Vozni park preduzeća “Čistoća” DOO Herceg Novi od juče je bogatiji za još jedan kamion. Pored bolje efikasnosti na terenu, vozilo ima mogućnost snimanja kamerom kretanja vozača i evidencije svih onih koji svojim automobilima blokiraju prilaze mjestima za odlaganje otpada.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, potpredsjednik Mirko Mustur i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović obišli su logistički centar “Čistoće” u Servisnoj zoni, gdje su sa direktorom preduzeća Aleksandrom Škobaljem i kolektivom pregledali vozni park, te konstatovali da to komunalno preduzeće bilježi konstantan napredak i unapređenje uslova rada.
– Ovoliki broj kamiona, prema našim informacijama, nema nijedno komunalno preduzeće u Crnoj Gori. Hercegnovska “Čistoća” posjeduje najsavremeniju opremu. U prilog tome govori i činjenica da su ove godine nabavljena četiri nova vozila, a uz to je stigla i donacija kamiona iz Norveške. Ovo je bilo prijeko potrebno posebno ako je poznato da je bilo puno starih kamiona koje je potrebno u narednom periodu rashodovati. Uz nova vozila smanjiće se troškovi za gorivo, ulje i slično, a ono što je najvažnije, njihovom nabavkom stvorene su sve pretpostavke da preduzeće može da funkcioniše kako treba, što se može vidjeti na novskim ulicama. Ovo preduzeće obavlja svoj posao na visokom nivou, svi operativci su na terenu, a to primjećuju i gosti i domaći, pa je ocjena za čistoću grada godinama unazad u porastu – istakao je predsjednik Katić tokom obilaska. On je ovom prilikom ponovo apelovao na neodgovorne građane koji se nesavjesno odnose i bacaju otpatke pored kontejnera i pojedine ugostitelje koji ostavljaju iskorišćeno ulje i kabasti otpad na šetalištu.
Prema riječima direktora preduzeća “Čistoća” Aleksandra Škobalja, novo višenamjensko vozilo je koštalo 180.000 eura i kupljeno je sredstvima preduzeća, u čijem posjedu je dosad bilo samo jedno ovakvo vozilo.
Foto Opština HN
– Vozilo posjeduje i granu za prikupljanje zelenog otpada, što je izuzetno važno jer imamo velike probleme na terenu zbog kabastog otpada. Vozilo je najsavremenije, posjeduje kamere, snimaće kretanja vozača i u dispečerskom centru će biti evidentirane sve nepravilnosti koje su do vozača ili do građana koji parkiraju vozila tako da ne možemo prići kontejnerskom mjestu i prikupiti otpad, a imamo prijave. Tako ćemo vidjeti ko je napravio problem – kazao je Škobalj i napomenuo da će vozilo “pokrivati” Igalo i Herceg Novi.
Kao što smo i obećali prije šest mjeseci iz naših kamiona više neće curiti ulje. Obnovili smo potpuno vozni park. Ove godine nabavili smo novih pet kamiona, a jedno smo dobili od prijateljskog grada Levangera, kazao je Škobalj i dodao da će novo vozilo odvoziti otpad iz uže gradske zone.
Ukrajina neće moći koristiti borbene avione američke proizvodnje F-16 ove jeseni i zime, rekao je glasnogovornik zračnih snaga Jurij Ihnat za ukrajinsku televiziju kasno u srijedu.
“Već je očito da nećemo moći braniti Ukrajinu borbenim avionima F-16 tijekom ove jeseni i zime”, rekao je Ihnat na zajedničkom teletonu koji su prenosili ukrajinski kanali.
Američki predsjednik Joe Biden odobrio je programe obuke za ukrajinske pilote na F-16 u maju, ali do sada nije navedeno vrijeme za isporuku ratnih aviona.
“Polagali smo velike nade u ovaj avion, da će postati dio protuzračne obrane, sposoban nas zaštititi od ruskog terorizma projektila i bespilotnih letjelica”, rekao je Ihnat.
