Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 22. do 28. avgusta ove godine, pokazali su da je na 78% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 12,8% lokacija dobrog, dok je na 9,2% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 7, dok je na 1 lokaciji ona bila dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, na 3 dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 15 ona bila odličnog, na 3 dobrog, a na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 13, na 3 lokaliteta dobrog, dok je na 2 lokacije ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 11 lokacija u opštini Bar, na 2 lokacije dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 30 voda bila odličnog kvaliteta, a na 2 dobrog kvaliteta.
Napominjemo da su poslednje analize sanitarnog kvaliteta morske vode pokazale da je voda, na lokalitetima “Žukotrlica 01” i “Žukotrlica 02”, u Baru, u granicama propisanim Pravilnikom, te da je bezbjedna za kupanje i rekreaciju. Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Vlada je predložila da se dug Instituta „Simo Milošević“ iz Igala prema Jugobanci Beograd u stečaju umanji za iznos koji država Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje.
„Na taj način bi se umanjile ukupne obaveze Instituta i otklonila najveća prijetnja uvođenja stečaja“, navodi se u informaciji o dugovanju Instituta prema Jugobanci u stečaju sa Predlogom protokola o saradnji koji je Vlada danas usvojila na telefonskoj sjednici.
U informaciji se navodi da država Crna Gora ima obavezu izmirenja duga prema Jugobanci u stečaju na osnovu pravosnažne sudske presude, dok istovremeno postoji i neizmirena obaveza Srbije prema Crnoj Gori za staru deviznu štednju.
„Predlog je da se dugovanje Crne Gore prema Jugobanci umanji za iznos koji Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje, kako bi se na taj način umanjile ukupne obaveze Instituta i otklonila najveća prijetnja uvođenja stečaja“, navodi se u saopštenju.
Takođe je razgovarano o mogućnosti dugoročne saradnje Instituta “Simo Milošević” sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje Srbije u smislu korišćenja usluga Instituta od zdravstvenih osiguranika iz te zemlje, imajući u vidu iskustva saradnje iz ranijeg perioda.
„S obzirom na to da se radi o višedecenijskom sporu potrebno je preduzeti aktivnosti u cilju njegovog rješavanja u najkraćem periodu, kao i pronaći trajno rješenje kako bi se očuvala ova važna institucija“, navodi se u Vladinom dokumentu.
Institut Igalo
S tim u vezi, Agencija za osiguranje depozita Srbije dostavila je i Predlog protokola o saradnji koji se odnosi na koordinaciju aktivnosti kojima se regulišu odnosi u vezi sa dugovanjem Instituta „Simo Milošević“ prema Jugobanci i pokretanju postupka izvršenja.
„Navedenim protokolom se utvrđuju okvirna načela i smjernice u cilju uređenja međusobnih prava i obaveza, konstatuje činjenično stanje, utvrđuju iznosi dugovanja Instituta i Crne Gore, kao i dugovanja Srbije po osnovu stare devizne štednje“, navodi se u dokumentu.
Takođe, protokolom je predviđeno da će se posebnim sporazumom precizno definisati svi elementi koji su predmet protokola, prava i obaveze strana potpisnica, kao i način i rokovi za izvršenje obaveza strana potpisnica.
„Nakon razmatranja kompletne, obimne dokumentacije precizno će se utvrditi iznos koji država Crna Gora potražuje od Srbije po osnovu stare devizne štednje, a od čega zavisi i konačni iznos dugovanja Instituta“, navodi se u dokumentu Vlade.
Počinje 17. izdanje jednog od najprestižnijih evropskih festivala devete umjetnosti – Hercegnovskog strip festivala
Devetoj umjetnosti u čast, sutra (1. septembar) u Herceg Novom počinje najveća crnogorska ali i regionalna svetkovina stripa – 17. Hercegnovski strip festival. Uz svjetsku premijeru stripa „Zimska kraljica“ Fernanda Dagnina na otvaranju, organizatori najavljuju bogat i veoma zanimljiv program koji će se do 6. septembra održati na više lokacija u Herceg Novom i Tivtu.
Festival je ove godine okupio 12 specijalnih gostiju, među kojima su Ian Čerčil, Gracia La Padula, Ester Kardela, Marina Ignazi, Dave MekKin, Zore Torogud, Dag Brajtvajt, Zoran Smiljanić, Fransis Portela, Ji Jang, Marko Mastraco i Dana Dimat.
Jedan od organizatora Jovan Subotić na konferenciji za novinare kazao je da je Festival kroz 17 godina uspio da ljudima približi fenomen stripa i naraste do jednog od prestižnih manifestacija devete umjetnosti u Evropi.
17. HSF
„Tako smo došli do spektakularnih gostiju kakve imamo danas. Na tom putu pratila nas je Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, JUK Herceg fest koji je koproducent ali i brojni sponzori koji nas godinama podržavaju. Ta porodica se širi, što nas obavezuje da ova manifestacija svake godine bude bolja, spektakularnija i da na najbolji način promoviše naš grad, Boku Kotorsku i Crnu Goru. Mislim da smo velikim i predanim radom ove godine odgovorili tom zadatku, napravili smo nešto što se do sada nije gledalo na ovim prostorima“, kazao je Subotić.
Tokom ove godine u Crnoj Gori je održano pet elitnih manifestacija posvećenih stripu – u Herceg Novom, Baru, Nikšiću i Podgorici, istakao je Subotić i dodao da je to dodatni dokaz da na pravi način promovišu strip, grad, regiju i državu.
Podršku Hercegnovskom strip festivalu godinama pruža Opština Herceg Novi – Sekretarijat za kulturu i obrazovanje iz više razloga, kazala je sekretarka Ana Zambelić Pištalo.
„Osnovni je profesionalni pristup organizaciji i realizaciji Festivala, drugi veoma važan razlog je podrška mladim stvaraocima i uključivanje djece i mladih u sve segmente manifestacije i treći, podjednako važan je obogaćivanje kulturne ponude Herceg Novog“, navela je ona.
17. HSF N. Mandić
Pištalo je pohvalila organizatore jer se, kako je kazala, nisu oslonili samo na sredstva lokalne uprave, već su se potrudili da cjelokupnu zajednicu, uz ministarstva kulture i medija, kao i ekonomog razvoja i turizma, Opštinu Tivat, kao i mnogobrojne sponzore uključe u kreiranje kvalitetne manifestacije.
Poznati regionalni strip autor Filip Andronik, iako je godinama gost na festivalu, nije krio oduševljenje lokacijama na kojima se program odvija, ali i respektabilnim spiskom specijalnih gostiju.
„Tu sam dugi niz godina i apsolutno mi je drago da opet budem. Planirane su radionice za djecu, koje ćemo voditi kolege i Srbije i Hrvatske i ja. Te radionice od ove godine imaju i nagrade, tako da je to razlog više da najmlađa publika i ove godine posjeti Hercegnovski strip festival“, poručio je on.
Specijalni gost iz Velike Britanije, novi crtač svjetski poznatog serijala „Konan“ Dag Brajtvaj (Doug Braithwaite) oduševljen je gradom i ljudima. Njegova ilustracija odabrana je za naslovnu stranu ovogodišnjeg kataloga festivala, a kako je kazao, odlučio se za one junake koji su najšareniji i najveseliji, kako bi bilo što privlačniji publici, a posebno djeci.
„U mladosti sam radio brojne festivale, ali sada više ne, ne posjećujem ih. HSF mi je preporučio jedan od mojih dobrih prijatelja, Jeff Chahal. Prvi put sam u ovom dijelu svijeta i srećan sam što ćemo supruga i ja biti na festivalu koji mi je zvučao jako interesantno, što ćemo obići grad koji mi je takođe zvučao veoma interesantno. Iskoristiću priliku da tokom šest dana festivala pričam sa što više ljudi o stripu i načinu života ovdje, kazao je Braithwaite i istakao da mu je čast što je njegova ilustracija na naslovnici.
