Svjetska klavirska senzacija Peter Bence nastupio je sinoć u Tivtu, na ljetnjoj sceni u okviru programa ovogodišnjeg izdanja Purgatorije 2023.
Riječ jeo mladom mađarskom pijanisti, kompozitoru i producentu rođenom 1991. godine.
Kao čudo od deteta, počinje da svira klavir sa dvijee godine. Sa samo sedam godina je primljen u akademiju „Franc List“ u Mađarskoj, kada je napisao i svoju prvu kompoziciju pod uticajem Mocarta i Šopena.
Peter Bence nastup u Tivtu
Godine 2015. postao je poznat širom sveta zahvaljujući izvanrednoj obradi pesme Bad Majkla Džeksona, kojom je uspeo da pređe granice klasične i pop muzike. Njegovi video-klipovi imaju preko 300 miliona pregleda.
“Nije mi prvi put da sam ovdje jer sam mnogo putovao sa svojom porodicom kao mlađi. ali prvi put nastupam u Crnoj Gori. Dakle, očigledno je malo drugačije ali je zaista nevjerovatno. Volim Bokokotorski zaliv i Tivat, pelijepi su”, kazao je Bence.
Peter Bence nastup u Tivtu
On je kazao da je ushićen što je u Crnoj Gori, sve je prošlo kako treba i publika je bila nevjerovatna.
“Osećao sam da su povezani sa muzikom svo vrijeme. Osećao sam posebno pred kraj koncerta. Vjerujem da je publika pošla kući srećni, bilo je lijepo. Možda sledeći put nastupim sa simfoniskim orkerstrom” rekao je Bence.
Peter Bence nastup u Tivtu
Goran Božović direktor Centra za kulturu Tivat u čijoj se organizaciji dogodio ovaj koncert, uvjeren je da niko od sinoć prisutne publike na velikoj sceni nije otišao nezadovoljan već da su svi puni pozitivnih utisaka.
“Vjerujem da je svojom virtuoznošću i svojim vanserijskim talentom urezao ovaj koncert svakome u pamćenje. Ovo je bio spektakl svjetskog nivoa i nama je čast da smo uspjeli da ga ugostimo i smatram da ovo predstavlja koncert godine u Tivtu a vjerovatno I u Crnoj Gori”, kazao je Božović.
Peter Bence nastup u Tivtu
Koncert je organizovan kao jedan od pratećih programa festivala Purgatorije u okviru kojeg nas do kraja očukeje bogat i raznovrstan program. Do završetka festivala ,podsjeća Božović, ostalo je još petnaestak dana a publika će moći da pogleda još tri takmičarske predstave, nekoliko pozorišnih ostvarenja u pratećem programu i za zatvaranje pozorišni spektakl, veliku dramu Narodnog pozorišta iz Beograda, zaključio je on.
Dodjelom medalja trima najboljim posadama na 26. Maratonu lađa na Neretvi i štita kneza Domagoja u subotu navečer u Pločama završena je ta tradicionalna sportsko-turistička manifestacija kojoj je nazočio i predsjednik Republike i pokrovitelj Zoran Milanović.
Milanović i predsjednik Udruge lađara Neretve Luka Oršulić dodijelili su zlatne medalje članovima posade “Zagreb” koja je pobijedila na 26. Maratonu lađa. Milanović je pobjedničkoj posadi “Zagreb” uručio i veliki prijelazni štit Kneza Domagoja.
Na završnoj svečanosti srebrne medalje i mali štit knez Domagoj drugoplasiranoj posadi Slivno uručili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i izaslanik premijera Andreja Plenkovića Branko Bačić i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.
Pobjednici Maraton lađa 2023. foto Hina
Brončane medalje i mali štit kneza Domagoja trećeplasiranoj posadi Gusar iz Komina uručili su izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Metkovića Dalibor Mila.
Predsjednik Milanović je Maraton od Matkovića do Ploča pratio plovidbom na zapovjednom brodu “Nada”.
