Mračna tačka Višegrada: Flaše i gume plutaju Drinom

0

Posjetioce slikovitog istorijskog grada Višegrada na istoku Bosne i Hercegovine prvo što dočeka je ogromna plutajuća deponija u tirkiznim vodama kanjona rijeke Drine.

Tone plutajućeg smeća, uglavnom plastičnih boca, predstavljaju prijetnju lokalnoj ekonomiji koja se oslanja na turizam, a postoji i bojazan od uticaja na zdravlje ljudi kada ono na kraju i izgori, piše Rojters.

Rijeka Drina vijuga kroz Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, gdje je lokalna hidroelektrana prije oko 20 godina postavila improviziranu barijeru od starih naftnih buradi unutar kanjona, kako bi zaštitila branu od otpada kojeg rijeka nanosi.

“Oko 5.000 kubnih metara je raznog vrsta otpada. Dolazi otpad sa svih strana i ova scena se, nažalost, svake godine ponavlja”, kaže Dejan Furtula iz Eko centra Višegrad, pokazujući na barijeru za smeće.

Furtula ističe da smeće, koje uključuje i neke kućanske aparate, rijeka nosi iz uzvodnih Drininih pritoka.

Nakon porasta razine vode poslije obilnih kiša ili snijega, smeće se “sakuplja” s obližnjih deponija i završava pravo u rijeku.

“U rijeci Drini možete naći bukvalno sve što vam padne na pamet. Tu su mrtve životinje, medicinski otpad i autodjelovi. Mi smo kao neka regionalna deponija jer ovo smeće nisu proizvodili Višegrađani, već oni koji žive u gradovima uzvodno”, navodi Furtula.

On ističe da toksični otpad ugrožava ionako osjetljiv ekološki sistem rijeke, a kada smeće izgori – nekvalitetan zrak udišu Višegrađani i posjetioci grada.

“Ovo je velika katastrofa i sramota za sve nas, pokazujemo svijetu lošu sliku”, upozorava Furtula i kaže da ekolozi sumnjaju da je rijeka zagađena i teškim metalima te da će ove godine biti urađena detaljna analiza vode.

Vlasnici i zaposleni u hotelima i restoranima u Višegradu, poznatom po Mostu Mehmed-paše Sokolovića iz osmanskog perioda, zaštićenom od strane UNESCO-a, a koji je proslavio bosanskohercegovački nobelovac Ivo Andrić, ocjenjuju da deponija šteti ovdašnjem turizmu.

“Turisti prvo uoče đubre u Drini i iznose negativne komentare – to utiče i na turizam i na ljude koji ovdje žive”, kaže glavna recepcionerka hotela Andrićev konak, Dijana Rajić.

Rojters od Hidroelektrane Višegrad nije dobio komentar, budući da je period praznika.

EPCG: Nagradu osvoji jer nula se broji

EPCG: Nagradu osvoji jer nula se broji
EPCG -nagradna igra

Elektroprivreda Crne Gore organizuje nagradnu igru “Nagradu osvoji jer nula se broji” za potrošače iz kategorije domaćinstva. Nagradna igra počinje danas, 8. januara i traje do 31. januara 2024. godine, a nagradni fond čine 223 nagrade.

Pravo učešća u nagradnoj imaju imaće svi potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januar 2024.godine budu imali stanje duga 0 eura. U posebnoj bazi, sa dodatnom mogućnošću da osvoje jednu od vrijednih nagrada, naći će se svi potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januar 2024.godine budu imali stanje duga 0 eura, a imaju aktiviran servis “Elektronski račun“.

Nagradni fond od 100 umanjenja od 50 eura na računima za električnu energiju, namijenjen je za bazu u kojoj će se naći svi potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januara 2024.godine budu imali stanje duga 0 eura. Za ovu bazu namijenjen je i nagradni fond od 10 telefona Samsung A34, 10 telefona Samsung A54 i 3 telefona Samsung S23+. Nagradni fond koji čine 100 umanjenja od 100 eura na računima za električnu energiju izvlačitiće se iz baze u kojoj se nalaze potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januara 2024. godine budu imali stanje aduga 0 eura, a ujedno imaju aktiviran servis “Elektronski račun“.

Servis „Elektronski račun“ omogućava potrošačima da odmah nakon obračuna, početkom mjeseca, prime račun za utrošenu električnu energiju putem imejla. Aktiviranje usluge je brzo i jednostavno, dovoljno je da potrošač svoju imejl adresu na koju želi da prima račun i pretplatni broj,  pošalje na imejl racun@epcg.com, a potrošači koji su registrovani na www.epcg.com, ovu uslugu mogu aktivirati i sami.

