Roman-prvijenac akademskog umjetnika Nedeljka Simanića  ne ostavlja ravnodušnim ljubitelje proze

0
Roman-prvijenac akademskog umjetnika Nedeljka Simanića  ne ostavlja ravnodušnim ljubitelje proze
N. Simanić – foto M.D.P

Autobiografska fikcija kao omaž ocu


Slikarstvo i književnost kod mene su dvije strasti koje su neodvojive, kroz dugo vremena, možda je jedna bila izrazitija nego druga, ali došlo je vrijeme da se i ova druga strast za pisanjem ispolji, tako da je to sada zaokruženo ovim romanom “Succubus”, kaže za Boka News umjetnik Nedeljko Simanić, poznati akademski slikar. Srećan je što je cetinjska štamparija “Obod” u izdanju IK “Ouroboros” štampala njegov prvi roman “Succubus”, u kome njegovo autorsko “ja” funkcioniše između ćerke Line, kojoj je posvetio ovo djelo i oca, koji je glavni junak romana.

Predstavljajući ovo djelo u Atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković” on je sa neskrivenim emocijama pročitao svoju pjesmu “Kad god se vozim”, kao i pjesmu američkog autora Dilana Tomasa  “Ne odlazi tiho u tu blagu noć”, obje u čast sjećanja na oca, misteriozno nestalog u Sarajevu krajem rata devedesetih u Bosni, oca koga naziva “komični Don Kihot”. Sa publikom je podijelio nekoliko nostalgičnih zapažanja -uspomena na njega.

-Emocija je jako bitna kod pisca, samo što, vi kada pišete, ne možete da se samo predate emociji. Morate biti “na distanci” od te emocije, biti nepristrasni posmarač, kako biste je uobličili kroz tekst. Na neki način pisanje i objavljivanje ovog djela za mene ima katarzičnu moć, iako sam se prvi put upustio u stvaranje neke pripovjedne forme. To nisam radio ranije, pisao sam neke tekstove za novine, esejističke članke, prikaze knjiga i sl. Do sada nisam uspijevao da savladam i ovu dužu prozu, ali se nadam da sam to sada na neki način uspio, kazao je Simanić za Bokanews i dodao da priprema još književnih djela . U pitanju su zbirke poezije i priča. Na naše pitanje da li postoji “opasnost” da zapostavi slikarstvo zbog književnosti, Simanić odgovara da do toga neće doći.

IMN. Simanić – promocija

-To kod mene uvijek ide uporedo, stiže se sve, poručuje umjetnik i objašnjava da je roman stvarao od proljeća do jeseni 2022. godine. Radi se naizgled o dokumentarnoj prozi, ali on nije samo to. To je, kaže, “autofikcionalna proza”, ili “autobiografska fikcija”, što znači da se služio dokumentima, koje je preoblikovao na kreativan način: “Gotovo sve situacije iz ovog romana su stvarne, ništa nije izmišljeno”,  kaže autor.

 Na naslovnici knjige je fotografija iz 1967. godine, na kojoj jednogodišnjeg Simanića u naručju drži otac, jedina sačuvana iz tog perioda djetinjstva. Obrazlažući naslov romana, Simanić  je objasnio da je “Succubus” u srednjovjekovnoj mitologiji naziv za demona, palog anđela, ono što je đavo kod Tomasa Mana i kod Bulgakova, tvoračka i destruktivna sila.

-Povodeći se za izvjesnim filozofskim postavkama o borbi dobra i zla na zemlji, posegnuo sam za ovim simbolom kao simbolom koji je stacioniran u gradu mog djetinjstva Sarajevu, u kome sam odrastao i koji je bio potpuno razoren, pojasnio je pisac. Roman se sastoji iz niza fragmentiranih djelova koji se po izvjesnoj logici međusobno sklapaju u mozaik. U stilskoj građi posebno mu je bilo važno da pronađe “vlastiti, osobeni ton koji će sve te dijelove povezati u cjelinu” i to u određenom ritmu, poput muzike.

Simanić i publika

-Priča u mom romanu se kreće u ritmu: sporo – “maestoso, lento”, dostiže neki “furioso”, pa onda poput laganog padobrana pada u nekakvo iščekivanje i ponovo se budi i razigrava, kazao je pisac.

