U Industrijsko-obrtničkoj školi u Puli, u sklopu projekta CLASS 4.0, održana je učenička prezentacija na temu rada na stvarnom inovacijskom procesu u području plave ekonomije, s fokusom na brodogradnju.
Točnije rečeno, zadnjih nekoliko mjeseci 15-ak učenika je uz pratnju profesora mentora te u suradnji s tvrtkom Tehnomont iz Pule radilo na pametnom rješenju za brodska kormila, te je kao rezultat te suradnje osmišljen inovativni hidraulički sustav upravljanja brodskim kormilom.
Dr. sc. Boris Sabatti, direktor Istarske razvojne agencije IDA-e, tom je prigodom pohvalio rad i učenika i mentora te posebno istaknuo kako je iznimno zadovoljan suradnjom obrazovnog i realnog sektora, s naglaskom na Tehnomont brodogradilište u ovom slučaju.
“IDA će i dalje nastojati djelovati u smjeru povezivanja obrazovanja i gospodarstva uz pomoć sredstava iz EU fondova”, istaknuo je Sabatti, zaključivši kako je konkretna primjena naučenog u suradnji s gospodarstvom kvalitetan put za održivo upravljanje resursima.
Dragan Radovanović, ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole, predstavio je aktivnosti učenika i pojasnio kako je tekao proces. U suradnji sa školom predstavnici Tehnomonta učenicima i nastavnicima su objasnili samu inovaciju i što ona uključuje, izradili tehničko-tehnološku dokumentaciju i nabavili sav potreban materijal.
Škola je dobila zadaću da u školskim radionicama sastavi električni ormar i upravljačku konzolu uputnika za trofazni elektromotor sustava hidrauličkog kormila. Učenici zanimanja elektromehaničar i elektroinstalater su u sklopu praktične nastave, uz vodstvo profesora Andreja Stankovića, rasporedili sve elemente u razdjelni ormar, povezali sve elemente vodičima sukladno shemi i na kraju u beznaponskom stanju provjerili ispravnost svih spojeva.
Osim razdjelnog ormara na sličan način je izrađena upravljačka konzola za upravljanje sustavom s nekog drugog mjesta.
Even Živić je ispred Tehnomonta naglasio kako su učenici bili u prilici izraditi dio sustava koji se aktivno koristi na svakom brodu. Uređaj po svojoj funkciji traži određeno poznavanje komponenti, princip rada tih komponenti, čitanje elektro nacrta, a na kraju i razumijevanje rada cijelog sustava kormila kako bi se mogao pravilno ispitati njegov rad u radionici.
Izrađujući ovaj uređaj, učenici su uspjeli vlastitim rukama iz osnovnih mehaničkih i elektroničkih komponenti, pomoću shematskog dijagrama, sklopiti potpuno funkcionalni uređaj, ispitati ga i naučiti ponešto o sustavu kormila.
Istarska razvojna agencija IDA uključena je kao partner u projekt CLASS 4.0 (CLuster for dAta-driven Solutions in the Sea economy). Projekt je odobren za financiranje u sklopu poziva za kapitalizaciju rezultata prethodnih projekata Programa Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020.
Ukupna vrijednost projekta je 599.083 eura, pri čemu 509.221 euro bespovratno sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Osam dvojezičnih panela, od kojih šest obrađuju po jedan lokalitet crnogorskog primorja – parobrod Tihani (Herceg-Novi), avion Spitfire (Herceg-Novi), francuski razarač Dag (Bar), uvala Bigovica (Bar), torpedni brod 76T (Herceg-Novi), izloženi su na platou ispred zgrade Opštine Herceg-Novi, u okviru manifestacije “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore”.
Nosioci projekta su Pomorski fakultet UCG iz Kotora, Pomorski muzej i Laboratorija za arheologiju pomorstva, a organizator programa u Herceg-Novom je opštinski Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore
Kao što je ranije najavljeno, cilj projekta je u potpunosti osvijetliti i učiniti dostupnim raznovrsne kulturno-istorijske aspekte podvodne kulturne baštine Crne Gore, ali i promovisati tehnologije i nauke za istraživanje podmorja.
Svi oni koji žele da „zarone“ u virtuelnu stvarnost podmorja Crne Gore imaće priliku za to u subotu, 3. juna, od 10:00 do 18:00 časova u Dvorani Park.