Javno izvlačenje dobitnika biće organizovano u prostorijama  EPCG u Nikšiću, 15. februara  u 11.00h. Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem.

Sve informacije o nagradnoj igri mogu se dobiti besplatnim pozivom na broj 19100, na web sajtu www.epcg.com gdje su istaknuta i Pravila nagradne igre, kao i na profilima EPCG na društvenim medijima.

Uskoro rekonstrukcija šetališta od Meljina do hotela Plaža

0
Uskoro rekonstrukcija šetališta od Meljina do hotela Plaža
Šetalište Herceg Novi – Foto: Opština Herceg Novi/Agencija za izgradnju i razvoj

Nakon dva propala tendera, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom privodi kraju pregovore sa potencijalnim izođečem radova na rekonstrukciji i popločavanju Šetališta Pet Danica, od Meljina do hotela Plaža.

Herceg Novi je bio u fokusu ovog preduzeća u prošloj godini, a jedan od najznačajnijih projekata je rekonstrukcija šetališta na potezu od Meljina do hotela Plaža u dužini od 1,7 km, kazala je u emisiji “U četiri oka” na RTHN rukovodilac službe za uređenje i izgradnju morskog dobra Sandra Škatarić.

– Taj projekat ne obuhvata samo popločavanje, već i rasvjetu, hortikulturu, mobilijar, postavljanje ograde i svega onoga što jedno šetalište čini atraktivnim i primamljivim za turiste. Vrijednost investicije u rekonstrukciji, odnosno popločavanju i sanaciji navedenog šetališta, procijenjena je na 1,5 mil EUR.

Projekat je uradila Agencija za izgradnju i razvoj grada, a prošle godine je, shodno Zakonu o javnim nabavkama, sprovođena tenderska procedura.

Pet Danica – Šetalište Herceg Novi – Foto: Opština Herceg Novi/Agencija za izgradnju i razvoj

– Mi smo kao ozbiljan naručilac u koordinaciji sa Agencijom, nakon prvog tenderskog postupka izmijenili procijenjenu vrijednost, da bi ponuđači pronašli finansijski interes da dostave svoje ponude. Nakon dva neuspješna otvorena postupka javne nabavke, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je od strane Ministarstva finansija dobilo saglasnost za sprovođenje pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje. On je sad u fazi dostavljanje obaveznih dokaza i potvrda i ukoliko sve bude kako treba nadamo se da će u narednih nekoliko dana biti potpisan ugovor sa izvođačem.

U toku je i sprovođenje postupka za izbor nadzora, a u Morskom dobru će učiniti sve što je do njih da, ukoliko bude moguće, taj dio šetališta bude rekonstruisan do početka sezone, kazala je Škatarić.

– Svakako da je jedna od tačaka pregovaranja je bio i rok realizacije, odnosno vremenski rok za izvršenje predmetne nabavke, i negdje ćemo gledati da izvođač bude pod budnim okom nadzornog organa i stručnog tima Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, kako bi možda i prije početka ljetne turističke sezone radovi bili okončani. U ovoj fazi je možda prerano da to najavljujem, ali daćemo sve što je u našoj moći, odnosno što je u skladu sa realnim i mogućim, da izvođač odgovori zadatku i navedeno šetalište možda stavi u funkciju prije početka turističke sezone.

Škatarić je dodala da je prošle godine u javnu rasvjetu u Baošiću i Đenovićima uloženo oko 220.000 EUR, te da je i u budžetu za 2024. godinu predviđeno investiranje u osavremenjavanje javne rasvjete u našem gradu, a među projektima na kojima rade, a koji su takođe značajni za opštinu Herceg Novi, je i rekonstrukcija Novosadske plaže.

Gradonačelnik Dubrovnika dobio prijeteće pismo: Preorat ćemo dinamitima Stradun, a tebe objesiti na jarbol

0
Gradonačelnik Dubrovnika dobio prijeteće pismo: Preorat ćemo dinamitima Stradun, a tebe objesiti na jarbol
Gradonačelnik Mato Franković pozdravlja Zdravka Čolića na Dočeku 2024. na Stradunu
Cropix/ DZF

Gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković, na svom Facebook profilu podijelio je prijeteće pismo koje je dobio s adrese pošiljatelja “Hrvatski branitelji Tigrovi i 4 Brigada Hrvatske”.

