Gazdinstvo Vlačić iz Trebinja krenulo je u realizaciju poslovne ideje izgradnja prve Smokvoteke na prostorima bivše Jugoslavije.
Projekat se sastoji od izgradnje, opremanja i adaptacije poslovnog, proizvodnog, skladišnog i prodajnog objekta, kao i sale za degustaciju, a cijelu ideju za sada finansiraju isključivo iz vlastitih sredstva.
Inače, gazdinstvo Vlačić iz Trebinja već dugi niz godina bavi se proizvodnjom i preradom smokve, te imaju široku paletu proizvoda, a to znači od sadnica do prerade lista. Osim svježe i sušene smokve, likeri, džemovi, slatko, rakija, vino, sirće, brašno od lista samo su dio proizvoda koje Božo Vlačić pravi od ovog mediteranskog voća.
Božo Vlačić je redovan posjetilac sajmova širom zemlje i regiona, a njegovi proizvodi privlače pažnju gdje god da se pojavi, što potvrđuju brojne nagrade i priznanja koje je dobio, prenosi pssrs.net.
Karavan 55. Praznika mimoze u subotu je posjetio Trebinje, pobratimski grad Herceg Novog i pozvao mještane i goste na hercegnovsku feštu od 15. februara do 3. marta. Moć kojom duže od pola vijeka privlači i zove na radost i slavlje u čast proljeća, života i prijateljstva, mimoza je pokazala i u gradu pod Leotarom okupivši mještane i goste koji su pratili svečani defile od hotela Leotar do Centra za kulturu Trebinja.
Program je muzikom, na platou pod platanima, započela Vokalna grupa Lira, dok su u svečanom defileu bile mažoretke prvog ansambla, zatim mlađe i male mažoretke, Gradska muzika HN, trombonjeri i Maškare – Herceg Novi.
Mimoza u Trebinju
Sa grančicom mimoze u ruci najlakše je bilo uhvatiti ritam koračnice, fotografisati trenutak za pamćenje i dati obećanje da stižu u Herceg Novi!
Direktorica JUK Herceg Fest Tatjana Ateljević podjestila je da je Trebinje naš pobratimski grad, sa kojim nas vezuju dublje i jače veze.
Mimoza u Trebinju
“Trudimo se svake godine da u Trebinje dođemo u punom sastavu i pozovemo prisutne na Praznik mimoze, koji predstavlja radost života, prijateljsku, otvorenu manifestaciju, koja živi 55 godina. Nije lako, pogotovo u današnje vrijeme, održati toliko dugu tradiciju, srećna sam što smo u tome uspjeli, što nam dolaze ljudi iz cijelog regiona”, istakla je Ateljević.
Mimoza u Trebinju
Defileu su pored predstavnika opštine Herceg Novi, sekretarke za kulturu Ane Zambelić Pištalo, direktorice JUK Herceg Fest Tatajne Ateljević, prisustvovale i predstvanice odjeljenja za kulturu Grada Trebinja Tanja Tomić, Tanja Babić i Ana Sorejić.
Takođe, predstavnici Turističke organizacije HN su dijelili promotivni materijal 55. Praznika mimoze. Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Herceg Novi Tourism Board – Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg Fest.
Mimoza u Trebinju
Kompletan program dostupan je na praznikmimoze.me, fb profilu Praznik Mimoze Herceg Novi, instagram profilu praznikmimoze.me.
Proglašena Kraljica, istaknute zastave FECC-a i Kotorskog karnevala zVatrometom na prčanjskoj rivi, maskembalom za djecu i spaljivanjem Karnevala Monda Palamudosa zvanog Mića, u subotu popodne otvorene su tradicionalne Kotorske tradicionalne zimske svečanosti. Nadimak “Mića” ima značenje eksplozivne naprave, bombe, koju je Karneval sa znakom “Peace” umjesto lica, držao u jednoj ruci, dok je u drugoj nosio grančice masline (simbol mira).
Na ceremoniji koju su ovom prilikom održali entuzijasti iz karnevalske grupe “Bope”, okupljeni puk je pozdravio Kapo Prčanjskoga Krnevala – Ilko Marović, a zatim je ustoličena Kraljica Kotorskog karnevala, a to je prelijepa Tea Grgurović. Ona će uz Kapa o Krnevala Luku Knezovića, predstavljati Kotor na svim feštama u okviru Asocijacije evropskih karnevalskih gradova (FECC), čija je zastava istaknuta uz kotorske karnevalske zastave.