Odmah po slijetanju ostala je impresionirana prirodom i ljepotama predjela, ali i srdačnošću ljudi koji su je dočekali, kazala je italijanska umjetnica Ester Cardella koja dolazi iz Palerma.
17. HSF
„Uspjela sam, kada je ovako lijep dan, da vidim grad u koji sam se odmah zaljubila. Zbog posla kojim se bavi većinu vremena provodim u kući i zato sam zahvalna za ovakve prilike i poziv da dođem na festival. I klima i ljepote Herceg Novog biće mi dodatni motiv i inspiracija da stvaram i crtam. Veoma mi je drago što sam pozvana na HSF i želim da sa svima provedem lijepe trenutke narednih šest dana“, kazala je Cardella.
Jedan od organizatora Festivala Nebojša Mandić predstavio je šestodnevni program 17. HSF-a koji je, zahvaljujući predanom radu domaćina, izuzetno bogat i besplatan, a sadrži izložbe, crtanje za fanove, radionice za sve uzraste, prezentacije, predavanja, koncerte….
Program 17. HSF-a:
Petak, 01. septembar
20:30 – 22:00 Trg Belavista
– Svečano otvaranje XVII HSF-a
– Galerija „Josip Bepo Benković“ – Izložba radova specijalnih gostiju i izložba „Diplomatija i strip“ u saradnji sa Francuskim institutom u CG
– Galerija „Sue Ryder“ – Izložba „Zimska kraljica“- Fernando Dagnino, svjetska premijera.
22:00 – 03:00 Tvrđava Forte Mare
– Opening party koncert „eDOLL”
– Koncert „Zoster”
Subota, 02. septembar
11:00 – 13:00 Coworking „Kolektiv Novi“
– Škola i radionice crtanja stripova
11:00 – 17:00 Trg Nikole Đurkovića
–17:30 – 20:00 HSF plato: Radio caffe – Pasta di Bocca
– 17:30 Prezentacija – Milko Peko i Nikola Ćurčin – roman „Brat“
– 18:30 Prezentacija – Luka Rakojević – „Strip i more“
Prof. dr Silva Radić predstavlja svoje stvaralaštvo budvanskoj publici
Izložbom i knjigom pod istim nazivom – Simbolika crteža, u petak, 1. septembra u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, ljubiteljima umjetnosti u Budvi predstaviće se prof. dr Silva Radić, docentkinja Sveučilišta u Mostaru. U ime domaćina, JU Muzeji i galerije Budve, izložbu će otvoriti mr Senka Subotić, kustoskinja izložbe.
Rođena u Makarskoj, gdje je završila osnovnu i srednju školu, Silva Radić je diplomirala na slikarskom odsjeku u klasi prof. Anta Kajinića na Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Usavršavala se na Ecole Nationale Superieure d’Arts u Lorientu, u Francuskoj. Postdiplomske studije Ars sacra završila je na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokome Brijegu kod mentora prof. Anta Kajinića i prof. Vasilija Josipa Jordana, čime je stekla zvanje magistra slikarstva Ars sacra. Od 2006. godine asistentica je na predmetima slikarske i grafičke tehnologije i zidne slikarske tehnike na Akademiji Široki Brijeg. Godine 2012. na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru odbranila je doktorsku disertaciju Simbolika crteža i njegova uloga u savremenom sakralnom slikarstvu, čime je ispunila uslov za sticanje titule doktorice umjetnosti (dr. art.). Od strane Senata Sveučilišta u Mostaru izabrana je u zvanje docentice 2013. godine na predmetima: slikarska tehnologija I, slikarska tehnologija II, teorija znaka, uvod u diplomski rad – slikarstvo I, II, III na diplomskim studijama, te zidne tehnike I, zidne tehnike II, slikarske tehnike I, slikarske tehnike II, ikonografija i ikonologija I, ikonografija i ikonologija II i uvod u doktorski rad (praktikum) na postdiplomskim doktorskim studijama Ars sacra. Na ovim je doktorskim studijama 2013. godine izabrana za supervizoricu studija. Izlagala je na više od stotinu samostalnih i grupnih izložbi. Autorica je vitraža Kraljica Katarina Kosača u Trebižatu pokraj Čapljine, šest vitraža u Crkvi Sv. Ilije u Masnoj Luci na Blidinju, tri stanice Krsnog puta u Crkvi Navještenja Gospodinova na Širokom Brijegu, mozaika Blažena Djevica u Ilićima, idejnoga rješenja vitraža za Crkvu Bl. Alojzija Stepinca u Orašju i koautorica muzičko-likovne mape Misa u izdanju širokobriješke Matice hrvatske. Objavila je nekoliko stručnih članaka u časopisima za umjetnost, kulturu i nauku, te bila urednicom Vodiča kroz univerzitetske postdiplomske doktorske studije. Članica je ULUBiH-a, ULU-a En Face i HULU-a Split.
