kontrola slovenske policije na granici s Hrvatskom , Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Slovenija je ponovno uvela kontrole na granici sa Hrvatskom. Riječ je o privremenoj mjeri zbog povećane opasnosti od terorističkih napada nakon eskalacije rata na Bliskom istoku i većeg priljeva ilegalnih migranata. Na snazi će biti 10 dana.
Na granici Hrvatske i Slovenije 12 je graničnih prijelaza za međunarodni putnički i teretni promet – dakle za građane Europske unije i treće zemlje, ostali su samo za državljane zemalja članica Unije, te – Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Švicarske. Svi ostali – na tim prijelazima – neće moći prijeći granicu dok je ova mjera na snazi.
Koparska policija evidentirala dva ilegalna prelaska granice s Hrvatskom
U prvim satima subote, nakon što je Ljubljana od ponoći uvela kontrole granica s Hrvatskom i Mađarskom zbog povećanog rizika od terorističkih napada, slovenska policija evidentirala je dva ilegalna prelaska granice s Hrvatskom i šest s Mađarskom, prenijela je slovenska novinska agencija STA.
Koparska policija, koja je uvela nadzor na pet cestovnih i dva željeznička granična prijelaza s Hrvatskom, objavila je da je riječ o državljaninu Ekvadora, koji je imao putovnicu, i državljaninu Filipina, koji je putovao bez dokumenata i nema reguliran status u EU-u.
– Državljanin Ekvadora iskazao je namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, rekao je načelnik Odjela za državnu granicu i strance PU Kopar.
Šestero mrtvih u ruskom napadu na poštu u Harkivu Foto: REUTERS/Sofiia Gatilova / REUTERS
Najmanje je šest ljudi poginulo i 14 ranjeno u subotu u ruskom raketiranju pošte u okolici Harkiva, na sjeveroistoku Ukrajine, izjavili su mjesni dužnosnici.
– Šestero poginulih i 14 ranjenih u napadu okupatora bili su zaposlenici tvrtke na terminalu Nove pošte, rekao je guverner Harkivske oblasti Oleh Sinjehubov.
Vijest je na Telegramu objavio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
– Harkivska oblast. Ruska raketa pogodila je terminal Nova pošta. To je običan civilni objekt. Nažalost, ima žrtava. Moja sućut rodbini i prijateljima, napisao je Zelenski.
U sklopu programa povodom proslave Dana oslobođenja Herceg Novog „Herceg među gradovima“, sinoć je upriličena svečanost potpisivanja Sporazuma o saradnji i bratimljenju sa Gradom Trebinjem. Inicijativu za bratimljenjem je pokrenuo grad Trebinje u maju ove godine, što je Opština Herceg Novi sa zadovoljstvom prihvatila, a odluku su usvojile obje Skupštine opština.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić istakao je da je ovo potvrda vjekovnog prijateljskog i bratskog odnosa dva grada i jakih veza među njihovim građanima još od osnivanja Herceg Novog i Trebinja pa na dalje u vremenu kada su Tvrdoški monasi našli utočište u manastiru Savina i počeli da ga obnavljaju, do danas kada su ukinute naplatne rampe i očekuje se spajanje graničnih prelaza kako bi učinili bližom razdaljinu među građanima.
“Svjesni smo bogatstva zajedništva i razvoja uz podršku prijatelja i prvih komšija, zato ovaj sporazum vidimo kao još čvršće obećanje da ćemo jedni drugima biti podrška zarad boljitka i prosperiteta sadašnjih i budućih generacija. Trebinje može biti naš oslonac za zajedničke projekte u oblasti vodoprivrede, a segment u kojem uvijek ima potencijala za napredak je i turizam. Naši najbrojniji gosti su iz Trebinja i regiona, pa i to govori da se u Herceg Novom osjećaju ugodno i dobrodošlo,” istakao je Katić.
Katić je ukazao na to da su Trebinje i Herceg Novi već realizovali niz zajedničkih projekata, posebno u oblasti povezivanja službi zaštite, ali i kulture i sporta.
“Ovom prilikom izražavam zahvalnost za podršku koju smo dobili i vaš doprinos za fantastičnu organizaciju Jadranovih vaterpolo utakmica Lige šampiona na bazenu u Trebinju, dok čekamo izgradnju našeg olimpijskog bazena u Herceg Novom. Učinili ste da se osjetimo dobrodošli, a regionom je odjeknula priča o vaterpolo spektaklu u kojem su na tribinama zajedno Novljani, Trebinjci i svi ostali koji podržavaju i bodre naš Jadran,” dodao je predsjednik Opštine Herceg Novi.
Trebinje – Herceg Novi
Čelni ljudi dva susjedna grada saglasni su da je potpisivanje Sporazuma znak spremnosti za bolju prekograničnu saradnju, prilika da se riješe problemi koje stanovnici ovih gradova dijele, da se podstaknu društveni i ekonomski razvoj, kao i da šire ideje i vrijednosti sloge, solidarnosti i saradnje, uvjereni da im je budućnost zajednička.
“Trebinje i Herceg Novi su oduvijek imali dobru saradnju, a o saradnji građana naša dva grada ne treba dodatno govoriti. Vjerujem i znam da tek predstoje značajniji koraci u različitim oblastima djelovanja između naša dva grada, a naša zajednička spremnost za saradnju Trebinja i Herceg Novog nikada se nije prekidala kroz istoriju. Ta zajednička nit traje vijekovima i nemoguće je prekinuti, jer mi dobro znamo ko smo, a moramo da radimo tako da nas po djelima ne zaborave generacije koje tek dolaze,” kazao je gradonačelnik grada Trebinja, Mirko Ćurić.
Nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji i bratimljenju predsjednik Opštine Herceg Novi i gradonačelnik Grada Trebinja razmijenili su simbilične, ali kulturološki izuzetno vrijedne darove koji dobro prikazuju vrijednosti koje ova dva grada baštine.
Trebinje – Herceg Novi
Sjajna kulturna saradnja Herceg Novog i Trebinja bila je vidljiva i u nastavku programa, na koncertu KUD Sloga Đenović kada su se predstavila i kulturno umjetnička društva – prijatelji Herceg Novog i KUD Sloga: GKUD „Alat“ Trebinje, KUD „Tekstilac“ Bijelo Polje i KUD „Bihor“ Petnjica. Mnogobrojni posjetioci su uživali u raznovrsnim igrama, ljepoti tradicije, talentu i vještinama koje su pokazali kako domaćini, tako i gosti.
Pred početak nastupa, minutom ćutanja posebna počast je odata prerano preminulom hercegnovskom akademskom slikaru, Vojislavu Voju Kilibardi, kojem su organizatori ispred Opštine Herceg Novi i posvetili sinoćnji koncert.
Lijepa Boka Kotorska, posebno drevni Prčanj, na čijim obalama su nastajale brojne i drevne kapetanske i plemićke porodice, dala nam je izuzetno veliki broj značajnih i dragocjenih ličnosti u savremenoj pomorskoj i diplomatskoj istoriji. Jedno od imena koje je ispisano zlatnim slovima jeste Antun Sbutega.
Antun se rodio Prčanju, tom malm bajkovitom mjestu smještenon na obalama čarobne Boke Kotorske, koja nosi sa sobom nevjerojatno bogatu i fascinantnu pomorsku prošlost. Kao biser na obali, Prčanj je oduvijek bio očaravajući spoj tradicije i prirodnih ljepota, privlačeći putnike i istraživače kroz vjekove. Od prvih valova koji zapljuskuju obalu do jedinstvene pomorske baštine, Prčanj je drevno mjesto koje nam pokazuje dio bogate pomorske kulture i životnog naslijeđ ovog malog, ali istorijski velikog mjesta. Antun je odrastao u porodici s dubokim korijenima u pomorstvu. Njegov otac, kapetan Krsto, bio je istaknuta ličnost u pomorstvu Boke.
Ova pomorska pozadina oblikovala je Antuna i usadila mu strast prema pomorstvu. Nakon završetka Gimnazije u Kotoru, Antun je odlučio nastaviti pomorsku tradiciju i posvetiti se pomorskom sektoru. Završio je Ekonomski fakultet na Univerziteta u u Beogradu, gdje je započeo svoje formalno obrazovanje u ekonomiji. No, njegova strast prema pomorstvu sa godinama je samo jačala Svoje formalno obrazovanje učvrstio je kroz magistarske studije i doktorat, istražujući područje pomorskog brodarstva i razvoja tog sektora u bivšoj Jugoslaviji. Njegova teza ”Marketing u pomorskom brodarstvu” jasno pokazuje kako je spojio svoju ekonomsku ekspertizu s ljubavlju prema moru. Godine 1977. Antun se zaposliio Srednjoj pomorskoj školi, gdje je počeo dijeliti svoje znanje o ekonomiji i pomorstvu. No, to je samo bila početna tačka njegove nastave. Od 1977. do 1991. godine, radio je na Višoj pomorskoj školi i Fakultetu za pomorstvo u Kotoru. Tokom tog vremena, stekao je zvanje asistenta, predavača i docenta, postavši ključna figura u oblikovanju budućih pomorskih stručnjaka i mnogobrojnih generacija. Svojim predavanjima i radom na različitim ekonomskim predmetima, uključujući “Ekonomiku brodarstva,” “Ekonomiku luka,” “Ekonomiku saobraćaja” i “Marketing u pomorskom brodarstvu,”Antun je usmjeravao i oblikovao mlade umove prema dubokom razumijevanju i prosperitetu pomorskog sektora. Njegova posvećenost pomorskoj ekonomiji i razvoju doprinijela je jačanju znanja budućih pomorskih stručnjaka.
Antun Sbutega ostao je vjeran svom pomorskom naslijeđu i tradiciji tokom čitave svoje karijere, kombinujući porodičnu strast prema moru s akademskim znanjem. Njegova životna priča je svijetla tačka u pomorskoj istoriji, istovremeno odražavajući jaku ljubav prema moru obrazovanju i pomorstvu. Njegova karijera nije bila samo akademska, već i inspiracijska saga koja seže duboko u srce Bokeljske obale i cijele Crne Gore. Njegova posvećenost, harizma i sposobnost da prenese svoje bogato znanje studentima oblikovali su ne samo pojedince, već i cijelu zajednicu i mnogobrojne generacije pomoraca. Njegova stručnost i iskustvo omogućavalo je brojnim generacijama studenata sticanje temeljnog znanja i razvoj praktičnih pomorskih vještina potrebnih za uspješno upravljanje brodovima i pomorskim resursima. S obzirom na sve ove faktore, ne čudi što su studenti često razvijajli duboku privrženost prema svom profesoru pomorskih nauka koji je bio njihov mentor ali i idol brojnih generacija. Ovi odnosi bili su duboki i trajni, često ostavljajući jak utisak na studente tokom njihovih karijera u pomorstvu.