-Nadam se i vjerujem da ću, kao i do sada, prikazivati i baštiniti ovu našu tradiciju u najboljem i najljepšem svjetlu, poručila je Kraljica.
Kapo i Kraljica
Karnevalski defile sa “krivcem za sve”, u pratnji Gradske muzike iz Đenovića, sa dječijim maškarama, mažoretkama- juniorkama i seniorkama Plesnog studija “Alisa”, te brojnim roditeljima koji su pratili svoje mališane, ali i nastavnicima i vaspitačima, krenuo je ispred Osnovne škole “Ivo Visin”, nastavio duž priobalne ulice kroz centar Prčanja, sve do kraja “korzoa” i nazad do platoa prčanjske rive. Suđenje je obavljeno sa terase lokalnog pansiona.
Karneval Mondo Palamudos zvani Mića je “ufaćen da mu se sudi i presudi za sva nedjela što je u pasanu godinu činio”, navodi se u optužnici, a Predsjednik suda, Serator Kagarela zvani Šajze dodaje: “Časni sud je spreman za presudu da se konačno riješimo ovakvijeh krnevala jer se oni godinama razmnožavaju, ali ipak mislim da ih ruka pravde mora stić”.
Tužioc Mg. Prof. Freškin Grop oliti Karonja optužuje Miću „što je na tender ovo naše lijepo mulo dao, niti se čeljade prošetat niti okupat može od silnijeh rupa i ruvina, motora, auta, raznijeh kombija i ostalih tehničkih vozila, a glisere da i ne pominjem“.
-Optužujem ga da je svakome kome se ćefne odobravao prekopavanje i ovo već jadnog ostatka od mesnog puta.
Prčanjski karneval
-Takođe ga optužujem što je tek poslije nekoliko godina propusta shvatio potrebu za izgradnju kanalizacionog sistema po Prčanju, već je za to izgubljeno vrijeme izdavao dozvole za gradnju velikijeh hotelskijeh sistema da njihovo merde oliti govna bez kanalizacionog sistema idu u naše lijepo more.
-Takođe je kriv za mesnu rasvjetu po Prčanju koja je u raspadu pa se za sekuro ne zna čija je dužnost da je održava, oliti opštinskih organa ili ti Morskog dobra.
-Kriv je što nam ovakva istrošena gradska komunitadi izgleda kao kakva šljatina.
-Optužujem ga što masline nijesu dobro rodile iako njenu grančicu drži u lijevoj ruci, jer kako je trebalo mogli smo imat dosta ulja da ponešto podmažemo da lakše krene.
-Neka mu bude grijeh što je onoliko semafora po komunitadi postavio iako su pametni pa se tako stvaraju kilometarske kolone od Dobrote a i od Prčanja. A kad počne, ma se još ne zna, izgradnja sistema ala merde, lećećemo kao anđeli pa nam semafori neće trebat.
Prčanjski karneval
-Na ultimu ga krivim što je ovome jadnome narodu ovi nesretni popis uvalio, kao da nam popisivanja i podpisivanja svih ovih godina, nije dosta bilo, ističe se u optužnici..
Braniteljka Šjora Lajona Kukumar zvana Kuneta iznijela je argumente odbrane:
– Nije vi on, dobri moj, za prčanjsko mulo ništa kriv, jerbo da nije svih ovih glisera da turiste voze, Prčanj bi vam baš, kao što ste i sami rekli, šljatina bio.
-Nije on kriv što je svakome dozvoljavao da kopa puteve po Prčanju a i okolini kako se kome ćefne. Krivi su oni iz kotorske komunitadi koji nijesu ispoštovali svoje obaveze prema investitorima za plaćene komunalije za merde, struju, vodu i ostalo, pa one neđe moraju prolazit, ne vazduhom nego prekopavanjem našijeg kolovoza.
-Zašto optužujete mojega klijenta što vlast već niz godina planira izgradnju sistema ala merde jer zato on nije kriv nego neodgovorno ponašanje u komunitadi a i onijema gore koji su dobro plaćeni sjede na kušinima i diverte se.
