Radnicima obećano postepeno ispunjavanje zahtjeva i ugovori na neodređeno

0
Radnicima obećano postepeno ispunjavanje zahtjeva i ugovori na neodređeno
Lepetane – mikophotography montenegro

Menadžment Morskog dobra iz Budve i radnici trajektne linije Kamenari-Lepetane kojom upravlja to državno preduzeće  su postigli dogovor da se postepeno ispune njihovi zahtjevi.

Pobjeda piše da je dogovor i da svi radnici umjesto privremenih na rok od po dva mjeseca, uskoro dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

Predstavnik radnika i poslovođa trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, potvrdio je Pobjedi da je postignut dogovor sa rukovodstvom Morskog dobra.

“Mi smo samo tražili da se ispoštuje ono što je ranije dogovoreno i obećano. Izjave pojedinih funkcionera i političara koje ste mogli pročitati jutros nas se ne dotiču. Ponavljam, mi nijesmo politička opcija, interesuje nas samo ono što je obećano da se ispoštuje. Dogovor je postignut, ispoštovaće se, nastavljamo dalje da radimo, nema zastoja, nema ničega i to je to”, kazao je Crvenko.

On je naveo da je nakon pregovora koje su od juče poslijepodne intenzivno vodili sa izvršnim menadžmentom, postignut dogovor da se postepeno ispune njihovi zahtjevi i da svi radnici umjesto privremenih na rok od po dva mjeseca, uskoro dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

Prvo će ugovore za stalno dobiti prva grupa od 30-ak radnika koja je u Morsko dobro došla 17, 18. i 19. februara kada je i preuzeta trajektna linija od dotadašnjeg privatnog operatera Pomorskog saobraćaja, a onda sukcesivno kako im aktuelni privremeni ugovoro budu isticali i svi ostali zaposleni.

On je podsjetio da je radnicima bivšeg privatnog operatera trajektne linije u Boki – kompanije Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, proteklih mjeseci kada je Morsko dobro preuzimalo taj posao, od predsjednika Upravnog odbora Blaža Rađenovića i izvršnog direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja, javno obećavano da će svi koji iz Pomorskog saobraćaja pređu u Morsko dobro i pomognu toj državnoj firmi u uspostavljanju trajekne linije, nakon prvog privremenog na dva mjeseca, dobiti ugovore o radu za stalno.

List piše da se to nije desilo, a nakon što je ovih dana poslovodstvo Morskog dobra ponovno izigralo ranije data obećanja radnicima i po treći put im ponudilo na potpis ugovore o privremenom radu do sepetmbra mjeseca, te naložili poslovođama da one koji ne potpišu takav ugovor odmah pošalju kućama, zaposleni su se pobunili.

Stiže vrući zrak iz Afrike, donosi toplinski val

0
Stiže vrući zrak iz Afrike, donosi toplinski val
Temperatura – Ljeto – foto Boka News

Stiže nam sve toplije vrijeme, a toplinski val kreće krajem vikenda i početkom nove radne sedmice.

U nedjelju, 09.07.2023. sunčano. Vjetar sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 20, najviša dnevna od 23 do 35 stepeni.

Od ponedjeljka kreće toplinski val koji bi, prema trenutnim prognozama, trebao trajati najmanje cijelu sledeću sedmicu. Razlog tome je jačanje dotoka vrućeg zraka sa sjevera Afrike.

Zbog toplinskog vala, Meteoalarm je izdao upozorenje za cijelu regiju. Vrućina će potrajati barem sedam dana, a vrhunac se očekuje u utorak i srijedu.

Ponedjeljak, 10.07.2023.

Sunčano. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 21, najviša dnevna od 24 do 36 stepeni..