U prijetećem pismu je napisano:

“Druže Frankoviću, kad smo mi branili Dubrovnik od četnika i Srbadije 1991. godine, ti danas pozivaš “srbske” pjevače na Stradun kao Zdravka Čolića i druge “Cece srbske” koji su pjevali na palama častnicima, sad misliš da ćeš teško zezat hrvatski narod. Posljednja opomena, da ćemo preorati dinamitima cijeli Stradun. A tebe objesiti na jarbol na Stradunu”.

Na Facebooku Franković je objavio:”Čestitka za dobro jutro od “branitelja” koji se nisu imali hrabrosti potpisati”.

Objavljen 41. broj zbornika “Boka”

0
Objavljen 41. broj zbornika “Boka”
Zbornik Boka

Izašao je 41. broj časopisa “ Boka”, zbornika radova iz nauke, kulture i umjetnosti, objavili su iz Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi.

Na 244 strane sabrano je dvanaest radova, priloga i građe, uz sjećanje na dugogodišnju direktoricu biblioteke i urednicu „Boke“ Nevenku Mitrović.

Prvi je rad Milene Martinović „Manastirski prepisivački centri u Budvi i njenom zaleđu – vrijeme mitropolita Danila i Save Petrovića“. Slijede rad Dragane Kujović „Herceg Novi u doba osmanske vlasti (1482–1687)“, pa Milana R. Milanovića „Stari popisi stanovništva kao izvori saznanja o jeziku, vjeri i narodnosti: Bajkove Kruševice“. U novom broju „Boke“ našli su se i radovi Marije Novaković „Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu“, Ljuba Mačića „Boka Kotorska uoči i nakon Prvog svjetskog rata“, Nebojše Raša „Prilozi za biografiju Stevana Mihailovog Vukotića prvog Južnog Slovena koji je oplovio svijet“ i Stanislava Južniča „Ilija Milošević – istoričar astronomije“.

Objavljeni su i prilozi Zorice Čubrović „Radovi na kupoli, lanterni i krovu Bogorodičinog hrama na Prčanju  izvedeni 1984. godine“, Jovice Vukasovića „Krile Matov Milinović „ljubitelj prosvješčenija“ i morinjski dobrotvor“ i Sima Armenka „Crkva Sv. Neđelja na Katiču“.

U poglavlju građe nalaze se radovi Gorana Ž. Komara „Ćirilički dokument iz porodične kolekcije Kušević“ i Ljuba Mačića „Poreski spisi za vrijeme francuske vladavine – Mokrine“, a zbornik zaokružuje sjećanje na Nevenku Mitrović (1959–2023), iz pera Zorice Čubrović.

Novi, 41. broj zbornika radova iz nauke, kulture i umjetnosti “ Boka”, štampan je u tiražu od 300 primjeraka, a u elektronskoj formi možete ga pogledati na sajtu hercegnovske biblioteke.

Cosco obustavlja dostavu u izraelske luke

0
Cosco obustavlja dostavu u izraelske luke
COSCO

Kineski državni brodarski div Cosco (China Ocean Shipping Company) najavio je obustavu dostave u izraelske luke, pridružujući se drugim kompanijama koje su obustavile svoje isporuke Izraelu od uvođenja hutske blokade u Crvenom moru.

Cosco je četvrta najveća brodarska kompanija na svijetu i drži 11 posto tržišnog udjela u trgovini.

Prošle je godine pokrenuo novu brodsku rutu za isporuku vozila proizvedenih u Kini u Izrael kroz luku Eilat, postavši jedan od glavnih konkurenata izraelskoj brodarskoj kompaniji ZIM, koja je prethodno dominirala ovim poslovanjem.

ZIM je također preusmjerio svoje brodove dalje od Crvenog mora prije dva mjeseca i podigao stope otpreme zbog hutskih operacija.

U proteklih nekoliko godina, dok je kineska automobilska industrija doživljavala procvat, kineske kompanije smatrale su izraelsko tržište ulaznom tačkom za Evropu.

Tokom prva dva mjeseca 2023., Izrael je postao treće najveće odredište za izvoz kineskih automobila. Od kraja prošle godine, vozila proizvedena u Kini činila su 17,47 postosvih isporuka na izraelskom tržištu, što je značajan skok u odnosu na 4,8 posto u 2022. godini.

Osim toga, kineski brendovi vozila, uključujući Tesle proizvedene u Kini, dominirali su sektorom električnih vozila u “Izraelu”, držeći 70% tržišnog udjela.