Na sugestiju Natalije Đaletić lektorke i urednice iz IK “Ouroboros”, da Simanićev roman može da posluži kao odličan scenario za film”, autor kaže da je to i zamislio kao neku vrstu filma, “filmske montaže”, možda bi se od njega mogla napraviti i neka radio drama, ali da roman ima sve elemente za film.

Uz ocjenu da Simanićev “prvijenac” ne ostavlja čitaoca ravnodušnim, Đaletić je naglasila da ovo njegovo djelo pruža mogućnost uživanja u svim zamkama, enigmama, autorovom razumijevanju svijeta, filozofskim okvirima, referencama na književnosti i umjetnosti, u načinu na koji Nedeljko provodi čitaoca kroz sva njegova životna događanja i promišljanja.

IMN. Simanić – promocija

Podrška za individualno kulturno stvaralaštvo

Novoimenovana direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurković, Radmila Beća Radulović kazala je, obrativši se publici, da je objavljivanje romana podržala Opština Kotor kroz sufinansiranje projekata iz oblasti individualnog kulturnog stvaralaštva u 2022. godini. Pored Simanićevog romana-prvijenca, na ovaj način će biti objavljena i prva zbirka poezije Biljane Milivojević pod naslovom “Jedino nema dječijih briga”, kazala je za Boka news Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica, predstavnica opštinske Komisije za vrednovanje projekata iz individualnog kulturnog stvaralaštva Sekretarijata za kulturu.

/M.D.Popović/

Moskva tvrdi da je 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini sada u Rusiji

0
Moskva tvrdi da je 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini sada u Rusiji
Moskva

I dalje traje ukrajinska protuofenziva. Ukrajinske snage odolijevaju ruskim napadima na istočnim područjima bojišnice i suočavaju se s poteškoćama na sjeveroistoku zemlje, ali napreduju u blizini razorenog grada Bahmuta i na jugu, potvrdila je zamjenica ukrajinskog ministra obrane. No ruski izvještaji o prvoj crti bojišnice govore da su njihove snage odbile ukrajinske napade u blizini sela koja okružuju Bahmut. Ukrajinski predsjednik tvrdi da je riječ o ruskoj propagandi i da više ne postoji blitzkrieg već dugotrajna borba za oslobođenje.

Eurojust otvara novi centar za procesuiranje zločina tijekom ruske agresije

Centar za kazneni progon zločina počinjenih za vrijeme ruske agresije u Ukrajini trebao bi se u ponedjeljak otvoriti u sklopu pravosudne agencije EU-a Eurojust.

Očekuje se da će agencija sa sjedištem u Hagu prikupljati dokaze i pripremati ciljane optužnice protiv navodnih počinitelja.

Uključene pravosudne vlasti ne isključuju mogućnost kaznenog progona ruskog vodstva.

Ukrajina, nekoliko država EU-a, ali i Međunarodni kazneni sud (ICC) uključeni su u rad centra.

Na otvaranju se očekuje i visoki predstavnik američkog pravosuđa.

Centralna baza podataka za dokaze o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu već je uspostavljena u okviru Eurojusta.

Zapadne države već dugo traže načine kaznenog progona Rusije, po mogućnosti na posebnom sudu.

Međunarodni kazneni sud, također sa sjedištem u Haagu, već je izdao međunarodne tjeralice za predsjednikom Vladimirom Putinom zbog sumnje da je počinio ratne zločine poput deportacije maloljetnika iz Ukrajine u Rusiju.

Međutim, sud ne smije pokrenuti postupak za samu agresiju.

Moskva kaže da je 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini sada u Rusiji

Rusija je dovela oko 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini na ruski teritorij, rekao je kasno u nedjelju Grigorij Karasin, šef međunarodnog odbora u Vijeću Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta.

– Posljednjih godina 700.000 djece našlo je utočište kod nas, bježeći od bombardiranja i granatiranja iz područja sukoba u Ukrajini”, napisao je Karasin na svom kanalu u aplikaciji za razmjenu poruka Telegramu.

Rusija je pokrenula opsežnu invaziju na svog zapadnog susjeda Ukrajinu u veljači 2022. Moskva kaže da je svrha njenog programa dovođenja djece iz Ukrajine na ruski teritorij zaštita siročadi i napuštene djece u zoni sukoba.