Nelegalna sječa stabala u Nacionalnom parku Durmitor. Ekološki aktivisti utvrdili su da je posječeno na desetine stabala, od kojih su neka stara i do 50 godina, o čemu su obavijestili Agenciju za zaštitu životne sredine. I dok iz Agencije najavljuju da će podnijeti krivične prijave, iz Nacionalnog parka tvrde da je riječ o sanitarnoj sječi i da nema nikakave štete po životnu sredinu.
Svježe posječeno, a šega se još nije ohladila, slika je koju su u Nacionalnom parku Durmitor zabilježili ekološki aktivisti.
“Danas izlaskom nateren na Mioč poljani smo zatekli preko 70 obaljenih stabala bez doznake odkojih su neka i 50 godina stara. To je problem sa kojim se susrećemo svake godine ali ove razmjere nijemo zatekli”, kaže za TVCG Miloš Lazarević iz NVO Koalicija za održivi razvoj.
O svemu tome obavijestili su Agenciju za zaštitu životne sredine, koja je izlaskom na teren utvrdila da se uglavnom radi o nelegalno posječenim smrčevim stablima. I to nije sve.
“Mi smo zapisnikom konstatovali između 60 i 70 stabala ilegalne sječe ove godine uglavnom se radio smrčevim stablima i zabilježili smo oko 120 stabala od prošle godine. Sva stabla su bez oznaka i doznaka, to znači da su sve ilegalna sječa”, kaže Milan Gazdić iz Agencije za zaštitu životne sredine.
S druge strane, iz Nacionalnog parka ne spore da ima slučajeva sječe u tom zaštićeno mpodručju, ali tvrde da je riječ o oštećenim stablima.
“To su ljudi koji žive u međuzoni nacionalnog parka i čak kojima su kuće u nacionalnom parku i ako se radi o nelegalnoj sječi to je obično izvala sušika, i sanitar kako je mi ovdje zovemo. Tu nema dubećih stabala, to je stablo koje trune, pa stanovnici dovuku i mi tu pravimo prijave ali tu nema neke štete po životnu sredinu”, kaže Pero Popović iz NP Durmitor.
Tako, međutim ne misle ekoaktivisti i nadležni iz Agencije. Procjenjuju da je materijalna šteta između 5 i 10 hiljada eura, a ekološka je kažu deset puta veća.
“Krivičnu prijavu moramo podnijeti i pokrenućemo procjenu štete u životnoj sredini. Sada tu imamao izvor zaraze, jako je veliki broj stabala oko te sječe osušeno zbog toga što potkornjak sa tih napadnutih stabala širi se i pravi ogromnu štetu”, dodaje Gazdić.
Takođe, to je pogodno tlo za šumske požare jer je ostavljen ogroman suvi materijal.
“Takođe, došli smo do izjava kakao od predsjednika Nacionalnog parka da se tu radi o sanitarnoj sječi ua ogrijev, što svi znamo da je laž, zato što svi znamo da je zimzelena šuma niskokalorična i ne može da se koristi za ogrijev, ali se može koristiti kao drvna građa”, ističe Lazarević.
Kako bi se tome stalo na put, ali i spriječila dalja devastacija Nacionalnog parka Durmitor, ekolozi očekuju hitnu reakciju nadležnih.
Zbirka pjesama i kratkih priča „Odsjaji života“ autora Predraga Račete biće promovisana u subotu, 19.08. u 20 sati u bašti Kuće nobelovca Iva Andrića.
„Zamislite nekoga ko uz redovan i zahtjevan posao ljekara, duže od šest decenija piše, uz to ostavljajući obavezno uz napisano trag o mjestu i godini u kojoj je pjesma ili priča rođena. Zamislite onda da sve to u nekom trenutku brižljivo “prosije”, sabere i konačno odluči da podijeli sa čitaocima. Za mene je to poduhvat vrijedan pažnje. Predrag Račeta ga je ostvario.
Njegova poezija i prozni zapisi su jednostavni, iskreni, proživljeni i svima bliski“, zapisala je Vitka Vujnović, novinar i publicista, koja će i voditi najavljani program.