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore
Veče sa istraživačima – Draganom Gačevićem, Sinišom Lukovićem i Darkom Kovačevićem biće priređeno u ponedeljak, 5. juna, u Dvorani Park od 19:00 sati.
Dan kasnije, u utorak 6. juna, premijerno će biti prikazan film o brodu Tihanu, a početak projekcije je u 19:00 sati u Dvorani Park.
Glavna turistička ljetnja sezona u Kotoru otvorena sinoć koncertom regionalne zvijezde Gibonnija na glavnom gradskom trgu. Kao predgrupa Gibonniju nastupio je Ansambl Toć.
Više hiljada Kotorana i njihovih gostiju uživalo je u petak u višesatnom koncertu. Za dobara uvod pobrinula se bokeljska grupa Toć koja je zagrijala brojnu publiku pred nastup Gibonnija.
Kao i uvjek u sinergiji sa publikom Gibonni je još jednom pokazao zašto je jedna od najvećih regionalnih zvijezda pop scene. Publika je uživala u dobrom štimungu uz poznate numere, U ljubav vjere nemam, Sreća, Ovo mi je škola…
Direktor TO Kotor Jovan Ristić kazao je da je prvi put u Kotoru organizovan ovakav koncert za otvaranje sezone koja bi, kako je naveo, prema najavama trebalo da bude sezona za pamćenje.
Gibonni u Kotoru – foto Mediabiro
“Gotovo svi hoteli i privatni smještaj, koji je otvoren, su popunjeni. To nije bilo ni rekordne 2019. godine. Popunjenost je 40 odsto veća nego, u istom periodu, 2019. i čak 60 procenata veća u u odnosu na prošlu godinu. Grad je pun tokom svih ovih mjeseci”, kazao je Ristić.
On je, takođe, rekao da su TO Kotor i Opština Kotor suorganizator koncerta, uz podršku generalnog sponzora Hyatt Regency Kotor Bay Resorta koji je svečano otvoren 1.juna kao prvi Hyatt-ov hotel u Crnoj Gori.
Koncert Gibonnija
Ristić je naglasio da je Hyatt Regency Kotor Bay prvi objekat tog toga od otvaranje hotela Fjord 1987. godine i dodao da vjeruje da će u zalivu, vrlo brzo, biti još sličnih objekata. Brojni sadržaji u Kotoru tokom čitavog ljeta Koncert Gibonnija samo je uvertira u brojne sadržaje koje će Kotor ponuditi ovog ljeta. Kotorski abrum za dušu i tijelo trajaće od 20.juna do 15.septembra. Manifestacija “Risanski makaruli” održaće se 10. juna, a cilj joj je promocija Risna i njegovih običaja, s akcentom na očuvanje starih risanskih tradicionalnih jela. U crkvi Sv. Mihaila u Dobroti, od 15.juna do 15.septembra biće izlojužena etno zbirka porodice Radimiri. Ova zbirka nastala je kao plod dugogodišnjeg sakupljanja predmeta, naročito nakon zemljotresa 1979.godine. Trećeg vikenda juna, u Kotoru planiran je svojevrsni gastro spektakl “Gastro Weekend”, a u organizaciji M2Communications Montenegro.
#India‘s train collision death toll rises to 288 as people get stuck under train wreckage. The Passenger and cargo #train collided. According to Agence #France-Presse
The rescue operation continues – the victims are stuck under the rubble and are waiting for help. pic.twitter.com/vMiY0alKki
Broj žrtava željezničke nesreće u istočnoj Indiji porastao je na najmanje 280 mrtvih i više od 850 povrijeđenih, saopštili su rano u subotu zvaničnici dodavši da ima ljudi satima zarobljenih u olupinama.
“Već smo izbrojali 288 mrtvih i taj broj će se dalje povećavati”, rekao je za AFP Sudhanšu Sarangi, generalni direktor vatrogasne službe Odiša, mejsta nesreće.
“Spasilačke akcije će nastaviti da rade”, dodao je on.
Dva putnička voza su u petak uveče na istom mjestu jedan za drugim iskočila iz šina, saopštili su zvaničnici.
Najprije je 10-12 vagona jednog putničkog voza iskočilo iz šina i prevrnulo se na susjedni kolosjek gdje je na njih naletio drugi putnički voz koji je dolazio iz suprotnog smjera i takođe djelimično iskočio iz šina.