Međutim, Ukrajina kaže da su mnoga djeca nezakonito deportirana, a Sjedinjene Države kažu da su tisuće djece prisilno odvedene iz svojih domova.

Većina kretanja ljudi i djece dogodila se u prvih nekoliko mjeseci rata i prije nego što je Ukrajina krajem kolovoza započela svoju veliku protuofenzivu kako bi povratila okupirane teritorije na istoku i jugu.

U srpnju 2022. Sjedinjene Države procijenile su da je Rusija “prisilno deportirala” 260.000 djece, dok ukrajinsko ministarstvo za integraciju okupiranih teritorija kaže da se 19.492 ukrajinske djece trenutno smatra ilegalno deportiranom.

Muzej starog kapetana Štumbergera priča koja živi i inspiriše

0
Muzej starog kapetana Štumbergera priča koja živi i inspiriše
v

Veče sjećanja na Miroslava Štubergera „Starom kapetanu u čast“ priređeno je sinoć u njegovoj kući koju je ostavio Baošićanima kao zadužbinu i time, po tradiciji, obilježen dan rođenja istaknutog kapetana, inženjera i pronalazača. Svečanosti su, uz brojne mještane i goste, prisustvovali ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić sa saradnicima.

Prije 131 godinu rođen je kapetan Štumberger, podsjetio je Đuro Cvjetković, predsjednik MZ Baošići koja je bila organizator svečanosti zajedno sa  gradskom Turističkom organizacijom i JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković”.

„Prošlo je 40 godina od smrti kapetana Štubergera, ali je on ostao u našim srcima, sjećanju i pričama, a nadam se da će tako biti i dalje jer ćemo tome učiti mlađe generacije“, kazao je Cvjetković.

Herceg Novi je grad koji se može podičiti time da su ga brojni ljudi iz regiona i šire odabrali da u njemu žive, ali i da mu ostave na upravljanje svoje kulturno naslijeđe koje su sticali, skupljali i vrijedno sticali tokom života, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

„Takav je bio i kapetan Miroslav Štumberger. U nekom ranijem periodu ovaj prostor je bio zaboravljen ali mi je veoma drago što je u poslednjih nekoliko godina ovo mjesto gdje se priređuju kulturni događaji. Zahvaljujem se MZ Baošići, posebno jer su inicirali uređenje infrastrukture kako bi se ovom dijelu lakše pristupilo, a biće još lakše kada završimo i dio puta do muzeja. Nakon toga, nadam se da će muzej biti dostupan i većim grupama jer sam siguran da je on zanimljiv velikom broju turista. Kapetan je bio porijeklom Slovenac, a veliki broj turista iz te države i sada posjećuje muzej. Podsjećam da Herceg Novi ima brojna prijateljstva sa gradovima u Sloveniji, a posebno izdvajam Kranj i Novo Mesto sa kojima smo proslavili 50 godina prijateljstva“, kazao je Katić.

Muzej starog kapetana Štumbergera

Prvi put je muzej kapetana Štumbergera posjetio ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker koji je iskazao zadovoljstvo spoznajom kakav je značaj stari kapetan, rodom Slovenac, imao za Herceg Novi.

„Tokom boravka u Crnoj Gori saznao sam da su tri ličnosti obilježile Boku Kotorsku i to svaki grad pojedinačno: Herceg Novi kapetan Štumberger, Kotor Vida Matjan koja je osnovala muzičku školu i Tivat Sergej Mašera koji je sa Milanom Spasićem napravio herojski čin na razaraču Zagreb. Moram se zahvaliti MZ Baošići što čuva kuću kapetana Štubergera, što je muzej živ i što svake godine na 2. jul obilježavate kapetanov rođendan, podsjećate na njega, njegujete njegovu zaostavštinu i time doprinosite i turističkom razvoju i kulturi Baošića i Herceg Novog“, istakao je Presker.

Već je poznato da je kapetan Štumberger bio priznati naučni radnik, čovjek bogate vojne karijere koji je konstruisao i usavršio brojne izume iz domena vojne tehnike, fotograf, poznavalac pet stranih jezika, član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, ali iznad svega bio je zaljubljen i odan moru što se vidi kroz svaki segment njegovog doma koji podsjeća na lađu jedrenjak koji putuje kroz prostor i vrijeme, kazao je između ostalog kustos muzeja Čedo Đurišić.

