25.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Ministarstvo financija kaznilo Plovput jer iznajmljuju svjetionike kako bi ih održavali

Sveti Andrija svjetionik - Foto Boka News
Sveti Andrija svjetionik – Foto Boka News

Čim su svjetionici bili napušteni, sud prirode pokazao je svoje. Sve što nije bilo prirodno vrlo brzo je počelo propadati. I gotovo je nevjerojatno kojom brzinom, jer svjetionik nije prirodan, već čovjekov odabir na surovoj hridi. Čovjek ga, dakle, treba i održavati. Tako su bar razmišljali graditelji lanterni, no je li tako i danas?

– Plovput se u jednom trenutku, baš radi očuvanja zgrada svjetionika počeo baviti turizmom, odnosno pokušala se postići svojevrsna samo održivosti svjetionika, budući da zbog razvoja tehnologija više nije bilo potrebe za prisutnošću svjetioničara na svakom svjetioniku. Prihodi od turizma činili su zanemariv dio prihoda Plovputa, jer mi nismo specijalizirana tvrtka za bavljenje turizmom. No samim tim postiglo se da su barem tri ili četiri mjeseca svjetionici bili u funkciji, bili su otvoreni, tamo su bili gosti, obojeni su i sređeni i tako smo ih mi održavali. Sama plaća svjetioničara predstavlja trošak Plovputa koji nije zanemariv, ako je svjetioničar na bolovanju, vi morate zaposliti drugoga, a sve to košta. Zašto smo mi išli u projekt kolokvijalno nazvan „Svjetionici u turizmu“. Pravilo je bilo, a rodilo se za ovim stolom: mi temeljem javnog natječaja „dajemo“ svjetionik na 10 godina, a vi ste ga dužni obnoviti prema našim strogim kriterijima, popraćenim kompletnom tehničkom dokumentacijom – kaže Mate Perišić, direktor Plovputa za portal Morski.hr i podvlači dobar primjer iz Zadra, gdje su investitori uložili cca 800 tisuća eura u obnovu svjetionika.

– Problem vam je vlasništvo. Od 50 svjetionika, jedan dio je uknjižen na Kraljevinu Jugoslaviju, neki su uknjiženi na pomorsko dobro, Republiku Hrvatsku, a neki na jedinice lokalne samouprave i Plovput. DORH smatra da to ne može biti tako i ja se pravno čak i slažem s time. Trenutno je upitan pravni stav oko kojeg se struka treba usuglasiti, odnosno treba se razjasniti  trebaju li svi svjetionici biti pomorsko dobro. Dodatan problem je i što su nam lanterne u temeljnom kapitalu i mi cijeli koncept moramo mijenjati. Pa čak ni to nije problem, samo se država mora odlučiti – što želi? – pojašnjava ukratko Ivana Ivić, a nadležne službe nikako ne mogu iznjedriti jedinstven stav kad je riječ o vlasništvu nad svjetionicima. A da bi oni bili funkcionalni, ovaj pravni dio trebao bi se riješiti.

– Sad obnavljamo lanternu Vnetak na Unijama. To košta cca 1,7 milijuna kuna, u protuvrijednosti eura. I čim ga mi obnovimo, ključ u bravu. Naravno, figurativno kazano, jer to dozvoliti nećemo. Pronaći ćemo način. Ali, da ga damo u turizam, treća osoba bi ga održavala, uložila bi 1,7 milijuna nečega i čuvala ga – kaže direktor.

– Svjetionik će se obnoviti novcem iz prihoda Plovputa i nakon toga ćemo ga figurativno rečeno zaključati – složni su svi u odgovoru. Logično je da nije moguće zaposliti novih 50 svjetioničara, koji bi svjetionike čuvali.

– Ali mi ne želimo prestati s obnovama. Jer ako za šest ili devet mjeseci dobijemo ponovno mogućnost brige o njima, napravit ćemo još veću štetu, jer ćemo ih morati ponovno obnavljati! – kažu Ivić Ivan Karin.