KOLEKTIV I UČENICI OŠ „NJEGOŠ“ U KOTORU SABRALI REZULTATE POVODOIMA DANA ŠKOLE I DANA DJETETA
Učenici devetog razreda koji su uspješno završili osnovno obrazovanje u OŠ „Petar Drugi Petrović Njegoš“ u Kotoru, te svojim uspjehom i primjernim vladanjem zaslužili Diplomu „Luča“ su: Anđela Adžić , Ena Božović, Kristijan Petrović, Marija Radusinović, Tesa Mirošević, Vedrana Vičević, Dajana Knežević, Anastasija Kovačević, Tara Radonjić, Aleksandra Dimitrovski, Ena Janović, Anja Pejović, Anastasija Sredojević, Marta Borović, Drago Rapovac i Filip Živković. Njima, kao i učenicima koji su osnovno školovanje završili sa odličnim uspjehom, diplome je na Dan škole i Svjetski dan djeteta – 1. juna, na sportskom terenu na Benovu, uručila direktorka Tamara Radonjić, zajedno sa odjeljenskim starješinama i cijelim kolektivom Škole.
Uspješno će završiti razred 912 učenika nove škole, od toga broja 103 učenika su završili deveti razred sa pozitivnim uspjehom, 16 je „lučonoša“, 17 je učenika koji su svih devet godina bili odlični, naglasila je Radonjić, poželjevši đacima da u budućnosti nastave da nižu uspjehe, a na ponos škole, roditelja, nastavnika, lokalne zajednice i grada.
-Obrazovanje mladih je odgovoran, ali prije svega lijep, važan i plemenit zadatak. Danas su više nego ikad pred naše nastavnike ispriječeni brojni izazovi sa kojima se suočavamo i nije nam lako. Ali, nošeni željom da naši učenici prije svega izrastu u dobre ljude, učimo ih da poštuju jedni druge, da prihvataju različitosti, da rade na svom obrazovanju i da na svom putu sticanja znanja nikada ne posustanu i ne odustanu. Znao je to i Vitomir Vito Nikolić, kada je u pismu njegovoj učiteljici priznao da joj nije bilo lako u vihoru rata učiti djecu da vole ptice. Tako i danas u moru društvenih mreža, u medijskom svijetu, gdje nam se servira bezbroj neporovjerenih informacija, nije lako zainteresovati i motivisati učenike da proučavaju djela velikana kakav je bio Njegoš, nobelovca Andrića, da posmatraju umjetnost- Rembranta, Pikasa, da slušaju klasike- Mocarta, Betovena, da otkrivaju dostignuća genijalca, inovatora Nikole Tesle i brojne druge.
Na ovim pravim vrijednostima velikana koji ovo ostaviše za sobom i mnogih drugih, Škola „Njegoš“ gradi jednu savremenu efikasnu obrazovnu ustanovu u kojoj će učenik biti cijenjen i u jednom kreativnom, inspirativnom i nadahnjujućem okruženju, moći da pokaže svoj puni potencijal i otkrije talente, kazala je direktorka Radonjić i dodala da je saradnja sa roditeljima važna karika u svemu tome.
Učesnici programa
-Škola „Njegoš“ je najveća i najbrojnija škola u Opštini Kotor i zaista ima što da pokaže. Danas je dan kada sabiramo rezultate- realizovali smo preko stotinu vannastavnih aktivnosti u saradnji sa lokalnom zajednicom, sarađujemo na brojnim projektima sa Ministarstvom prosvjete, Zavodom za školstvo i UNICEF-om, istakla je i izdvojila projekat „Digitalna škola“ koji približava sticanje znanja učenika u digitalnom svijetu.
Dan škole „Njegoš“ obilježen je stihovima Dragana Radulovića „Dijete je čovjek važan“, koji su pripremili učenici i nastavnici. Pored recitacija, muzičkim izvedbi i citata mudrih mislilaca, izveli su skeč sa takmičenja „Bokeški izrazi“, čije su autorke Karla Biskupović, Andrea Lompar i Petra Bogdanović, a prvaci su zablistali u plesnoj koreografiji„Hoki Poki“. Proslava je „krunisana“ pjesmom ,,Neki novi klinci” Đorđa Balaševića u izvođenju Školskog hora pod upravom prof. Jelene Miletić.