Budva: Mještani na sat blokirali prilaz Starom gradu: “Smrad, smeće, buka, javašluk…”

0
Budva: Mještani na sat blokirali prilaz Starom gradu: “Smrad, smeće, buka, javašluk…”
žBudva – foto V. Lajović – Vijesti

Mještani Starog grada blokirali su danas na sat vremena rampu na ulazu u kontakt zonu Starog grada, nezadovoljni odnosom gradskih vlasti prema najstarijem dijelu Budve.

Niko od nadležnih se nije pojavio i obratio Starograđanima. Upozoravaju da će ponovo organizovati protest ukoliko se Opština i dalje bude oglušavala na njihove zahtjeve.

Buka, smeće, smrad koji se širi Starim gradom, nekontrolisano izdavanje dozvola za rad lokalima, diskoteke uz zidine, nerad Komunalne policije samo su neke od zamjerki koje su iznijeli Starograđani.

-Da usred sezone građani Starog grada moraju da preduzimaju ovakve mjere, jer sve što smo dogovarali, razgovarali, sate vremena trošili sa opštinskim sekretarijatima ništa nije ispoštovano-kazao je jedan od okupljenih, Slobodan Bobo Mitrović.

On je dodao da grad ne može da upravlja tim dijelom grada i tim prostorom.

-Krenimo redom. Od smeća, oni prazne kontejnere u 12 sati, u 12 sati oni dovode svoje glisere, grebu kola, lome zato što je neznalica stavio dizalicu za vađenje čamaca na kraju grada, u slijepoj ulici, umjesto da ga stavi negdje kod pošte, kod Slovenske plaže-dodao je Mitrović.

On je dodao da se na tom dijelu lijepe noge od smeća, a da Komunalno Budva nema uslove da očisti taj dio grada, kome prijeti zaraza od toliko nečistoće.

-Neke kafane na ovom dijelu su čak zatvorene zbog neprijatnog mirisa i smeća. Turisti koji prolaze hvataju se za nos. Sve se to dešava u evropskoj prijestonici kulture-kazao je Mitrović.

-Ovdje postoje dvije žive diskoteke protivno svim zakonima o ugostiteljstvu, protivno rješenjima koje daje opština-rekao je Mitrović.

Okupljeni traže i da se zabrani živa muzika u Starom gradu.

/V.Lajović/

Meduze se raširile dubrovačkim akvatorijem

0
Meduze se raširile dubrovačkim akvatorijem
Meduza

Na širem dubrovačkom akvatoriju kupačima ovih dana prijete meduze. Riječ je o vrsti pelagia noctiluca, odnosno tzv. morskoj mjesečini. Dubrovački Crveni križ, koji vodi spasilačke službe na plažama, na Dančama je čak izvjesio i crvenu zastavu zbog meduza.

„Crvena zastava u ovom slučaju nije postavljena zbog zabrane kupanja nego kao upozorenje! Spasilački tim Crvenog križa Dubrovnik tokom jutra imao je 8 intervencija uzrokovanih ubodom meduza. Prevencije radi spasilački tim će kroz svoje djelovanje na kupalištu pojačano upozoravati kupače na novonastalu situaciju. Ovim putem želimo skrenuti pozornosti svim korisnicima kupališta na potencijalnu opasnost.” – navode iz Crvenog križa.

Ubodi ove vrste meduza jako su bolni, neki stručnjaci u slučaju da vas ova meduza ubode, odnosno opeče, preporučuju da se bolno mjesto polije octom, drugi pak kažu nipošto octom. Narodna predaja kaže da je bolno mjesto dobro politi urinom, ali to zapravo nema s ničim veze nego jedino s tim da je urin topao. Dakle, poželjno je mjesto uboda uroniti u toplu vodu, ugrijanu na oko 40 stupnjeva. Ako niste u mogućnosti ugrijati vodu, a većina na plaži to ipak nije, potražite kakav topli kamen ili žal i prislonite ga na bolno mjesto, trebalo bi barem privremeno pomoći, jednako kao i topla voda. Opečeno mjesto dobro je kasnije tretirati antihistaminskom kremom. Bol može potrajati i nekoliko dana, a olakšat ćete ju naravno s tabletama.