-A što se tiče lampiona oliti mesne rasvjete, on takođe nije kriv. Jedni lampioni su u nadležnosti naše komunitadi a drugi u nadležnosti Morskog Dobra. Možete vjerovati, koliko sam čula, pod morskim dobrom je i rijeka Škurda, teren škole pa i svi okolni lampioni. Ko zna, možda je Morsko Dobro starije od rijeke Škurde, terena škole sa svijem lampionima. Neće puno vremena proć pa će se za sikuro firma Riječno Dobro osnovati.
-Što se tiče ovakve istrošene gradske komunitadi pa koja izgleda kao šljatina, on je najmanje kriv. Naš Mondo nikoga nije glasovao pa nije nikakvog uticaja na bilo koga imao. Samo je dobra djela činio, pomagao đe je mogo, ma se taj njegov trud nikome nije sviđao.
Prčanjski karneval
-Krivite ga da masline nijesu dobro rodile i da vi ne možete podmazat đe škripi. Kako vas nije sramota da ga za to teretite, jer on nema moć da može prirodom komandovat. Zar ne vidite da u jednoj ruci drži grančicu masline a u drugoj bijelog goluba oliti golubicu što pokazivaju na mir i slobodu i sve ostalo čovješno među nama i svijema koji to gledaju kao upaljenu iskru oliti svijetlo spasa na kraju tunela za mir, zdravlje i sreću u ovim tmurnim vremenima.
-Što se popisa tiče, dragi moj kolega, to je jedna sasvim uobičajena demokratska procedura u normalnom svijetu a ne nikako u ovom zaostalom u kojemu vi, moj dragi kolega, živite.
-I na kraju, kakve veze on ima sa glupo postavljenim „pametnim“ semaforima i sa gužvom u kolonama auta. Mnogo ste narod modernizovali pa trpite i snalazite se jer i prije smo živjeli bez semafora i auta. Naučite narod da se vozu bicikletama, da autima na pijacu ne dolaze nego da ih doma ostave pa malo pješke, busom, pa makar i trotinetom oliti barkom dolazu, precizirala je Šjora Braniteljka.
Prčanjski karneval
Pošto njeni dokazi nisu uvaženi, Karneval je spaljen na mulu prčanjskome, uz taktove „Marća Funebre“ koji je odsvirala Gradska muzika iz Đenovića.
Karneval su osmislili i organizovali članovi NVO „Bope“ i MZ Prčanj, u saradnji sa lokalnim preduzetnicima i prijateljima.
Prčanjska loćika najuspješnija grupna maska
Na maskembalu koji je uz dječjeg animatora Šantu Pantu održan u Domu Slobode, učestvovalo je preko 150 mališana, najviše organizovanih u okviru osnovne škole i vrtića. Novčanu nagradu za najuspješniju grupnu masku dobila je maska „Prčanjska loćika“, slijede „Veseli stolovi“ i „Stari Egipat“. Robne nagrade osvojile su maske: Wednesday“, „Ronioci“, „Bundevica“ i „Munja Mekvin“.
Nakon decenije i po postojanja Parking servisa u Herceg Novom, za potrebe rivijere biće obezbijeđeno specijalno vozilo „pauk“, kao i lokacija za vozila koja na ovaj način budu premještena. Takođe, krajem februara, projekat za garažu u Meljinama bi trebalo biti okončan.
Parking servis je u pregovorima za određivanje lokacije u Baošićima na kojoj će biti depo za vozila premještana paukom, kazao je za RTHN direktor ovog preduzeća Miladin Vidaković.
– Ta potreba se negdje nametnula prošle godine tokom sezone. Veliki je pritisak bio na rivijeri što se tiče nepropisno parkiranih vozila, pogotovo na rivijeri. Nama je depo u Igalu i problem je da u sezoni odgovorimo dovoljno brzo – kazao je Vidaković.
Prema Studiji koja je urađena 2016. godine, Herceg Novom nedostaje 6.500 parking mjesta. Krajem februara, kako najavljuje Vidaković, projekat za garažu u Meljinama bi trebao biti okončan.