Najvažnija životna lekcija
Svaka od četiri odjeljenske starješine – Lidija Vasić, Ana Bajo, Stanka Knežević i Tatjana Krstićević su nastojale da tokom ovog četvorogodišnjeg perioda koji je bio izuzetno poseban po mnogo čemu, nauče svoje đake najvažniju životnu lekciju, a to je: biti čovjek, da se sloboda koju oni žele nalazi do granice drugog, ili kako bi Marko Miljanov rekao, „Čojstvo je kada braniš drugoga od sebe“.
-To su univerzalne ljudske vrijednosti, ako hoćete, i građanske i evropske. Poručujemo našoj djeci da se ne boje da prave greške, ali da je važno da steknu iskustvo i pouku iz tih grešaka. Čestitam svim svim učenicima na uspješno završenom devetogodišnjem školovanju, a Lučama posebno da svojim znanjem i vrijednostima kojima smo ih učili svi mi, zajedno sa vama, roditeljima, osvijetle puteve uspravno hodajući, poručila je prof. Tatjana Krstićević.
Regionalnim sastankom predstavnika željezničkog sektora Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, uz prisustvo zvaničnika opština Trebinje i Herceg-Novi, počelo je obilježavanje 115 godina Željeznice Crne Gore ali i 55 od kada se zvižduk voza ne čuje u Herceg Novom.
Herceg-Novi je baštinio dugu tradiciju kada je riječ o željeznici, još od 16. jula 1901. godine, a željeznica je, pored povezanosti sa drugim gradovima i državama, značila mogućnost zapošljavanja, trgovine, putovanja, dolazak gostiju, kazao je na početku sastanka potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Mirko Mustur.
„Danas njegujemo sjećanja na taj važan period istorije i privrednog razvoja našeg grada. Istina, o željeznici govorimo, priređujemo izložbe i pomažemo štampanje fotomonografije, ali je nezamislivo da kao nekada, uz samu liniju mora, prođe Ćiro ili kako bi se već danas zvao. Zato se naša opština okrenula drugačijim projektima i razvijanju turističkih potencijala stare željezničke trase. To je potencijal koji želimo pokazati svima onima koji posjete naš grad, ali i sugrađanima ukazati na nove sadržaje koje grad ima“, istakao je Mustur.
Željeznica je nekada bila žila kucavica privrednog razvoja lokalnih zajednica, zato je potrebno evocirati uspomene i o tome govoriti, istakao je zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković.
Foto Opština HN
„Bitno nam je da saznamo kako je tada funkcionisalo od ljudi koji su bili uključeni u to, kako je doprinosilo razvoju, a onada ćemo te informacije pretočiti u priču u oblasti turizma. Svaka lokalna zajednica kroz koju je prolazio popularni Ćiro je sačuvala infrastrukturu, u Trebinju smo sačuvali i kompoziciju voza koja se nalazi na nekadašnjoj željezničkoj stanici i to je mjesto gdje se turisti najviše fotografišu. Dio trase smo adaptirali i dostupno je biciklistima ali i kao šetačka staza. Cilj nam je sada širiti tu ponudu ka Herceg-Novom i Nikšiću jer znamo da je aktivni odmor kod turista veoma popularan, kazao je Bošković.
Spremnost za saradnju i usaglašavanje potreba iskazali su i predstavnici Željeznice Republike Srpske, a kako je istakla pomoćnica generalnog direktora za investicije Gordana Ilinčić, ovakvi susreti su izuzetno važni i preko potrebni.
„Odlično je organizovano, grad Herceg-Novi danas, a želejznica iz Podgorice juče, zaista su se potrudili da sve bude na nivou“, kazala je Ilinčić.
Zadovoljstvo prilikom da razmjene iskustva istakao je i Dejan Ugljanin iz Sektora za saobraćajne poslove Željeznice Srbije jer su sastanci poput ovih potrebni kako bi se unaprijedila saradanja i prevoz putnika i robe.
Zelenika_Stanica_1936-Foto-Laforest
Nekada se do pozicije mašinovođe nije dolazilo lako i do tog zvanja bilo je potrebno šest godina i devet mjeseci iskustva, ispričao je najstariji željezničar Marko Čeprnić.