Predrag Račeta rođen je 06. oktobra 1950. godine u Kotoru. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1975. godine, a specijalizirao internu medicinu. Radio u Kotoru, Pjevljima, Herceg Novom, u bolnici u Meljinama, u Prčanju, u Zavodu za rehabilitaciju Vrmac, i u Baru. Živi u Kavču. Piše i crta povremeno još od osnovne škole.
Pored autora i Vitke Vujnović, u programu će učestvovati Matija Mašić, Vuk Račeta, Mia Mašić i Nina Račeta. Oni će govoriti poeziju, a veče će muzikom obojiti Nikola Trtica na gitari.
Brod žito Bosfor – Foto: vessel finder/Otvoreno more
Ispod naslova “Lov na ruske tajne brodove” utjecajni Politico donosi kompleksnu i intrigantnu priču o tome kako se sve zaobilaze i krše međunarodne sankcije nametnute Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Priča počinje u Istanbulu, na obalama Bospora – tjesnaca ogromne geopolitičke važnosti koji Crno more povezuje sa Sredozemnim – s kojih Yörük Işik više od desetljeća promatra i svojim fotoaparatom pažljivo bilježi brodove koji plove Bosporom, morskom “autocestom” koja Rusiju i Ukrajinu povezuje s ostatkom svijeta, prenosi Jutarnji.
Tim tjesnacem svake godine prođe više desetaka tisuća vojnih, kontejnerskih i brodova za prijevoz žita.
– Opsesivan sam. Ne volim se previše udaljiti od obale jer se bojim da ću nešto propustiti. Nikada ne znate što će se dogoditi. Čak i kad imam slobodnog vremena ili radim, sjedim na balkonu kako bih mogao paziti na pomorski promet u tjesnacu – priča pedesetdvogodišnji znanstveni suradnik washingtonskog Institutu za Bliski istok.
Upornim promatranjem i fotografiranjem brodskog prometa uz obale svog rodnog Istanbula Işik je, piše Politico, prikupio dokaze o nastojanjima Rusije da se dokopa sankcioniranih roba i vojne opreme, te da istovremeno održi izvoz svojih energenata i poljoprivrednih proizvoda kojima plaća uvoz zabranjene robe.
– Poanta je u tome da otkrijemo to što ti brodovi skrivaju. Oni mogu isključiti uređaje kojima se prati ruta plovidbe ili lažirati svoju poziciju kako bi se izgubili u prostranstvu Crnoga mora, ali kamera ne laže – priča Yörük dok petsto kilometara sjeverno od Istanbula bjesni stravičan vojni sukob ruskih i ukrajinskih snaga. Nakon Putinove invazije, zapadne zemlje uvele su široku paletu sankcija sa ciljem da Moskvi prerežu dotok proizvoda i materijala koji bi se mogli upotrijebiti u vojne svrhe.
U međuvremenu su zapadni saveznici svim trgovcima natfom nametnuli pravilo po kojemu rusku naftu ne smiju kupovati po cijeni većoj od 60 dolara po barelu, prijeteći im oštrim kaznama za kršenje tog ograničenja.
Međutim svi su svjesni kako se ta pravila krše i kako su mnoge tvrtke kao i posrednici spremni riskirati kaznu jer je kršenje sankcija vrlo unosan posao.
– Vrlo je teško pratiti što dolazi iz Europe u Rusiju i obrnuto. Imamo vrlo nepotpunu sliku jer se Rusija prilagođava sve strožim sankcijama. I kada uspostavite kontrolu, oni pronađu način da to zaobiđu. Turska je ulazna vrata za takvu vrstu trgovine, posebice za europsku robu – tvrdi George Voloshin, stručnjak za zaobilaženje sankcija.
Prema statistici koju je prikupila analitička platforma Trade Data Monitor, a u koju je Politico imao uvid, Turska je peti najveći izvoznik u Rusiju. Samo lani Rusima su isporučili robu vrijednu više od 3,6 milijardi dolara. Ove godine veliki dio izvoza odnosi se na strojeve i elektroničke komponente – turski izvoz strojeva u Rusiju u prvih šest mjeseci 2023. porastao je 200 posto, a izvoz elektroničkih komponenti 183 posto.