Početkom ratnih devedesetih, u vreme turbulentnih promjena izazvanih društvenim, političkim i ratnim okolnostima, Antun Sbutega donosi hrabar i odlučujući korak – sa svojom porodicom seli se u Rim. Ova teška ali i hrabra odluka nije bila samo promjena geografske sredine, već i odlazak u njemu dobro poznat svijet koji je obuhvatao i oblikovao različite kulture, bogatu istoriju. Na razmeđima ovih različitih svjetova, Sbutega nije samo čuvao svoje duboko ukorijenjeno pomorsko nasleđe, već je i ostvarivao duboki uticaj na teološke i vjersko nasljeđe. On je kao istinski filantrop podržavao i finansirao katoličke misije širom svijeta. Od 1994. do 2007. godine, Sbutega je je imao snažan uticaj u Kongregaciju za evangelizaciju naroda u Vatikanu. Tokom tog perioda, njegova uloga obuhvatala je finansiranje katoličkih misija širom svijeta. Njegova posvećenost i nesebična podrška omogućili su širenje vjere i humanitarnog rada u mnogim djelovima svijeta, donoseći svjetlost i nadu onima kojima je to bilo najpotrebnije. Antun Sbutega ostavlja dubok i trajan utisak na svijet i društvo oko sebe, pokazujući kako jedna osoba može donijeti pozitivne promjene na globalnom nivou. Njegova predanost pomorstvu, humanitarnom radu i promociji vrijednosti katoličke vjere ostaju inspiracija za sve one koji teže da učine Evropu i svijet boljim mjestom.
dr Antun Sbutega
AMBASADOR, NAUČNI ISTRAŽIVAČ I ADMIRAL BOKELJSKE MORNARICE
Antun Sbutega je predstavljao Crnu Goru kao njen ambasador od 1. januara 2007. do 30. aprila 2013. godine, što je bilo je od izuzetnog značaja. On obavljao je dužnost ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom Malteškom redu. Njegovo poslanstvo je obuhvatalo očuvanje i unapređenje odnosa između Crne Gore i ovih visokih i značajnih država a takođe tu je jak doprinos u jačanju dijaloga između Crne Gore i njih. Nakon toga, od 16. februara 2015. godine, pa sve do svog penzionisanja 1. decembra 2017. godine, obavljao je dužnost ambasadora Crne Gore u Republici Italiji. Osim što je predstavljao Crnu Goru u ovoj značajnoj evropskoj zemlji, takođe je obavljao funkciju nerezidentnog ambasadora u Republici Malti i Republici San Marino. Tokom tog perioda, ambasador Sbutega je bio ključna figura u jačanju političkih, ekonomskih i kulturnih veza između Crne Gore i ovih država, te je značajno doprinio promociji crnogorskih interesa u Italiji i šire. Crnogorsko-italijanske veze su duboko ukorijenjene u istoriji i kulturi. Ova dva naroda dijele bogato nasleđe koje seže unazad vjekovima, a ambasador je bio ključna karika u jačanju ovih veza. Kroz istoriju, Italija je bila značajna destinacija za mnoge Crnogorce, kako u trgovini, tako i u migracijama, čime su se ispreplele kulturne i ekonomske veze. Osim toga, obje zemlje su dio Mediteranske regije i dijele slične vrijednosti u pogledu očuvanja mira i stabilnosti u Evropi. Ambasador je radio na unapređenju tih veza, podstičući saradnju u oblasti privrede, kulture, obrazovanja i mnogih drugih sektora. Sbutegino predano diplomatsko djelovanje i angažman su doprinijeli očuvanju i jačanju tradicionalnih veza između Crne Gore i Italije, te su ostavili trajni pečat na odnose između ovih dviju nacija i naroda.
Antun Sbutega je izuzetno plodan i raznovrstan autor čije stvaralaštvo obuhvata brojne naučne i stručne radove, kao i književna djela koja su objavljena u bivšoj Jugoslaviji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Vatikanu i Italiji. Njegov impresivan opus pokriva širok spektar oblasti, od ekonomike pomorstva, ekonomike turizma, marketinga, istorije, diplomatije i kulture, pa sve do književnih djela koja su obeležila njegovu karijeru. Njegovi naučni i stručni radovi iz oblasti ekonomije pomorstva i turizma predstavljaju vrijedne doprinose razumijevanju i razvoju ovih naučnih grana i oblasti. Njegova analitička i istraživačka sposobnost donijela je svijetlo u razumijevanju kompleksnih ekonomskih i tržišnih aspekata pomorstva i turizma, a njegovi radovi su postali referentni izvori za proučavanje tih oblasti. U oblasti književnosti i kulture, Sbutega je autor knjiga koje se bave istorijom, kulturnim nasleđem i ljudima Boke Kotorske. Njegova “Storia del Montenegro” (Istorija Crne Gore) i “Ljudi iz Boke” pružaju dubok uvid u bogatu istoriju i kulturu ovog regiona. Takođe, njegova drama “Ozana” i zbirka poezije ”Sjećanje na more” svjedoče o njegovom lirskom talentu i sposobnosti da prenese duboke emocije putem stihova i riječi. Posebno značajna je njegova monografija “Bokeljska mornarica, nematerijalna kulturna baština čovječanstva” koja se bavi bogatom pomorskom tradicijom Boke Kotorske, dok njegova knjiga “Ikona vitezova. Istorija ikone Bogorodice Fileremske” pruža duboko istorijsko i kulturno razumijevanje ovog artefakta.