“Sve se to isplati jer smo bili cijenjeni, imali smo odlične uslove za rad, bili plaćeni i za noćni i prekovremeni rad, svi su nas zakoni čuvali. Imali smo mnogo posla, ali je vrijedilo raditi, svak je znao šta je njegov posao i za to odgovarao. I danas, kada bih morao ponovo, opet bih se vratio željeznici. Sada da mi neko dovede kompoziciju, bez razmišljanja bih tačno znao sve šta treba, sve mi je ostalo upisano”, kazao je Čeprnić.
Željezničar iz Trebinja Risto Masleša, vozovima je takođe posvetio cijeli život, ali i ostao upamćen po herojskom djelu kada je spasio 400 putnika u zagrebačkom vozu. Tada je Masleša sa pruge Sarajevo – Zagreb uklonio 6,5 kg eksploziva i spriječio teroristički napad.
Večeras će u foajeu Dvorane Park biti priređena promocija trećeg izdanja fotomonografije „Željeznica u Boki Kotorskoj 1901-1968″ autora Josipa Vebera i otvaranje izložbe fotografija „Željeznica u Boki Kotorskoj, Trebinju i okolini“ biće upriličeno u 19:30 časova.
Organizatori programa su željeznički sektor Crne Gore uz podršku Opštine Herceg-Novi.
Boutique hotel-ostrvo, Mamula Island, započeo je 1. juna novo poglavlje i to otvaranjem programa “Mamula Island Artist Residencies”, a koji je organizovan u saradnji sa Balkan… Projects, umjetničkom inicijativom koja promoviše regionalne talente.
Mamula Island je tako otvorio ljetnju sezonu, ali i svoja vrata, za susrete umjetničkih talenata različitih nacija i kultura.
Cijenjeni umjetnici Ana Prvački, Irena Haiduk, Anđelo Plesas i Milica Janković učestvuju u jednonedeljnoj rezidencijalnoj umjetničkoj koloniji, uranjajuć́i u kontekst ostrva, istražujući njegovu okolinu, a svoje viđenje umjetnosti podijelili su tokom prezentacija koje njeguju kontemplativni dijalog sa publikom.
Mamula Island
Nakon zajedničkog sedmodnevnog boravka, svaki od četvoro umjetnika će se vratiti u Crnu Goru tri puta kako bi priredio modularnu izložbu koja uključuje javne nastupe i performanse. Inspirisane prirodom, lokalnom baštinom, arhitektura, ritualima i gostoprimstvom ove izložbe će pružiti interaktivne susrete sa posjetiocima kojima je upućen poziv da otvore svoje vidike i osjete duh Mamule Island.
Balkan… Projects, neprofitnu međunarodnu inicijativu, sa sjedištem u Los Anđelesu, osnovala je glumica Marija Karan. Ona svojom vizijom kroz Balkan Projects nastavlja dugogodišnji rad promocije balkanske savremene umjetničke scene.
Marija Karan
– Nakon migracija po svijetu, došao je red i na Mamulu i Crnu Goru. Posljednjih par godina se osjeća inicijativa da se stvori nešto novo. Inspiracija je bila da i mi donesemo nešto novo, da imamo lokalnu i globalnu interakciju. Umjetnike smo odabrali po njihovom senzibilitetu, radu i porijeklu koji odgovaraju i ostrvu i našoj inicijativi. Došli smo da radimo uzajamna istraživanja. Pokušavamo da razumijemo istoriju, kulturu, tradiciju i Crne Gore i ostrva. Umjetnici žele da daju novi pogled na okruženje. Cilj je da se formira kulturni program koji će biti dostupan cijelog ljeta,kako gostima hotela, tako i lokalnom stanovništvu. Istraživanjem ostrva i okoline umjetnici će napraviti djela koja će predstaviti tokom ljeta. Nadamo se lijepoj saradnji i rađanju novih ideja – kazala je Karan.
Generalni menadžer hotela Mamula Island, g. Hening A. Šaub (Henning A. Schaub), kazao je da se, u susret sezoni, trude da postanu vitalni dio lokalne zajednice, kao i kulturni centar.