– Ankara si je izgradila poziciju u kojoj je s jedne strane posrednik u sukobu, a s druge koristi svoju iznimnu geografsku poziciju kako bi Moskvi omogučila uvoz roba i materijala koje su joj potrebne. Moskvu takva trgovina košta, ali im je i dalje isplativa jer su odlučni da pobijede u ovom ratu iscrpljivanja – napominje Maria Shagina s Međunarodnog instituta za strateške studije.
Od početka invazije na globalnom se tržištu pojavila i takozvana “flota u sjeni” koju čini više stotina (pra)starih tankera koji se koriste za kršenje zapadnih sankcija, točnije za prijevoz ruske nafte koja je kupljena po cijanama većim od maksimalno dopuštenih 60 dolara za barel.
Ta flota u sjeni ili flota “brodova duhova” Moskvi pomaže da skupi dovoljno prihoda za financiranje jako skupog rata u Ukrajini. Brodovi duhovi često isključuju svoje transpondere kako bi prikrili gdje su zapravo nabavili naftu koju prevoze.
Nakon što je Europska unija u lipnju takvim brodovima zabranila pristup svojim lukama, mnogi od “brodova duhova” nastavili su nesmetano ploviti Bosporom.
– Najprije su svi tankeri u sastavu takozvane flote u sjeni plovili pod zastavom Maršalovih otoka. Nakon uspješne akcije američke diplomacije te su im registracije poništene, no spretnim biznismenima trebala je samo jedna noć da svoje brodove duhove registriraju u Gabonu. Cijela je flota potom zaplovila pod gabonskom zastavom. Iduća zastava pod kojom bi mogli zaploviti jest kamerunska ili pacifičke države Palau – kaže Yörük Işik.
Na upozorenja da bi ovakvo zaobilaženje sankcija moglo produžiti rat, Bruxelles je reagirao pojačavanjem pritiska.
– Svatko tko posluje s brodovima za koje se sumnja da se bave takvom vrstom aktivnosti, kao i brodovima koji isključe svoje transpondere ili budu uhvaćeni prilikom neprijavljenog prekrcaja robe s jednog na drugi brod, mogli bi se suočiti s kaznenim prijavama i zaplijenama tereta – kaže Ami Daniel, suosnivač Windwarda, izraelske tehnološke tvrtke koja koristi satelitske snikme za praćenje plovila za koja se sumnja da zaobilaze sankcijski režim.
Politico napominje kako je Turska odbila nametnuti sankcije Rusiji iako je članica NATO-a, te da jača gospodarske odnose s obje strane u ratu. Čini se da ta politika odražava javno mnijenje u toj zemlji. Naime, ankete bilježe da dvije trećine Turaka misli da rat ima negativan utjecaj na njihovu zemlju, te da čak 80 posto građana smatra kako bi Turska trebala ostati neutralna.
Ankara je svojevremeno posredovala pri sklapanju rusko-ukrajinskog ugovora o žitu kojim se garantirao nesmetan prijevoz žitarica iz blokiranih ukrajinskih luka. Ugovor je propao nakon što se prošlog mjeseca Rusija povukla iz njega. Prošlog tjedna Kijev je proglasio vode oko ruskih crnomorskih luka “područjem od ratne opasnosti”, a ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika rekao je da njegova zemlja pažljivo prati pomorski promet u Crnom moru te da sva plovila pod kontrolom Moskve smatraju valjanim vojnim ciljevima.
Istog dana ukrajinske oružane snage morskim su dronom pogodile ruski tanker Sig nanijevši mu ozbiljnu štetu. Brod koji je još 2019. godine sankcioniralo američko Ministarstvo financija plovio je blizu okupiranog poluotoka Krima, prevozeći 43.123 barela naftnih derivata.
– Odabrali su najljepšu metu – zadovoljno je poručio Işik.