Antun Sbutega
Njegova posvećenost proučavanju, istraživanju i promociji istorije, kulture i ekonomije pomogla je očuvanju i širenju znanja o ovim oblastima i ostavlja dubok uticaj na kulturu i nauku na samo u Crnoj Gori već mnogo šire. Antun Sbutega, je izuzetan intelektualac i istraživač, duboko svjestan svojih hrvatskih korijena i nasljeđa koje čini kulturnu istoriju s dubokim razumijevanjem i predanošću. Njegova veza s hrvatskim nasleđem čini bitan dio njegove lične i profesionalne priče, obogaćujući njegovu karijeru i doprinoseći kulturnoj razmjeni i dijalogu. Njegova svestranost takođe obuhvata i raznolikost jezika, omogućavajući mu da komunicira na više jezika i uspostavi mostove između različitih kultura. Njegova sposobnost da premosti jezičke i kulturne barijere doprinijela je raznolikosti i dijalogu među narodima. U cjelini, Antun Sbutega je više od samo istraživača i pisca; on je ambasador kulturne raznolikosti i dijaloga, čije strastveno zalaganje za očuvanje i promociju crnogorskog, hrvatskog i italijanskog nasleđa ostavlja jak trag u svijetu kulture i nauke. Duboko svjestan svojih korijena, Sbutega svoje znanje prenosi na svoje čitaoce i slušaoce. Njegova analitička i istraživačka sposobnost pomaže u razumijevanju složenih istorijskih i kulturnih procesa i aspekata. Antun Sbutega, je ime koje će ponosno da svijetli kroz sve naredne decenije i vjekove poput svetionika Boke Kotorske. Njegov doprinos širenju kulture i jačanju kulturnih veza prelazi granice zemalja i kontinenata, te se ogleda u bogatom mozaiku nagrada koje su mu dodijeljene.
Antun Sbutega, istaknutu intelektualac i ambasador kulturnih veza, obogatio je svoju karijeru i svoj životni put novim izazovima i odgovornostima kroz izbor za poziciju Admirala Bokeljske mornarice Kotor 20. juna 2016. godine. i tu je dužnost obavljao do 2023. godine. Ovaj čin označio je novu etapu u njegovoj višedecenijskoj posvećenosti pomorstvu i kulturi, otvarajući vrata novim mogućnostima i doprinoseći očuvanju jedinstvene pomorske tradicije Boke Kotorske. Pozicija Admirala Bokeljske mornarice predstavlja poseban i značajan položaj u očuvanju i jačanju hrvatske kulturne baštine. Sbutega je ovu dužnost prihvatio s posebnim ponosom i predanošću, prepoznajući važnost očuvanja pomorske baštine i tradicije Boke Kotorske. Kao izabrani Admiral ove ugledne institucije, Sbutega je postao ključna figura u očuvanju i unaprijeđenju vrijednosti i znanja vezanih za pomorstvo, a njegovo strastveno zalaganje osigurava da se ova tradicija prenosi na buduće generacije. Tokom svoje službe kao Admiral, Sbutega je ostvario mnoge značajne inicijative. Aktivno je podržavao obuku i edukaciju mladih generacija Bokeljske mornarice, omogućavajući im da steknu dragocjeno iskustvo i znanje u vezi sa kulturnim nasljeđem. Ovo poglavlje u Sbuteginom životu svjedoči o njegovoj neprekidnoj posvećenosti pomorstvu i kulturi. Kroz svoju ulogu kao Admiral, on je postao zaštitnik i nosilac pomorske tradicije, odražavajući duboko ukorijenjene vrijednosti i obogaćujući kulturu Boke Kotorske.
Crna Gora, često nazivana biserom Jadrana, karakteriše se raznolikošću kulture i bogatom istorijom. U srcu ove kulturne prizme stoji Antun Sbutega, istraživača, pisca, pjesnika i ambasador, koji je tokom svog života posvetio značajnu pažnju širenju kulturne istorije i multikulturalnosti Crne Gore. Kroz sve ove uloge i djelovanje, Antun Sbutega se izdvaja kao kulturni misionar i poznavalac multikulture Crne Gore. Njegov doprinos očuvanju i promociji kulturne raznolikosti, razumijevanju među različitim kulturama i očuvanju nasleđa je neprocjenjiv. Kroz svoju višedecenisku predanost i rad, Sbutega ostavlja neizbrisiv trag na kulturnoj sceni Crne Gore, inspirišući sve one koji dijele iste vrijednosti prema multikulturi i dijalogu među narodima. Svoj esej o Antunu Sbutegi završići riječima velikana hrvatske književne scene Miroslava Krleže koji je to lijepo definisao: ,, Kultura je duhovni prostor, mjerilo ljudskog dostojanstva, unutrašnja ravnoteža, kriterijum istorijskih razdoblja i svjetionik u mračnim vremenima.”