Muzej starog kapetana Štumbergera

„Kao veliki ljubitelj mora i starih jedrenjaka sve je svoje misli usresredio ka stvaranju osjećaja pripadnosti nečemu uzvišenom, vanvremenskom. Zato je sav brodski namještaj koji je mogao upotrebiti ugradio u svoj dom od brodskih vrata, uskih stepenica, fenjera, kormila, kofera, vitrina…. Svako ko posjeti njegov muzej, koji je sada u dosta oskudnijem stanju nego za njegovog života, kada kroči u njega zna da je zakoračio u nešto što nije običan muzej već pravi pravcati dom jednog starog kapetana. Zvanje odnosno titula „stari kapetan“ se zaslužuje ovakvim pokazivanjem istinski velike ljubavi prema moru i svemu što ima veze sa brodarstvom, brodogradnjom ili moreplovstvom“, istakao je kustos Đurišić.

Svečanosti su, uz brojne goste i mještane, prisustvovali potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, direktorica JU „Galerija Josip Bepo Benković i Muzej Mirko Komnenović“ Gordana Krunić, odbornica Tamara Vujović. U kulturno umjetničkom programu učestvovali su članovi klape Stari kapetan i dječiji ansambl KUD Sloga.

Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu – ključevi grada predati djeci

0

Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu – ključevi grada predati djeci

Kotorski festival pozorišta za djecu, 31. po redu, otvoren je sinoć na Ljetnjoj pozornici u Starom gradu simboličnom predajom ključeva grada djeci, od strane predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.

Predaja ključeva koje je primila trinaestogodišnja djevojčica Đeljana Ibraimi poručivši gradonačelniku da su u sigurnim rukama i da ne treba da brine, upriličena je u okviru programa svečanog otvaranja pod nazivom “Zamislite, djeco…” u režiji i po scenariju Dejana Đonovića, a u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

U organizaciji Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Festival se ove godine održava i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore.

Predsjednik Jakov Milatović je sinoć u Kotoru svoj govor prilagodio radnji na sceni u kojoj su nas mali i veliki glumci te mladi, talentovani za pjesmu i muziku, na inspirativan i duhovit način podsjetili na istoriju ovog kraja, legende, nematerijalna dobra, ali se osvrnuli i na sadašnji trenutak.

Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu

“ Alkimo, ti vilo koja sa Pestingrada bdiš i čuvaš prekrasni i drevni nam Kotor grad, hvala ti za povjerenje koje si mi ukazala i pozvala me da uspavam Hipnosa i probudim usnulu djecu i glumce . Hipnose, odlučio sam da te ipak ne uspavam jer ćeš onda ostati uskraćen za svu radost i sreću dječjih osmjeha koji će narednih deset dana ispuniti ulice i pjace Kotora. Ipak je bolje da ostaneš da sa nama posmatraš izvanredan program 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu. No, ipak, Hipnose … Zamolio bih te da ostaneš na sigurnoj distanci sa koje tvoje hipnotičke moći neće remetiti našu budnost. Tako ćeš nam slati samo lijepe i bezbrižne snove ali tek kad se završe predstave i ostali programi na Festivalu i dođe vrijeme za spavanje” – poručio je u svom obraćanju Milatović.

On je najmlađima poželio da se svakom trenutku u životu raduju kao što to rade tokom festivalskih dana.

 “ Djeco, probudite se iz sna i ispunite Kotor vašim osmjesima, igrama i čistotom kojom samo dječja duša odiše i zrači. Probudite se i probudite sve nas odrasle, da nas podsjetite koliko je svijet djetinjstva čaroban i čist. Probudite se i pomognite nama odraslima da ovaj prekrasni grad Kotor, Boku, našu Crnu Goru i cijelu našu planetu Zemlju, za koju često zaboravimo da je naš zajednički i jedini dom, sačuvamo upravo za vas djecu. Probudite se draga djeco i radujte se svakom trenutku u životu, kao što se radujete 31. Kotorskom festivalu pozorišta za djecu” – poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Simbolično, predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću ključeve koji “otključavaju srce grada Kotora” predao je mali admiral Bokeljske mornarice, desetogodišnji Vihor Moškov, koji mu je poručio “da ih za vrijeme trajanja Festivala preda u sigurne ruke”.

