Bilećko jezero – Foto: AMFotografie101/shutterstock.com)
Hidropotencijale Bilećkog jezera, koje se jednim dijelom nalazi na teritoriji Crne Gore, trebalo bi valorizovati, na korist prvenstveno Opštine Nikšić.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, sastao se sa predsjednikom Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutinom Đukanovićem i predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem i njihovim kolegama iz Republike Srpske, generalnim direktorom Elektroprivrede Republike Srpske Lukom Petrovićem i gradonačelnikom Trebinja Mirkom Ćurićem.
Kada je u pitanju energetski sektor, na sastanku je dominantno bilo govora o korišćenju hidropotencijala Bilećkog jezera, koje se jednim dijelom nalazi na teritoriji Crne Gore.
– Apostrofirano je da se što prije pronađe rješenje kako bi se dio voda koje se nalaze u Bilećkom jezeru, a pripadaju Crnoj Gori, kao i koncesije u vidu zemljišta koje je potopljeno za potrebu izgradnje samog jezera, valorizuju na korist i Crne Gore, a prvenstveno Opštine Nikšić – navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Skupštine.
Mandić je gostima poželio dobrodošlicu i iskazao zadovoljstvo povodom sastanka, dok su mu gosti iz Republike Srpske čestitali izbor na tako odgovornu poziciju i poželjeli mu sreću u daljem radu.
– Tokom sastanka posebno je istaknuta činjenica da su Opština Nikšić i grad Trebinje u julu prošle godine postali gradovi pobratimi, čime je samo ovjekovječena tradicionalna sloga koja krasi odnose ova dva grada u prošlosti – navodi se u saopštenju.
Učesnici sastanka su zaključili da je na ove i slične načine potrebno otvoriti dijalog o svim temama gdje postoje interesi jedne i druge strane i tako dodatno jačati zajedničke veze.
– U oblasti energetike postoji čitav niz tema koje treba u budućnosti otvoriti sa Republikom Srpskom, a interes Crne Gore je da to učini sa svim državama u regionu – zaključuje se u saopštenju.
USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv 11 hrvatskih državljana i petorice talijanskih državljana koje se tereti za krijumčarenje zaštićenih morskih divljih vrsta radi njihove preprodaje na ilegalnim tržištima.
Tužiteljstvo je saopštilo da se skupina tereti za krijumčarenje trpa, ježinca i ikre ježinca radi njihove preprodaje na ilegalnom tržištu u Italiji, kao i prstaca radi njihove preprodaje na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj.
Okrivljenici su, navodi Uskok, koristeći profesionalnu ronilačku opremu izlovljavali morske ježince, trpove i prstace na području Splita, Kaštela, Trogira, Vinišća, Marine, Rogoznice i otoka Šolte.
Potom su izlovljene morske vrste dovozili u skladišta u Zadru, Biogradu na moru, Kaštelima, Rogoznici, Vinišću i Kninu, nakon čega su ih pakirali u plastične spremnike radi njihovog daljnjeg ilegalnog transporta u Italiju.
Osim toga, u skladištima se prerađivala ikra morskih ježinaca koja se pakirala u staklenke, za što je skupina prethodno angažirala više nepoznatih osoba, nakon čega su ih ranije određeni članovi okrivljene zločinačke skupine prodavali raznim kupcima, među kojima i jednom splitskom ugostitelju.
Okrivljenici su na ilegalnom hrvatskom i talijanskom tržištu prodali najmanje 16.640 kilograma trpova po cijeni od najmanje 3,98 eura po kilogramu; najmanje 980 kilograma morskih ježinaca po cijeni od najmanje 3,32 eura po kilogramu; najmanje 112 kilograma ikre morskih ježinaca po cijeni od najmanje 106,18 eura po kilogramu; te najmanje 6,35 kilograma prstaca po cijeni od najmanje 26,54 eura po kilogramu, ističe Uskok.
Na taj način su pribavili nepripadnu imovinsku koristi od najmanje 81.567 eura, a novac su međusobno podijelili sukladno njihovim prethodno dogovorenim ulogama, čime su oštetili državni proračun za najmanje 1,3 milijuna eura.
Morski krastavac
Uskok je u optužnici predložio da se od okrivljenika oduzme protupravno stečena imovinska korist.