Iz bogate biografije Antuna Sbutege izdvajam:
ANTUN SBUTEGA (1949.) Osmogodišnju školu završio je na Prčanju, a gimnaziju u Kotoru. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je kasnije stekao zvanje magistra sa tezom „Marketing u pomorskom brodarstvu“, i doktora ekonomskih nauka sa tezom „Politika razvoja pomorskog brodarstva Jugoslavije“. Početkom 1977. godine zaposlio se u Srednjoj pomorskoj školi, gdje je predavao ekonomske predmete. Od oktobra 1977. do oktobra 1991. godine radio je na Višoj pomorskoj školi, odnosno Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, gdje je u zvanju asistenta, predavača i docenta predavao više ekonomskih predmeta: Ekonomika brodarstva, Ekonomika luka, Ekonomika saobraćaja i Marketing u pomorskom brodarstvu. Zajedno sa porodicom odselio se 1991. godine u Rim, gdje i sada provodi dio godine. Od 1994. do 2007. godine radio je u Kongregaciji za evanđelizaciju naroda (Vatikan), gdje se bavio finansiranjem katoličkih misija u svijetu. Od 1. janura 2007. do 30. aprila 2013. obavljao je dužnost ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu, a od 16. februara 2015. do penzionisanja, 1. decembra 2017. godine, ambasadora Crne Gore u Republici Italiji i nerezidentnog ambasadora u Republici Malti i Republici San Marino. Sarađivao je sa više univerziteta u Italiji, a bio je angažovan kao profesor Marketinga u turizmu na Fakultetu za mediteranske poslovne studije u Tivtu. Učestvovao je na mnogim naučnim skupovima i projektima. Autor je brojnih naučnih i stručnih radova objavljenih u bivšoj Jugoslaviji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Vatikanu i Italiji iz oblasti ekonomike pomorstva, ekonomike turizma, marketinga, istorije, diplomatije i kulture, te književnih djela, među kojima su „Ekonomika i organizacija pomorskog brodarstva“ 1984. godine, „Marketing u pomorstvu“ 1984, „Storia del Montenegro“ (Istorija Crne Gore) 2007, „Ljudi iz Boke“ 2012, „Pisma iz Rima“ 2013, drama „Ozana“ 2015, zbirka poezije „Sjećanje na more“ 2015. i „Ikona vitezova. Istorija ikone Bogorodice Fileremske“ 2017, “Histroija pomorstva Crne Gore u kontekstu jadranskog mediteranskog i svjetskog pomorstva” 2019 g, i “Bratstvo Sbutega protagonista historije Prčanja i Boke od XVI do XXI stoljeća”; Monografija “Bokeljska mornarica, nematerijalna kulturna baština čovječanstva” (2022). Sarađuje sa više listova i časopisa u kojima je objavio veliki broj članaka. Odlikovan je Velikim križem Papskog reda Pio IX, Velikim križem za zasluge Suverenog viteškog malteškog reda, Velikim križem Reda Danilo I, vitez je Suverenog viteškog malteškog reda, kao i vitez Svetog viteškog Konstantinovog reda Svetog Đorđa. Izabran je za admirala Bokeljske mornarice Kotor 20. juna 2016. godine i tu je dužnost obavljao do 2023. godine.
Samoodređenje je posjedovanje sopstvenog života, briga o sebi, kraj opresije, straha i tišine, a početak oporavka i ljubavi, poručeno je sa 11. Montenegro prajda koji je danas održan u Podgorici.
Organizatori Prajda su, kako prenosi PR Centar, pozvali na usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju.
Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda i aktivista Asocijacije Spektra, Aleksa Radonjić, poručio je da bez prihvatanja nema promjene.
On je kazao da je najveća pobjeda opresivnih sistema upravo uvjerenje da je sloboda prijetnja.
„Tehnike manipulacije tome i služe – kad izgubimo sebe drugi nam odrede to ko jesmo. Reći da niko ne smije biti prisiljen da odstrani dio svog tijela najmanje je politično, a jedino zdravorazumno. Jedino što bi trebalo hirurški odstraniti su prsti politike sa naših tijela, nehumanost, hipokrisija, eugenika”, naveo je Radonjić.
On je pozvao sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.
“Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu riječi “jesam”, da pravo taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi“, kazao je Radonjić.
On je pozvao „na otvorene oči pred nepravdama“.
„Stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čiščenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma“, poručio je Radonjić.
To, kako je naveo, takođe znači i početak moći ljudi i zajedništva, odgovornosti, oporavka, obnove, početak ljubavi, života, neraskidive povezanosti, početak samoodređenja.
PR koordinatorka Montenegro prajda, Jana Vlahović, podsjetila je državne organe na Zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju, koji tek treba da dođe na dnevni red u Skupštini.
Ona je dodala da se još čeka usklađivanje zakonskih odredbi sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.
“To je takođe samo dio naše borbe, jer se LGBTIQ zajednica i dalje suočava sa mnogim problemima u našem društvu”, istakla je Vlahović.
Aktivistkinja Asocijacije Spektra, Iskra Đurišić, kazala je da je ovo njen prvi Prajd i da je tu kako bi sve podsjetila da su ulice kojima šetaju svačije, da je pravo da se samoodredimo svačije, da je sloboda svačija i dostižna.
“Ove godine osjećam ponos i čast što sam mogla da dam glas drugoj trans ženi, a i što se konačno moj glas ovdje sa vama snažno čuje. Danas hodamo za slobodu, za samoodređenjenje. Nijedna trans osoba ne treba i ne smije da prolazi kroz nehumanu praksu sterilizacije“, poručila je Đurišić Đurišić.
Aktivista Kvir Monenegra Kosta Mijušković, poslao je snažnu poruku da je seksualnost i pol sam sebi odredio, jer bi ga drugi samo zbunjivali i pravili od njega ono što nije, a smatra da njegova ličnost nije problematika za diskusiju, već su to siromaštvo, obezvrijeđena ljudska prava i životni standard.
“Montenegro prajd, Crnogorski Ponos, je protest, stub slobode koji daje jednake prilike svima. Danas imamo priliku da budemo bliže samoostvarenju, samoupravi i samoodređenju“, istakao je Mijušković.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, kazao je da se na poštovanju ljudskih prava treba u kontinuitetu raditi, ali da ima velikih pomaka.