“ Ovo je sigurno najljepša noć u Kotoru i ovo su sigurno najljepši dani godine u Kotoru. Od noćas Kotor formalno postaje grad čije ključeve drže djeca, ali Kotor mora biti i jeste grad djeteta svakog dana u godini. Koliko smo mi doprinijeli da djeca u našem gradu budu na pravi način podizana, voljena i edukovana, toliko smo doprinijeli budućnosti našeg grada. Svi naši prijekori, sukobi staju pred jednim dječijim osmijehom. Svo zlo svijeta stane pred dječijim pogledom. Naša svakodnevna mjera mora biti mjera djeteta, a ne mjera nas samih. Jer, ovi mali ljudi su mnogo bolji nego što smo mi, a mi ponekad zaboravljamo da budemo oni. Večeras će moja mala prijateljica Đeljana uzeti ključeve grada i molim vas za jedan veliki aplauz za nju” – poručio je Jokić.

Podsjetimo, simbol – vila Alkima i slogan Festivala „Zamislite, djeco…“ koji je i naziv programa svečanog otvaranja,  inspirisani su motivima knjige ”Kotorske legendice”, čiji je izdavač Opštinska javna ustanova (OJU) ”Muzeji” Kotor.

Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu

Svečanom otvaranju su, pored ostalih, prisustvovali predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, direktorka Opštinske javne ustanove “Muzeji” Dušica Ivetić, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore Neđeljko Rudović, direktor Kliničko bolničkog centra Kotor dr Davor Kumburović, direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović, v.d. direktorka kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” Radmila Beća Radulović, direktor Resursnog centra “Peruta Ivanović” Neđeljko Moškov i brojne zvanice.

Zanimljiv festivalski program publiku očekuje već danas.

Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu – ključevi grada predati djeci
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu

Takmičarski program počinje večeras (ponedeljak, 3. jul) u 20 sati – u Kulturnom centru “Nikola Đurković’’ biće odigrana predstava “Mogućnost zabavljanja kod ptica” BITEF teatra.

Na Pjaci od kina u 20. 30 sati, dječje scensko stvaralaštvo pratećeg programa otvaraju mališani iz Pozorišne trupe “Čarobnjaci” Javne predškolske ustanove „Dragan Kovačević“ iz Nikšića koji će se predstaviti programom “Zemlja čudesa”.

Na Ljetnjoj pozornici u 21. 30 biće odigrana takmičarska predstava Snežna kraljica, u izvođenju Malog pozorišta ”Duško Radović”.

Pozorišni program ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu čini 15 predstava, od kojih je 11 takmičarskih. Nastupiće pozorišne trupe iz Izraela, Švedske, Španije, Italije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i iz Crne Gore.

Pored pozorišnog programa, Festival ima bogat prateći program, a čine ga edukativno-teorijski program, dječje scensko stvaralaštvo, likovni i književni program.

Više fotografija na našoj Facebook strani.

Orzo od tikvica i bolancana (patlidžana) s limunom

0
Orzo od tikvica i bolancana-patlidžana s limunom foto: Shutterstock

Od svih recepata s povrćem, čini se kako oni s bolancanom (patlidžanom) izazivaju najveće podjele. Jer ili ih volimo, ili ne – nema zlatne sredine. Nekima imaju ‘spužvast, gorak i blag okus’, no činjenica je da sve to mogu biti – ako nisu pripremljeni na pravilna način. No kada se bolancanu-patlidžan pripremi kako treba, izuzetno je ukusan. Osim toga, njegov karakter se mijenja ovisno o tome kako ga pripremate.