– Na parceli koja je relativno mala, parking će biti moguć za 48 vozila. Možda to zvuči malo, ali kada izbrojite 48 vozila duž ulice, primjetićete da se ne radi o malom broju vozila. Garaža će biti povezana etažno sa liftom, da bi uštedili sam prostor unutar garaže. Satisfakcija u svemu je što će administrativni dio, koji će biti na poslednjoj etaži, donijeti benefite i opštini i komunalnim preduzećima, jer ćemo dobiti monitoring centar, preko kojeg ćemo pratiti i parkirališta ali i ostale inovacije koje planiramo u narednom periodu, 24 sata – istakao je Vidaković.
U Parking servisu razmatraju i odluku o besplatnom parkiranju u poslijepodnevnim časovima zbog potreba oživljavanja užeg centra grada, zaključio je Vidaković.
Počele su prijave učesnika na trku karića koja će biti održana 25. februara u okviru Praznika mimoze u Herceg Novom. Učesnike ove godine očekuje, do sada, najbogatiji fond novčanih i robnih nagrada, najavljuju organizatori trke Nevladino udruženje Maškare.
-Takođe, unosimo novitete, a posebno ćemo naglasiti da učesnike prvenstveno, kao i posjetioce događaja, očekuje inovativan zabavni program tokom trajanja trke. Obezbjeđen je bogat novčani nagradni fond za sve kategorije. Od najbržih, preko najmaškaranijih pa čak i najsporiji. Ukoliko neko obori rekord staze nagrada je spremna, poručuju iz ove NVO.
Kao i do sada donja granica za prijavu učesnika u ovim kategorijama je 14 godina starosti. Za sva maloljetna lica potrebno je odobrenje roditelja za učestvovanje u trci.
Trka karića – Karotrc 2018
-Novitet u najmasovnijoj kategorijI K1 je da će se vozači takmičiti u prvom krugu na vrijeme, najbolja vremena, odnosno devet najbržih ulazi u drugi krug takmičenja, a u drugom krugu trka se vozi po tri takmičara istovremeno. Nakon drugog kruga ostaju samo tri najbolja koja se bore za veliko finale. U kategoriji dvosjeda K2 nemamo promjena, pravila ostaju ista, borba je za najbolje vrijeme, trojica najbržih takmičara osvajaju prva tri mjesta, kazali su iz NVO Maškare.
Od ove godine biće uvedena nova kategorija Maškaranih, koja je revijanog tipa, ne vozi se na vrijeme i za koju je opredijeljen bogat fond robnih kreativnih i novčanih konkretnih nagrada.
-Svjedoci smo da u svakom izdanju trke takmičari nas oduševe svojom kreativnošću, uvođenjem posebne kategorije želimo da istaknemo zahvalnost doprinosu trci. Takođe, u ovoj kategoriji nema donje starosne granice i pozivamo najmlađe da testiraju svoje sposobnosti u pratnji roditelja, zaključili su u saopštenju.
Glavni cilj crnogorskih vaterpolista na Svjetskom prvenstvu u Dohi biće plasman na Olimpijske igre, poručio je centar Vladan Spaić.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak počinju nastup na Svjetskom prvenstvu, utakmicom protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
” Biće teško, ima dosta jakih reprezentacija, jaka je i grupa u kojoj se nalazimo. Međutim, imamo svoje adute, vjerujemo u sopstveni kvalitet i vjerujem da ćemo nastaviti niz kada su u pitanju učešća na Olimpijske igre”, rekao je Spaić.
On je, govoreći o američkoj ekipi, kazao da je u pitanju jaka selekcija, koja se podigla posljednjih godina.
“U pitanju je generacija koja igra odlično, vođena selektorom Dejanom Udovičićem, možda je i u najboljih pet ili šest na svijetu”, kazao je Spajić.
On je dodao da SAD ima odličnog centra Haloka, veoma dobre vanjske igrače i da je to tim koji je dobro popunjen.
“Biće teško, na jednu loptu i odlučiće detalji. Nadam se u našu korist”, kazao je Spaić.
Stefan Vidović je istakao da su u atipičnoj smo situaciji, jer odmah poslije Evropskog startuje Svjetsko prvenstvo.