Prije starta Maratona, predsjednik Milanović je u Metkoviću izjavio da mu je Maraton lađa drag zbog okupljanja ljudi i nepolitičke atmosfere. „Važno je okupljanje ljudi, atmosfera i veselje, koji nisu politički“, rekao je predsjednik Milanović. Istaknuo je da nema svog favorita, ali i dodao da su neke posade ipak u prednosti jer su bolje utrenirane.
Maraton tradicionalnih plovila u dolini Neretve, amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa, održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske. Ove godine Maraton je dobio puni natjecateljski smisao jer je sudjelovalo 29 ekipa iz doline Neretve, ali i mnogih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja.
Maraton lađa ustanovljen je 1998. kao priredba u sklopu obilježavanja akcije Hrvatske vojske „Zelena tabla – Male Bare“, a danas predstavlja jedinstveni kulturološki događaj te je svojevrstan „brand“ neretvanskog kraja, kao i vrijedan dio nacionalne kulturne baštine.
Požari na Havajima najsmrtonosnija su katastrofa koja je u posljednjem stoljeću pogodila SAD. Na otoku Mauiju poginulo je 89 ljudi, za stotinama tragaju timovi sa psima koji pretražuju ruševine u Lahaini. Četiri dana nakon što je vatra opustošila to povijesno ljetovalište, uništavajući zgrade i taleći automobile, razmjeri štete postaju jasniji
Trošak ponovne izgradnje Lahaine procijenjen je na 5,5 milijardi dolara, prema Federalnoj agenciji za upravljanje hitnim situacijama (FEMA), s više od 2200 objekata oštećenih ili uništenih i više od 850 spaljenih hektara.
Guverner Josh Green upozorio je na tiskovnoj konferenciji u subotu poslijepodne da će broj mrtvih nastaviti rasti kako bude otkriveno više tijela.
– Svi se pitate što smo danas vidjeli na terenu. Nažalost, našli smo još smrtno stradalih, tako da je broj poginulih narastao na 89. Ovdje smo bili prije samo dva dana i tada je taj broj bio manji. Još će rasti i želimo ljude pripremiti na to. Na zapadu otoka Mauija uništeno je 2200 objekata, od čega 85% stambenih. Šteta iznosi gotovo 6 milijardi dolara, rekao je Green.
Dužnosnici su obećali da će ispitati državne sustave za hitne slučajeve nakon što su neki stanovnici postavili pitanje je li se moglo učiniti više da se ljudi upozore prije nego što vatra zahvati njihove domove. Neki su bili prisiljeni ugaziti u Tihi ocean kako bi izbjegli vatri.
Sirene postavljene oko otoka – s namjerom da upozore na nadolazeće prirodne katastrofe – uopće se nisu oglasile, a rasprostranjeni prekidi struje i mobilnih mreža ometali su druge oblike upozorenja.
Državna tužiteljica Anne Lopez rekla je da pokreće reviziju donošenja odluka prije i tijekom požara.
Lokalni dužnosnici opisali su košmarni splet okolnosti, uključujući kvarove na komunikacijskoj mreži, snažne udare vjetra pučinskog uragana i odvojeni šumski požar desecima milja daleko, koji je učinio gotovo nemogućom koordinaciju s agencijama za upravljanje u hitnim slučajevima koje bi obično izdavale upozorenja i naredbe za evakuaciju.
Najgora prirodna katastrofa u povijesti
Broj poginulih učinio je to najgorom prirodnom katastrofom na Havajima u povijesti, nadmašivši tsunami koji je ubio 61 osobu 1960., godinu dana nakon što su Havaji postali američka država.
Posljednji broj smrtno stradalih premašio je 85 ljudi koji su stradali u požaru 2018. u gradu Paradiseu u Kaliforniji što je bio najveći broj od 1918. kada je požar Cloquet u Minnesoti i Wisconsinu odnio 453 života.
Obilazeći Lahainu ranije u subotu, Green je rekao da državne i savezne agencije rade na pomoći onima koji su preživjeli.
– Naš fokus sada je ponovno ujediniti ljude gdje god možemo, osigurati im smještaj i zdravstvenu skrb, a zatim se okrenuti ponovnoj izgradnji, rekao je.