Rusija pokrenula raketne napade na čitavu Ukrajinu

0
Rusija pokrenula raketne napade na čitavu Ukrajinu
Rusija – rat – foto Reuters

Rusija je pokrenula raketni napad velikih razmjera diljem Ukrajine u jutarnjim satima u ponedjeljak, pogodivši stambene i industrijske objekte, rekli su ukrajinski dužnosnici



Cijela Ukrajina pod uzbunom je za zračne napade od oko 6 ujutro, a ukrajinske zračne snage su rekle da je zemlja izložena valovima napada krstarećim projektilima, a u nekim regijama i balističkim projektilima.

“Neprijatelj žestoko napada mirne gradove”, rekao je Oleksandr Vilkul, gradonačelnik južnog ukrajinskog grada Krivji Rih, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Vilkul je rekao da će sve informacije o razmjerima potencijalne štete biti objavljene nakon završetka ruskog napada.

Mete ruskog napada i puni razmjeri napada nisu još jasni.

Iz Moskve nije bilo očitovanja.

Anatolij Kurtiev, tajnik gradskog vijeća jugoistočnog Zaporižja, rekao je na Telegramu da je raketni napad na grad rezultirao ozlijeđenima, ali nije dao više detalja.

Najmanje jedna žena ozlijeđena je u napadu na drugi po veličini ukrajinski grad Harkiv, rekao je gradonačelnik Ihor Terekhov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Rekao je da su pogođena industrijska postrojenja, što je rezultiralo požarom.

Pet eksplozija čulo se u gradu Zaporižja, rekao je regionalni guverner Jurij Malaško, a najmanje dvije osobe su ozlijeđene.

“Projektili su pogodili stambena područja”, rekao je Malaško na Telegramu.

Budžet Kotora projektovan na rekordnih 44,5 miliona eura, najveći u istoriji grada

0
Budžet Kotora projektovan na rekordnih 44,5 miliona eura, najveći u istoriji grada
Kotor-foto-Z-N-Boka-News

Za ulaganje u kapitalne projekte predviđen je 21 milion eura



Nakon uspješne 2023. godine tokom koje je Opština raspolagala sa budžetom od blizu 30 milona eura, za ovu godinu planiran je budžet od rekordnih 44,5 mil EUR. To je najveći budžet u istoriji grada.

Prvi čovjek lokalne uprave Vladimir Jokić ističe da to nije rezultat inflacije ili provizornih očekivanja. Naprotiv, budžet je apsolutno realan i ostvariv.

– To je rezultat veće i bolje privredne aktivnosti u gradu, smanjene sive ekonomije na minimum i privlačenja investitora. Upravo zbog toga možemo da predložimo ovakav razvojni budžet. Za ulaganje u kapitalne projekte predviđen je 21 milion eura. Naglašavam da smo tokom 2023. uspjeli da realizujemo više od 90 odsto kapitalnog budžeta i siguran sam da ćemo i ove godine uspjeti da ostvarimo tu brojku – kaže Jokić.

Tokom ove godine gradska uprava će u potpunosti realizovati ono što je započela u predhodnoj godini.

– U martu ćemo da otvorimo novi gradski park, novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, a planiramo da krenemo sa radovima na sekundarnoj vodovodnoj mreži u donjem Grblju kako bi pet sela po prvi put bila priključena na gradski vodovod. Takođe, u planu je završetak puta kroz Gornji Grbalj koji će biti od velike pomoći kada se krene sa izgradnjom bulevara Jaz-Tivat – ističe Jokić.

Kao prioritet za ovu godinu Jokić navodi proširenje sistema pametnog upravljanja saobraćajem koji bi obuhvatio pojas od tunela do Dobrote.

– Cilj nam je da se, u periodu najvećih gužvi, dionica iz pravca tunela do Dobrote prelazi za manje od 30 minuta.

Za ovu godinu Jokić najavljuje i početak realizacije vjerovatno najvećeg projekta u istoriji grada vrijednog 35 miliona eura.

– Riječ je o izgradnji kanalizacionog i poboljšanja vodovodnog sistema kao i elektro snadbijevanja na prostoru Prčnja, Stoliva, Risna i Perasta. To će konačno ovaj dio zaliva učiniti ekološko najsjajnijom tačkom ovog dijela Evrope.

Vladimir Jokić

Opština Kotor je tokom 2023. godine značajna sredstva uložila u sportske terene i infrastrukturu školskih objekata. Za ovu godinu planirana su ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.