U tekstu pratećeg kataloga, autorka mr Senka Subotić zapisala je o ovoj umjetnici sljedeće:
„Silva Radić. Umjetnica, likovna teoretičarka i kritičarka, sve to sazažeto je u nesvakidašnjoj ambicioznosti ove relativno mlade i nadasve nadarene ličnosti u svijetu umjetnosti. Pred slikama Silve Radić suočeni smo sa zagonetkom života… Šta je poslije ili pak, odakle smo došli!? Osjećanja koja se pred posmatračem roje, ne ostavljaju ravnodušnim, pobuđuju na razmišljanje, a ujedno vizuelno gode oku… Posmatrajući ih ulazimo u zagonetan svijet umjetnosti koji Radićeva istražuje projektovanjem oblika, ona gradi lavirint kroz koji posmatrač treba da prođe da bi saznao smisao. Za nju se početak i kraj svega na svijetu nalazi u svakoj prirodnoj pojavi, čovjekovom djelu i uopšte svemu što nas okružuje. Sveprisutna je, treba je samo otkriti i na sebi svojstven način prenijeti na podlogu, papir ili platno, a smisao će posmatrač otkriti sam. Nekad odmah, nekad će mu biti potrebno više vremena da pronikne u srž, a upravo je to ono što crteži Radićeve daju volji na maštu. Senzibilni, razumno s puno preciznosti uklapanih detalja njeni radovi nose misaonu poruku pa i kad je to samo jedna crta ili tačka na podlozi, u sebi nose poruku. Crno i bijelo, kontrasti na koje je uglavnom koncentrisana pažnja Radićeve govore i o „strogoći” i kritičkom stavu na polju umjetnosti. Bilo da je u pitanju olovka, kist ili pero, jednako se izražava svojim preciznim lakim potezom, opredmećujući misao u segmentima podijeljene cijeline. Bijele površine odišu senzibilnošću i čulnošću, nekim unutrašnjim zvukom koji se može čuti ako se posmatrač bolje udubi; zvukom koji nas vraća u davnu prošlost, na sami prapočetak ljudske jedinke i svega oko nas. Jednostavno rečeno, odišu svemirskom atmosferom I beskonačnošću svega što postoji… Kombinujući elemente prirodnih oblika s geometrijskim, želi pokazati usku povezanost, prevashodno onu koja proizlazi iz neprestanog ponavljanja životnog ciklusa, koji na kraju krajeva i tvori sve oko nas. Da li je u pitanju samo linija, više slojeva iste boje ili pak konkretan crtež određenog oblika, smisaono je oplemenjen i upućuje na umjetnički nadahnutu misao. Svijet neistraženih mogućnosti tehnike kojom Radićeva osvaja oko posmatrača. Ona pomoću samo bijele i crne postiže nedostižno, postiže da im da nijanse i da pomoću tih nijansi kaže nedorečeno, a stvarno pretoči u imaginarno. U tome leži poenta njene umjetničke filozofije kao njenog likovnog izraza. Ljudske figure ili lik kao motiv Radićeve javljaju se i u njenoj novijoj seriji crteža. Specifični su jer u sebi ne sadrže čisto likovne elemente nego se dopunjuju simbolima, jezičkim elementima, slovnim porukama i natpisima, a iscrtani su jednostavno samo linjom i ubačenim simbolima ljudskih figura, brojevima i slovima, a upućuju na određen životni ciklus i imaju određeno simboličko značenje kao i njihovo ritmičko ponavljanje koje aludira na neprekidno postojanje života. U njenim crtežima nesumnjivo ima simbolike, ali