U tužiteljstvu ističu da je skupljanje trpova u potpunosti zabranjeno Zakonom o morskom ribarstvu i Pravilnikom o lovostaju trpova.
Za sakupljanje ježinca i pjegavog ježinca, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog ministarstva, dok su prema Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, igličasti ježinci i prstaci – strogo zaštićene vrste.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, kulinarstva i knjiga za djecu.
Roman Melanholija nobelovca Jun Hosea govori o norveškom umjetniku Lašu Hertevigu koji je slikao zadivljujuće pejzaže, ali je bolovao od mentalne bolesti i umro u siromaštvu. Najveći dio romana fokusira se na jedan Lašov dan kada se njegovo mentalno stanje ubrzava, jer mora da napusti iznajmljeni stan, a samim tim svoju ljubav, ćerku gazdarice, petnaestogodišnju Helenu. Priča kojom Fose maestralno omogućava čitaocu da uđe i doživi unutrašnji svijet umjetnika koji je u neprekidnom dijalogu sa samim sobom, obuzet strašću i seksualnim zabludama, pa sebe i svoju sreću doživljava samo kroz Helenu. Ta božasnka svjetlostl ljubavi će mu potpuno spržit um. Izdavač je Blum.
Paradajs je roman Fernande Melčor. Unutar luksuznog stambenog kompleksa Paradajs, dvojica tinejdžera se krišom sastaju i provode vrijeme dijeleći mračne fantazije i kujući planove koji bi ih mogli dovesti do ostvarenja snova. Franko Andrade, jedan od stanovnika u Paradajsu, sa druge strane, mašta o tome kako napusti iscrpljujući posao i dom, u kojem živi sa majkom i rođakom. Ono šta je zajedničko ovim likovima je da su uvjereni kako im je uskaćeno ono što u životu zaslužuju. Suočeni sa tom spoznajuom, oni kuju plan koji počinje kako bezumna šala, ali koji prelazi u mračnu opsesiju koja izmiče kontroli. Izdavač je Imprimatur.
Aperkat autorke Maje Iskre snažan je i emotivan roman o odrastanju jedne djevojčice u Beogradu. Odnos sa ocem i surovom sredinom pravi od nje neku vrstu savremene Amazonke. Ali, ovo nije samo priča o njoj, već o svim mladim ljudima koji su odrastali tokom 90-ih, kada su udarci sudbine bili sastavni dio stasavanja. Izdavač je Lom.
Poza autorke Meg Vulicer intrigantna je drama koja je privukla veliki broj čitalaca zbog teme kojom se bavi, ali i zbog osobenog stila kojim Vulicerova piše. Pol i Rouz Melou napisali su seksualni priručnik koji je postigao ogroman uspjeh. Njihovo četvero djece između 6 i 15 godina starosti zbog toga osjeća stid, često želeći da promijene imena ili roditelje. Taj priručnik je s jedne strane postao besteler i promijenio nabolje seksualni život mnogih koji su knjigu pročitali, pa shodno tome i njihove partnerske odnose generalno, ali je porodicu samih autora promijenio na potpuno drugačiji način. Izdavač je Portalibris.
Klitemnestra autorke Konstance Kazati priča je o ženi kojoj je mitologija dodijelila sporednu ulogu. Ona je sestra Helene, žene zbog koje se vodio Trojanski rat, supruga Agamemnona, mikenskog kralja koji nije prezao od žrtvovanja sopstvene kćerke radi ratničke slave, majka Oresta gonjenog furijama, žrvovane Ifigenije i nepokolebljive Elektre. Uvijek predstavljena kao sestra, majka, supruga, Klitemnestra je vijekovima bila puki nosilac uloge čiji glas nismo mogli čuti. U ovom romanu, međutim, pred nama je spartanska princeza, jaka žena, vješta sa mačem i kopljem, otresita, pametna i plemenita. Izdavač je Laguna.
Divlji kuvar Momčila Antonijevića knjiga je koja nam donosi recepte sa divljim, ljekovitim i mirisnim biljem. Od ljekovitih biljaka mogu se praviti ne samo čajevi, melemi i tinkture već i veoma ukusna jela. Autor sugeriše da, ako već nismo, obavezno probamo da samoniklo, mirisno i ljekovito bilje koristimo u kuhinji. Pred nama je zbirka recepata koja će nas ubijediti da se i u kuvanju okrenemo prirodi. Bićemo iznenađeni kako ovi zeleni rudnici zdravlja mogu da budu ukusni. Tekst je propraćem brojnim fotografijama. Izdavač je Harmonija.