– Prošle sedmice smo započeli sa klasičnom muzikom i crnogorskom poezijom, a danas sa našom predivnom saradnjom sa Balkanskim umjetnicima koji su dio Balkan …Projects, umjetničke zajednice bazirane u Beogradu. Saradnja sa njima će nam omogućiti da ujedinimo četiri umjetnika tokom ljeta koji će istražiti Bokokotorski zaliv tokom sedmice. Umjetnike će inspirisati Mamula, tvrđava, ostrvo i predivna okolina i priroda da se izraze kroz svoju umjetnost. Umjetnici će se tokom ljeta vraćati i prezentovati svoje stvaralaštvo na Mamuli kroz radionice, razmjenu iskustva sa gostima i lokalnim stanovništvom koji će biti dio događaja koji će pratiti umjetnike. Mamula Island postaje stjecište umjetnika koji sa nama dijele svoju maštu i kreativni impuls na ovom ostrvu nestvarne prirodne ljepote, donoseći jedinstveno iskustvo svakom gostu i posjetiocu. Saradnja sa Marijom Karan, koja je osnivač Balkan…Projects i koja radi sa veoma iskusnim timom, nam znači. Bio nam je potreban neko stručan i sa idejom i inicijativom da dostignemo kvalitet i ostvarimo ono što smo zamislili. Saradnja sa njima je veoma plodna jer daje šansu i mladim talentima iz regiona da napreduju i uče. Umjetnici će posjetiti i Cetinje, što je dobra prilika da pozovemo mlade talente sa umjetničkih fakulteta da učestvuju u radionicama. Smatram da je to bitno i njima, a i nama da podržimo mladu i rastuću umjetničku scenu u Crnoj Gori – kazao je g. Hening A. Šaub (Henning A. Schaub).
Kalendar izložbi obuhvata period od juna do septembra. Tokom prva dva dana jula mjeseca, Ana Prvački će se vratiti na Mamula Island i interdisciplinarnom i iskustvenom instalacijom uputiti izazov našoj percepciji svakodnevnih rutina i odnosa prema prirodi. Interdisciplinarna praksa Prvačke proizilazi iz ličnih priča, izvora inspiracije i promatranja načina na koji naša prirodna okolina utiče na sve aspekte naših života.
U avgustu mjesecu, od 11-og do 12-og, Irena Haiduk će istraživati koreografske i zvučne elemente balkanske usmene tradicije i tehnologije, konstruišući neobičnu ekologiju slike. Njeni programski radovi stvaraju prostore u kojima se slike mogu akumulirati tokom vremena na poseban način, dok publika postaje svjedok tog procesa.
Od 2. do 3. septembra, Angelo Plessas će istraživati sjecište duhovnosti i tehnologije kroz tradicionalne crnogorske motive i simbole koji se nalaze u lokalnoj narodnoj umjetnosti i arhitekturi.
Milica Jankovic
Tokom ljeta, Milica Janković će stvarati interaktivnu instalacijukoja će preklapanjem zvukova i svjetlosnih pokreta reagovati na prisustvo posjetilaca. Mlada umjetnica sa Cetinja je kazala da je na Mamuli započeta divna saradnja.
– Inspiracija za moj rad će biti sami prostor, istorija, kultura i sami narativi vezani za objekat. Uvijek biram sa kim ću da sarađujem jer je pri postavljanju mojih instalacija važna saradnja i način na koji se ljudi odnose prema vama kao umjetniku i prema vašem radu. Ovaj projekat će do septembra biti aktivan. Konkretno instalacija koju budem uradila, biće na Mamuli i posjetioci će moći da uživaju – kazala je Janković.
Mamula Island je na putu da postane jedna od najintrigantnijih destinacija na crnogorskoj rivijeri koja otkriva skrivene dijelove prošlosti i otvara nove perspektive za budućnost.
Mamula Island je tvrđava iz 19. vijeka obnovljena i pretvorena u sofisticirani butik hotel. Ostrvo smješteno na ulazu u Bokokotorski zaliv, lokalitet upisan na Listu svjetske baštine UNESCO, mjesto je izuzetne prirodne ljepote, autentičnog duha i bogate kulturne baštine. Hotel poštuje uspomene na prošlost, ali istovremeno i otvara vrata budućnosti. Posjeduje 32 sobe i apartmana, holistički spa centar, plažu, bazene, restorane i barove. Svi sadržaji su okruženi morem i nebom, stvoreni da pruže svijet koji je drugačiji od svakodnevice.
Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) donirao je Specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković“ u Risnu osam hiljada eura, kako bi podržao kupovinu neophodnih medicinskih instrumenata.
