16.9 C
Kotor

Slušaj online radio

Godišnjica ustanka u Varšavskom getu: Štajnmajer zamolio za oproštaj

80.godina ustanka u Varšavskom getu
Foto: Kacper Pempel / REUTERS

Na 80. godišnjicu ustanka u Varšavskom getu, nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer (Walter Steinmeier) još jednom je ponovio nemačku odgovornost za istrebljivanje Jevreja i zatražio oproštaj.

Štajnmajer je na komemoraciji u Varšavi, gde su bili i predsednici Poljske i Izraela Andžej Duda i Isak Hercog, izrazio zahvalnost zbog pomirenja te dve zemlje sa bivšim počiniocima (zločina).

Pomirenje je “trajno dragocen poklon”, rekao je Štajnmajer kod spomenika herojima geta u Varšavi.

Nemci su pažljivo planirali i sproveli holokaust, zločin protiv čovečnosti. “Nemci su proganjali, porobljavali, ubijali evropske Jevreje, Jevreje iz Varšave, sa surovošću i nehumanošću za koje nemamo reči,” rekao je Štajnmajer.

“Danas stojim pred vama, u žalosti i skrušenosti, i molim za oproštaj za zločine koje su Nemci ovde učinili.”

Predsednik je istakao da su Nemci svesni svoje odgovornosti i misije koju su im ostavili preživeli i mrtvi.

“Mi to prihvatamo. Za nas Nemce je odgovornost pred našom istorijom beskrajna. Ona nam ostaje kao podsetnik i misija u sadašnjosti i budućnosti.”

Varšavski geto osnovali su nemački okupatori u jesen 1940. U njemu je bilo zatvoreno oko 450.000 ljudi na veoma malom prostoru.

Godine 1942. nacisti su počeli da deportuju Jevreje u logore za istrebljenje i rad. Između jula i septembra, 250.000 do 280.000 ljudi je deportovano ili ubijeno.

Kada su SS jedinice umarširale u geto 19. aprila 1943. godine, počeo je ustanak slabo naoružanih Jevreja. Borbe su trajale do sredine maja. Više od 56.000 Jevreja je ubijeno ili deportovano u koncentracione logore i logore za istrebljenje.

Štajnmajer je naglasio da je najvažnija lekcija iz nemačke istorije: “Nikad više!”. Nemci su naučili ovu lekciju.

Nikad više znači da u Evropi ne sme biti zločinačkog agresorskog rata kao što je ruski protiv Ukrajine. “Nikad više znači: čvrsto stojimo na strani Ukrajine – zajedno sa Poljskom i sa našim drugim saveznicima. Podržavamo Ukrajinu humanitarno, politički i vojno – zajedno sa Poljskom i našim saveznicima.”

Izvor:dpa

Najčitanije