su nam kazali da se time ne može baviti Vlada u tehničkom mandatu, a sada se pitaju što nijesmo ništa uradili“, podvukao je on.
Žičara Kotor Lovćen – stanica Kuk – radovi u toku jul 2023. – foto Boka News
Đurović navodi da naredna Vlada treba da se pozabavi aerodromima i odluči da li će biti koncesija ili će država ulagati.
Objašnjava i da je veoma zadovoljan urađenim u sklopu svog resora.
„Rezultati su vidljivi, od obuzdavanja inflacije, podsticaja za preduzetništvo, izrade brojinih zakona…Kako će se boriti sa inflacijom i šta će biit sa projektom Stop inflaciji je pitanje za sledeću Vladu i ministre“, naveo je on.
Komentarišući formiranje buduće vlasti, Đurović se nada da će većina oko Pokreta Evropa sad brzo formirati 44. Vladu.
„Ona je najavila mnogo, ima obećanja po raznim pitanjima. Ostavljamo im zdravu situaciju, ekonomski parametri su dobri. Crna Gora je sada jedna od vodećih zemalja po BDP-u, idemo dobrim tempom. Ministar finansija je danas najavio da bi 2025. mogli svesti javni dug na 60 odsto, što je dobra situacija“, zaključio je Đurović.