Važno je nakon što vas meduza opeče odmah morem isprati i nikako trljati opekotinu jer biste time žarnice koje su ostale u koži prenijeli dalje po tijelu.

Koliko će se meduze zadržati u priobaalju i kad će se vratiti u dublje morske vode gdje inače i obitavaju, teko je prognozirati pa ovih dana svakako budite oprezni.

Autor lutke vila Alkima – Deni Bjanko, majstor u izradi instalacija od papira i saradnik svjetskih muzičara

0
Autor lutke vila Alkima – Deni Bjanko, majstor u izradi instalacija od papira i saradnik svjetskih muzičara
Deni Bjanko – foto privatna arhiva

Simbol ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu je vila Alkima, a lutka koja je simbolizuje predstavljena je publici na svečanom otvaranju Festivala na Ljetnjoj pozornici.

Lutku je na poziv Festivala, a u susret otvaranju Kotorskog pozorišta za djecu i mlade, izradio Deni Bjanko (Deni Bianco), majstor u izradi pokretnih instalacija od papira.

Bjankovo umijeće na početku se vezivalo za tradiciju karnevala i različite manifestacije u italijanskoj pokrajini Pulja, ali se ovaj autor već dugi niz godina bavi kreiranjem scenografija za filmove, televizijske projekte, ali i koncertne turneje muzičara.

Vila Alkima – foto Krsto Vulović

U svojoj bogatoj karijeri nagrađivan je u više navrata, a među umjetnicima sa kojima je sarađivao su Kapareca (Caparezza), Vasko Rosi (Vasco Rossi) i Madona (Madonna).

Njegove pokretne instalacije od papira su pravi ugođaj za oko, a visine su između pet i šest metara.

Pored umjetničke izrade, bavi se i formiranjem mehaničkih pokreta na instalacijama.

Vila Alkima – foto Krsto Vulović

Kod naše vile Alkime, u pitanju je minimalan, ali veoma efektan pokret očiju – onaj koji čini da možemo da je zamislimo kako bdi nad Kotorom i ponosno posmatra festivalska dešavanja u gradu.

Organic market i salsa večeri u Luštici Bay

0
Organic market i salsa večeri u Luštici Bay
Organic market i salsa večeri u Luštici Bay

Već u nedjelju, 9. jula prvi bazar na Piazzi Centrale


Luštica Bay kalendar događaja do kraja jula predviđa niz sadržaja i događanja koja će zaokupiti i zabaviti posjetioce svih uzrasta i različitih interesovanja u Marina naselju i Centrale Piazza.

Premijerno, već u nedjelju, 9. jula počinje Organic Market,  prvi iz niza bazara domaćih proizvoda koji će svake nedjelje Piazzu Centrale pretvoriti u pijacu domaćih proizvoda. U terminu od 18 do 22 časa  Centrale će poprimiti kolorit i atmosferu primorske pijace na kojoj se mogu naći lokalni specijaliteti iz crnogorske gastronomske ponude i proizvodnje, kao i rukotvorine domaćih proizvođača.

Luštica Bay – organski proizvodi

„Luštica Bay, kao prvi integrisani grad na našoj obali, nije samo savršena destinacija za goste i stanovnike koji ovdje provode vrijeme u opuštanju sa svojom porodicom i prijateljima. Ona je atraktivna i za svakodnevne posjete, kratke odmore, sportska takmičenja i prijateljska druženja za posjetioce različitih životnih doba kojima upućujemo poziv da nam se pridruže u provodu i zabavnim aktivnostima za svačiji ukus. Sa velikim nestrpljenjem iščekujemo posjetioce na našoj Piazzi, da uživaju u bazaru, salsa večerima ili nekim drugim događajima Ii sadržajima“, saopštila je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.

Uzbudljive Salsa večeri, uz bend Cubalcanica, jednom mjesečno, 11. jula, 19. avgusta i 2. septembra, okupiće ljubitelje plesa u Marina Village i Centralu kako bi plesali cijelu noć uz latino ritmove u uzavreloj atmosferi.

