Abazović: Institut Igalo da pređe u vlasništvo države

0
Abazović: Institut Igalo da pređe u vlasništvo države
Institut Igalo – foto Boka News

Institut „Simo Milošević“ bi trebalo da pređe u stoprocentno vlasništvo države kako bi se trajno riješilo to pitanje, ocijenio je premijer Dritan Abazović i dodao da mu je Vlada više puta pomagala u skladu sa zakonskim mogućnostima.

On je novinarima u Vili Gorica nakon prijema organizovanog za seniorsku košarkašku reprezentaciju, kazao da Vlada nije stoprocentni vlasnik Instituta i da ne može da radi ništa protivzakonito.

„Više puta smo pomagali prema onome što su mogućnosti države. Imali smo aktivnosti u vezi sa sporazumima sa Srbijom, što govori da hoćemo da im pomognemo. Međutim, neki ljudi u menadžmentu su se odlučili za politički marketing“, naveo je Abazović.

On je rekao da ukoliko 43. Vlada nastavi da će riješiti trajno pitanje Instituta Igalo u korist građana i zaštitu svih zaposlenih, ali da ne mogu da rade protivzakonito.

„Ima rješenje, a to je da Institut treba da pređe u stoprocentno vlasništvo države. Ovako da štitimo privatni kapital nije moguće ni održivo, a imamo i ograničenja vezano za pomoć koju država može da da“, rekao je Abazović.

On je naveo da Institut Igalo u špicu sezone u avgustu kada je najveća fluktuacija ljudi u Crnoj Gori radi sa gubitkom.

Abazović je naveo da tokom protesta u četvrtak niko od predstavnika radnika Instituta nije tražio prijem u kabinetu.

„Nijesu tražili prijem, ja sam bio u kabinetu kada je bio protest sindikata. Naša vrata su otvorena. Rekao sam i da ću potpisati onu peticiju, a ja želim isto što i oni“, rekao je Abazović.

Kotor: Uhapšeni policajci zbog nasilničkog ponašanja prema turskim državljanima

0
Kotor: Uhapšeni policajci zbog nasilničkog ponašanja prema turskim državljanima
Kotor hapšenje – privođenje – foto Boka News

Policija je danas uhapsila dva službenika Odjeljenja bezbjednosti Kotor S.V. i M.V. za kojima su raspisane potjernice zbog nasilničkog ponašanja prema turskim državljanima na plaži Ploče.

“Po naređenju v.d. direktora Uprave policije Nikole Terzića, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su danas, 8. septembra 2023. godine, u prostorijama Osnovnog suda u Kotoru, uhapsili policijske službenike ovog Odjeljenja policije, S.V. i M.V., za kojima su bile raspisane potjernice zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, koje je počinjeno na štetu turskih državljana u događaju od 27. avgusta”, navodi se u saopštenju Uprave policije (UP).

Navodi se da nakon hapšenja S. V. i M.V sprovedeni su u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Kotor, gdje su zadržani i oni će sutra biti privedeni nadležnom tužiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, na dalju nadležnost i postupanje.

“Policijski službenici S.V. i M.V. su nakon podnošenja krivične prijave protiv njih u vezi događaja na plaži Ploče, u kojem su učestvovali, sve do danas bili nedostupni nadležnim državnim organima”, kazali su iz policije.

Ekstremne oluje i velike količine oborina uzrokuju probleme diljem svijeta

0
Ekstremne oluje i velike količine oborina uzrokuju probleme diljem svijeta
Središnji i jugoistočni dio zemlje pogodilo nevrijeme
Foto: Susana Vera / Reuters

Grčka, Turska, Bugarska, Kina, Japan, Hong Kong i Brazil bore se sa snažnim olujama. Ekstremne količine oborina i jak vjetar uzrokovali su poplave i, pokrenuli klizišta te donijeli golema razaranja. Deseci ljudi su poginuli, za mnogima se još traga.

Oluju nazvanu Daniel Grci će pamtiti po zlu. Uz ekstremnu količinu kiše, do sada nezapamćenu, koja pada još od ponedjeljka, izazvala je brojna klizišta, uništavajući pritom ceste i mostove, odnoseći desetke vozila.