– Sig je brod koji, zajedno sa svojim sestrinskim brodom Yaz, više od pet godina pomaže ruskim oružanim snagama. Udar na Sig, tajni pomoćni brod ruske ratne mornarice koji prevozi kerozin iz rafinerija na okupiranom Krimu, udar je i na rusku logistiku u Siriji, kao i na Kremlju blisku elitu koja zarađuju od trgovine naftom. Ako je moj (promatrački) rad pomogao Ukrajini da identificira ruski Sig, onda sam ponosan. Postoji još 15 do 20 takvih meta i mislim da Ukrajina za njih zna. S obzirom na to da je svijet odlučio ne poduzimati ništa, Ukrajinci su odlučili djelovati – zaključuje Işik.
Prošle godine, 2022. Ljubljana je izabrana za najbolju europsku destinaciju. Još 2016. godine ponijela je titulu Zelene prijestolnice Evrope. Ljubljani je vizija postati idealnim gradom koji se razvija u skladu sa svojom poviješću i to ostvariti do 2025. godine. I dobro im ide.
O glavnom gradu malene, pitoreskne Slovenije, našeg sjevernog susjeda, od čijeg modela življenja i razvoja zelene politike možemo puno naučiti, razgovarali smo s Andreom Štalcar Furač.
Njezin je životopis impresivan i zanimljiv; naime, Andrea je godinama radila na brojnim projektima unapređenja kvalitete kulture življenja, ali i kulturnog turizma, što i jest naša tema, jer je zapravo zeleni grad.
Autorica je i voditeljica individualnih programa njemačkog i engleskog jezika te unapređenja karijere, novinarka i projektna managerica.
Radila je kao asistentica njemačkih konzultanata u Twinning projektima EU te je bila članica hrvatske delegacije na Svjetskoj veteranskoj konferenciji u Johannesburgu.
Kao članica tematskih radnih skupina u Bruxellesu sudjelovala je u temi Natura 2000. Polaznica je i međunarodnog znanstvenog seminara NATO- prošlost, sadašnjost, budućnost.
Također, Andrea je i autorica i realizatorica kulturno-turističkog projekta ”Teslinim svjetlom tragovima Slave Raškaj”, koji je dobitnik međunarodne nagrade ”Plautilla” za najbolji kulturno turistički itinerer u domeni interpretacije i zaštite kulturne baštine 2022. godine.
”O Ljubljani sam pisala često i opsežno. Razvoj i problikovanje Ljubljane pratim od najranije mladosti”, kaže nam u uvodu razgovora Andrea Štalcar Furač.
Kako putujete u Ljubljanu, koja i nije daleko od Zagreba, oko 143 kilometra?
U Ljubljanu volimo putovati vlakom što je poseban gušt, jer se radi o IC vlaku koji polazi u 7:00 sati iz Zagreba, inače vozi do Frankfurta, a povratak za Zagreb je u 18:30. U vlaku sve miriši i izuzetno je čisto.
Taman za ugodan dan u Ljubljani u koju stigneš nakon dva sata vožnje dolinom Save. Izlaskom iz glavnog kolodvora kročiš na ljubljansku pješačku zonu i tu kreće priča o uspješnosti kvalitete života Ljubljane….
Koji dio zapravo najviše simbolizira grad?
Zmaj je najprepoznatljiviji simbol grada Ljubljane, prijestolnice najzelenije europske države.
O njenim ekološkim naporima govori podatak je prva europska prijestolnica koja je usvojila program recikliranja svog gradskog otpada i zero-waste sustav.
Godine 2016. proglašena je za Zelenu prijestolnicu Europske unije.
K tome, čitav centar grada zatvoren je za promet i pretvoren u pješačku zonu.
Slovenska ulica, nekada najprometnija, danas je prostor u kojem nema prometne signalizacije, a javni prijevoz, pješaci i biciklisti imaju ključnu prednost.
Najveći rizik takve rekonstrukcije za Grad predstavljao je dijeljeni prostor s gradskim autobusima, jer to je glavna prometnica javnog prometa s više od 1600 autobusa dnevno.
Rizik se isplatio, jer je upregnuto znanje, komunikacija i želja građana za promjene.