Jedinstvena prilika za nabavku organskih delicija – organska hrana – Luštica Bay

Prvi “Salsa Night” održaće se u utorak 11. jula na Piazzi Centrale od 20.30 do 22h. Cubalcanica bend je prepoznatljiv po veselim, ljetnjim kostimima i dekoracijama, a svi plesači i plesačice stižu sa Kube.

Dva dana kasnije, u čast 13. jula, Dana državnosti, svečanostima u Amfiteatru biće obilježen veliki datum u crnogorskoj istoriji, muzičkim performansima i bazarom domaćih specijaliteta i proizvoda iz domaće radinosti. Bazar crnogorskih specijaliteta počeće u 19 časova do sat prije ponoći. Atraktivan muzički performans violinistkinje Verice Čuljković i Quartet Unique publika će moći da doživi od 21 sat u Amfiteatru.

Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”

0
Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić u petak je sa koordinatorkom Nevladine fondacije „Budi human“, Dajanom Ljiljanić potpisao Memorandum o saradnji.

„Zadovoljstvo je biti dio ovakve akcije. Nadam se da će ovo biti uvod u dugoročniju saradnju. Tu smo kao sistemski i strateški partneri sada i bićemo u svakoj konkretnoj akciji. Ovo su najbolje utrošena sredstva koja Opština prihoduje, a nadam se da ćemo kao društvo i država pronaći metode da akcije NVF „Budi human“ budu što rjeđe i manje potrebne“, kazao je predsjednik Jokić.

On je zaključio da je obaveza svih nas da stvaramo uslove da liječenje bude obaveza države, a ne rezultat pokazivanja humanosti građana i organizacija.

Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”
Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”

Prepoznajući zajednički interes za intenzivnijom saradnjom u cilju doprinosa društvenoj odgovornosti, afirmišući empatiju i humanost kao najuzvišeniju vrlinu, predsjednik Jokić i Ljiljanićeva su postavili za cilj da kroz zajedničko djelovanje pružaju podršku djeci koja se bore sa teškim oboljenjima.

Međusobna saradnja će se razvijati na način što će Opština Kotor prihode od ulaznica za „Kotorski festival pozorišta za djecu“ transferisati na opšti račun Fondacije „Budi human“, a Fondacija će sredstva podjednako rasporediti djeci koja čekaju na liječenje.

Potpisivanju su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, kao i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Tatjana Kriještorac.

Spojen most Počitelj, najveći most na Koridoru Vc – Dug skoro kilometar, visina od preko sto metara

0
Spojen most Počitelj, najveći most na Koridoru Vc – Dug skoro kilometar, visina od preko sto metara
Most Počitelj

Završnim spajanjem rasponske konstrukcije u poljima 6 i 7 spojen je most Počitelj. Visinom od preko 100 metara i dužinom od skoro jedan kilometar, most Počitelj je jedan od najviših mostova u regionu što ga čini i jednim od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru.

– Današnje spajanje mosta Počitelj možemo slobodno označiti kao početak aktivnijeg, dinamičnijeg perioda koji je pred nama, a u kojem imamo za cilj intenzivirati izgradnju autoceste u Hercegovini. Skorim završetkom aktivnosti na dionici Počitelj – Zvirovići, te početkom radova na izgradnji tunela Prenj i dionica Mostar sjever – Mostar jug i Tunel Kvanj – Buna koje planiramo ugovoriti u ovoj godini otvaramo nove perspektive poslovnoj zajednici te dižemo na višu razinu gospodarski potencijal ovog dijela Bosne i Hercegovine – istaknuo je Denis Lasić, v.d. direktor JP Autoceste FBiH.

Most Počitelj je projektiran kao kontinuirani prednapeti gredni most s glavnim rasponom od 147 m, promjenjivog sandučastog poprečnog presjeka i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza, te stupovima monolitno povezanim s rasponskom konstrukcijom koja se izvodi slobodno konzolnom gradnjom.

Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 m3 betona, 9 000 tona armature i 1.500 tona kablova za prednaprezanje, dok će u narednom periodu biti ugrađeno i 20.000 m2 asfalta i hidroizolacije.

Izvođač radova na mostu koji se nalazi nedaleko od povijesnog naselja Počitelj po kojem je i dobio ime je konzorcij koji čine: Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina).


Izgradnja mosta Počitelj, mosta kojim se premoštava magistralna cesta M-17, rijeka Neretva i željezničku pruga Sarajevo – Ploče, finansira se iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog sa Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a ukupna vrijednost izgradnje mosta Počitelj je 28.114.889 EUR bez PDV-a.
Završetak gradnje mosta Počitelj očekuje se na jesen ove godine.

Pogledajte i MAPU Izgradnja autoputeva i brzih saobraćajnica u BIH i regionu.

Osposobljavanje novinara o izvještavanju o morskom i obalnom upravljanju Sredozemljem

0
Osposobljavanje novinara o izvještavanju o morskom i obalnom upravljanju Sredozemljem
Osposobljavanje novinara o izvještavanju o morskom i obalnom upravljanju Sredozemljem

Kao odgovor na sve dublju krizu očuvanja Sredozemnog mora, Earth Journalism Network (EJN) koja pripada grupaciji Internews pokrenula je prošle godine dvogodišnji projekt izgradnje medijskih kapaciteta pod nazivom: ”Mediteranska medijska inicijativa”, s ciljem omogućavanja novinarima i medijskim organizacijama iz regije da stručno izvještavaju o pitanjima zaštite Sredozemnog mora.

Misija projekta kojeg podržava Zaklada Adessium je objavljivanjem točnih podataka o krizi u Sredozemlju omogućiti i kreatorima politike da dođu do informacija koje su im potrebne za rješavanje krize.

Uloga medija u očuvanju života u moru i primorskog okoliša osobito je važna, jer mediji mogu utjecati na stavove i na ponašanje stanovništva prema okolišu.

Medijska izvješća i istrage, osim toga, doprinose pozivanju vlada na odgovornost za njihove odluke i politike, od kojih se mnoge donose iza zatvorenih vrata, ili u pregovorima na visokoj razini.

Povećanjem učestalosti i kvalitete izvještavanja o ribarstvu i drugim pitanjima upravljanja morem u medijima, može se poboljšati razumijevanje javnosti o trenutnim problemima i rješenjima te osigurati da se čuju glasovi svih dionika, a ne samo uobičajenih govornika iz privatnog sektora i međunarodnih organizacija civilnog društva.

Ciljevi programa posvećenog Mediteranu su povećanje kvantitete, kvalitete i dosljednosti medijskog izvještavanja te osposobljavanje novinara, medijskih kuća i drugih komunikatora za izvještavanje o morskom i obalnom upravljanju u i oko Sredozemnog mora.

Važno je i stvaranje zajednice i mreže novinara u svakoj podregiji posvećenih poboljšanju izvještavanja o mediteranskim temama.

Ribolov u Sredozemnom moru kroz povijest je bio, a i danas je, važna i kulturno značajna aktivnost — i kao dio kulturnog tkiva regije i kao gospodarsko blagostanje jedinstvenog skupa nacija koje ga okružuju.

Bogata povijest mediteranske regije nije samo ostavila ključnu kulturnu ostavštinu, već i zalog prirodne povijesti mora, kao i dokaz o stupnju do kojeg su ribolov i prerada ribe bili vitalni za pomorsko gospodarstvo.

Međunarodni dan borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova 5. lipnja bio je prilika skretanja pozornosti na činjenicu da je takav ribolov raširen u Sredozemnom moru, gdje prekomjerni ribolov zajedno s degradacijom okoliša narušava osjetljive ekosustave na koje se oslanjaju mnoge zajednice.