“Nije se imalo puno vremena za trening, ali tako je svima. Nama su misli sada usmjere na prvu utakmicu sa SAD koje su izuzetna selekcija, predvođena Halokom, najboljim centrom na svijetu u ovom momentu”, naveo je Vidović.
Kako je rekao, zbog ciljeva koje imaju bi najbolje bilo da dobiju prvu utakmicu, ali Amerikanci su veoma dobar rival.
“Nikada u istoriji nije imao toliko igrača u evropskim klubovima, to dovoljno govori o kvalitetu Amerikanaca”, dodao je Vidović.
On smatra da su crnogorski vaterpolisti na pravi način iskoristili vrijeme između dva velika takmičenja.
“Fokusirani smo i imamo veliku želju da uradimo ono zbog čega smo došli, a to je da osiguramo plasman na Olimpijske igre”, zakujučio je Vidović.
U grupi C, osim crnogorske i američke selekcije, još su i Srbija i Japan.
Ajkule će u srijedu igrati protiv Srbije, dok će dva dana kasnije rival biti Japan.
Službi zaštite inspašavanja prijavljen je požar u porodajnom salonu JYSK u Radanovićima jutros u 07:03 sati. Na intervenciju je upućeno pet vozila sa 12 vatrogasaca. U trenutku dolaska prizemlje objekta je bilo zahvaćeno požarom te se pristupilo gašenju požara sa dvije navalne grupe, saopšteno je iz SZP Kotor.
Tokom intervencije korišteno i visinsko vozilo Bronto Skylift radi odimljavanja samog objekta. Pozar je ugasen u 08:30 sati.
Foto SZP Kotor
Materijalna šteta je velika a uzrok požara se ispituje od strane krim tehničara kotorske policije.
Zahvaljujemo se Službi zaštite i spašavanja Tivat na ispomoći u ljudstvu i tehnici, kazali su iz SZP Kotor.
Velikan crnogorskog slikarstva, Novljanin Vojo Stanić danas slavi 100. rođendan. Ovaj fascinantni umjetnik afirmisao je crnogorsku kulturu izložbama u Rimu, Londonu, Beču, Moskvi, Njujorku, Oslu, Kini i brojnim drugim sredinama. Na svojim platnima često otkriva momente primorskog života i poetiku svakodnevice, uz elemente nadrealizma i fantastike. Dok jedri snovima, možemo da osjetimo radost.
Vojo Stanić je rođen 3. februara 1924. u Podgorici a odrastao u Nikšiću. Završio je Akademiju skulpture 1951. u Beogradu, poslije čega je prešao u Herceg Novi.
Povodom Stanićevog stotog rođendana, 12. Mali salon hercegnovskih galerija biće posvećen upravo njemu, Izložba “Slike su moje priče” bće otvorena 10. februara. Publici će tom prilikom biti predstavljena djela iz Stanićevog ateljea koja do sada nijesu prikazivana javnosti, kao i djela koja se nalaze u galerijskim i/ili privatnim kolekcijama, najavljeno je iz Herceg festa.
“Najteže je biti genije, ali – njemu je lako”, napisao je jednom Vojo, a mi mu želimo srećan rođendan i da mu je i dalje lako.
Riva – Vojo Stanić,
Čestitka Voju Staniću povodom 100. rođendana
Povodom stotog rođendana maestra Voja Stanića, čestitku su uputili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
-Čestitamo Vam 100. rođendan u lično, ime Opštine Herceg Novi i cijelog grada koji ste učinili ponosnim što ste njegov mještanin i stvaralac koji je u njemu našao inspiraciju.
Naša je čast i zadovoljstvo što imamo privilegiju da sa Vama, našim ali i nadaleko priznatim umjetnikom, dijelimo istu ljubav prema gradu, moru, Boki i svim njenim ljudima. Vijek postojanja znači mudrost, smirenost i istančani pogled na stvarnost, ali i umjetnost. U svakom dašku maestrala, zvuku katarke jahte sa Škvera, letu galeba koji očekuje povratak ribara, prepoznali ste dragocjenost i pretvorili je u vanvremensku umjetnost.
Želimo Vam dobro zdravlje i da u godinama koje slijede osjetite isti damar topline grada koji Vas iskreno poštuje, svih nas koji cijenimo Vaše djelo i iskazujemo zahvalnost što ste dio naše zajednice.