Orzo od tikvica i bolancana (patlidžana) s limunom 

  • Sastojci: ½ šalice orza, suhe tjestenine u obliku riže, odnosno ječma
  • ½ šalice sitno narezanog mladog luka ili 1 mala ljutika (1/4 šalice)
  • 3 češnja češnjaka, mljevena
  • ½ žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja, više za kapanje
  • 1 žličica octa 1 žličica sušenog provansalskog bilja sok i korica od 1 limuna, plus 4 male kriške limuna za posluživanje
  • 2 srednja bolancane-patlidžana, narezana na kolutove od 1 cm 2 male tikvice, narezane na pola po dužini
  • ½ šalice razmrvljenog feta sira
  • 2 šalice svježeg začinskog bilja – bosiljka i metvice, natrgani listići ¼ šalice pinjola, tostiranih
  • 2 žlice krušnih mrvica
  • ½ žličice morske soli svježe mljeveni crni papar

Postupak:

  1. Na dnu velike zdjele pomiješaj mladi luk, češnjak, maslinovo ulje, ocat, provansalsko bilje i ¼ žličice soli.
  2. Zakuhaj srednji lonac slane vode. Tjesteninu pripremi prema uputama na pakiranju, kuhaj do al dente. Ocijedi i odmah dodaj vrući orzo u zdjelu. Umiješaj limunovu koricu i ostavi sa strane.
  3. Zagrij roštilj na jakoj vatri. Patlidžan i tikvice premaži maslinovim uljem sa svih strana, posipaj sa ¼ žličice soli i prstohvatom mljevenog papra.
  4. Peci patlidžan 4 do 5 minuta sa svake strane, ili dok kriške ne omekšaju i pougljene, a tikvice 4 minute sa svake strane, ili dok se ne stvore lijepi tragovi ugljena.
  5. Pusti da se malo ohladi, a zatim nasjeckaj i dodaj u veliku zdjelu. Dodaj limunov sok i promiješaj. Umiješaj fetu, začinsko bilje i pinjole, ostavi po malo svakog za ukras. Kušaj i dodaj začine po želji.
  6. Podijeli u 4 zdjele za posluživanje i na vrh stavi krušne mrvice i preostalu fetu, začinsko bilje i pinjole. Posluži sa kriškama limuna.

Neradna nedjelja i u Hrvatskoj: Trgovci mogu birati 16 sedmica u godini kada će raditi svakodnevno

0
Neradna nedjelja i u Hrvatskoj: Trgovci mogu birati 16 sedmica u godini kada će raditi svakodnevno
Crna Gora – od jeseni nema trgovine nedjeljom

U Hrvatskoj je stupio na snagu novi Zakon o trgovini, preka kojem će prodavnice nedjeljom po pravilu biti zatvorene, a trgovci mogu da odaberu 16 nedjelja u godini tokom kojih bi radili.

Zakonom radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati nedjeljno, koje i samostalno raspoređuje.

Prodajni objekti će biti zatvoreni nedjeljom, a trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini da odredi kao radne, s tim da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata u toj nedjelji dodaje 15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje.

Izuzetak su prodajni objekti na željezničkim i autobuskim stanicama, aerodromima i lukama, na trajektima i benzinskim pumpama kao i u bolnicama, hotelima, kulturnim i vjerskim ustanovama i muzejima.

Moći će da rade i prodavnice unutar centara za posjetioce odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, porodičnih poljoprivrednih privreda kao i proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Propisi o radu nedjeljom ne odnose se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju sopstvenih poljoprivrednih proizvoda na maloprodajnim štandovima i na pijacama i prodaju sopstvenih poljoprivrednih proizvoda na štandovima na veletržnicama, prodaju na sajmovima i javnim događajima, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Distribucija štampe putem kioska kao posebnog oblika prodaje van prodavnica može biti otvorena nedjeljom i praznicima u vremenu od 7:00 do 13:00 sati.

Koncert Gradske muzike Kotor u ponedjeljak, 3. jula

0
Koncert Gradske muzike Kotor u ponedjeljak, 3. jula
Gradska muzika proba 30. jun 2023. foto M.D.P

Tradicionalni ljetnji koncert Gradske muzike Kotor, pod upravom dirigenta Darija Krivokapića, biće održan u ponedjeljak, 3. jula u 21 sat na Trgu ispred Katedrale sv. Tripuna.

Već same probe na pjaceti ispred „Pržuna“, pored prostorija Gradske muzike, dovoljno su atraktivne da privuku ljubitelje „bleh-muzike“, te je tako bilo svih večeri kada su muzičari pripremali  program za ovaj koncert. Publika, turisti ponajviše, uživala je u muzici i nagrađivala orkestar toplim aplauzima. Program je kao i uvijek, osvježen novim izvedbama i aranžmanima, ali isto tako i novim, mladim članovima i članicama.