– Želim da upoznam javnost da nam je ideja da do početka naredne školske godine regulišemo atmosfersku kanalizaciju put i trotoar prema školskom centru, gimnaziji i OŠ Savo Ilić koje su jedne od najkritičnijih tačaka. Tokom ove godine u planu je regulacija saobraćaja i povećanje bezbjednosti đaka u OŠ u Radanovićima kao i rekonstrukcija i ulaganje u ostale školske objekte na teritoriji opštine – poručuje Jokić.

On dodaje da se u ovoj godini očekuje i završetak radova na pedijatrijskom odeljenju Opšte bolnice Kotor u koje je Opština uložila više od 300.000 EUR.

– To će vjerovatno biti najbolje opremljeno pedijatrijsko odeljenje u ovom dijelu Evrope i mislim da naša djeca to zaslužuju – ističe Jokić.

Kada je o turističkoj sezoni riječ prvi čovjek grada uvjeren je da Kotor više nema razloga da strahuje kakva će mu biti turistička sezona jer je, smatra Jokić, izvjesno da će svaka sezona biti uspješna.

– Ono što mi možemo da uradimo jeste da organizacijom uspješnih manifestacija i promocijom naše destinacije doprinosimo tome. Želim da iskoristim ovu priliku i najavim da će se početkom juna u Kotoru desiti spektakl kakav do sada nije viđen i vjerujem da će to služiti na ponos svima, ne samo Kotoru već i Crnoj Gori.

– Nakon toga nastavićemo sa bogatim kulturno zabavnim dešavanjima u gradu koji će na kraju doprinijeti da nadležne državne institucije podrže inicijativu da se Kotoru u 2024. godini vrati status Grada – zaključuje Jokić.

Pušenje u zatvorenom koštalo 310.000 eura

0
Pušenje u zatvorenom koštalo 310.000 eura
Zabranjeno pušenje

Turistički inspektori su u toku 2023. godine izrekli 309.930 eura novčanih kazni zbog konzumiranja duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru, kazali su Uprave za inspekcijske poslove.

Iz inspekcije poručuju da konzumacija duvana nije dozvoljena ni u zatvorenim baštama, dodajući da je novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je na javnoj raspravi, još rigorozniji od trenutno važećeg, te da će se njime zabraniti i upotreba elektronskih cigareta u zatvorenom, piše Dan.

“Kada govorimo o Zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, tokom 2022. godine Turistička inspekcija je izvršila 3.353 inspekcijska nadzora kada je zabilježena 521 nepravilnost, izdato je 693 prekršajnih naloga u iznosu od 212.070 eura, a podnijeto je 135 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U 2023. godini, zaključno sa 13. decembrom, izvršena su 5.303 inspekcijska nadzora, konstatovano 765 nepravilnosti, izdata su 1.084 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 309.930 eura, a podnijeto 78 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka”, kazali su za Dan iz Turističke inspekcije.

Iz inspekcije objašnjavaju šta predviđa novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je na javnoj raspravi.

“Novi zakon predviđa da bude još rigorozniji, kako po pitanju ograničavanja upotrebe duvanskih proizvoda, tako i u dijelu prekršajnih mjera. Naime, istim će se zabraniti upotreba elektronskih cigareta koje su trenutno dozvoljene u zatvorenom radnom i javnom prostoru, a prekršajne kazne za prekršioce zakona će biti veće”, poručili su iz inspekcije.

Pad temperature, povremeno kiša, na sjeveru snijeg, bura u popodnevnim satima i tokom noći

0
Pad temperature, povremeno kiša, na sjeveru snijeg, bura u popodnevnim satima i tokom noći
Vrijeme – Donja Lastva – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do pretežno oblačno, povremeno sa kišom, a najviša dnevna temperatura iznosiće 14 stepeni.

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da se na sjeveru očekuju i susnježica i snijeg, a kratkotrajno je snijeg moguć i u planinskim oblastima na jugu.

Kako je najavljeno iz Zavoda, češće padavine se očekuju u prvom dijelu dana, u popodnevnim satima će oslabiti, a u većem dijelu države i prestati.

Vjetar će biti uglavnom u popodnevnim satima i tokom noći mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura od minus četiri do deset, najviša dnevna od minus jedan do 14 stepeni.

Putevi mokri i klizavi

Učesnike u saobraćaju u Crnoj Gori danas očekuju mokri i klizavi kolovozi. Na jugu pada kiša, a u sjevernim predjelima mjestimično snijeg. Vidljivost je smanjena mjestimično po kotlinama. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Savjetuje se maksimalno oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. Intenzitet saobraćaja je umjeren, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Jugo
Vrijeme

Do 1. aprila naredne godine upotreba zimskih guma obavezna je za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu ) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.

Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.