“Mi kao ministarstvo i Vlada radimo da što više pobljšamo položaj LGBTIQ zajednce. Sa Asocijacijom Spektra i Savjetom Evrope, radimo na novom Zakonu o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju“, rekao je Đeka.
On je ocijenio da Crna Gora prednjači u odnosu na ostale zemlje kada je riječ o tom Zakonu.
„Očekujem da do kraja ove ili početkom sljedeće godine imamo taj Zakon pred Skupštinom, koji će, naravno, unaprijediti položaj LGBTIQ zajednice”, kazao je Đeka.
Partneri ovogodišnjeg Montenegro prajda su Asocijacija Spektra, NVO Juventas, Blender, Udruženje STANA, Biza, NVO Art Attack, produkcija Cut Up, NVO Škart, Sektretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Kancelarija za LGBTIQ lica, a saradnici CKZ Ribnica i 201 Engaging Space.
Donatori su Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i Velike Britanije, Fondacija Wenner-Gren i Evropska unija posredstvom m:base programa Centra za građansko obrazovanje.
Italija je danas u 14 sati uvela kontrolu na granici s Austrijom te sa Slovenijom i na graničnim prijelazima zaustavlja otprilike svako deseto do petnaesto vozilo, a ponegdje kontrole još nisu uspostavljene. Kod Fernetiča na slovenskoj strani granice stvorila se manja kolona, javlja slovenski Primorski dnevnik.
Tamo talijanska policija nasumično zaustavlja uglavnom vozila sa zatamnjenim staklima, kombije i vozila koja mogu skrivati osobe ili predmete, prenijela je ANSA. Na prijelazima Repentabr i Škofije u 14 sati nije bilo kontrola, prenosi STA.
Italija uvodi kontrole zbog promijenjene sigurnosne situacije u Europi i na Bliskom istoku, a bit te privremene mjere je prevencija terorizma i organiziranog kriminala.
Za nadzor granice sa Slovenijom angažirano je dodatnih 350 policajaca i vojnika koji će pomagati tamošnjim snagama sigurnosti. Kontrola će se na većim graničnim prijelazima odvijati 24 sata dnevno, dok će na manjim biti sporadična.
Kontrola će trajati do 30. oktobra, a za 2. novembra Italija planira sastanak s predstavnicima slovenskih i hrvatskih vlasti u Trstu na kojem će razgovarati o graničnim kontrolama, javila je austrijska tiskovna agencija APA.
Neformalna grupa ljubitelja prirode okuplja ljude svih uzrasta, a tokom šetnje nema priče o bolesti niti o politici
Tura od Kotora do vrha Babina glava na Lovćenu koja je bila planirana za april, pa otkazana zbog vremenskih neprilika, uljepšala je divan subotnji dan grupi od 23 ljubitelja prirode iz Kotora, Tivta, Grblja, okupljenih u neformalnu planinarsku družinu “60+”, koju je prije tri godine osnovao Slobodan Drašković iz Krašića, iskusni planinar i poznavalac brdskih staza Crne Gore. Tokom šetnje Drašković je učesnicima stalno pričao zanimljive priče o mjestima kroz koja su prolazili, sve što je znao u vezi istorije, geografije, prirodnim i kulturnim fenomenima, što je cijeloj šetnji i druženju dalo posebnu čar. Uz pršut, sir, priganice i med zaokružili su ovu turu u hotelu Monte Rosa, gdje su na kraju i zapjevali.
-Idemo spontrano, bez žurbe i opterećenja da što prije stignemo do vrha, uživamo u svakom trenu, pri čemu izbjegavamo priče o bolesti i o politici, ističe Drašković.
Iako je formirana za starije rekreativce, u ovu grupu rado se uključuju i mladi, pa je tako bilo i ovoga puta. Sjajna prilika je bila što su u ovu turu ukomponovali i Kotorsku žičaru, dan prije nego što je zvanično zatvorena njena prva sezona rada. Tako su žičarom od Duba stigli na Kuk, odatle kroz selo Dolovi, dalje kroz prevoj Vjetreni mlin, pa odmorište Kraljevo počivalo, do vrha Babina glava na 1474 metra nadmorske visine, a zatim nazad ukrug kroz bukovu šumu do Ivanovih korita. Nakon kratkog druženja uz objed u hotelu Monte Rosa, požurili su taksijem do Žičare na Kuku, kako bi ispoštovali radno vrijeme i gondolama stigli nazad, pa iz Duba svak svome domu. Ukupno preko 20 kilometara hoda po divnom terenu, u fantastičnom krajoliku gdje se susrijeću i prepliću planinske i primorske struje, u šta su se učesnici ture uvjerili odmarajući na prevoju Vjetreni mlin, obavijeni maglom koja se strahovitom brzinom izdizala iz Grbaljskog polja.
-Koristili smo lijepu i laganu staru austrougarsku stazu, kasnije korišćenu i od Vojske, bivše Jugoslavije, koja je izlazila do vrha Babina glava. Zanimljivi su Dolovi, sela gdje su Grbljani, mještani Mirca i Majstora uzdizali stoku, i kad su se vraćali nazad, vazda su govorili: “Pojeo je vuk jedno jagnje”, a to jagnje je bilo za seosku gozbu. Danas dolaze starije generacije, ljudi koji su sanirali kuće I to lijepo izgleda, ali u suštini, sela su mrtva, zato što tu nema mladih koji bi tu živjeli i držali stoku. Kad bi imali kravu, znali bi je po imenu, koliko je danas rijetka, objašnjava Drašković.