Srpske narodne bajke – Serbian folk tales knjiga je na srpskom i engleskom jeziku koja nam omogućava da zakoračimo u čudesan svijet srpskog folklora. Čitaćemo o djevojci koja je bila mudrija od cara, o vladaru koji se stidio svog izgleda i o čovjeku koji je krenuo u potragu za svojom sudbinom. U ovom ljupko ilustrovanom dvojezičnom izdanju uživaće čitaoci svih uzrasta koji vole da maštaju ali i da unaprijede svoje poznavanje engleskog jezika. Izdavač je Laguna.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Državno odvjetništvo u Flensburgu pokrenulo je u petak istragu protiv grupe poljoprivrednika koji su spriječili pristajanje trajekta na kojem se nalazio ministar gospodarstva Robert Habeck a akcija poljoprivrednika naišla je na široku osudu javnosti.
– Državno odvjetništvo u Flensburgu je pokrenulo istragu zbog sumnje u počinjeno kazneno djelo prisile a mogući su i istražni postupci zbog sprječavanje službenog osoblja u obavljanju posla te kršenja javnog reda i mira, priopćilo je odvjetništvo u Flensburgu.
Skupina poljoprivrednika je svojim vozilima u četvrtak poslijepodne blokirala pristanište trajekta u Schluettsielu na Sjevernom moru nakon čega se trajekt na kojem se nalazio savezni ministar gospodarstva Habeck (Zeleni) morao vratiti na otok Halig Hooge na kojem je ministar proveo praznike.
Habeck, koji je i sam iz ovog dijela Njemačke, tek je u drugom pokušaju u noći uspio sići s trajekta i nastaviti svoj put.
Kapetan trajekta se odlučio da ne pristane zbog opasnosti
Kapetan trajekta se u dogovoru s policijom odlučio da ne pristane zbog opasnosti da dio nasilnika prodre na trajekt i upusti se u obračun s ministrom i njegovom pratnjom.
Brodarska kompanija je priopćila kako se radi o “jedinstvenom slučaju” u 140-godišnjoj povijesti kompanije.
– Teško je zamisliti što bi se dogodilo da je na trajektu bilo teških bolesnika koji hitno moraju stići na kopno, rekao je kapetan trajekta.
Nasilna akcija poljoprivrednika izazvala ogorčenje diljem Njemačke
Nasilna akcija poljoprivrednika je izazvala ogorčenje diljem Njemačke. Njemačka udruga poljoprivrednika (DBV) je osudila akciju i distancirala se od nasilnih prosvjednika.
– Osobni napadi, uvrede, prijetnje, prisila i nasilje jednostavno ne idu. Blokade ove vrste su potpuni No-G”, stoji u priopćenju DBV-a.
Akciju u četvrtak je osudio i Savez poljoprivrednika savezne pokrajine Schleswig-Holstein gdje se incident i dogodio.
Ministar poljoprivrede Cem Oezdemir rekao je za javni servis ARD kako se radi o “neprihvatljivoj akciji”.
– To su ljudi kojima uopće nije stalo do poboljšanja stanja u njemačkoj poljoprivredi nego imaju vlažne snove o svrgavanju legalne vlasti ali to se neće dogoditi, rekao je Oezdemir.
Poljoprivrednici diljem Njemačke za ponedjeljak pripremaju veliku akciju kojom se prosvjeduje protiv odluke savezne vlade da ukine subvencije goriva za poljoprivrednike. Vlada je ovog tjedna djelomice povukla ovu odluku ali poljoprivrednici ustraju na prosvjedima i blokadama prometnica.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas, subota 6. januar u Dubrovniku sa Španijom utakmicu drugog kola A grupe Evropskog prvenstva u Hrvatskoj.
Crna Gora je šampionat otvorila pobjedom protiv Francuske, nakon boljeg izvođenja peteraca, 20:19.
Peterci su odlučivali pobjednika i u duelu Hrvatske i Španije, koji je pripao domaćinu 14:12.