svi detalji kojima djela Radićeve obiluju, nisu prevashodno tu da bi ih posmatrač tumačio i tražio njihov smisao nego su jednostavno elementi koji dopunjavaju cjelokupan utisak i doživljaj. Specifičnost crteža ili bolje rečeno simbola kod Radićeve je dvodimenzionalnost, pa u njima možemo naći tragove egipatskog zidnog slikarstva. Na nekim se nazire čovječiji lik, jednog ili više njih povezanih i isprepletenih u jedan kao što su i ljudske sudbine isprepletene u jednom univerzumu. U centru je dakle čovjek! Ljudi kao mašine isprogramirane za obavljanje poslova, u rukama nauke, globalnih promjena i civilizacijskog iskoraka za „dobrobit” čovječanstva. Čovjek postaje mašina, „perpetum mobile”, prolazeći kroz civilizacijski uspon i pad u svojstvu nauke, njenih dostignuća, ali i negativnih uticaja koje ona sa sobom donosi.”
U Crnoj Gori u julu u kolektivnom smještaju ostvareno je 227,77 hiljada dolazaka i 1,01 milion noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 90,7 odsto ostvarili su strani, a 9,3 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u julu najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 91,8 odsto, glavnom gradu 4,6 odsto, planinskim mjestima dva odsto i ostalim mjestima 1,6 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg-Novi poziva lokalna mikro, mala i srednja preduzeća da podnesu prijavu za učešće na Javnom pozivu u postupku dodjele sredstava za Programsku liniju za nabavku opreme velike vrijednosti za turizam.
Ova programska linija Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma je namijenjena za sufinansiranje troškova nabavke nove opreme za primarne ugostiteljske objekte za pružanje usluge smještaja i pripremanja hrane, pića i napitaka, za hotele i slične objekte (turističko naselje, motel, pansion, eco lodge i wild beauty resort), a koji ne posluju po kondo i mješovitom modelu.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma odobrava refundaciju dijela troškova u visini do 40% iznosa opravdanih troškova bez PDV-a, odnosno u iznosu ne manjem od 8.000 eura niti većem od 80.000 eura, a do 50% iznosa opravdanih troškova bez PDV-a, u iznosu od 10.000 do 100.000 eura za privredna društva u čijoj osnivačkoj strukturi u vlasništvu od 100%, učestvuju osobe ženskog pola i/ili osobe koje imaju do 35 godina starosti.
Rok za dostavljanje prijava/zahtjeva je 30. septembar 2023. godine do 15:00 časova, dok je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za refundaciju odobrenih aktivnosti 1. novembar 2023. godine do 15:00 časova.
Informacije koje se odnose na Javni poziv korisnici mogu dobiti putem elektronske pošte na adresu javnipoziv.turizam@mek.gov.me
Detaljnije informacije vezano za Javni poziv za učešće u postupku dodjele sredstava za Programsku liniju za nabavku opreme velike vrijednosti za turizam, možete naći na linku:
Nastavljamo sa bogatim programom i u septembru. Pored “abruma” koji je posvećen raznovrsnim rekreativnim aktivnostima, objedili smo i ostala dešavanja koja nas čekaju.