Vlasti su u petak počele dopuštati stanovnicima povratak u zapadni Maui, iako je zona požara u Lahaini ostala zabarikadirana. Dužnosnici su upozorili da bi moglo doći do otrovnih para iz tinjajućih područja i rekli da se operacije potrage nastavljaju.
– Bit će tužno doći dolje, rekao je Za Dacruz (33), dok je u petak čekao u prometnoj gužvi da se pokuša vratiti u Lahainu.
– Samo želimo da svi budu živi, da budu sigurni – to je sve što pokušavamo učiniti. A ostalo? Odatle ćemo krenuti, dodao je.
Stotine ljudi i dalje su nestale, iako točan broj nije poznat.
Katastrofa je počela u utorak nakon ponoći kada je prijavljen požar u grmlju u gradu Kula, otprilike 56 km od Lahaine.
Kotorski karneval - Federacija karnevalskih gradova
Kotorski karneval
Kotorski karneval
Kotorski karneval
Kotorski karneval
Kotorski karneval
Kotorski karneval - Cubalcanica
Tri dana fešti i sjajnog muzičko-zabavnog programa u Kotru kulminirali su sinoćnom povorkom 21. Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala i nastupima muzičkih sastava Cubalcanica i Trio Gušt koji već tradicionalno prave jedinstvenu i kvalitetnu atmosferu za sve posjetioce i uživaoce Karnevala u Kotoru. Cijeli grad je bio ispunjen kako Kotoranima, tako i mnogobrojnim gostima koji su ispratili atraktivni karnevalski defile, a kasnije i energične koncerte na Trgu od oružja. Predsjednik NVU “Fešta”, Vasilija Bajrović kao glavni organizator ovog trodnevnog spektakla ističe da je zadovoljan kako je sve proteklo.
“Sada sam sigurno najsrećniji čovjek u ovom gradu. Karneval je prošao upravo onako kako smo željeli i kako smo planirali. Želim da se zahvalim svima, svim karnevalskim grupama iz regiona, svim ljudima u zdravstvu i službama koje su pomogle da ovo prođe baš onako kako smo i zamislili, te da Kotor još jednom dokaže i pokaže da je karnevalski grad, da nije bezveze pričao o tradiciji od 500 godina, već da tu karnevalsku nerv imamo svi, od one djece od dvije godine koja su večeras bila tu, pa do najstarijeg člana karnevalske povorke koji ima 87 godina,” istakao je Bajrović.
Na karnevalu je učestvovalo 20 prijavljenih karnevalskih grupa među kojima su bili predstavnici karnevalskih gradova iz regiona, a koji su prezentovali najbolje kreacije sa njihovih karnevala, te su tim kostimima upotpunili feštu u Kotoru. Organizatori su posebno zadovoljni odazivom kotorskih karnevalskih grupa bez kojih ni ova manifestacija ne bi ni postojala, koje su se ponov predstavile u punom sjaju nakon pauze uzrokovane pandemijom. Publika koja je uz magistralu dočekivala sve ove maske, svim trupama je pružila veliku podršku i dala im veći podsticaj da svoje kostime prikažu u najboljem svjetlu.
“Večeras je uz trasu bilo oko 20 do 25 hiljada ljudi, po mojoj procjeni. Ali nije stvar samo u tome je li bilo 20 ili 30 hiljada ljudi. Stvar je u tome da su ti ljudi živjeli sa karnevalom, da su ga osjetili i da su se ponašali upravo onako kako treba da se ponašaju uz jednu ovakvu karnevalsku povorku,” ispričao je organizator Karnevala u Kotoru.
Parteri NVU “Fešta” su i ove godine bili Turistička organizacija (TO) Kotori i Opština Kotor, koji prepznaju značaj Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala. Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić istakao je doprinos ove manifestacije očuvanju tradicije, ali i podsticanju kvalitetne turističke sezone u ovom primorskom gradu.