Fondacija “Čini dobro” nastaviće u 2024. godini sa projektom “Čini dobro-recikliraj!” u pet obrazovno-vaspitnih ustanova, sa sjevera i juga Crne Gore, zahvaljujući Airbnb Community Fund.
“Posebno nas raduje činjenica da je naš rad prepoznala crnogorska Airbnb zajednica domaćina koja nas je odabrala za dodjelu Airbnb Community Fund granta, u partnerstvu s GlobalGiving-om. Upravo je njihova podrška omogućila nastavak projekta „Čini dobro-recikliraj!“, koji će se u narednih 10 mjeseci realizovati u sledećim ustanovama: SMŠ “Danilo Kiš” Budva, JU OŠ “Kekec” Sutomore, JPU “Eko bajka” Pljevlja, JU OŠ “Radomir Mitrović” Berane, i JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo” Mojkovac.
Projektom će biti obuhvaćeno najmanje 500 djece, učenika/ca i prosvjetnih radnika koji će kroz radionice i neposrednu komunikaciju sticati znanja o važnosti brige o životnoj sredini koju dijelimo. Naime, fokus će biti na temama koje se odnose na otpad, štetnost plastičnog otpada, proces reciklaže, pozitivne primjere iz zajednice koji su na kreativan i koristan način upotrijebili plastiku za proizvodnju novih predmeta kao što je eko daska, koju proizvode u 3D sobi.
Posebnu zahvalnost dugujemo Airbnb Fondu za zajednice, GlobalGiving-u i crnogorskoj Airbnb zajednici domaćina. Zahvaljujući njihovoj podršci omogućeno nam je da aktivnostima koje nam predstoje edukujemo, inspirišemo i ohrabrimo djecu i učenike/ce da budu promoteri recikliranja u svojim porodicama i zajednici, da šireći znanje utiču na negativno ponašanje, navike i svijest drugih o plastici, reciklaži i benefitima koje ona donosi čovječanstvu”, kazala je mr Marija Jovović, izvršna direktorica Fondacije “Čini dobro”.
Airbnb Community Fund osnovan je za jačanje zajednica širom svijeta. Proslavljajući svoju treću godinu, Airbnb Community Fund, u partnerstvu s GlobalGiving i Deed, usmjerio je bespovratna sredstva u više od 120 neprofitnih organizacija u 44 zemlje na šest kontinenata. Airbnb domaćini, uključujući članove lokalnih klubova domaćina, odabrali su mnoge neprofitne organizacije. Pod liderstvom domaćina volontera Klubovi domaćina su lokalne zajednice Airbnb domaćina koji se okupljaju kako bi se povezali međusobno is Airbnb-om. Lideri Klubova domaćina radili su, sa svojim članovima, na identifikovanju neprofitnih organizacija koje čine razliku u njihovim lokalnim zajednicama.
„Velika zahvalnost pripada domaćinima iz Crne Gore sa Airbnb platforme, predstavnicima poslovne zajednice koji su se marljivim radom istakli i uspjeli da skrenu pažnju jednoj takvoj kompaniji kao što je Airbnb da obezbjedi, po prvi put, sredstva za donaciju za naš region, tačnije Crnu Goru. Airbnb posvećuje pažnju svakom pojedincu i sva naša podrška usmerena je na očuvanje života i razvoj sredine“ rekao je Danko Drakić, lider lokalnog Kluba domaćina, Airbnb zajednice Crna Gora.
Tokom trajanja Projekta u obrazovno-vaspitnim ustanovama će se sakupljati plastika, a svaka ustanova će dobiti po četiri eko kante i četiri eko klupe napravljene od eko daske od Fondacije.
Činjenjem dobra danas, stvaramo bolju budućnost za sve nas!
Trend masovnog odlaska ukrajinskih i ruskih privrednika iz Crne Gore postao je realnost, a prve naznake negativnih posljedica osjetila je Budva.
Mediji izvještavaju da veliki broj ruskih državljana bira Srbiju kao novu destinaciju, motivisani nižim minimalnim zaradama i dužim boravkom u ovoj zemlji. Isposatvilo se, međutim, da se teško može utvrditi tačan broj ruskih privrednika koji su stigli u Srbiju, što ostavlja prostor za špekulacije.