Početek mjeseca rezervisan je za Festival etnološkog filma u Risnu sa programom u trajanju od pet dana. Drugog dana septembra očekuje nas muzučki spektakl sa poznatom divom domaće muzičke scene, Doris Dragović kojoj će prethoditi violinistkinja Verica Čuljković i DJ Danilo Radusinović. Treći dan septembra je u sportskom duhu, naime planiran je Bokeški triatlon, nakon čega se nastavlja sa muzičkim programom, odnosno sa Međunarodnim festivalom klapa u Perastu.
Doris Dragović u Kotoru
Nismo zaboravili ni naše najmlađe i školarce kojima za uspješnu školsku godinu poklanjamo koncert muzike iz Diznijevih filmova u izvođenju Crnogorskog simfonijskog okrestra.
Na pogramu tokom 9. mjeseca su i Festival mediteranske muzike “Glas Boke”, zatim Međunarodni filmski festival “ Uhvati film”, kao i koncert kamerne muzike “Wonderful world”.
kalendar septembar
Septembar završavamo sa sportskom manifestacijom “X-Waters” koja se održava u Risnu, poručuju iz TO Kotor.
Danas su u Bokokotorskom zalivu četiri kruzera sa 9,28 hiljada gostiju, od kojih je 6,97 hiljada putnika i 2,31 hiljada članova posade.
Prema informacijama Luke Kotor, u zaliv je u sedam sati iz Dubrovnika uplovio Le Lyrial sa 186 putnika i 145 članova posade. Prema rasporedu, on je u 12 sati trebalo da isplovi za Krf.
Iz Dubrovnika je u sedam sati i 45 minuta stigao MSC Lirica, sa 2,25 hiljada putnika i 748 članova posade, koji za Krf isplovljava u 18 sati.
Kotor – foto Roko Stjepčević Boka News
Iz Dubrovnika je u osam sati uplovio Marella explorer, na kojem je 2,13 hiljada putnika i 778 članova posade. On za Krf isplovljava u 16 sati.
Kruzer AIDAblu uplovljava u devet sati iz Zadra. Na njemu je 2,41 hiljadu putnika i 643 člana posade. On u 22 sata isplovljava za Dubrovnik.
Zamrzavanje pokretne i nepokretne imovine ruskih državljana dovodi do sve većih problema širom svijeta, a ponajviše u Evropi. Najslikovitiji primjer je zaplijena jahti i superjahti bogatih Rusa, zbog kojih su se države u kojima su usidrene u problemu. Naime, ova luksuzna plovila zahtjevaju mnogo brige, koje prati redovno održavanje, a za neke je trošak čak i 1.000 dolara dnevno. Ukoliko jahte ne budu održavane kako treba, vlasnici prijete tužbama, te se države izlažu velikim troškovima jer ih moraju održavati u stanju u kojem su ih zaplijenili.
Održavanje jedne superjahte može stajati i više od 100 mil USD – inače prijeti ekološka katastrofa, piše Jutarnji.hr.
Takođe, dok se rat u Ukrajini ne završi one moraju svakodnevno da se sevisiraju, podmazuju i čiste. Njihovi motor i drugi metalni dijelovi rđaju, neaktivna klimatizacija uzrokuje buđ po kabinama, održavanje svih brodskih sistema – od desalinizatora do pumpi – mora se redovito odrađivati. Brod se mora prati makar jednom nedjeljno kako bi se oprala so i prljavština i time izbjeglo višemilionsko ponovno farbanje, prenosi Slobodna Dalmacija.
Uz nadzor vezova i konopa, podmazivanje i druge najnužnije poslove, takav brod koji obično broji 30-ak članova posade i dalje iziskuje na dužnosti (i na punoj plati) barem njih pola. Osiguravajuće kuće zahtijevaju redovno održavanje, a plaćanje polise koja brod štiti od potonuća, poplave ili požara dodatna je ogromna stavka. Pridodaju li se tome lučke naknade koje za takva plovila, recimo u SAD-u iznose gotovo 1.000 dolara dnevno, godišnji trošak držanja ruske jahte na vezu u američkoj luci iznosi otprilike 10 mil USD.