Španija je jedna od najjačih svjetskih selekcija, konstantno je u samom vrhu, a prije dvije u Budimpešti bila je svjetski prvak.
Centar Miroslav Perković kazao je da rival crnogorskih vaterpolista selekcija sa dosta individualnog kvaliteta.
“Sa odličnim sistemom igre koji godinama gaji i nadograđaje. Sigurno je dosta kvalitenija ekipa od Francuske, ali protiv njih možemo da tražimo šansu. I ta selekcija ima slabih tačaka i njih treba da napadnemo”, rekao je Perković.
On smatra da se sa Španijom mogu takmičiti u ritmu i plivanju, navodeći da su crnogorski vaterpolisti fizički odličnio spremni.
Duel u Dubrovniku počeće u 17 sati i 45 minuta.
U drugom meču te grupe, u 20 sati i 15 minuta, sastaće se Hrvatska i Francuska.
Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Pali se uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
Hotel sa 116 ključeva nalazi se u ski-selu K16 Peak, u okviru planinskog rizorta Kolašin Valleys na planini Bjelasica
Crna Gora i Kolašin dobili su prvi hotel na ski-stazama – Swissôtel Resort Kolašin u planinskom rizortu Kolašin Valleys otvorio je vrata gostima u prvim danima 2024. godine kao elegantan spoj luksuza i prirode i ultimativna destinacija za ljubitelje prirode, skijanja i vrhunskog ugostiteljstva. Otvaranjem ovog hotela, investitor – Ski resort Kolašin 1450 ponovo je pomjerio granice crnogorskog turizma.
Smješten u alpskom ambijentu planine Bjelasica na 12 kilometara od centra Kolašina, hotel je dio planinskog rizorta Kolašin Valleys, koji obuhvata dva ski-sela na području dva vrhunska skijališta u zemlji – Kolašin 1450 i Kolašin 1600. Oba ski-centra nude kombinovanu stazu dužine 45 kilometara i u narednoj deceniji bi trebalo da budu dio ekspanzivne mreže međusobno povezanih skijaških staza dužine 141 kilometar.
Swissotel Kolašin
Okružen gustom šumom četinara na padinama ski-sela K16 Peak, hotel nudi 116 smještajnih jedinica sa direktnim pristupom ski-stazi Kolašin 1600, usluge skijašnice, dva restorana, bar sa kaminom, cigar-bar i shopping prostor globalnih ski-brendova. Ovdje gosti mogu iz svojih udobnih soba i apartmana nesmetano da pređu na ski-staze ili da sa svojih balkona uživaju u pogledu na padine i obližnje planinske vrhove.
“Oživljavamo izuzetan alpski ambijent uz izvanredan tim koji tradiciuonalnu gostoljubivost ovih prostora podiže na novi nivo kreirajući personalizovano iskustvo za svakog gosta. Uvjereni smo da će Swissôtel Resort Kolašin oduševiti goste iz bliže i dalje okoline i postati njihovo omiljeno planinsko utočište u sezoni skijanja a još više tokom ljeta”, saopštila je Dragana Bećirović, PR&marketing savjetnica Kola[in Valleys.
Swissotel Kolašin
Prvi planinski hotel Swissôtel brenda na Balkanu predstavlja omaž ljepoti prirodnog okruženja. Nebrušeni kamen i patinirano drvo su glavni elementi cjelokupnog dizajna. Spoj rustičnog šarma i moderne udobnosti u enterijerima je upotpunjen repariranim tradicionalnim ćilimima i starim fotografijama sa skijaškim motovima koji odaju počast tradiciji zimskih sportova na ovom području. Iza svakih vrata rafinirani dizajn ambijenta u drvetu od plafona do poda, goste uvodi u atmosferu planinske kolibe luksuzne udobnosti.
Kao hotel na najvišem nadmorskom položaju u zemlji, Swissôtel Resort Kolašin obećava neuporedivo iskustvo tokom cijele godine. Gosti mogu da se otisnu u avanture na otvorenom istražujući ljepote Bjelasice ili Nacionalni park Biogradska gora pod zaštitom UNESCO-a, koji se može pohvaliti jednom od poslednjih prašuma u Evropi. Dok zimski užici uključuju skijanje, snoubord, zimski rafting, nordijsko skijanje, pešačenje na krpljama i vožnju motornim sankama, ljeto je savršeno za planinarenje, brdski biciklizam, rafting, pecanje, vožnju kajakom, jahanje, safari na kvadovima, speleologiju, botaničke ture ili jednostavno opuštanje na planinskom suncu.