Slobo Drašković vrsni vodič
Entuzijasti iz “60+” planiraju laganije ture na brdo Vrmac, kroz Grbalj i Lušticu, koji su za šetnju povoljni tokom cijele zime.
Podzemni lovćenski kraški lavirinti
Ovaj predio Lovćenskog masiva, kako je ispričao Drašković, ispunjen je neistraženim jamama i pećinama, pored poznate Lipske pećine, ima ih još na stotine. Kod sela Ljepurice speleolozi iz Slovenije su prije “korone” otkrili jamu do dubine od 270 metara, ali nisu imali više konopa da nastave dalje istraživanje. Nadamo se da će u skorijoj budućnosti još mnogo toga podzemnog blaga biti otkriveno i približeno ljubiteljima prirode.
Njemački turisti vole Boku, Lovćen i Skadarsko jezero
Drašković planinari odavno, naročito od kada se prije 35 godina vratio u Boku iz Njemačke, te iz zdravstvenih razloga počeo da pješači. Sada ga traže turisti iz Njemačke da ih vodi na razne ture.
-Oni su prvo oduševljeni Bokom, fascinirani su serpentinama ka Njegušima, i pored sve dezorganizacije u saobraćaju- prvi misle da se voze jednosmjernim putem, a onda iz suprotnoga pravca dođe autobus ili kamion, koje treba zaobići. Takođe im se dopada i Skadarsko jezero. Bila je zanimljiva tura vozom do Kolašina i onda na Biogradsko jezero, pa autobusom do Boke. Sviđa im se jedinstvena priroda, u koje god godišnje doba da kreneš, ona je prekrasna. Crna Gora je za njih drugačija, jer je malo naseljena, kaže Drašković.
Stambeno pitanje neriješeno od 1979. Stambeno pitanje neriješeno od 1979.
Sve što je ulagala sada izbacuje na ulicu
U prolazu kod Ruskog doma, u pozadini je zgrada Izlolacija
Presuda VS zadnja strana
Eva u dnevnom boravku
Potvrda Svetozara Batute
Traži da joj Opština Kotor i firma „Kroling“ obezbijede socijalni stan
Poslije 42 godine radnoga staža, od čega je 36 godina stekla radeći kao medicinska sestra u Zavodu za rehabilitaciju „Vrmac“ Prčanj-Beograd na Markovim rtu (danas „Hayat), 72- godišnja Mileva- Eva Bulatović, sada već kao penzionerka i lice sa invaliditetom, našla se u situaciji da nema gdje da živi. Rješenju stambenog pitanja se nadala od kada joj je matična firma u dogovoru sa Opštinom Kotor nakon zemljotresa 1979. godine ustupila prostor u odjeljku „Izolacija“ (dograđen iza „Ruskog doma“ na Prčanju), kao privremeni smještaj, uz obećanje i obavezu da će to pitanje trajno riješiti u dogledno vrijeme.
Prošlo je 44 godine od tada, dosta je novca ulagala u sanaciju i renoviranje ovog prostora, nagriženog vremenom i vlagom, a danas je ova žena u situaciji da mora da izbacuje vani stvari koje je svojim radom sticala, a da sa njima nema gdje, jer nema svoj kutak za život. To joj je naložio Vrhovni sud Crne Gore, kako bi oslobodila prostor novim vlasnicima, koji su prodajom Zavoda za rehabilitaciju „Vrmac“ Prčanj-Beograd na Markovim rtu, dobili i stare zgrade na ekskluzivnom mjestu u prvoj liniji obale u Lekovini na Prčanju.
-U Kotor-Prčanj sam došla da živim iz Podgorice, odakle su moji preci, a danas se osjećam kao izbjeglica u svojoj državi, pored svega što sam ulagala, kako bih kao penzioner imala svoj kutak za skromni život. U penziju sam pošla sa radnim stažom od 41 godine, sedam mjeseci i 27 dana i tražim da mi se da ono što sam svojim trudom zaslužila kroz izdvajanja od svog ličnog dohotka- za penzijsko i socijalno osiguranje, za sindikat, a naročito za stambeni fond, kaže Eva.
– Radila sam u ovim objektima, među najstarijim sam radnicima „Vrmca“, od kraja 1973. godine. Kada je bio zemljotres 1979. godine, dobila sam privremeni smještaj preko Radničkog savjeta Zavoda za rehabilitaciju Vrmac, uz potvrdu Svetozara Batute iz Opštine. Naš tadašnji direktor Vlado Marković imao je ugovor sa Opštinom Kotor da se riješi stambeno pitanje za nas troje radnika, da nam se daju kamp kućice, kao svima postradalim od zemljotresa. Umjesto toga, smješteni smo u bivšem objektu „Izolacija“, dograđenom uz „Ruski dom“ na Prčanju, koji su vlasništvo Zavoda za rehabilitaciju. Tu je trebalo da živimo sve dok se naš smještaj trajno ne riješi, da dobijelmo „socijalne stanove“, što je od Opštine tražio i direktor Drago Kovačević. Kasnije je i Milica Lazović, direktorica Zavoda, išla dva puta kod tadašnje gradonačelnice Maje Ćatović u vezi sa smještajem, međutim, ništa nisu riješil. Međutim, do dana današnjega nikad se niko nije pozabavio našim stambenim pitanjem, ističe Eva, koja se penzionisala prije 15 godina.
Eva u dnevnom boravku
Kompanija Kroling iz Danilovgrada, u vlasništvu Željka Miškovića, postala je u januaru 2019. Godine vlasnik atraktivnih i vrijednih nekretnina u srcu Boke Kotorske u Prčanju odlukom Vlade Republike Srbije nekretnine prčanjskog Instituta “Vrmac” dobila u zamjenu za svoju šestospratnicu u Beogradu… Kada je „Zavod“ Vrmac promijenio vlasnika, neriješeno stambeno pitanje ostalo je njemu „u naslijeđe“.