“Ovo je manifestacija koju mi najprije organizujemo zbog svojih građana i našeg grada, a nakon toga nam je naravno zadovoljstvo da ugostimo sve ljude koji dolaze ovdje da sa nama uživaju u karnevalu i da nakon toga uživaju u feštama koje slijede. Opština Kotor je jedan od rijetkih gradova iz kojeg se ove godine čuje da je sezona odlična. Imamo veliku posjećenost, veliki broj kruzera, izletnika, stacionarnih gostiju. Kada su u pitanju stacionarni gosti, u Kotoru boravi oko 11.000 ljudi, što je nešto više čak i od 2019. i nešto više od 2022. godine, imamo broj kruzera koji je blizu 300, broj izletnika koji je blizu 300.000 do sad, tako da su sve to cifre koje nas ohrabruju,” ispričao je Jokić.
Slika punog Trga od oružja tokom sinoćnjih koncerata takođe može da posvjedoči tvrdnjama o dobroj turističkoj sezoni. Cijeli glavni gradski trg ispunila je sjajna, zarazna energija splitskog bedna “Trio gušt” koji je za publiku izveo dobro poznate dalmatinske i bokeške pjesme, dok su vatrenu latino atmosferu na sve prisutne prenijeli članovi kubanskog muzičko-plesnog sastava “Cubalcanica”.
“Mislim da je Kotorski karneval nalik jednoj porodici, pošto se svake godine vraćamo da nastupamo ovdje. Uvijek sa nestrpljenjem iščekujem ovaj momenat. Kada dobijemo poziv za Karneval u Kotoru odmah se odazovemo i pripremimo da damo svu energiju. Mislim da svi na koncertu osjećaju tu energiju. Zahvaljuemo se organizatoru karnevala, našem menadžeru, ali i svima koji su uživali u koncertu,” kazala je Paloma Duharte Jorrin koja je već sedam godina dio sastava Cubalcanica.
Sjajne reakcije publike i izuzetna karnevalska energija koja je obuzela cijeli Kotor podsticaj su organizatorima da već krenu sa planiranjem novog, 22. izdanja Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala.
“Što se tiče udruženja “Fešta”, zvaničnog organizatora Kotorskog ljetnjeg internacionalnog karnevala, mogu da kažem da neće doći nova godina a mi već počinjemo sa organizacijom 22. Karnevala. Već ovom prilikom pozivam za prvu subotu avgusta iduće godine da budemo ponovo zajedno u Kotoru, da budemo ponovo dio ove karnevalske fešte koju nema niko na Jadranu, a ni šire,” kazao je predsjednik NVU “Fešta”, Vasilija Bajrović.
Kako tradicija nalaže, kulturno-zabavna manifestacija „Lastovska fešta“ koja se održava 49 godina za redom, sinoć je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno provjetnog društva “Tivat”.
U organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ Gornja Lastva, brojni posjetioci su uživali u mediteranskom ambijentu i prigodnom umjetničkom programu, uz zvuke Glazbeno prosvjetnog društva Tivat i muzičkog sastava Kompas iz Ploča.
Lastovska fešta – foto Roko Stjepšević
“Naša misija je očuvanje tradicije, običaja, zajedništva, njegovanje lastovskih običaja. Svih ovih godina trudili smo se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu…”, kazala nam je članica KZD Napredak Gornja Lastva, Marija Nikolić.
Lastovsku feštu sufinansira Opština Tivat na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture, koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine kao i Turistička organizacija Tivat.
G.R. (1976) iz Tivta kažnjen je zatvorom u trajanju od 31 dana jer je juče oko 20 sati upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji of 3,57 g/kg.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru – Ivana Vukasović mu je osim kazne izrekla i zabranu upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju.
Da bi se Institut Dr Simo Milošević spasao nije potrebno obezbijediti samo 7,4 mil EUR za deblokadu računa i dodatnih 800.000 za isplatu dvije neto zarade, već i još oko 6,5 mil EUR koliko iznose dugovi po tužbama zaposlenih, oko 11 miliona za ostale dugove, kao i najmanje 35 mil EUR za njegovu rekonstrukciju da bi bio respektabilna i održiva kompanija. To je ukupno oko 60 mil EUR-a.