Dobivanju titule Zelene prijestolnice Europe doprinijelo je uvođenje velike pješačke zone u središtu Ljubljane.
Pažljivo su uključili javne bicikle, suvremeniji javni prijevoz i električni “car-sharing”.
Ljubljana – foto BBC
Na portalu HINA Zelena Hrvatska imamo i podrubriku ”Kružno gospodarstvo”. Kako se slovenski glavni grad uklapa u tu priču?
Ljubljana je uvela kružno gospodarstvo i šampion je u razdvajanju otpada. Kontinuirano se bore protiv invazivnih biljaka, a okrenuli su se i gradskoj proizvodnji kvalitetnog meda.
Titulu je zaslužila i zbog svog “zelenog identiteta”, s obzirom da su tri četvrtine gradskih površina zelene, a dobila je i Europsku nagradu za urbani javni prostor zbog uređivanja riječnih brijegova i mostova na rijeci Ljubljanici.
Ljubljana je “Zelena prijestolnica Europe” i zbog održive mobilnosti. Ima besplatan javni prijevoz putnika malim električnim vozilima nazvanim “Kavalir.”
U 2016. godini provela je i projekt “Zeleno partnerstvo”, a posađeno je 12.000 novih stabala u gradu.
U okviru projekta nastao je i “Pčelinji put”, proizvode gradski med koji je ujedno turistički proizvod, a pčelarstvom se predstavlja prirodna i kulturna baština Ljubljane te razvijaju nove urbane košnice. Ljubljanski med je i “protokolarni gradski poklon”.
Poznata je i po biciklističkom načinu života, čime se bori i protiv zagađenja, gotovo kao ”mali Amsterdam”?
Budući da Ljubljana stalno ulaže u širenje biciklističkih staza, postoje tri glavne biciklističke staze: Riječna staza, Plečnikova staza i Šumska staza. Put sjećanja i prijateljstva, staza duga oko 33 km, simbolično je napravljena u sjećanje na Drugi svjetski rat i Ljubljanu okruženu bodljikavom žicom.
Savršeno je planirana za šetnju, ili vožnju biciklom.
Iz svega proizlazi da Ljubljana smisleno povezuje jučer, danas i sutra, unapređujući postojeće, pazeći na kontinuitet vrednovanja povijesti i kulture i pažljivo planirajući sustavno održavanje i unapređenje kvalitete života za budućnost.
Dakle, možemo od Ljubljane zaista puno usvojiti i naučiti?
Vraćam se na ono što su još davnih godina komunicirali kao misao vodilju: ”Treba se polako prilagođavati jer to nisu jednostavni sustavi. Za to je svejedno kakve je grad veličine, jer to je strategija ”korak po korak” i taj je aktivan odnos prema realnosti najbitniji, da si aktivan, da odgovaraš na probleme”…
”U jednom trenutku shvatili smo da se ne trebamo baviti kantama, nego ljudima te da ih više ne trebamo samo obavještavati, nego s njima ozbiljno komunicirati”, izjavili su jednom prilikom ljudi iz ljubljanskog komunalnog društva ”Snaga”.
Rezultiralo je time da se otpad razvrstava na način koji je postao životni stil, u gradu su podzemni kontejneri, nema smeća, promet je dobro organiziran i svaki građanin Ljubljane svjestan je osobnog udjela u kvaliteti života. Toga se i drže. Individualne razine i odgovornosti.
Proaktivna zelena Ljubljana?
Ljubljana je europski prvak u zbrinjavanju otpada: sa 67 posto primarno odvojenog otpada prednjači pred svim glavnim gradovima Europske unije, a nakon obrade u Centru za gospodarenje otpadom tek oko jedan posto od ukupne količine ostaje neupotrebljivo i morat će se iskoristiti u nekoj od spalionica.
U golemom pogonu smještenom tek nekoliko stotina metara od četvrti u kojoj žive predsjednik i premijer države, prikuplja se, sortira, obrađuje i prerađuje čak trećina ukupne količine smeća proizvedenog u cijeloj Sloveniji.