– Naša se zemlja već treći dan suočava s fenomenom kakav dosad nismo vidjeli. Prioritet su spašavanje i evakuacija ljudi iz područja pogođenih vremenskim nepogodama te zaštita kritične infrastrukture, rekao je Pavlos Marinakis, glasnogovornik grčke vlade.

U nekim područjima zabilježena je dvostruko veća količina kiše od one koja padne tijekom cijele godine. Razina vode ponegdje se podignula između dva i tri metra.

– Nikada nismo doživjeli takvo što. Čak su nam i stariji ljudi s kojima smo razgovarali rekli da to još nisu doživjeli. Vode je bilo posvuda, kazala je Maria Stamati iz Lexonie Pelion.

Najteže u Tesalskoj ravnici, pogođene Turska i Bugarska

Najteže je na području Peliona te gradova Kardice i Trikale u Tesalskoj ravnici koja je doslovno pretvorena u jezero.

Traga se za šest nestalih osoba.

Spasioci čamcima i helikopterima pokušavaju doprijeti do stotina ljudi koji na krovovima kuća čekaju evakuaciju ili barem dostavu hrane.

Poplave su pogodile i susjednu Bugarsku i Tursku gdje je više osoba poginulo.

Poplave u južnoj Kini, Japan iščekuje dolazak oluje

Tajfun Haj-kuej izazvao je poplave u južnokineskoj pokrajini Guangdong. Tisuće su evakuirane. Tajfun je oslabio i pretvorio se u tropsku depresiju, no donio je enormne količine oborina na područja natopljena još od prošlog tjedna kada je tuda prošao supertajfun.

Najveći kaos ipak je u Hong Kongu gdje je zabilježena povijesna količina oborina, najveća u posljednjih 140 godina. Odgođena je nastava, građani su pozvani da ne idu na posao. Poplavljene su prometnice i podzemna željeznica.

I susjedni Japan zabrinuto iščekuje tropsku oluju Yun-Yeung. Poseba upozorenja izdana su za stanovnike istočnog i sjevernog dijela zemlje gdje postoji opasnost od klizišta i poplava u nizinskim područjima. Iako naviknuti na monsune, Japanci su sve zabrinutiji.

– Moja je kuća je pokraj rijeke, a obala je vrlo niska i strahujem da će zbog kiše biti poplavljena, zabrinuto je rekao Hiroyuki Umeda.

Ciklon u južnom Brazilu, 39 mrtvih

Na sasvim drugom kraju svijetu, u južnobrazilskoj državi Riu Grandi du Sul snažan ciklon izazvao je poplave i uništavanja diljem brojnih gradova i sela kojima je prošao.

– Pokušali smo zaštititi sve stvari i prebacili smo ih na najgornji kat te otišli na sigurno. No voda je doprla do stropa i odnijela krov, rekao Mauro Quinetz iz Roce Sales.

U ciklonu je poginulo 39 osoba, tisuće su evakuirane.

Biokovo-Imotska jezera na UNESCO-voj listi geoparkova

0
Biokovo-Imotska jezera na UNESCO-voj listi geoparkova
Imotski foto Braco Ćosić

Geopark Biokovo-Imotska jezera uvršten je na UNESCO-vu listu svjetskih geoparkova, što je nakon Papuka i viškog arhipelaga treći geoprak iz Hrvatske na toj listi, izvijestila je u petak Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

– Hrvatska je u globalnim okvirima prepoznata kao turistička destinacija s iznimno očuvanom prirodom, a vijest o uvrštenju trećeg geoparka na UNESCO listu to dodatno potvrđuje. Prirodni resursi su najvažnije što svaka zemlja ima, a mi možemo biti ponosi na bogatstvo naše flore i faune, kao i na očuvanost područja od kojih su mnoga netaknuta, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Na taj je uspjeh ponosna i izvršna direktorica Geoparka Biokovo-Imotska jezera Ivana Ćapin, koja ističe da time geopark dobiva novu dimenziju u svjetskim okvirima.

– Ovo je velika nagrada za sve nas i našu predanost, a ujedno i velika motivacija u daljnjem djelovanju jer nam se sada otvaraju novi potencijali za cijelo područje, osobito za područje Imotske krajine, smatra Ćapin.

