16 C
Kotor

Slušaj online radio

Škotska će testirati četvorodnevnu radnu nedelju bez smanjenja plate

Škotska

Četvorodnevna radna nedelja vjerovatno zvuči kao vrlo dobra ideja većini radnika, bilo u privatnom ili javnom sektoru. No, može li postati stvarnost? I bi li takav model uopšte bio održiv?

Škotska je odlučila da provjeri, prenosi Indeks. U testnom programu koji škotska Vlada pokreće, vjerovatno podstaknuta povratkom na radna mjesta nakon zatvaranja, radiće se četiri dana u nedelji, ali bez gubitka plate, piše Index.hr.

Može li kraća radna nedelja da poveća produktivnost?

To, međutim, neizbježno povlači za sobom pitanje: ko će platiti tih 20% radnih sati nedeljno manje? Zar to neće značiti 20% veće gubitke za poslodavce – ako ne smanjimo plate radnicima, na šta oni zasigurno ne bi pristali?

Pretpostavka od koje polazi škotska Vlada, ali i brojne druge kompanije i vlade koje su već isprobale kraću radnu nedelju je sledeća: ako skratimo radno vrijeme, radnici će biti odmorniji, zadovoljniji i produktivniji, što će onda kompenzovati skraćeno radno vrijeme i rezultovati jednakim ili čak boljim radnim rezultatima, odnosno nedeljnom “proizvodnjom”, tako da plata može ostati ista.

Olakšavajući okolnost u Škotskoj je što nedostatak radne snage u nekim sektorima, prije svega zbog Bregzita, ionako vrši pritisak na poslodavce da povećaju plate ili poboljšaju radne uslove kako bi privukli radnike. Sindikat Unite tako je najavio dogovor s civilnim radnicima u nuklearnoj bazi Clyde o povećanju plata za 5,5% uz dodatni godišnji odmor.

80% škotskih radnika želi kraću radnu nedelju

Premijerka Škotske Nikol Sterdžon obećala je barem jedan testni program četvorodnevne radne nedelje u izbornom manifestu SNP-a ranije ove godine.

A prema novom izvještaju škotskog lijevo orijentisanog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR-a), čak 80% radnika preferiralo bi takvu kraću radnu nedelju, dok njih 65% misli da bi ih to učinilo produktivnijima.

Međutim, kako piše ekonomski urednik BBC-ja Daglas Frejzer u svojoj analizi, poslodavac koji je voljan da se uključi u testiranje smanjenja radnih sati uz zadržavanje nivoa plata takođe vjerovatno već radi i druge stvari koje usrećuju i motivišu radnike. To uključuje autonomiju, fleksibilnost, povjerenje, prostor za kreativnost i kvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osjećaju cijenjenima i ispravno vrjednovanima.

Sve bi to onda moglo iskriviti rezultate programa.

Škotski IPPR iznio je ideju da bi se ti sati, koji će sada radnicima ići u slobodno vrijeme, mogli koristiti za dodatno obučavanje. Doduše, onda više ne bi bili slobodno vrijeme. No, mogli bi se i konvertovati u veće godišnje odmore, porodiljska odsustva ili više neradnih dana, odnosno državnih praznika.

Najčitanije