U Gibraltaru je usidrena najveća jedrilica na svijetu, Sailing Yacht A Andreja Meljničenka, vrijedna 550 mil USD, s jarbolom višim od Big Bena. ‘Amore Vero‘ šefa Rosnjefta Igora Sečina zamrznuta je u Francuskoj, a ‘Crescent‘ u Španiji. Njemačka je u svojim lukama zadržala megajahtu Dilbar od 512 stopa i 600 mil USD sankciosanog ruskog milijardera Ališera Usmanova… Ukupna vrijednost zaplijenjenih ruskih megabrodova, prema Bloomberg Newsu, iznosi najmanje 4 mlrd USD. I sve one moraju da se održavaju, jer vlasnici već sada prijete tužbama.
Kako će se riješiti ovaj finansijski rebus? Čak i prema najkonzervativnijim procjenama, samo američka i italijanska vlada moraju izdvojiti najmanje 50 mil USD godišnje za održavanje zaplijenjenih plovila iz ruske bogataške flote.
Kada je u pitanju Crna Gora i kod nas se nalazi jedna jahta o kojoj su mediji već pisali. Superjahta “Luminosity” od marta prošle godine boravi u marini Porto Montenegro u Tivtu a pripada Andreju G. Gurjevu, jednom od ruskih oligarha koji je na listi sankcija.
Gurjevljeva jahta, koja je pod zastavom Kajmanskih ostrva, procijenjena je na oko 120 mil EUR. Gurjev, međutim, zbog sankcija pod kojim se nalazi, nije u mogućnosti da plaća održavanje ove mega jahte, tako da je plovilo, praktično napušteno i o njemu morat da se stara marina “Porto Montenegro” ili država Crna Gora. U ovom trenutku teško je procijeniti koliko je to novca, ali na sajtu Porto Montenegra u rubrici o jahtama, kao jedan od savjeta na koji vlasnici moraju obratiti pažnju stoji da “ukoliko je jahta aktivna na Mediteranu, ukupna cijena održavanja na godišnjem nivou može iznositi oko 770.000 dolara, dok troškovi upravljanja mogu biti i do 15% viši od ukupnog iznosa”. Stručnjaci ističu i obavezno osiguranje plovila, što onda dovodi do iznosa od preko milion dolara.
I, možda neće biti problem što Crna Gora, Porto Montenegro i ostale kompanije neće imati ovaj prihod od preko milion dolara, već se može, kako je i najavljivano, javiti Gurjev sa oštetnim zahtjevom kod nekog od međunarodnih sudova. Podsjetimo, čak 20 ruskih oligarha, a izgleda da će ih biti i više, tuže Evropsku uniju jer su kažnjeni tako što su im, recimo, oduzete luksuzne vile i zaplijenjene ili protjerane jahte iz najatraktivnijih marina u svijetu. Oligarsi uzvraćaju udarac, istina, u Evropskom sudu pravde, a u kontraofanzivi su i brojne firme pogođene odlukama Brisela.
Inače, za 44 nekretnine u Crnoj Gori, Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom, a odnosi se na 34 ruska državljanina kojima su uvedene sankcije.
Konačan epilog se čeka od Ustavnog suda, gdje su podnijete dvije inicijative za ocjenu ustavnosti odluke da se zamrzne imovina ruskim državljanima u Crnoj Gori. Ukoliko se ispostavi kao tačno upozorenje pravnih stručnjaka, da nije u skladu sa Ustavom zamrznuti imovinu, Crna Gora će se, gotovo sigurno, naći pred tužbama kojima će biti tražena višemilionska odšteta.
Iako je natječaj za zakup broda »Galeb« produžen, i iako su u gradskoj vlasti očekivali da bi ovaj put moglo biti zainteresiranih zakupaca, to se nije dogodilo budući da do 28. kolovoza 2023. godine nije stigla ni jedna ponuda.