Nakon javnog poziva za dostavu prijava, EJN je krajem lipnja odabrao najnoviju grupu novinara koji će dobiti potporu za dubinsko izvještavanje o Sredozemnom moru.

Korisnici potpore su iz Italije, Malte, Španjoske, Francuske i Tunisa.

Neke od tema koje će novinari istraživati i objavljivati su i izlov tuna u Hrvatskoj, prijetnje podvodnih kabela za bioraznolikost Mediterana, iskorištavanje sabljarke i prekomjerni izlovu ribe na Malti, utjecaj kruzera na okoliš u Španjolskoj i Francuskoj, prijetnje s kojima se suočava koralj Gorgonia i utjecaj kočanja na ribolov.

Bit će proizveden i film o trgovini crvenim koraljem.

Od pokretanja Mediteranske medijske inicijative u ožujku 2022., primatelji potpore i medijski partneri iz Francuske, Italije, Maroka, Španjolske i Tunisa proizveli su više od 86 priča na pet jezika.

Njihove istrage, koje su obuhvatile teme kao što su trgovina morskim krastavcima, koćarenje i ilegalni ulov morskih pasa, u nekim su slučajevima izazvale javnu raspravu u korist zakonskih promjena.

Posebno je značaj doprinos organizacije Maroc Environment, na čelu s nagrađivanim novinarom Mohammedom Tafraoutijem, u gotovo pedeset medijskih priča o gubitku bioraznolikosti u Maroku, od kojih su mnoge ponovno objavile druge novine u regiji.

EJN-ova Mediteranska medijska inicijativa također nudi podršku medijskim organizacijama i partnerima.

Objavili su da su nedavno počeli suradnju s novinarskom mrežom Marie Colvin i mrežom arapskih izvjestitelja za istraživačko novinarstvo (ARIJ) kako bi se osposobile novinarke na regiji MENA (Bliski istok i sjeverna Afrika) za izvještavanje o problemima okoliša Sredozemnog mora.

Riječ je o dinamičnoj medijskoj organizaciji koja, čini se, nalazi i potrebnu financijsku potporu za brojne inicijative zaštite okoliša te širi mrežu zainteresiranih medija i pojedinih novinara pa bi bilo korisno da se dionici, medijske kuće i novinari iz Hrvatska uključe u neku od njihovih brojnih inicijativa.

Erdogan podržao Ukrajinu i najavio Putinov dolazak

0
Erdogan podržao Ukrajinu i najavio Putinov dolazak
Sastanak Erdogana i Zelenskog
Foto: Umit Bektas / REUTERS

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se u petak navečer s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim i iskazao punu podršku njegovoj zemlji, ali i najavio da će ga idući mjesec posjetiti Vladimir Putin.

Erdogan se u petak u Istanbulu prvi put sastao s ukrajinskim predsjednikom otkako je počeo ruski napad.

Kazao je poslije sastanka da Ukrajina “zaslužuje integraciju s NATO-om” i pozvao Kijev i Moskvu da se vrate mirovnim pregovorima.

Najavio je da će “idući mjesec” Tursku posjetiti ruski predsjednik Vladimir Putin.

Erdogan i Zelenski razgovarali su o budućnosti ukrajinskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora.

Sporazum, postignut u srpnju 2022. uz pokroviteljstvo Ujedinjenih naroda i Turske, istječe 17. jula, a Rusija je rekla da ne vidi razloga za njegovo produljenje.

– Nadamo se da će sporazum biti produljen, rekao je Erdogan i najavio da o tome namjerava razgovarati s Putinom u kolovozu.

Zelenski je kazao da se mnogi ljudi diljem svijeta oslanjaju se na taj koridor za hranu “i ti životi ne mogu ovisiti o raspoloženju predsjednika Ruske Federacije”.

Američkom predsjedniku Bidenu zahvalio je na odluci da Ukrajini pošalje kasetno streljivo.