-Uvijek imamo novih kompozicija u programu, nešto je iz starijeg, redovnog repertoara, nešto smo sami aranžirali, tako da će biti muzike za sve ukuse, od marševa, preko filmske muzike do šlagera i naravno- Kola Bokeljske mornarice.  Spremili smo se za  subotu uveče, sve je bilo spremno, organizovano, ali nažalost, zbog nepogodne prognoze, koju smo pratili iz više izvora, morali smo odložiti koncert, kaže maestro Dario Krivokapić za Bokanews.

Grradska muzika je dio nematerijalne kulturne baštine Kotora i kao takva uživa posebno mjesto kada je u pitanju finansiranje iz fonda gradske samouprave.

/M.D.P./

Gradska muzika Kotor – foto FB

Gradska muzika Kotor osnovana je prije 181 godine, podsjetimo u vrijeme Austrougarske vlasti, samo dva mjeseca nakon Bečke filharmonije.

Premijera predstave “Ćelava pjevačica” oduševila publiku u Tivtu

0
Premijera predstave “Ćelava pjevačica” oduševila publiku u Tivtu
Premijera predstave Ćelava pjevačica

Na ljetnjoj sceni Centra za kulturu u subotu je premijerno izvedena predstava “Ćelava pjevačica” po tekstu Ežena Joneska u režiji Jagoša Markovića u okviru ovogodišnjeg Festivala mediteranskog teatra Purgatorije.

Riječ je o prvoj samostalnoj pozorišnoj produkciji Centra za kulturu (CZK) Tivat nakon pauze od šest godina na šta su u ovoj ustanovi veoma ponosni, kaže direktor Goran Božović, naročito što je predstava izazvala veliko oduševljenje kod publike.

-Dobili smo genijalno djelo zahvaljujući fenomenalnom autorskom timu na čelu sa režiserom Jagošem Markovićem.

Premijera predstave Ćelava pjevačica

Imamo zaista genijalan prevod po bokeški od strane Nevena Staničića i naravno izvanrednu glumačku postavu.

Sve je išlo u prilog tome da ćemo uspjeti i zaista večeras smo dobili potvrdu da imamo jako dobar pozorišni komad koji nas postavlja u sam vrh crnogorske pozorišne scene-kazao je Božović.

Joneskov originalni tekst na bokeški dijalekt preveo je Neven Staničić koji potpisuje i scenski govor, kostime je uradila Marija Marković-Milojević, scenografiju Tara Lazarević-Kisić a dizajn svjetla Radomir Stamenković.

-Suština je i kod Joneskua i kod naše priče zapravo u jeziku i od njega sve počinje kao civilizacijske tekovine. On je pisao ovu antidramu učeći engleski.

I to je bila i osnovna ideja, obzirom da imamo i taj bokeški naglasak sa svim njegovim frazama baš poput engleskog, da dovedemo ovaj komad sa pričom u Boku.

Premijera predstave Ćelava pjevačica

Glumci su to uradili na pravi način, ne samo kada je u pitanju dijalekat već i sa onim unutrašnjim saznanjem, glumeći i shvatajući karaktere i način života-rekao je Staničić.

Branko Vidaković, glumac u predstavi istakao je nakon premijere da je veoma prijatno iznenađen rekcijom publike koja je od prvog momenta razumjela predstavu.

-Publika je od prvog momenta razumela sve, čak i više nego što smo mi mislili i taj jedan dobar osećaj od samog početka je išao do kraja.

Dali smo sve od sebe da što manje grešimo kada je bokeški dijalekt u pitanju-kazao je Vidaković.

Čuvena srpska glumica Olga Odanović kazala je da je prvi put na Purgatorijama ali da je jako srećna što je tu i što je dio projekta “Ćelave pjevačice” u ovoj glumačkoj podeli i sa režiserom Jagošem Markovićem.

Premijera predstave Ćelava pjevačica

-Ja obožavam Mediteran i presrećna sam što po prvu put igram u ovakvom, mediteranskom komadu.