Da bi država preuzela potpunu brigu i Institutu, a time i odgovornost trebalo bi i da otkupi akcije u privatnom vlasništvu za oko osam miliona eura.
Ti podaci nalaze se u finansijskim i revizorskim dokumentima, koji se sada razmatraju u Vladi kako bi se pronašlo rješenje. Osim opasnosti po nastavak blokade računa koja bi vodila u stečaj, jednako velika opasnost za prestanak rada Instituta je da izgubi preostale stručne kadrove.
Agencija za osiguranje depozita Srbije je u ima Jugobanke u stečaju, nakon završetka višedecenijskog spora i pravosnažne presude, 18. jula blokirala račun Instituta za 7,5 mil EUR, od ukupno 9,2 miliona eura koliko bi sa svim troškovima mogao sada koštati ovaj spor. Prije pet godina postojala je ponuda da se ovaj dug izmiri sa milion eura, ali je to tada odbijeno.
Nakon razgovora ministara finansija Crne Gore i Srbije Aleksandra Damjanovića i Siniše Malog saopšteno je da su razgovarali o mogućnosti da se ovaj dug umanji za iznos koji Crna Gora potražuje od Srbije na ime ranijeg sravnivanja obaveza o obeštećenjima starih deviznih štediša, kao i da Fond zdravstvenog osiguranja Srbije postane korisnik usluga Instituta ili bude u pretplati za preostali iznos duga. Crna Gora od Srbije na ime duga za staru štednju potražuje oko 1,3 mil EUR.
Kako je tada saopšteno, ostalo je da Vlade dviju država donesu potrebne odluke o prebijanju ovog duga, a da to ne bude nezakonita državna pomoć Institutu, kao i da se dogovori potpisivanje ugovora između Instituta i Fonda za zdravtsveno osiguranje Srbije.
U međuvremenu bi Agencija za osiguranje depozita povukla nalog za blokadu računa. Međutim i to je pravno teško definisati jer je blokada nastala na osnovu pravosnažne odluke a naplata je dio sudskih, odnosno stečajnih vlasti, kojima formalno ne može naređivati izvršna vlast.
Ako bi se ipak račun odblokirao i novac počeo da pristiže, uslijedila bi blokada računa po nekim od tužbama oko 500 sadašnjih i bivših radnika koji ukupno potražuju oko 6,6 mil EUR.
Institut Igalo
Vlada je u junu uplatila Institutu 600.000 EUR za isplatu zaostalih zarada, kako bi spriječila najavljeni štrajk, međutim većina novca je odmah otišla na blokade računa po tužbe zaposlenih i na sudske troškove. Kako Vlada ne može tek tako da uplaćuje novac čak ni kompanijama čiji je većinski vlasnik, pravni osnov za isplatu te pomoći bio je avans Fonda za zdravstveno osiguranje na buduće usluge Institutu njegovim osiguranicima.
Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić, tada je kazao da država pomaže Institutu, jer neće dozvoliti da se brend Crne Gore ugasi, a pozvao je njegov menadžment da pruži svoj maksimalan doprinos i da se odgovorno ponaša.
Premijer Dritan Abazović kazao je tada da je stanje u Institutu teško, ali da se nada trajnom rešenju koje će biti u korist svih.
– Ovo je samo pomoć koja treba da pomogne da prevaziđu trenutnu situaciju. Nakon ovoga treba donijeti odluke i učiniti Institut održivim – rekao je Abazović.
Kako taj novac nije otišao na plate radnika, zaposleni i sada traže da im država isplati tri zaostale zarade.
Predsjednica Sindikata Instituta Marija Obradović ne vidi problem u tome što blokade računa i tužbe zaposlenih onomogućavaju da novac stigne do kompanije.
Ona je Vijestima kazala da ne zna koliko je tačno radničkih tužbi jer one stalno pristižu, kao i da će one pristizati sve dok se ne potpiše kolektivni ugovor koji je kako je kazala, predan na Vladu 11. maja ove godine.
Obradović je dodala da protestima na graničnim prelazima sa Hrvatskom traže ispunjenje njihovih zahtjeva, među njima isplate zaostale tri plate za maj, jun i jul, verifikaciju Kolektivnog ugovora, rješavanje statusa Instituta otkupom akcija manjinskih akcionara, kao i trajno rješavanje pitanja problema isplate Jugobanke.