Swissotel Kolašin
Kolašin uživa besprijekornu povezanost sa crnogorskom jadranskom obalom, susjednim državama i širim regionom. Mreža auto-puteva koji se brzo razvijaju omogućavaju izuzetnu pristupačnost. Novoizgrađeni autoput koji povezuje Kolašin sa Podgoricom, povećava udobnost putovanja, a blizina međunarodnog aerodroma Podgorica, udaljenog samo 40 minuta vožnje auto-putem, osigurava pristup glavnim evropskim destinacijama.
Swissôtel Hotels & Resorts, osnovan 1980. godine, predstavlja istinsko švajcarsko gostoprimstvo kombinovano sa inteligentnim dizajnom i lokalnim šarmom destinacije. Kao vrhunski brend posvećen održivosti i društvenoj odgovornosti, Swissôtel podržava vodeće standarde u industriji. Njegov globalni portfolio uključuje vodeće objekte kao što su Swissôtel The Bosphorus u Istanbulu, Swissôtel The Stamford u Singapuru i Swissôtel Sidnei, nudeći gostima neuporedivo iskustvo u srcu vrhunskih destinacija širom svijeta.
Zvanično najljepša Crnogorka Anđela Vukadinović uručila danas paketiće djeci u Sigurnoj ženskoj kuci i dječijem Odjeljenju onkologije KBC Podgorica.
Novogodišnji i božićni praznici u životu svakog djeteta ostavljaju poseban trag, te je tako aktuela mis Crne Gore Anđela Vukadinović odlučila da obraduje mališane koji se trenutno nalaze na onkološkom dječijem odjeljenju u Podgorici, kao i za djecu u Sigurnoj ženskoj kući čija je aktivna članica duži niz godina.
Anđela je djeci uljepšala praznike, a oni su joj uzvratili zagrljajima, osmjesima, pjesmama i recitacijama.
U paketićima se nalazi odjeća, obuća, igračke, svako djete je imalo drugačije novogodišnje želje, a Anđela se potrudila da svima izađe u susret.
“Danas, na ovaj način šaljemo poruku da djeca koja su žrtve porodičnog nasilja treba da imaju isto djetinjstvo kao i sva ostala djeca”, istakla je Vukadinović i dodala da kao društvo treba da učinimo i dodatne napore kako bi oni prebrodili traume kroz koje su prošli, ali i kako sve to ne bi ostavilo traga u budućnosti.
Predlogom budžeta za 2024.godinu projektovani prihodi od 23 miliona eura: Prioritet značajne investicije u zoni morskog dobra.
“U prethodnom periodu, prihodi Javnog preduzeća su bili limitirani cjenovnikom koji je na snazi od 2019. godine, kada su sa korisnicima zaključeni petogodišnji ugovori o zakupu morskog dobra. Upravo zbog toga je, u prethodne tri godine, jedina mogućnost za uvećanje prihoda bio intezivan rad na terenu, tokom kojeg je konstatovano korišćenje lokacija za koje nisu bili zaključeni ugovori, kazao je direktor Javnog preduzeća, Mladen Mikijelj.
Uvođenjem korisnika u legalne tokove kroz zaključivanje ugovora o korišćenju morskog dobra, uvećani su prihodi Javnog preduzeća.
U periodu koji dolazi, biće sprovedeni novi tenderski postupci za zakup kupališta i drugih lokacija obalne infrastrukture, i to u skladu sa novim cjenovnikom za koji se očekuje da će biti usvojen početkom godine. S tim u vezi, predlogom budžeta za 2024. godinu, projektovani su prihodi Javnog preduzeća u visini od 23 miliona eura, od čega se iznos od oko 15 miliona eura očekuje po osnovu ustupanja na korišćenje morskog dobra, dok je od trajektne linije projektovan prihod u iznosu od 7,8 miliona eura.