Dodatna analiza
Kada je riječ o potencijalnim zakupcima, optimist je bio i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je bio uvjeren da bi se ta priča mogla uspješno okončati, prenosi Novi list.
– Iako je nekoliko poduzetnika iskazalo svoj interes uoči i tijekom natječaja za zakup dijela broda »Galeb« za ugostiteljsku i djelatnost smještaja, taj interes nažalost nije i formaliziran te na natječaj u za to predviđenom roku nije stigla niti jedna ponuda.
Na nama je sada da dodatno razmotrimo i analiziramo uvjete ovog natječaja, a potom i donesemo odluku o daljnjim postupcima vezanim uz ugostiteljsku i smještajnu djelatnost, te o novom natječaju.
Do tada, nastavljamo s prenamjenom broda »Galeb« u muzej.
Naime, poznato je da se natječajem tražio zakupac za manji dio površine broda, odnosno za 993 četvorna metra broda od ukupno 5.549 četvornih metara površine »Galeba«, te da se najveći dio broda preuređuje u muzej, izjavio je riječki gradonačelnik Marko Filipović nakon još jednog neuspješnog natječaja za zakup komercijalnog dijela »Galeba«.
Na prvom natječaju površina palube broda koja se daje u zakup nije bila precizirana točnim brojem četvornih metara, već je navedeno »do 343 četvorna metra«, zbog toga što nisu bili poznati uvjeti priveza broda i točna površina na dijelu palube koju zauzima sva potrebna oprema za siguran privez.
Došlo je do ispravke u produženom natječaju pa je navedeno da je površina otvorene palube koja se daje u zakup 269 čertvornih metara.
Kada je riječ o komercijalnim sadržajima za koje se tražio zakupac, riječ je o ugostiteljskom objektu i hostelu za koje je predviđena površina od 993 četvorna metra. S novoutvrđenom površinom prostora i zadanom cijenom od 11,02 eura po četvornom metru, početni iznos mjesečne zakupnine smanjen je za 815 eura i iznosi 10.943 eura. Izmjenama i dopunama natječaja smanjen je i iznos jamčevine koja se mora uplatiti za pristup licitaciji – s 44.094 na 41.036 eura.
Drugi natječaj
Na produženom natječaju promijenjen je i postotak u kojem zakupnik sudjeluje i u troškovima održavanja i ispitivanja svih tehničkih sustava broda »Galeb« sa svim potrebnim servisima, u postotku od 17,90 posto ukupnih troškova navedenog održavanja, osim sustava klimatizacije i ventilacije koji je zaseban dio, za dijelove broda »Galeb« koji se daju u zakup u obvezi je održavanja zakupnika.
Prema natječajnim uvjetima zakupac komercijalnog dijela budućeg broda-muzeja o svom trošku mora urediti 993 četvorna metra prostora budućeg restorana, terase i hostela.
– Na račun tih ulaganja predviđeno je da bi se budućeg zakupca oslobodilo plaćanja zakupnine na rok od pet godina.
Potpis ugovora o zakupu i predaja u posjed komercijalnih dijelova broda previđeni su u roku od 30 dana od trenutka kad odabrani (najpovoljniji) zakupnik ishodi od Lučke uprave Rijeka koncesiju za obavljanje gospodarske djelatnosti koja se dodjeljuje na rok od 10 godina, navedeno je u natječajnim uvjetima.
U natječajnoj dokumentaciji propisano je da budući zakupac ima rok do 10. svibnja 2024. godine za završiti sve radove uređenja dijelova broda »Galeb« i ishoditi sve tražene suglasnosti.
Što je pošlo po zlu
No, unatoč činjenici da je smanjena kvadratura i iako su potencijalni zakupci obišli brod »Galeb«, nitko nije poslao ponudu.
Sada će gradonačelnik Marko Filipović sa suradnicima još jednom morati analizirati što je pošlo po zlu i na koji način će staviti u funkciju komercijalni dio broda »Galeb«.