– U vrlo kratkom roku od novog vlasnika „Krolinga“ mi je došlo rješenje o iseljenju. Bila sam u šoku, htjeli su odmah da me izbace, a ja sam ih predala na sud. Čim sam firmu „Kroling“ predala na sud, oni su imovinu prodali za 600 hiljada eura firmi „Beko“ iz Podgorice. Presuda Osnovnog suda u Kotoru, a potom i Vrhovnog suda mi je stigla u vrijeme izolacije zbog pandemije „korona“ virusom, bez ikakve rasprave, što me navodi da je to rješenje donešeno pod pritiskom. Naveli su da nemam pravo da se dalje žalim višim instancama iz razloga što vrijednost sudskoga spora ne prelazi svotu od 20 hiljada eura, što je sa aspekta mojih ljudskih prava potpuno nevažan razlog.
Presuda VS zadnja strana
Od Opštine i „Krolinga“- nasljednika Zavoda „Vrmac“ tražim samo ono što mi pripada, ono što sam ulagala tokom cijelog života. Opština Kotor raspolaže socijalnim stanovima u Lastvi grbaljskoj, neki su i dalje slobodni. Nadam se da će imati dobre volje da nađu smještaj i za mene, poručuje Eva za naš portal.
Ni otpremnine, ni akcija ni stana
-Ogromno bogatstvo bivšeg Hotela Vrmac na Markovom rtu, stare zgrade „Vrmca“, Lekovina, sva ta imovina prodata je za tri miliona i 250 hiljada eura, a da pritom nisu našli rješenje za mene kao samohranu majku, nisu uzeli u obzir da sam invalid III kategorije, nisu mi dali adekvatnu otpremninu, nisu dali akcije ni meni niti ijednom radniku „Vrmca“ i sad mi na kraju uzimaju krov nad glavom. Na ulicu idu stvari, na ulicu idem i ja…. Sve što sam za života zaradila sada završava u smeće, a ja u ovim godinama sada treba da se preselim i da živim kod ćerke i unučeta, da sa njima dijelim stan od 40 kvadrata, kaže Mileva Bulatović i dodaje da svojim radom zaslužila stan, te kao penzionerka želi da ima sopstveni prostor za život.
KUD „Sloga“ Đenovići u subotu 21. oktobra, održaće 10. jubilarni koncert u čast proslave Dana oslobođenja Herceg Novog – „Gradu u čast“, sa početkom u 19:30 sati u Dvorani Park.
KUD Sloga iz Đenovića je društvo koje je osvojilo sami evropski vrh, u svoj grad je donijelo brojne medalje i nagrade i svake godine, a sa posebnim zadovoljstvom priređuju koncert „Gradu u čast“. Za deset godina u našem gradu je nastupilo 30 folklornih grupa, predstavilo se šest država, 20 gradova i pred publikom odigrano 100 koreografija.
Pored domaćina, koji će nastupiti i sa svojom Pjevačkom grupom pod vođstvom Marijele Milanović, u okviru programa će se predstaviti i kulturno umjetnička društva – prijatelji Herceg Novog i KUD Sloga: GKUD „Alat“ Trebinje, KUD „Tekstilac“ Bijelo Polje i KUD „Bihor“ Petnjica. Ulaz je slobodan.
Dijelove istočne Škotske pogodile su u petak velike poplave nakon što je oluja Babet donijela obilne kiše i vjetrove koji su puhali do 113 kilometara na sat. Upozorenja na poplave i oluje oglašena su i na jugu Francuske te u Danskoj.
Britanski meteorološki zavod izdao je crveno upozorenje prvi put nakon veljače 2020. predviđajući da će na neka područja pasti do 250 milimetara kiše.
Jedna je žena poginula u četvrtak kada ju je odnijela rijeka, a muškarca je ubilo stablo koje je palo na njegov automobil.
– Ovo je izvanredan događaj i vjerojatno ćemo svjedočiti novim poplavama, rekao je šef zavoda Andy Page.
Dodao je da se mogu očekivati nestanci struje i prekid osnovnih javnih usluga te pozvao stanovnike da budu spremni na to da će možda biti odsječeni idućih nekoliko dana.
Žuta upozorenja izdana su za veći dio Engleske.
Vlasti u regiji Alpes Maritimes na jugu Francuske upozorile su stanovnike na poplave i vjetrove do 130 kilometara. Udari groma izazvali su prekid opskrbe strujom i zatvorili škole.
U Nici su zbog odrona tla i srušenih stabala zatvorene brojne ceste, a poznato šetalište zatvoreno je zbog velikih valova. Zatvorene su sve škole i vrtići.
– Evakuirano je 250 ljudi, ali nitko nije ozlijeđen, rekao je regionalni čelnik Hugues Moutouh.
Oluja na Baltičkom moru stigla je do istočne obale Danske i izazvala evakuaciju stanovništva i nestanke struje.
Danska policija pozvala je preko društvene mreže X stanovnike i turiste da napuste područje oko plaže Sandersvig jer je pukao nasip blizu vikendaškog naselja na jugu Jutlanda.
Zbog poplava su na evakuaciju pozvani i stanovnici otoka na jugoistoku zemlje.
Zračni i trajektni promet je ograničen, 88 letova otkazano je na aerodromu u Kopenhagenu.