Ravnatelj Javne ustanove PP Biokovo Slavo Jakša podsjeća pak na veliki kulturni, povijesni i prirodni značaj tog geoparka, dok gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, koji je sudjelovao u financiranju aktivnosti koje su prethodile ovom rezultatu, najavljuje izgradnju modernog centra za posjetitelje u sklopu geoparka.

Dobivanje UNESCO oznake direktor Turističke zajednice Imota Luka Kolovrat ocijenio je važnim za povećanje vidljivosti cijele destinacije i stvaranje pretpostavke za razvoj geoturizma kao specifičnog i zanimljivog oblika selektivnog turizma koja se fokusira na geološke i geomorfološke značajke krajolika kao turističke atrakcije i jedan je od najbrže rastućih tržišnih segmenata unutar posebnih oblika turizma.

– Geopark Biokovo-Imotska jezera pruža mnoge pogodnosti i razvojne mogućnosti za cijelo područje, od razvoja poljoprivrede, ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti pa sve do unapređenja suradnji s drugim parkovima i partnerima, dodao je Kolovrat.

Hoteli bilježe dobru bukiranost u postsezoni

0
Hoteli bilježe dobru bukiranost u postsezoni
Blue Kotor Bay

Crna Gora je imala izuzetnu turističku sezonu, koja se nastavlja i dobrim najavama za postsezonu, u kojoj će hotelski kapaciteti biti popunjeni.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, kazao je na sjednici Vlade da brojke svjedoče o jako kvalitetnoj sezoni.

„I na današnji dan, evo septembar je, svako ko ode na primorje može da posvjedoči da imamo veliki broj gostiju na plažama i u hotelima. Moram da najavim da su dobre najave i za postsezonu i da su hoteli već bukirani za septembar, oktobar, čak i novembar“, kazao je Đurović.

On je naveo da su turistički poslenici iznenađeni takvim bukingom i da sada pokušavaju da riješe problem sa radnom snagom.

„To govori da idemo ka onome čemu smo težili, a to je da se sezona produži i da imamo 365 sezonu. Ja sam siguran da idemo u tom pravcu“, tvrdi Đurović.

On je apelovao da se tim uspjesima treba ponositi.

„Nemojmo da degradiramo sopstveni uspjeh, jer uspjeh sezone nije uspjeh Gorana Đurovića i Vlade nego svih građana“, poručio je Đurović.

Premijer Dritan Abazović kazao je da je turistička sezona bila izuzetno uspješna i da slobodnog mjesta do kraja oktobra nema u hotelima sa pet i četiri zvjezdice.

On je rekao i da posebno raduje što je sjever zabilježio rekordnu sezonu.

Saopštenje dijela članova Bokeljske mornarice u susret najavljenoj Skupštini koju organizuje…

0
Saopštenje dijela članova Bokeljske mornarice u susret najavljenoj Skupštini koju organizuje…
Bokeljska mornarica- foto Miro Marušić

ČLANOVIMA BOKELJSKE MORNARICE, BOKELJIMA CRNOGORSKOJ JAVNOSTI – pismom se obratio dio članova Admiralata, UO dugogodišnjih članova Bokeljske mornarice, u susret izbornoj Skupštini Bokeljkske mornarice koja je zakazana u subotu. 9. septembra sa početkom u 19 sati, , u crkvi Svetog Duha u Kotoru, koje prenosimo integralno:

Ovo naše reagovanje je izprovocirano najnovijim događanjima u NVO Bokeljska mornarica (BM), i željom da na vrijeme upozorimo javnost na na nelegalne radnje koje sprema grupica nelegalnih, bivših rukovodilaca Bokelske mornarice.

Dakle, grupica bivših rukovodilaca BM kojoj su na čelu bivši admiral Anton Sbutega i čovjek koji sa predstavlja Predsjednikom UO BM, Aleksandar Dender i nekoliko njihovih istomišljenika, koji su na svim organima BM do sada bili u manjini, ovih dana ima namjeru da na silu mijenja suštinu i bit BM održavanjem “Skupštine” već spomenutih pučista.

Mislimo da neke od ovih tvrtnji o nelegalnosti ovih “rukovodilaca” zaslužuju makar katku elaboraciju:

Skupština na kojoj su ovi rokovodioci birani održana je 20.06.2016. što znači da im je mandate istekao prije tri godine i dva mjeseca.