– Peticije za spas Instituta se potpisuju u cijeloj Crnoj Gori, a sljedeće nedjelje smo u Pljevljima i Bijelom Polju – kazala je Obradović.
Prema podacima iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu oko 40% ukupnih prihoda Institut dobije od države. Od Fonda za zdravstveno osiguranje Institutu je uplaćeno 3,25 mil EUR i još 670.000 iz Ministarstva zdravlja za projekat rehabilitacije oboljelih od kovida.
Institut je prihodovao i oko 550.000 eura iz sindikalnih fondova za odmor i rekreaciju radnika, kao i 398.000 za pružanje usluga penzionerima.
Od svih ostalih domaćih korisnika i individualnih pacijenata Institut je lani prihodovao 1,35 mil EUR. Od inostranih korisnika i fondova Institut je lani prihodovao 4,5 mil EUR. Ukupni rashodi bili su 15,2 miliona, pa je ostvaren gubitak od oko 4,3 mil EUR.
Amfiteatar i Piazza Centrale pozornica brojnih dešavanja svakog dana u Luštici Bay
Raznovrstan ljetnji kalendar čini Lušticu Bay središtem dešavanja na crnogorskoj rivijeri – predstave, koncerti i izvedbe međunarodnih festivala svakoga dana izvode se na različitim lokacijama novog grada na obali.
Promocija lokalnog nasljeđa tema je nastupa klape „Maris“ iz Kotora u subotu, 12. avgusta od 20:30 sati u amfiteatru u Marina naselju. Sedmočlana ženska klapa bavi se obradama i izvođenjem pop i mediteranske muzike. Ovom nastupu pridružena je izložba „Mare Ad Astra“ 12 umjetnilkih radova umjetnice Violete Beke Milovanović koja će početi u 19 časova.
Local Culture Pop-up Concert Klapa Maris
Ljubitelje zvijezda privući će posmatranje kiše meteora „Perseid Meteor Shower“ zakazano za 13. avgust iz udobnih lejzi-begova na Marina plaži, uz hranu i piće koji se mogu poručiti u Marina Beach baru. Posjetiocima se savjetuje da instaliraju neku od besplatnih aplikacija koje predstavljaju realističnu mapu zvjezdanog neba kako bi mogli da prate kretanje u univerzumu tokom dogadjaja i na taj način.
„Noviteti su uvijek bili zaštitni znak Luštice Bay, a ovog ljeta posjetiocima predstavljamo brojna nova dešavanja i raznovrsne sadržaje koji privlače publiku različitih životnih doba i afiniteta. Za nas je važno da njegujemo aktivan i zdrav životni stil, u kome će naći mjesta zdravo prirodno okruženje, sportske aktivnosti, probrana ishrana, bogat kulturni i zabavni život i, nadasve, lijepa druženja koja oplemenjuju i povezuju sve nas u zajednicu kojoj želimo da pripadamo“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.Ulaz na sve događaje je slobodan.
Rusko ministarstvo digitalnog razvoja zabranilo je zaposlenicima korištenje Appleovih iPhonea i iPada za rad, izvijestila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na ministra Maksuta Šadaeva.
– Uvedena je zabrana korištenja Apple mobilnih uređaja – pametnih telefona i tableta – za pristup radnim aplikacijama i razmjenu poslovne e-pošte, rekao je Maksut Šadeaev novinarima na digitalnoj konferenciji, objavila je agencija.
– Dopušteno je koristiti iPhone za osobne potrebe, dodao je.
Ministarstvo je izdalo zabranu dva mjeseca nakon tvrdnji glavne ruske sigurnosne službe FSB-a, da je nekoliko tisuća Appleovih uređaja kompromitirano kao rezultat špijunske operacije SAD-a.
Apple je odbacio optužbe. Američka Nacionalna sigurnosna agencija, za koju je FSB rekao da je surađivala s Appleom, odbila je tada komentirati te tvrdnje.