Što se tiče rashoda, plan Javnog predzeća je da se u narednoj godini većina ostvarenog prihoda utroši na projekte izgradnje novih šetališta duž crnogorskog primorja i unapređenje obalne infrastrukture”, izjavio je direktor Javnog preduzeća, Mladen Mikijelj za Vijesti.
Povećanje cijena zakupa kupališta u 2024. godini
Očekuje se povećanje cijena zakupa kupališta u 2024. godini kako bi se postigla pravična tržišna utakmica, omogućivši novim zakupcima priliku. Cilj je maksimizirati prihode države od ustupanja morskog dobra.
Mladen Mikijelj
“Kao što sam naveo, očekuje se da će početkom 2024. godine, na snazi biti novi “Cjenovnik početnih naknada za korišćenje u zoni morskog dobra” koji će determinisati prihode preduzeća u narednom petogodišnjem periodu. Imajući u vidu globalna ekonomska kretanja i inflacije u periodu od 2019. godine do danas, očekujemo da će novi cjenovnik donijeti izvjesno povećanje cijena zakupa kupališta.
Crnogorska obala je najvrijedniji resurs kojim raspolaže naša država. U zoni morskog dobra generiše se najveća ekonomska aktivnost, dok je benefit države od ustupanja kako kupališta, tako i privremenih objekata bio nedopustivo mali. Razlog zbog koga je država ubirala nedopustivo male prihode od ove djelatnosti, leži u činjenici da su se odluke donosile u korist privilegovanih pojedinaca, a ne države.
Sama činjenica da se od kompletnog ustupanja morskog dobra u rekordnoj 2023. godini ostvarilo samo 8 miliona eura, što je na nivou prihoda trajektne linije Kamenari-Lepetani, pokazuje da se prilikom određivanja početnih cijena kupališta u prethodnom periodu nije vodilo računa o interesu države. Takođe, prednost koja se davala dosadašnjim zakupcima u odnosu na eventualne nove učesnike na tenderu, je bila prevelika.
Ulcinj – Velika plaža
Kako bi stekli bolju sliku o čemu govorim, pokušaću da objasnim na sledećem primjeru. Ukoliko bi trenutna pravila važila i za naredni petogodišnji tender, bili bismo u situaciji da dosadašnji zakupac koji ponudi na primjer 100.000,00 €, može izgubiti pravo na korišćenje kupališta tek ako novi zakupac ponudi iznos ne manji od 176.000,00 €. Da li je stanje na našim kupalištima zaista takvo, da bi dosadašnji zakupci trebalo da imaju ovoliku prednost?
Ili se radi o tome, da se prethodnim odlukama koje je donosila Vlada Crne Gore i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, jasno vidjela intencija da se napravi razlika između ljudi koji su bili bliski bivšem režimu i ostalih građana Crne Gore”, izjavio je direktor Javnog preduzeća, Mladen Mikijelj za Vijesti.
Večer prije zakuhati vodu i kuhati mak 15 minuta. Ocijediti ga i ostaviti da stoji preko noći u krpi da se osuši. Drugi dan samljeti mak u blenderu.
Otopiti kvasac i 1 žlićicu šećera u malo mlakog mlijeka i ostaviti da se diže 10 minuta.
Zagrijati mlijeko (ne treba vrijati) i u njemu otopiti maslac.
U zdjelu staviti brašno, šećer, lagano razmućeni žutanjak i kvasac, te početi mijesiti mikserom. Postepeno dodavati mlijeko s maslacem i miksati 10 minuta. Na kraju dodati prstohvat soli i mijesiti još par minuta. Pokriti zdjelu poklopcem ili prozirnom folijom i ostaviti da se tijesto diže dok se volumen ne udvostruči.
U međuvremenu mutiti bjelanjak u snijeg, dodati mu mak, šećer i otopljen i ohlađen maslac i sve dobro sjediniti.
Razvući tijesto u pravokutnik debljine 1 cm, premazati tijesto nadjevom i zarolati ga. Prerezati roladu na pola po dužini i ostaviti neprerezan 1 cm na kraju rolade, okrenuti prerezani dio prema gore, te plesti pletenicu pazeći da je prerezani dio uvijek okrenut prema gore.
Zatvoriti krug, prebaciti ga na pleha za pečenje prekriven papirom za pečenje i peći u zagrijanoj pećnici na 180°C oko 20-25 minuta.