Ova tema je raspravljana na nekoliko sastanaka Admiralata i UO kada su donošene odluke o datumima odžavnja Skupštine BM, ali se ni jedna od ovih odluka nije ispoštovala.

Slučajno ili namjerno, “rukovodstvo” nije poštovalo osnove poslovanja jedne NVO i nikada nije predstavilo zapisnike sa tih sastanaka, da bi sada samo konstatovali da tih zapisnika nema, da se te odluke ne trebaju sprovoditi.

Treba reći da ovo nije usamljena pojava, budući da sa velike većine drugih sastanaka ne postoje zapisnici, i pored upozorenja nekoliko članova ovih organa da se prekine ovakva praksa u poslovanju.

Toliko o legalnosti organa poput Admiralata i UO a i status takozvanog Admirala zaslužuje mali osvrt.  Po izjavama koje se čitaju ovih dana, koje on plasira, on je dao neopozivu ostavku “11.01.2023.  zbog neslaganja sa načinom izbora Malog admiral, treba imati u vidu da je mali admiral izabran NA KARIKE 13.01.2023. Teško je vjerovati da je sa svom titulom Admirala mogao biti toliko dalekovid da je dva dana prije izbora mogao znati i biti nezadovoljan načinom i imenom Malog admiral, koji je izabran glasovima većine članova Admiralata i UO, u skladu sa Statutom, Pravilnikom i običajima BM.

Takođe se treba osvrnuti o plasiranim neistinama  o pravnom statusu Podružnica i njihovom obavezama proisteklim iz Statuta 2016.  Od svog osnutka Podružnice su bile posebna pravna tijela a Statutom iz 2016. ne da su se trebala transformirati u Podružnice bez pravnog statusa nego baš suprotno u Statutu se kaže da moraju biti registrirane kod nadležnog državnog organa. Sve ovo se može provjeriti čitanjem Statuta koji su dostupni na zvaničnom sajtu Bokeljske Mornarice.

Bokeljska mornarica – foto Boka News

Toliko o istininama koja dolazi iz ovih pučističkih krugova, koje sa nastavljaju dalje i svakodnevno.

Iz saopštenja se izčitava da su ovi pučisti, “pokušavali da već godinu i po dana, pokušavaju da usklade novi statut sa Zakonom o NVO, čime uslovljavaju održavanje Izborne Skupštine, pri čemu treba znati da je cjelokupan rad na tom usaglašavanju rađen u tajnosti, bez javne rasprave i uz tvrdi stav da se o tom tekstu nacrtu/predlogu ne može raspravljati ili mijenjati ijedna riječ.

Stav većine članova u Admiralatu i UO BM je da je potrebno čim prije prekinuti nelegitimno stanje u rukovodstvu BM, održavanjem IZBORNE SKUPŠTINE na kojoj će biti izabrano novo rukovodstvo nakon čega bi bil i usvojeni novi akti u skladu sa Zakonom o NVO i u skladu sa željama i potrebama većine njenoga članstva.

Ovo zbog toga što ne želimo da se nikad nebi desilo kao na zadnjoj sjednici Admiralata i UO od 27.07.2023. gdje je “admiral “ šest mjeseci od “neopozive ostavke” predsjedavao sjednicom i nakon što tekst Izmjena i dopuna Statuta, nije usvojen (glasovi 5 ZA, 7 PROTIV i 2 UZDRŽANO) naprasno prekida sjednicu, kako se nebi donijela odluka o održavanju IZBORNE SKUPŠTINE, i da ne bi bio usvojen predlog u izboru novog rukovodstva BM. Vrlo demokratski, zar ne.

Važno je imati u vidu da predvodnici i kreatori ovog stanja, ukupno, teško da imaju petnaestak godina članstva a bez tradicije iza sebe, pri čemu na neprimjeren način kleveću zaslužne članove sa višedeceniskim članstvom i viševjekovnom tradicijom u BM.

Uz VJERU I ČAST što je krasilo BM kroz vjekove, uvijek je bilo nastojanje za zajedništvo.