Na mjestu saniranog starog odlagališta, nalazi se teren za golf s devet rupa, iz čije utrobe još uvijek izlaze plinovi koji se razrađenim sustavom koriste za napajanje samog Centra za gospodarenje otpadom.
Tu je i golemo reciklažno dvorište za različite vrste iskoristivih materijala. Njega na dnevnoj bazi posjeti između 800 i 900 građana.
U strogom centru u zemlju je ukopano točno 65 podzemnih stanica, svaka vrijedna oko 110 tisuća eura, koje stanovnici otvaraju posebnim magnetskim karticama.
Izvan njega, u širem centru grada postavljeni su zeleni otoci, dok svaka zgrada ima zadužen broj kontejnera za dvije vrste otpada koje se naplaćuju. Računi se ispostavljaju upraviteljima koji ih potom raspoređuju vlasnicima stanova ovisno o broju članova kućanstva.
Svaka obiteljska kuća pak ima svoje četiri kante koje je dužna držati na privatnom zemljištu, a naplata se obavlja ovisno o njihovom kapacitetu i učestalosti odvoženja. Kućanstva jednom godišnje imaju pravo na besplatni odvoz namještaja i glomaznog otpada.
Imaju i jednu ”pomičnu sabirnicu”, koja se seljaka po gradu na dnevnoj bazi.
I na kraju?
Što grad čini gradom? Kada u njemu ostave trag, poput Jože Plečnika u Ljubljani, a stanovnici to shvate dovoljno ozbiljno da od traga naprave osobnu iskaznicu. I uživaju živjeti.
/Andrea Latinović/
*Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.
Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca – jul 2023. i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Zoran Ćuk sa ulovljenom sabljarkom od 70kg.
Zoran je sabljarku ulovio na lokaciji Lega oko 6 milja daleko od obale, na fiksni plovak na sivog šnjura, u večernjim satima oko 22:30h, drill je trajao 40 minuta.
Od opreme je korišten štap Tiagra 80lg, mašinica Tiagra 80lb, najlon 0.80, leader 0.74 xzoga
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Dušan Vukčević sa zubaticom od 5,65 kg
Drugo mjesto_Dusan Vukcevic zubatac 5.65kg
Ulovljena je tehnikom čeke na dubini od 16.4 metra.
“Došla je velikom brzinom iza stijene i zastala sekund pa krenula da me zaobilazi, taj sekund je bio dovoljan da je ugrabim.
Ulovljena je rollerom proizvodjača Predator od Bokina Belana dužine 95 cm. Pogodak je bio dobar, bočno kroz skrgu, pa je krenula ka površini kad i ja.
Dušan je član SRK “ Deep blue”
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Đorđe Radonjić sa škarmom od 4.7 kg
Treće mjesto- ĐorđeRadonjić- Škaram 4.7kg
Škaram je ulovljen sa obale, tehnikom spinning.
Varalica TMS Duo 140 neo pearl. Vrijeme ulova svitanje 4:20 .
Više od 60 migranata najvjerojatnije je izgubilo život, a 38 je preživjelo u čamcu koji je početkom jula isplovio iz Senegala a pronađen je blizu Zelenortskih otoka, priopćila je u srijedu Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Procjenjuje se da je u čamcu bila 101 osoba, rekla je za AFP glasnogovornica IOM-a Safa Msehli, dodajući da su najvjerojatnije 63 osobe umrle, a 38 je preživjelih, među njima četvero djece od 12 do 16 godina.
Čamac je u ponedjeljak na Atlantskom oceanu, oko 270 km od Zelenortskog otoka Sala, uočio španjolski ribarski brod koji je obavijestio vlasti Zelenortske Republike, rekla je policija otočne zemlje koja je oko 600 km udaljena od senegalske obale.
– Uz 38 preživjelih, spasioci su pronašli tijela sedam osoba, rekla je glasnogovornica.
Po izjavama svjedoka, kako prenose senegalsko ministarstvo vanjskih poslova i drugi izvori, čamac je isplovio iz Fass Boyeja na senegalskoj obali 10. jula sa 101 putnikom, senegalskim državljanima, osim jednog iz Gvineje Bisao.