Komedije kod publike izazivaju smijeh, ali su u komediji obično ljudi sa velikim i ozbiljnim problemima i način na koji se oni bore sa tim problemima, kao i u životu, obično bude duhovit.

Nismo baš očekivali ovako snažnu reakciju publike obzirom da je riječ o komediji apsurda.

Ipak publika je ta koja uvijek daje sud da li smo nešto uradili dobro ili ne a po njihovoj reakciji večeras mislim da smo napravili predstavu koja ima svoje mesto na ovom festivalu a nadam se da ćemo je igrati i na gostovanjima.

Volela bi da ovu predstavu vide i neka druga pozorišta-istakla je Odanović.

Njen kolega Momčlilo Otašević je kazao da ne voli da daje komentare “vruć” odmah nakon premijere ali da je uživao u samom procesu stvaranja ove predstave naročito u ovoj glumačkoj podjeli jer je sa njima i glumački stasavao.

-Prezadovoljan sam, uzbuđen, srećan. Lijepa je bila reakcija publike večeras i zaista jedva čekam i tri reprize-rekao je Otašević.

Koncert “VIVUM” (vrijednosti i vrline u muzici) – Muzičku školu Tivat  predstavljaju…

0
Koncert “VIVUM” (vrijednosti i vrline u muzici) – Muzičku školu Tivat  predstavljaju…
Koncert Vivum

U Vladinom domu na Cetinju večeras, nedjelja 2. jul u 20 sati biće održan koncert Dječjeg simfonijskog orkestra-dirigent Mark Korović. Koncert se organizuje u sklopu projekta “VIVUM” (vrijednosti i vrline u muzici), a dječji simfonijski orkestar okuplja učenike osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore.

Muzičku školu Tivat  predstavljaće sledeći učenici: Irina Klakor, Lana Đuričić, Valentina Nikolić-oboe, Igor Petković i Marko Minić-trube, Dimitrije Mladenović-trombon, Adrian Gebauer-saksofon, Ece Dora Taskent-violina, Kristijan Fažo i Petar Samardžić-udaraljke, zajedno sa mentorkom, profesoricom Nevilom Klakor, kazala je za naš portal prof. Bruna Matijević.

Koncert se organizuje u okviru Programa za razvoj socijalnih i emocionalnih kompetencija djece i mladih, kao i univerzalnih vrijednosti kao što su empatija, integritet, tolerancija, zahvalnost i timski rad. Program sprovodi Zavod za školstvo Crne Gore, uz podršku UNICEF-a.

Koncert Dječijeg simfonijskog orkestra podržali su: Ministarstvo prosvjete, Zavod za školstvo, Muzički centar Crne Gore, Prijestonica Cetinje i UNICEF.

Vivum

Snimku koncerta možete pogledati u utorak 4. jula na kanalu RTCG 2, u 21 sat.

Dinamov ljetnji kamp za male nogometaše otvoren u Tivtu

0

“Vratimo djeci sport i loptu…”


U Tivtu je od danas po drugi put počeo sa radom nogometni kamp za mlade nogometaše, GNK “Dinamo” – Football Academy, iz Zagreba u organizaciji NVO “Volej”, na čelu sa Igorom Radoševićem.

Kamp se održava na pomoćnom stadionu FK “Arsenal” u periodu od od 2. do 6. jula u terminu od 8:30-11:30 sati.

“U kampu se trenira sa preko 120 mališana, a prošlogodišnje iskustvo, pozitivne reakcije i veliko intersovanje dovele su do potrebe angažovanja većeg broja trenera da bi ostvarili još kvalitetniji rad sa djecom i pojedinačno posvetil veću pažnju djeci” – kazao je za Boka News Igor Radošević.

Dinamov kamp u Tivtu 2023. – foto R. Stjepčević Boka News

Treneri koji su došli iz GNK “Dinama”, a koji će raditi sa igračima i golmanima su: Ivan Kelava, Tin Salatović, Matej Žirović, Boban Đerić i Marko Cindrić. Na kampu je prisutno više od 120 djece iz Crne Gore i regiona. Radujemo se ovakvom odzivu i hvala svima što su nam ukazali povjerenje i upisali svoju djecu na ovogodišnji kamp, poručio je Radošević.