Apelujemo na časne a zavede nečlanove: NE DOZVOLITE DA NAS DIJELE I BROJE KRVNA ZRNCA PO BILO KOJEM OSNOVU. Borimo se za slogu, istinu i legitimnost.

Časno nastavimo tradiciju BM.

Rukama ruke pružimo,

Pokažimo svom okolo,

Da slogu bratsku vriježimo.

FIDES ET HONOR

Većina članova Admiralata i UO i dugogodišnjih članova BM

Portonovi bilježi 30 odsto veću posjećenost

0
Portonovi bilježi 30 odsto veću posjećenost
Portonovi

Rizort Portonovi bilježi 30 odsto veću posjećenost u odnosu na prošlu godinu i polako se primiče milionitom posjetiocu, saopštili su njegovi predstavnici.

Direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić, kazala je da ovo bila jedna vrlo dinamična i izazovna godina, ne samo za Portonovi i Boku, već i za cijelu Crnu Goru, ali čini se da brojke koje su dostigli pokazuju da su dali maksimum.

“Gotovo 100 događaja od početka ove godine, a polako se primičemo milionitom posjetiocu u Portonovom ove godine i u kontinuitetu bilježimo 30 odsto veću posjećenost u odnosu na prošlu godinu”, rekla je Husić agenciji Mina-business.

Ona je ocijenila da je svemu tome doprinijela promocija, brojni događaji koje su radili, desetine koncerata, sportskih aktivnosti, umjetničkih dešavanja i čini se da na najljepši način ovu ljetnju sezonu privode kraju uz koncert muzike iz Disney crtanih filmova.

“Pored velike posjećenosti, kada su sama dešavanja u pitanju, jako smo ponosni što smo imali veliki broj pregleda svih onih materijala koje smo objavljivali za one koji ili nijesu bili sa nama, ili su htjeli da se podsjete”, kazala je Husić.

Ona je navela da je desetine miliona ljudi, odnosno pregleda, zabilježeno na Instagramu kroz različite video materijale koje su objavili i sve je to dobar uvod za zimsku sezonu i za ono što nas očekuje već od 2. decembra.

“Pored lijepih strana, velike posjećenosti i interesovanja kako za događaje, tako i za smještajne kapacitete, ne samo u Portonovom, već i jedinog i prvog One&Only hotela u Evropi, same kupovine stanova u Portonovom, imamo negdje drugu stranu, a to je sama ekonomska situacija, ne samo u Crnoj Gori, već i na globalnom nivou koja je uticala na kupovnu moć i to je bilo osjetno tokom cijele godine”, smatra Husić.

Portonovi

Prema njenim riječima, ono na čemu Crna Gora kao destinacija mora i dalje da radi jeste prepoznatljivost, brendiranje destinacije, ali i dostupnost bilo da se radi o kopnenom ili avio-saobraćaju.

Mišljenje stanovnika o turizmu – anketa

0
Mišljenje stanovnika o turizmu – anketa
Kotor – foto Boka News

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Turistička organizacija Kotor pokrenule su projekat integralnog upravljanja kvalitetom u destinaciji pomoću kog se želi uspostaviti sistem upravljanja destinacijom s učinkovitim i mjerljivim elementima.

Ciljevi projekta su podsticanje na izvrsnost, integrisanje lokalnih proizvoda u turizam i razvoj destinacijskih proizvoda.

Ispitivanje mišljenja stanovnika o turizmu jedna je od faza realizacije projekta kojom se ispituje zadovoljstvo stanovnika trenutnim razvojem turizma, planovima u razvoju turizma, novim idejama.

Mjerenje se sprovodi u cilju kasnijeg efikasnog praćenja odgovornog turizma. U cilju što boljeg utvrđivanja početnog stanja i uspostavljanja što učinkovitijeg sistema praćenja kvaliteta, pozivamo sve stanovnike Kotora da se uključe i ispune online anketu putem linka: https://www.surveymonkey.com/r/22NWVHB.

Tivat World festival od 8. do 10. septembra

0
Wild Beauty Award Tivat World

Sedmo izdanje dobitnika Wild Beauty Award 2019. za najbolju manifestaciju u Crnoj Gori – Tivat World festival – ove godine se održava u periodu od 08. do 10. septembra, a  publici donosi bogat program.