Tako se 56 osoba vode kao nestale. Vlasti još nisu obznanile što se dogodilo nakon isplovljavanja piroge 10. srpnja.
Zelenortski otoci su na pomorskoj migrantskoj ruti kojom svake godine tisuće Afrikanaca koji bježe od siromaštva i rata kreću u Europu, nadajući se boljem životu, unatoč opasnostima na tom putu koji je odnio stotine života.
Aerodrom Tivat je tokom jula ostvario promet od 170,5 hiljada putnika što je je skoro četvrtinu bolji rezultat nego u istom mjesecu prošle godine.
Ipak, ono što je ostvareno u julu je tek nepunih 61 odsto obima prometa u istom mjesecu za tivatski aerodrom do sada rekordne 2019. godine, što pokazuje da ova vazdušna luka spada u red rijetkih na području bivše Juoslavije koje još nijesu stigle, a kamoli prestigle rezultate iz perioda prije koronakrizne, pišu Vijesti.
Pored pandemije 2020, na loše rezultate Aerodroma Tivat presudno utiču politika i ratne prilike na istoku Evrope – prvo sankcije Rusije Crnoj Gori u vidu potpunog prekida vazdušnog saobraćaja između te dvije države, potom i gubitka zbog sankcija EU prema toj državi i tržištu Bjelorusije, te onda i Ukrajine zbog rata u toj zemlji.
Na taj način je aerodrom Tivat u samo tri godine, bez svoje direktne krivice, izgubio više od trećine ukupnog tržišta. Od toga se ova vazdušna luka, uprkos nastojanjima Aerodroma Crne Gore da privuku nove aviokompanije i otvore nova tržišta za Tivat, prvenstveno iz rejona centralne Azije i Bliskog istoka, do danas nije oporavio.
Trenutno ovdašnja vazdušna luka ima ukupno 160 letova sedmično što je 26 više nego u isto vrijeme prošle godine. Za Tivat trenutno leti 26 redovnih i sezonskih prevoznika što je za sedam aviokompanija više nego u ovo doba prošle godine, ali je sve to zajedno i dalje nedovoljno da nadoknadi ogroman broj izgubljenih letova, destinacija i prevoznika koje je ta vazdušna luka ranije imala iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Tokom jula na pisti pored Tivatskog zaliva zabilježene su ukupno 2,13 hiljada operacije polijetanja i slijetanja vazduhoplova, što je 14 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, ali i dalje 24 odsto manje nego u julu rekordne 2019. godine.
Od početka godine do 1. avgusta, Aerodrom Tivat je zabilježio ukupan promet od 452,18 hiljada putnika na 6,03 hiljade operacije vazduhoplova.
Crna Gora je, za prvih 100 dana upravljanja trajektnom linijom Kamenari – Lepetani, prihodovala preko tri miliona EUR, od čega je oko dva miliona čisti profit, saopštio je premijer Dritan Abazović.
On je kazao da prihodi trajekta zaključno sa 15. avgustom iznose 3,22 miliona EUR.
Abazović je na Tviteru /Twitter/ naveo da su rashodi za prethodna tri i po mjeseca, od kada je počela naplata, iznosili oko 900 hiljada EUR, a odnose se pretežno na gorivo, zarade zaposlenih, amortizaciju, zakupe, adaptaciju obale.
„To znači da je država za svega 100 dana (naplata je počela 5. maja) dobila preko dva miliona EUR čistog profita, što je deset puta više nego što je do sada dobijala na godišnjem nivou dok je linijom upravljala privatna kompanija“, rekao je Abazović.
On je zahvalio ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović, svim kolegama iz Vlade, direktoru Javnog preduzeća Morsko Dobro Mladenu Mikelju, predsjedniku Upravnog odbora Blažu Rađenoviću, kao i zaposlenima na izvanrednom poslovnom poduhvatu koji je za ponos.
„Ruka pravde ne staje, radimo iskjučivo u interesu svih građana Crne Gore! Idemo dalje, na pravom smo putu“, poručio je Abazović.