Seoba
Prema zvaničnim podacima, Rusima je u Srbiji u 2023. godini izdato 20.000 novih radnih dozvola, što je blizu polovine svih stranaca koji su dobili posao u ovoj zemlji.
Podaci Poreske uprave iz decembra prošle godine pokazuju porast broja obrisanih ili likvidiranih privrednih društava čiji su osnivači strana pravna ili fizička lica u
Crnoj Gori. U periodu od septembra 2022. do decembra 2023, taj broj se gotovo udvostručio. Do kraja decembra broj obrisanih/likvidiranih privrednih društava čiji su osnivači strana pravna ili fizička lica u periodu od septembra 2023. je 519, dok je od septembra 2022. godine obrisano 226.
– Broj obrisanih/likvidiranih privrednih društava čiji su osnivači strana pravna ili fizička lica iz Ruske Federacije u periodu od 14. septembra do decembra prošle godine je 363, dok je od istog perioda 2022. još toliko, odnosno tačnije 345 – tvrde iz Poreske uprave.
Ekonomske implikacije ovog trenda već su se odrazile na crnogorski BDP i projekcije prihoda za 2024. godinu, potvrđujući strahovanja stručnjaka. Oleg Filipović, ekonomski analitičar, naglašava da Vlada hitno mora preduzeti mjere kako bi ublažila negativne posljedice ovog egzodusa privrednika. On predlaže otvaranje novih tržišta, posebno u sektorima turizma i IT industrije, kako bi se diverzifikovali rizici i privukle vodeće kompanije.
– Vlada još nije objavila mjere koje bi ublažile negativne posljedice ovog trenda. Svakako da moraju kreirati nova tržišta turista, prevashodno u IT industriji, kako bi došlo do diverzifikacije, rizika negativnih efekata ovog trenda. Takođe, mogu u datoj industriji vidjeti i prednost, na taj način što bi određenim mjerama mogli privući vodeće kompanije, na naše turiste, kako na tržištu hardvera, tako i na tržištima softvera, sayber i vještačke inteligencije – kazao je Filipović.
On vjeruje da će Vlada brzo kreirati i novu strategiju za našu osnovnu industriju turizam.
Vlada da reaguje
– Otvaranjem novih tržišta, gdje bi bili maksimalno konkurentni, kao što su tržišta Azije, Saudijske Arabije, odakle bi dolazili turisti, mora se razviti strategija, koja bi nas učinila konkurentnim u odnosu na Kipar, Maltu, Hrvatsku i kreirati ambijent za povećanje broja dana turističke sezone -poručio je Filipović.
Podsjećamo da je prije godinu i po Budvu zapljusnuo talas ukrajinskih državljana, koji su, nakon ruske agresije na njihovu državu, spas pronašli u metropoli crnogorskog turizma. Na hiljade Ukrajinaca, uglavnom imućnih, došlo je u Budvu, gdje su iznajmili stanove i kuće, te živjeli u uvjerenju da će se rat brzo završiti.
Većina njih u Budvi nijesu pronašli uslove da započnu biznis, ili se zaposle, a potrošili su ušteđevinu.
Dolazak Ukrajinaca bila je velika finansijska injekcija, gotovo da nije bilo djelatnosti u Budvi koja nije počela da ostvaruje veće prihode.
Cijene iznajmljivanja stanova vrtoglavo su rasle, promet u prodavnicama u zimskim mjesecima bio je kao u ljetnjem špicu, zadovoljno su ruke trljali i ugostitelji. Međutim, proteklih nekoliko mjeseci, naročito od kraja minule sezone, broj ukrajinskih državljana je u konstantnom padu.
Kako su Pobjedi kazali iz Turističke organizacije Budva broj ukrajinskih državljana manji je za 30 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Prvih dana januara, kako navode u TO Budva, imaju za 22 odsto manje prijava boravaka ukrajinskih državljana, dok je od 1. novembra prošle do 21. januara ove godine za 30 odsto manji u odnosu na godinu ranije.
Odlazak Ukrajinaca već su osjetili i ugostitelji. Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović istakao je nedavno medijima da je došlo do pada prometa u zimskom dijelu godine za 30 do 40 odsto.