Plovput dobio kaznu

Svi su, naime, i dalje objekti sigurnosti plovidbe, pa po regulativi Pomorskog zakonika Plovput mora voditi brigu o lanternama. No u Hrvatskoj postoji niz drugih zakona, pravilnika i pravila, po kojima se svakome može otežati rad. Tako i u ovom slučaju.

– Gledajte, mi ne možemo dozvoliti da nam se u čekanju rješenja kula na kojoj je objekt sigurnosti plovidbe, jednostavno uruši. Tada će netko nastradati! Zato mi sada moramo uložiti novac u tu obnovu, ali što se ekonomske računice tiče, nemamo je nikako i to je suludo i očekivati – rezolutna je Ivić.

– Kaznili su nas jer smo se bavili turizmom – otkriva nam direktor Perišić.

– Da! Kaznili su nas sa skoro 2 milijuna kuna što smo se bavili turizmom, a sve što smo radili radili smo temeljem Odluke Vlade RH iz 2009. godine, koja nam je to omogućila i koja nikada nije stavljena van snage – govori nam rezignirano direktor Perišić.

– Ministarstvo financija odnosno Carinska uprava koja vrši nadzor, tumači da je problem u tome što smo se bavili turizmom, a nismo imali koncesiju, unatoč tome što smo imali važeću Odluku Vlade iz 2009. g. i to je problem – dodaje nam direktorica pravno-kadrovskog sektora.

– Oni su nama naplatili 1,84 milijuna kuna kazne, odnosno gotovo dvostruko više nego smo od turizma i zaradili, unatoč važećoj Odluci Vlade i unatoč tome što se radi o objektu sigurnosti plovidbe kojeg mi moramo održavati sukladno Pomorskom zakoniku – pojašnjava direktor Perišić.

Dodaju u Plovputu da su zato i ugasili cijeli projekt iznajmljivanja i ovog ljeta nema turista na svjetionicima, kojima upravlja ova tvrtka.

– Ministarstvo aktivno radi na donošenju zakona – slažu se svi u odgovoru.

– Najgore od toga je što su i ovi zakupci koji su uredili svjetionike i pripremili ih za najam, i njih će kazniti! Na Viru su već bili, na Sućuraj stiže rješenje od 450 tisuća kuna kazne čovjeku koji se bavio turizmom. Čovjek je dobio ugovor po javnom natječaju.  Sve je bilo legalno i po pravilima i s razlogom se pita – Otkud sad ovo? – govori Perišić.

Odgovor Carinske uprave i ministarstva

Kako je ovo uopće moguće, Morski.hr upitao je i Carinsku upravu i Ministarstvo financija. Evo što su odgovorili:

Carinska uprava, Ministarstva financija sukladno djelokrugu rada i nadležnostima, između ostalih provodi i nadzore vezane uz primjenu propisa o koncesijama. Vezano uz Vaš upit u dijelu koji se odnosi na informacije o rezultatima nadzornih aktivnosti kod predmetnog trgovačkog društva, ovim putem ukazujemo na odredbe članka 8. Općeg poreznog zakona, kojim se propisuje obveza poreznog tijela da kao poreznu tajnu čuva sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže.

Isto tako, navedenoj tvrtki od strane Carinske uprave nije izrečena pravomoćna kazna, odnosno nije nastupila pravomoćnost prekršajnog naloga. Što se tiče ostalih nadzora, isti su u tijeku, i nismo u mogućnosti davati dodatne informacije.

Napominjemo, kako su člankom 98. Zakona o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20) propisani rasponi kazni i to od 10.000,00 do 1.000.000,00 kn odnosno od 1.327,23 EUR  do 132.722,81 EUR  za pravnu osobu i od 5.000,00 do 50.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi odnosno od 663,61 EUR do 6.636,14 EUR i za obrtnika odnosno osobu koja obavlja samostalnu djelatnost od 10.000,00 do 500.000,00 kn odnosno do 1.327,23 EUR do 66.361,40 EUR.

Za ostala pitanja, koja nisu u nadležnosti Carinske uprave, molimo da se obratite nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, odgovorili su nam iz Carinske uprave i Ministarstva financija.

Cijeli članak pročitajte >>ovdje<<.

Jurica Gašpar / Morski.hr

Izvor:morski.hr
Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije