Prihod od usluga trajektne linije protekli vikend je iznosio preko 100 hiljada eura, saopšteno je iz Javnog preduzeća morsko dobro.
Iz Morskog dobra, koje upravlja trajektnom linijom Kamenari-Lepetane, kazali su da je prihod u subotu iznosio 48,55 hiljada eura, a u nedjelju 51,55 hiljada eura.
„Sa zadovoljstvom ističemo da smo premašili iznos od dva miliona eura prihoda od kada je krenula naplata od usluge prevoza trajektne linije Kamenari-Lepetane“, navodi se u saopštenju Morskog dobra.
Oni su najavili da će na kraju jula saopštiti zvaničan rezultat prihoda i rashoda, kako bi javnost bila upoznata sa rezultatima poslovanja u tom mjesecu.
„S obzirom na to da je jul prvi mjesec od kada je kompletirana flota i uspostavljen redovan servis na trajektnoj liniji, na kraju mjeseca ćemo dostaviti zvaničan rezultat prihoda i rashoda, kako bi javnost bila upoznata koliki je profit za tekući mjesec“, rekli su iz Morskog dobra.
Prvo mjesto za mjesec jun 2023. i vaučer u iznosu od 50 eura, u nagradnoj igri “Ulov mjeseca” koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Ilija Purlija sa ulovljenim gofom od 42 kg.
Ilija je gofa ulovio na “čeku”, na 17 metara dubine. Lokacija ulova bio je Petrovac, iza ostrva Katič. Borba je, zbog izuzetno dobrog pogotka, trajala nepunih 10 minuta. Prilikom ovog ulova korištena je puška slovenačkog proizvođača Carbonia
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Evald Alivodić sa gofom od 27,6kg.
2 UlovMjesecaJun2023
Gof je uhvaćen na pendulu, na potezu Bar – Sutomore. Kao mamac korišten je živi širun, a borba je trajala 20 minuta. Evald je od opreme koristio štap Tubertini Vitality 12-20lb, mašinicu Penn Phantom 2, kao i konac Sakura 50lb.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nikola Bulajić sa gofom od 17,3 kg.
3 UlovMjesecaJun2023
Nikola je gofa ulovio u akvatoriju Bara na 7 metara dubine. Pri ovom ulovu koristio je podvodnu pušku.
Crna Gora je dobila jedanaesti zaštićeni proizvod oznakom kvaliteta, odnosno oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta, riječ je o gotovom jelu (gastronomskom specijalitetu) „Peraška torta“
Uspostavljanje sistema zaštite i podizanja vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i hrane sa geografskim oznakama, kao i sistema za zaštitu proizvoda s posebnim svojstvima i karakteristikama, koja proizilaze iz tradicionalnih načina proizvodnje i pripreme čine osnovu politike kvaliteta. Širom svijeta javljaju se rastuća očekivanja i zahtevi potrošaca za hranom i poljoprivrednim proizvodima koji nose oznaku određenog kvaliteta, posebno onog kvaliteta koji je povezan sa porijeklom, tradicijom i specificnim znanjem i vještinama.
Crna Gora je dobila jedanaesti zaštićeni proizvod oznakom kvaliteta, odnosno oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta, riječ je o gotovom jelu (gastronomskom specijalitetu) „Peraška torta“. Pokretači i nosioci ovog zaštićenog naziva je NVO „Društvo prijatelja grada Perasta“ iz Kotora.
Za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je ovo izuzetno važan doprinos jer je ovo DRUGI proizvod zaštićen kao garantovano tradicionalni specijalitet.
Pravni efekti registrovanja naziva GTS nijesu direktno vezani za koncept teritorije kao što su geografske oznake i svi proizvođači koji proizvode u skladu sa specifikacijom imaju pravo da koriste registrovani naziv, bez obzira gdje se nalaze tj. gdje se proizvodnja obavlja, ako ispunjavaju zahtjeve propisane usvojenom na (prehrambene) proizvode koji su rezultat proizvodnog procesa koji odgovara tradicionalnom načinu pripreme i obrade tih proizvoda ili je su proizvodi proizvedeni upotrebom sirovih materijala ili sastojaka koji se tradicionalno koriste u proizvodnji. Zaštićeni naziv garantovano tradicionalnog specijaliteta ili sa njom povezanim nacionalno propisanim znakom (logotipom), više se ne može koristiti na deklaraciji sličnih poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji ne ispunjavaju uslove iz objavljene specifikacije garantovano tradicionalnog specijaliteta.
GTS je šema vrlo specifična, jer potencijalno može obuhvatiti veliki broj korisnika. Naime, oznaka GTS se može koristiti za proizvode sa posebnim karakteristikama proisteklim iz upotrebe tradicionalnih sastojaka ili tradicionalnog načina pripreme. “Tradicionalan” označava dokazanu upotrebu proizvoda na tržištu kroz vremenski period koji pokazuje prenošenje sa generacije na generaciju, u trajanju od najmanje 30 godina.
„Peraška torta“ predstavlja nematerijalno dobro povezano sa područjem Perasta koji čini sastavni dio kulturnog dobra Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koji je pod UNESCO-vom zaštitom.
Peraška-torta- foto ukusi.me
„Peraška torta“ je specijalitet među desertima koji ima svoj jedinstveni recept i metod proizvodnje koji zahtijeva veliku preciznost, vještinu i znanje. Smatra se crnogorskim kulinarskim specijalitetom i tradicionalnom i autentičnom odlikom bokeške kuhinje, već decenijama unazad. Jedinstveni recept je rezultat vještina i znanja bokeških domaćica i metoda proizvodnje koji zahtjeva veliku preciznost, te se na ovaj način priprema samo u toj regiji. „Peraška torta“ je najpoznatija i najstarija delicija iz Boke. „Peraška torta“ je sočna i prhka, mirisna i bogata. Ovaj autentična, tradicionalna delicija je danas obavezna pri slavljima, okupljanjima, redovna ponuda u kućama i ugostiteljskim objektima Perasta i Boke.
Perast- foto Boka News
„Peraška torta“ je desert (pekarski i poslastičarski proizvod), koji se sastoji od tijesta i fila (nadjeva). Tijesto se priprema uz upotrebu sledećih sastojaka: žumanca, šećer, puter, bijelo vino, narendane kore limuna. Fil/nadjev čine sledeće sirovine: bjelanca, šećer, mljeveni badem, Maraschino liker, mljeveni keks/prezla, sok od limuna, arome. Zbog obilja i bogatstva sastojaka, ukusa i mirisa, te vještine njihove obrade i izrade, uključujući i dekoraciju nazvana je i Bokeškom kraljicom slatkiša. Peraška torta je delicija nekadašnjih otmjenih i bogatih trpeza, danas čini tradicionalni dio proslava i okupljanja, na meniju tradicionalnih jela u kućama i ugostiteljskim objektima.
Elementi koji „Perašku tortu“ već vjekovima i decenijama omogućavaju status autentičnosti i prepoznatljivosti su:
– Metod proizvodnje i
– Senzorna svojstva.
Za naše Ministarstvo, kao i za Crnu Goru ovo je značajan korak. Kvalitet i raznovrsnost proizvodnje u oblastima evropske poljoprivrede čine jednu od najvažnijih naših snaga, jer obezbjeđuju konkuretnu prednost i opstanak malim, specifičnim i tradicionalnim proizvođačima i daju veliki doprinos njenom kulturnom i gastronomskom naslijeđu. Zaštita, kao što je ova je posljedica vještina i odlučnosti proizvođača koji su održavali tradiciju, ali su vodili računa i o razvoju novih sastojaka i načina proizvodnje, modernizaciji proizvodnje i proizvoda kao i valorizaciji kroz sektor turizma. Zaštitom ovakvih proizvoda postižemo prepoznatljivost na tržištu, kako na regionalnom tako i na međunarodnom, na ovaj način proizvod doprinosi prepoznatljivosti mjesta i regiona. Promocija i zaštita proizvoda oznakama kvaliteta doprinose ruralnom razvoju, diverzifikaciji prehrambenih proizvoda i većem izboru potrošaca. Zaštita naših specifičnih proizvoda doprinosi i bogatjoj turističkoj ponudi, te razvoju samih turističkih destinacija.
Autori Igor Sviderski, Urša Rupnik i Mojca Majcen istražuju mogućnosti kanalisanja frustracija užurbanog života 21. veka kroz ritmično plesanje, ljepljenje, kolažiranje i reproduciranje različitih sadržaja i kompozicionih situacija. Ponavljanje radnji u različitim kontekstima i trenucima otvara uvid u mogućnosti razumijevanja užitaka, koji ponekad prerastaju u opsesiju, frustraciju i brišu granicu između agonije i zadovoljstva.
Measure of pleasure istovremeno je kritika današnjice i apel na bolje sjutra. Današnja kritika je uglavnom usmjerena na trenutnačno kvazi blještavilo, naglašavajući “demokratski” izraz svojih misli, gdje je svaki stručnjak u roku od 5 minuta za svakoga i gdje svako sa zadovoljstvom zadržava “pravo” da izrazi svoje mišljenje, ali bezodgovornosti. I svi bi učinili sve za tih 5 minuta slave. Beskompromisno pozivajući se na neoliberalne, konzumerističke, kapitalističke reći: “Sve, više i više i bolje i najbolje”, koje slijepo slijedimo, živimo u u svijetu u kojem je izgled važniji od mozga, živimo u kulturi pakovanja koja mrzi sadržaj. Istovremeno, predstava nije samo kritika današnjice, ona je i obraćanje i želja da se prepustimo, uživamo i budemo ono što jesmo. Pa makar danas junak iz bajke, a sutra filmska zvijezda. Ako tako osjećamo, budimo ono što osjećamo. Samo da ostanemo vjerni sebi. Hajde da proslavimo zadovoljstvo svakog trenutka.
Predstava je namenjena publici od 17 godina, a posebno generaciji od 20 do 35 godina koju je najteže dovesti u pozorište da pogleda modernu plesnu predstavu. Stoga, naša predstava neće ih samo privući u pozorište, već će im ponuditi i 40 minuta čistog klupskog užitka u pozorištu.
REAKCIJE PUBLIKE :
“Top energija, odlična izvedba, hteo sam za vama zaplesati I želja mi se ostvarila.”
“Predstava super kombinuje izmedju performativnim i plesnim izrazom, svidelo mi se preigravanje sa tekstom, koji je jako pametno postavljen i kritikuje današnje vreme.”
“Budite duh plesa dalje i svuda… svojom posebnošću i ljubavlju prema zadovoljstvu pokreta”
“Hvala vam na divnoj, jedinstvenoj predstavi koja treba da ŽIVI! Neka živi i inspiriše nas sve plesom, pokretom i energijom!”
“40 minuta čistog plesnog užitka!”
Utorak, 25.07. – Studio za svobodni ples i Plesni Teater Ljubljana
Plesna predstava MEASURE OF PLEASURE
Ljetnja pozornica Tivat u 21:30h
Autori: Urša Rupnik, Igor Sviderski i Mojca Majcen
Izvođači Mojca Majcen, Luka Ostrež, Urša Rupnik i Igor Sviderski
Tradicionalno donatorsko krstarenje Bokom “Rotary Boka Cruise” u organizaciji Rotari kluba Kotor, održano je po peti put u subotu, 22. jula na turističkom brodu ”Katica”.
Cilj ovogodišnjeg krstarenja bilo je prikupljanje sredstava za realizaciju projekta uređenja prostora i postavljanje javne česme kod Gurdića i južnog ulaza u Stari Grad Kotor, kao jedne od značajnih lokacija u našem gradu koju svakodnevno posjeti veliki broj turista i građana. Projekat je pokrenut u okviru još jedne u nizu akcija Rotarijanaca za dobrobit lokalne zajednice, u saradnji sa Opštinom Kotor i Turističkom organizacijom Kotor.
Putem sponzorstava, donacija i učešća u nagradnoj lutriji prikupljeno je 7100 eura kako bi ovaj cilj bio postignut. Predsjednica Rotari kluba Kotor Aleksandra Ivanović obraćajući se prisutnima napravila je osvrt na dosadašnji rad kluba i predstavila akcije koje su u toku. Ona je ovom prilikom istakla: “Naše aktivnosti su bile usmjerene na nabavku medicinske opreme Domovima zdravlja u Kotoru i Tivtu, Specijalnoj bolnici u Risnu, Psihijatrijskoj bolnici, i Bolnici Kotor tokom pandemije korone. Školama u Kotoru i Tivtu pomogli smo kod rekonstrukcije učionica, uređenja školskih dvorišta, donirali tablet računare, knjige i instrumente za muzičku školu, stipendirali najbolje učenike. Posebno smo ponosni na akciju “Morski svijet djeci Kotora i Tivta” u okviru koje smo tokom protekle godine omogućili posjetu Akvarijumu Boka djeci iz svih škola i vrtića.
Rotary klub Kotor
Pažnju smo posvetili i organizacijama koje čuvaju tradiciju Kotora i Boke, kupovinom 2 odore za Bokeljsku mornaricu i horne za Gradsku muziku Kotor, te pomagali kod nabavke opreme za lokalne sportske klubove.
Sa zadovoljsvom ističemo da smo upravo finansijski zaokružili naš prvi Global grant projekat u iznosu od 40.000 eura u saradnji sa Rotari klubom iz Barija. Projektom “Rotari za preciznu medicinu” omogućićemo nabavku opreme za Centar za biomedicinska istraživanja Medicinskog fakulteta pri Univerzitetu Crne Gore i specijalizaciju za jednog doktoranda u Italiji.
U toku je i kampanja “Zajedno do Pariza 2024. godine” koju realizujemo u partnerstvu sa Crnogorskim olimpijskim komitetom sa ciljem da se za sve sportske saveze u Crnoj Gori obezbijedi savremena mobilna oprema za rehabilitaciju sportista tokom učešća na takmičenjima.”
Pored sponzora, prijatelja Rotarija i članova porodica, Rotari klubu Kotor podršku su pružili Rotari klubovi iz Distrikta 2483 i regiona: RC Smederevo, RC Kaštela, RC Beograd Skadarlija, RC Novi Sad-Dunav, RC Beograd-Metropolitan, RC Beograd-Čukarica, RC Beograd-Stari Grad, RC Beograd-Singidunum, RC Koronado-Kalifornija, RC Budva, RC Bar, RC Podgorica, RC Ulcinj, RTC Budva, RTC Bologna Est. novi klub u Crnoj Gori koji je čarterovan prije mjesec dana, Rotari E – klub Crna Gora.
Značajnu podršku Kotorskim rotarijancima dali su i članovi lideršip tima Rotari Distrikta 2484 Srbija i Crna Gora – Bane Ranđelović, koordinator Rotari Zone 21, Nikola Božić, past Guverner Distrikta 2483, Veliša Stamatović, dolazeći Guverner za 2025/26 godinu i zamjenik Guvernera za Crnu Goru, Srđan Grgić.
Rotary klub Kotor
Donatorsko krstarenje je svojim prisustvom uveličao ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker sa suprugom Elvirom Zlatić Presker, doskorašnjom predsjednicom Međunarodnog kluba žena Crne Gore, sa kojima je RC Kotor ostvario saradnju na Diplomatskom bazaru u decembru prošle godine. Takođe, dogadjaju je prisustvovao i Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, partner Rotari kluba Kotor u kampanji “Zajedno do Pariza 2024. godine”.
Past – predsjedniku Rotari kluba Kotor, Janku Rackoviću, uručeno je PHF priznanje i nagrada za rad i zalaganje u klubu.
“V Rotary Boka Cruise” podržali su sledeći donatori i sponzori: Rotari klub Bar, Rotari klub Ulcinj, Rotari E- klub Crna Gora, Crnogorski olimpijski komitet, Rotari klub Budva, preduzeće “ALL ING” d.o.o Kotor, “Kotorski sladoled” doo, Kotor, Krsto Niklanović, Rotari klub Solin iz Hrvatske, Psihijatrijska bolnica Kotor, „Koložunj d.o.o“, “Školjke Boke”, Restoran “Bonaca”, Restoran bar “Teraca”- Kotor, hemijska čistionica “Limili”, poslastičarnica “Catarissimo”, Hotel “Cattaro”, Caffe bar “Forza” ,Aromaterapeut Sanja Batuta, butici “Lisca CG”, Poslovni centar ” Vukšić”, Restoran “Recoletta”, Tivat, firma “Dubovina” Tivat, “Selfie Look” Studio Tivat, Salon ” Miro” Tivat, “Emilly hair salon”, Fiziocentar Tivat, Nikša Miljanić, Vesna Mačić, Biserka Milić, Vesna Matijević, Maja Danilović, Frizerski salon “Mirjana” i restoran “La Catedral”.
Gosti su imali jedinstvenu priliku da u okviru ovogodišnjeg krstarnja prisustvuju Fašinadi u Perastu, te da simboličnim bacanjem kamenja učestvuju u ovom tradicionalnom običaju za očuvanje i zaštitu ostrva Gospa od Škrpjela. U okviru muzičkog programa nastupali su klapa INCANTO, i DJ Tiffany.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, postupajući po prijavi, u kratkom roku identifikovali i lišili slobode osumnjičenog za krivično djelo oduzimanje vozila.
Naime, tivatskoj policiji je 20. jula prijavljeno da je sa parking prostora u naselju Mažina II otuđeno vozilo marke „WV Polo“.
Preduzetim mjerama i radnjama policija je pronašla oduzeto vozilo na parking prostoru u naselju Kavač, u Kotoru, te identifikovala izvršioca.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru tivatska policija je lišila slobode M.D. (22) iz Republike Hrvatske, sa privremenim boravkom u Tivtu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo oduzimanje vozila.
Jedna od najljepših ljetnjih večeri u Portonovom je Veče vina koje se ove godine organizuje po treći put. U subotu, 29. jula, od 21:00 Portonovi će bit domaćin nekim od najboljih vinara iz regiona i to na magičnom Vista trgu.
Gosti će imati priliku da kušaju vrhunska vina iz 45 vinarija koje će predstaviti različite sorte vina – od bogatih crvenih do suvih i laganih bijelih.
Veče vina u Portonovom je prilika i za druženje, a uz neke od najboljih etiketa koje donose vinari iz regiona ali i svijeta, posjetioci će uživati i u delicijama koje upotpunjuju ugođaj.
Pop zvijezda Jelena Tomašević koje je nastupala i kao specijalna gošća na koncertima najvoljenijeg tenora svijeta Andree Boćelija, specijalna je gošća ovogodišnje Večeri vina, i daće posebnu čar svojim koncertom.
Ovogodišnja Pjaca od filozofa, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt, nosi naziv Vox feminae i predstavlja vrlo značajan program koji se od danas, 24.07. do 26. jula organizuje na različitim lokacijama Kotora i Boke.
Večeras, tokom prve večeri Pjace od filozofa održaće se debatno-umjetnički program pod nazivom Darina regula u Samostanskom kompleksu sv. Nikole u Prčanju, sa početkom u 21 čas.
Programsko veče obuhvata nastup vokalnog ansambla Collegium+, na čelu sa autorkom projekta i dirigentkinjom Draganom Jovanović. Zadatak projekta Collegium+ jeste razvoj platforme za čvršće umrežavanje, neposredniju komunikaciju i razmjenu znanja i vještina mlađih i starijih generacija pjevačica koje žive i rade širom regiona, noseći u sebi impuls zdrave saradnje i promovisanja pravih vrijednosti. Ova ideja se u okviru ovogodišnjeg KotorArta ovaploćuje kroz program Darina regula koji referiše na jedinstveno načelo odnosa prema profesiji i životu koje je profesorka Matić Marović usađivala u svoje studentkinje. Neke od njih nastupiće u svojoj ulozi iz rane mladosti, ovoga puta pjevajući u čast svoje profesorke. Uz nastup ansambla Collegium+ i zvaničnu dodjelu druge Nagrade Darinka Matić Marović, istaknutoj dirigentkinji, pozorišnoj rediteljki i kompozitorki Karmini Šilec, program Darina regula predstaviće i neke od najznačajnijih umjetnica regiona, vizuelnu umjetnicu Andrijanu Vešović, poznatiju kao Zombijanu Bones, nagrađivanu književnicu Lejlu Kalamujić, kao i samu dobitnicu nagrade, Karminu Šilec.
Festival organizuje povratni prevoz solarnim brodom Bella Boka iz Kotora. Stajalište brodića je preko puta Centra za kulturu “Nikola Đurković” sa polaskom u 20 časova i 30 minuta. Ulaz na događaj je besplatan, a ukoliko publika dolazi brodom, potrebno je kupiti ulaznicu za simboličnu cijenu od 5 eura preko Gigstix mreže, njihovog sajta www.gigstix.me, ili širom Crne Gore na odabranim Tobacco S Press kioscima.
Odlučnost i nježnost, ozbiljnost i neposrednost u komunikaciji, takmičarski duh i vjera, naporan rad i vizionarstvo, srećno su se sreli u temperamentu Darinke Matić Marović čija jedinstvena ličnost i djelo predstavljaju glavnu inspiraciju za pokretanje programa Vox feminae. Inspirisani njihovim radom i stvaralaštvom, sa ponosom ističemo da smo domaćini ovako izuzetnim umjetnicama i vokalnom sastavu Collegium- istakli su iz PR službe festivala.
Borba protiv šumskih požara u Grčkoj, posebice onih na turističkom otoku Rodosu, nastavljena je u ponedjeljak, na dan koji će, prema meteorološkoj službi, biti obilježen “blagim padom” temperature prije novog toplinskog vala koji se očekuje u utorak.
Više od 260 vatrogasaca radi na obuzdavanju požara na jugu i zapadu otoka Rodosa u Egejskom moru, gdje je tijekom vikenda evakuirano 30.000 turista tijekom najveće operacije tog tipa provedene u Grčkoj.
Stotine turista, posebice britanskih, njemačkih i francuskih, tražilo je nedjelju navečer u međunarodnoj zračnoj luci Rodos let za povratak kući, a nekoliko zrakoplovnih kompanija obustavilo je letove za otok.
Od ranih jutarnjih sati u ponedjeljak dva helikoptera i dva kanadera nastavila su pružati potporu vatrogascima na tom otoku, jednom od najvažnijih turističkih odredišta u zemlji koje je posljednjih desetljeća nekoliko puta bilo zahvaćeno požarima.
Još četiri požara izbila su prošlog vikenda, uključujući jedan na otoku Krfu u Jonskom moru, također vrlo popularnom među turistima.
Tamo 62 vatrogasca uz podršku dva helikoptera i dva kanadera gase požare u ponedjeljak, prema vatrogasnoj službi.
Požari su također aktivni u ponedjeljak na sjevernom Peloponezu, u Karistosu na jugu otoka Eubeje i u Beociji na sjeveru Atene.
U mnogim je područjima zemlje i dalje na snazi crveni alarm, odnosno ekstremna opasnost od šumskih požara.
Kao i svakog ljeta, Grčku muče šumski požari, često smrtonosni, koji pustoše desetke tisuća hektara šuma i vegetacije.
Ovog je ljeta zemlja doživjela jedan od najdužih toplinskih valova u posljednjih nekoliko godina, prema stručnjacima nacionalne meteorološke službe EMY, s temperaturama do 45°C u središtu zemlje tijekom vikenda.
U ponedjeljak će temperatura “blago pasti” s prognoziranim temperaturama do 37°C u Ateni, dok bi u središtu i na Peloponezu živa trebala doseći 42°C.
Na Egejskom moru predviđaju se jaki vjetrovi do 50 km/h, navodi EMY.
U utorak se očekuje nastavak toplinskog vala s temperaturama do 44°C, prema EMY-ju.
Ljetnja turistička sezona nije na nivou, špic kasni, a turistički poslenici ključni problem vide u nedostatuku direktnih avio-linija i činjenici da Crna Gora nije avio-dostupna destinacija.
Oni upozoravaju da se nakon pandemije koronavirusa nastavlja niz loših sezona, sa sve kraćim špicom i manje elitnih gostiju, ali i da postoji mogućnost da je to posljedica visokih cijena, na koje su, kako tvrde, bili primorani zbog povećanih plata zaposlenih i poskupljenja namirnica, piše Pobjeda.
Direktor hotela Rivijera u Petrovcu Nemanja Kovačević kazao je da sezona nije na nivou i da špic kasni, kao i da bez direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta nema turizma, ni elitnih turista u Crnoj Gori.
„Crna Gora ove godine ima samo 13 letova sedmično iz Njemačke, koja ima 80 miliona stanovnika, i desetak letova sedmično iz Francuske, sa 60 miliona stanovnika. To je poražavajuća činjenica koja govori da nijesmo avio-dostupna destinacija kako bi trebalo, ako želimo da sezona daje rezultate i da bude zamajac razvoja ekonomije. Špic sezone je odložen, sezona nije na nivou, pa se sada se spuštaju cijene“, saopštio je Kovačević.
On smatra da bi u slučaju bolje avio-povezanosti bilo i više interesovanja.
„Na odmor se ide direktnim avio-letovima, a mi nemamo dovoljno tih letova. Odnosno imamo ih smiješno malo, to je ključni problem. I onda mi, privatnici, kolektivno ispaštamo, a nemamo nikog da nas podrži“, objasnio je Kovačević.
Predsezona i postsezona se, prema njegovim riječima, rade sa grupama gdje su profiti blizu nule.
„Zarada je na minimumu. Onda imamo problem sa radnom snagom. Nedovoljno je fleksibilna državna politika za dovođenje radne snage sa strane, iz Indije, Pakistana, Nepala i Tajlanda. Sve to pravi zajedno kombinaciju faktora koja dovodi do toga da nemamo sezonu kakvu bi trebalo da imamo. U Petrovcu su hoteli sada na nekih 70 odsto popunjenosti ili čak manje, a privatni smještaj još nije pun“, rekao je Kovačević.
On je dodao da su hotelijeri u Petrovcu sada spustili cijene, pa se dvokrevetna soba sa polupansionom može naći u hotelu sa četiri zvjezdice po cijeni od 90 EUR za noć.
„Sada su last minute cijene, što je smiješno jer je ovo špic sezone i treba da sve bude puno i da bude 200 EUR soba dvokrevetna u hotelu sa četiri zvjezdice“, kazao je Kovačević.
On je saopštio da se čeka još avgust da se vidi šta će biti.
„Dešava se da nakon pandemije kontinuitet loših turističkih sezona se nastavlja. Crna Gora kao turistička destinacija već duže vrijeme, živi loš, haotičan turizam. Turisti obično dolaze bez najave automobilom iz regiona i onda na recepciji pitaju šta imamo da im ponudimo. Nema interesovanja, upita, nijesmo avio-dostupni, nema strategije razvoja. Nacionalna avio-kompanija radi loš posao od kada nema istočnoevropskog tržišta. Nama bi trebalo da bude fokus na Zapadnoj Evropi i na nordijskim zemljama“, rekao je Kovačević.
Direktor hotela Forza Mare, restorana i poslastičarnice u Kotoru i Porto Montenegru, Bojan Joketić, potvrdio je da je sezona loša. Oni imaju manji porodični hotel, pa ga je lako napuniti, ali primjećuje da kod ostalih nije tako. Ne može, kako je kazao, da ocijeni sezonu, jer je čudna i nepredvidiva.
„Čudna je sezona, manje se troši. Nema radnika, a nema ni kontrole. Inspekcije ne rade kako bi trebalo da rade, sve je stihijski. Da je nešto idealno – nije“, kazao je Joketić.
On je dodao da su gosti trenutno manje platežni nego ranijih godina.
„Možda je razlog to što smo malo podigli cijene, ali skočile su i plate radnicima, sve neke druge stvari, pa su i cijene povećane. Poskupljenja su prouzrokovana platama radnika koje su ove godine znatno veće. Prinuđen si da sobarici daš platu hiljadu EUR. Konobar traži 1,2 hiljade EUR, ali da zna da radi posao, pa prosto sve, a ne zna ni tacnu da nosi. I Hrvatska ima isti problem. Sve što se dešava tamo odražava se i na nas“, rekao je Joketić.
On je dodao da u Kotoru ima ljudi, ali da se očekivalo više.
Školjke Boke – foto Boka News
„Priča se o rekordnoj sezoni, ali nije baš tako. Špica još nema. Odlični su bili mart, april i prva polovina maja, i onda od 15. maja ide pad. Jun i jul su podbacili. Ima samo u saobraćaju gužve, nigdje drugo. Krivi smo možda i mi što smo puno podigli cijene, ali sve je uslovljeno jedno drugim“, saopštio je Joketić.
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović, podsjetila je da je prošle godine sezona počela oko 20. jula.
„Možemo reći da su ove godine gosti počeli ranije, ali kako mjesecima već slušamo o fantastičnoj popunjenosti hotela stvorilo se određeno, za naše uslove nerealno, očekivanje. Nemamo realnu statistiku, polazni podaci nijesu odgovarajući, jer uključuju kako turiste i sezonske radnike i doseljenike. Godinama unazad sezona u privatnom smještaju za većinu traje 30 do 40 dana“, rekla je Džoganović.
Ljetnja turistička sezona nije na nivou, špic kasni, a turistički poslenici ključni problem vide u nedostatuku direktnih avio-linija i činjenici da Crna Gora nije avio-dostupna destinacija.
Oni upozoravaju da se nakon pandemije koronavirusa nastavlja niz loših sezona, sa sve kraćim špicom i manje elitnih gostiju, ali i da postoji mogućnost da je to posljedica visokih cijena, na koje su, kako tvrde, bili primorani zbog povećanih plata zaposlenih i poskupljenja namirnica, piše Pobjeda.
Direktor hotela Rivijera u Petrovcu Nemanja Kovačević kazao je da sezona nije na nivou i da špic kasni, kao i da bez direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta nema turizma, ni elitnih turista u Crnoj Gori.
„Crna Gora ove godine ima samo 13 letova sedmično iz Njemačke, koja ima 80 miliona stanovnika, i desetak letova sedmično iz Francuske, sa 60 miliona stanovnika. To je poražavajuća činjenica koja govori da nijesmo avio-dostupna destinacija kako bi trebalo, ako želimo da sezona daje rezultate i da bude zamajac razvoja ekonomije. Špic sezone je odložen, sezona nije na nivou, pa se sada se spuštaju cijene“, saopštio je Kovačević.
On smatra da bi u slučaju bolje avio-povezanosti bilo i više interesovanja.
„Na odmor se ide direktnim avio-letovima, a mi nemamo dovoljno tih letova. Odnosno imamo ih smiješno malo, to je ključni problem. I onda mi, privatnici, kolektivno ispaštamo, a nemamo nikog da nas podrži“, objasnio je Kovačević.
Predsezona i postsezona se, prema njegovim riječima, rade sa grupama gdje su profiti blizu nule.
„Zarada je na minimumu. Onda imamo problem sa radnom snagom. Nedovoljno je fleksibilna državna politika za dovođenje radne snage sa strane, iz Indije, Pakistana, Nepala i Tajlanda. Sve to pravi zajedno kombinaciju faktora koja dovodi do toga da nemamo sezonu kakvu bi trebalo da imamo. U Petrovcu su hoteli sada na nekih 70 odsto popunjenosti ili čak manje, a privatni smještaj još nije pun“, rekao je Kovačević.
On je dodao da su hotelijeri u Petrovcu sada spustili cijene, pa se dvokrevetna soba sa polupansionom može naći u hotelu sa četiri zvjezdice po cijeni od 90 EUR za noć.
„Sada su last minute cijene, što je smiješno jer je ovo špic sezone i treba da sve bude puno i da bude 200 EUR soba dvokrevetna u hotelu sa četiri zvjezdice“, kazao je Kovačević.
On je saopštio da se čeka još avgust da se vidi šta će biti.
Tivat – Donja Lastva – foto Boka News
„Dešava se da nakon pandemije kontinuitet loših turističkih sezona se nastavlja. Crna Gora kao turistička destinacija već duže vrijeme, živi loš, haotičan turizam. Turisti obično dolaze bez najave automobilom iz regiona i onda na recepciji pitaju šta imamo da im ponudimo. Nema interesovanja, upita, nijesmo avio-dostupni, nema strategije razvoja. Nacionalna avio-kompanija radi loš posao od kada nema istočnoevropskog tržišta. Nama bi trebalo da bude fokus na Zapadnoj Evropi i na nordijskim zemljama“, rekao je Kovačević.
Direktor hotela Forza Mare, restorana i poslastičarnice u Kotoru i Porto Montenegru, Bojan Joketić, potvrdio je da je sezona loša. Oni imaju manji porodični hotel, pa ga je lako napuniti, ali primjećuje da kod ostalih nije tako. Ne može, kako je kazao, da ocijeni sezonu, jer je čudna i nepredvidiva.
„Čudna je sezona, manje se troši. Nema radnika, a nema ni kontrole. Inspekcije ne rade kako bi trebalo da rade, sve je stihijski. Da je nešto idealno – nije“, kazao je Joketić.
On je dodao da su gosti trenutno manje platežni nego ranijih godina.
Kotor – foto Boka News
„Možda je razlog to što smo malo podigli cijene, ali skočile su i plate radnicima, sve neke druge stvari, pa su i cijene povećane. Poskupljenja su prouzrokovana platama radnika koje su ove godine znatno veće. Prinuđen si da sobarici daš platu hiljadu EUR. Konobar traži 1,2 hiljade EUR, ali da zna da radi posao, pa prosto sve, a ne zna ni tacnu da nosi. I Hrvatska ima isti problem. Sve što se dešava tamo odražava se i na nas“, rekao je Joketić.
On je dodao da u Kotoru ima ljudi, ali da se očekivalo više.
„Priča se o rekordnoj sezoni, ali nije baš tako. Špica još nema. Odlični su bili mart, april i prva polovina maja, i onda od 15. maja ide pad. Jun i jul su podbacili. Ima samo u saobraćaju gužve, nigdje drugo. Krivi smo možda i mi što smo puno podigli cijene, ali sve je uslovljeno jedno drugim“, saopštio je Joketić.
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović, podsjetila je da je prošle godine sezona počela oko 20. jula.
„Možemo reći da su ove godine gosti počeli ranije, ali kako mjesecima već slušamo o fantastičnoj popunjenosti hotela stvorilo se određeno, za naše uslove nerealno, očekivanje. Nemamo realnu statistiku, polazni podaci nijesu odgovarajući, jer uključuju kako turiste i sezonske radnike i doseljenike. Godinama unazad sezona u privatnom smještaju za većinu traje 30 do 40 dana“, rekla je Džoganović.