Festival tradicionalno otvaraju mladi muzičari iz Muzičke škole Tivat na stejdžu “Gumno – Pine” u petak 08. septembar u 18 sati.

Nakon otvaranja selimo se na stejdž “Gornja Lastva” na kojem ćemo u 19 satiimati otvoreni okrugli sto na temu “Muzika Priroda Čovjek” sa panelistima iz oblasti kulture i umjetnosti iz Crne Gore i regiona.

Nakon ove panel diskusije, na istoj lokaciji, natupiće bend “Heart Flame” iz Slovenije. Bend će nam prenijeti terapeutske zvukove i pozitivne vibracije. Do Gornje Lastve je obezbijeđen besplatan prevoz iz Tivta i nazad nakon nastupa.

TW-plakat-2023.

Na glavnom stejdžu “DTV Partizan”od 21:30 sati će nastupiti argentinski tango bend Chimi Chango, poslije nastupa benda imaćemo milongu na kojo će za nas muziku birati tango instruktorka DJ Alma.

Drugi dan festivala počinje na stejdžu “Gumno – Pine” na kojem će nastupiti slovenački bend “Srčani Plamen” (Heart Flame) nakon ovog nastupa posjetiocima će se obratiti zvukoterapeut Samo Šincek.

Nakon toga selimo se na glavnu binu Tivat World festivala “DTV Partizan” na kojoj nastupa crnogorski sastav Ansambl Toć  sa klapom Jadran koji će napraviti sjajnu atmosferu i uvertiru za party bend iz švedska Tibble Transibiriska.

Treći dan festivala počinje takođe na stejdžu  “Gumno – Pine” a nastup će nam prirediti učenici iz Muzičke škole Tivat.

Poslije ovog nastupa program se nastavlja na stejdžu “Gornja Lastva” na kojem će nastupiti crnogorski sastav “Sara Jovović kvartet” uz goste iz Berlina. Do Gornje Lastve je obezbijeđen besplatan prevoz iz Tivta i nazad nakon nastupa.

Tivat World festival od 8. do 10. septembra

Na glavnom stejdžu “DTV Partizan” od 20:30 sati nastupiće bend “Funktastic Coalition” iz Srbija, a nakon njega ruski world music bend Karelia.

Svi događaji su besplatni, a za dodatne informacije možete nam pisati na našoj instagram i facebook stranici @tivatworld .

Ove godine uspjeli smo da festival vratimo na onaj kolosjek koji je bio u startu zamisljen. Višesmjerna komunikacija različitih kultura koja je srž shvatanja umjetnosti, tako da imamo kvalitetne sastave iz Crne Gore, regiona i svijeta, a Tivat za vrijeme trajanja festivala, postaje svijet u malom, poručuju organizatori.

Raspisan konkurs za najljepšu kratku priču o Crnoj Gori

0
Raspisan konkurs za najljepšu kratku priču o Crnoj Gori
Boka Kotorska – autor Mathias Falcone

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je, u saradnji sa Ujedinjenim nacijama za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, u cilju afirmacije koncepta nacionalnog brendiranja, raspisao javni konkurs za najljepšu kratku priču o Crnoj Gori.

Rok za dostavljanje radova je 30. septembar. Na konkursu mogu učestvovati svi punoljetni državljani i državljanke Crne Gore, a za najbolje su obezbjeđene novčane nagrade – 300, 200 i 100 eura, pojašnjavaju iz resornog ministarstva.

Zadatak konkursa je stvaranje proznog djela koje treba da odslikava autentičnost crnogorskog duha, države u kojoj se tradicija prepliće sa savremenim vrijednostima, bogatim kulturno-istorijskim nasljeđem, prirodnim ljepotama, kao i bogatom florom i faunom. Treba prikazati atraktivnu i uzbudljivu zemlju istaknutih junaka i gostoljubivih i zanimljivih ljudi, zemlju sa bogatom gastronomskom ponudom i povoljnim poslovnim ambijentom, koja predstavlja pouzdanog partnera u međunarodnim odnosima u svijetu.
Cilj konkursa je promocija nacionalnog brenda Crne Gore i isticanje posebnosti naše države.

Detalje i propise konkursa pogledajet na: Konkurs za najljepšu kratku priču o Crnoj Gori (www.gov.me)