Ugovor o donaciji potpisali su direktori CEDIS-a i risanske Bolnice, Vladimir Čađenović i Vlado Popović.
Čađenović je rekao da je zadovoljan što je kompanija bila u prilici da pomogne tu zdravstvenu ustanovu koja je, kako je naveo, od nastanka prepoznatljiva po stručnosti i kvalitetu usluga kako u Crnoj Gori, tako i u širem regionu.
“Ponosan sam na činjenicu da CEDIS, kao društveno odgovorna kompanija, pažljivo osluškuje potrebe zajednice, pa samim tim stoji uz one, kojima je podrška najpotrebnija, a na korist cijelog društva”, naveo je Čađenović.
On je rekao da bi mu bilo drago da sve društveno odgovorne kompanije slijede primjer CEDIS-a, te na taj način, pored primarnog – ulaganja u zdravstvo, čuvaju sjećanje na velike dobrotvore, kakav je i bio Vaso Ćuković.
“Vjerujem da će kupovina instrumenata za hirurgiju kičme olakšati posao ljekara i medicinskog osoblja, a bolničku uslugu učiniti još kvalitetnijom”, kazao je Čađenović, dodajući da CEDIS planira da i u narednom periodu nastavi sa takvom vrstom projekata.
Popović je, u svoje i u ime cjelokupnog osoblja bolnice, zahvalio CEDIS-u na donaciji.
On je kazao da, pored brojnih aktivnosti na osavremenjavanju bolnice, usljed limitiranih finansijskih sredstava, nijesu u mogućnosti da nabave neophodnu opremu, zbog čega su se obratili CEDIS-u.
“Nabavkom ove neophodne medicinske opreme, a zahvaljujući donaciji CEDIS-a, Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju još više će osavremeniti pristup liječenju i stvoriti uslove i ambijent kakav dolikuje njenom renomeu i kakav zaslužuju korisnici svih naših usluga”, poručio je Popović.
On je istakao da je CEDIS prepoznat kao jedna od najznačajnih kompanija u državi, koja u kontinuitetu pruža podršku zdravstvenom sistemu.
Iz CEDIS-a su kazali da nastavljaju da vode računa o unaprjeđenju zajednice i doprinose boljem kvalitetu života, što se ogleda u kontinuiranim ulaganjem u zdravstvo.
“CEDIS već šest godina kroz svoje projekte iz različitih oblasti pomaže unaprjeđenju zajednice, tako da je ova donacija samo jedna u nizu za koju je izdvojen novac”, naveli su iz kompanije.
Oni su napomenuli da je CEDIS od početka ove godine zdravstveni sistem sa preko 40 hiljada eura podržao Dom zdravlja Glavnog grada, Asocijaciju za preventivnu pedijatriju Crne Gore, Klinički centar Crne Gore.
U pozadini naslova izložbe: „It is not what it seems“ – „Nije onako kako izgleda“, kojom se u Gradskoj galeriji Kotora predstavlja slikarka Meltem Uldes, stoji emigrantski život koji uopšte nije lak – morala je da napusti svoj posao istoričarke umjetnosti i profesorke na Fakultetu likovnih umjetnosti Sveučilišta Halic u Istanbulu i da se, potom, prilagodi uslovima života u novoj sredini, u Palermu, Italija.
U razgovoru za Boka News Meltem Uldes priznaje da je život u Istambulu bio veoma težak, te je 2017. godine odlučila da napusti Tursku. „Bilo je lijepo početi nešto novo, ali i mnogo teško početi život iznova, u novoj sredini“, kaže Meltem.
Shelter (Sklonište) Omiljena slika na kojoj se poigrala sopstvenim prstima
Taj život našao je svoj odraz u njenim radovima- kotorskoj publici predstavlja 27 slika rađenih u kombinovanoj tehnici, koja je takođe proizašla iz novog načina življenja. Puno je autoportreta, mnogi simbolizuju njeno „ponovno rođenje“, a sa nekima odaje počast ljudima koje je izgubila, naročito u vrijeme pandemije. Vide se floralni detalji, to su elementi fotografija cvijeća iz njene kućne kolekcije: na poleđini lista raspoznaju se likovi ljudi, listovi biljke koje dodiruju prsti umjetnice, na kojima je kasnije ispisivala tekst i crtala lica, sukulent kao kruna ženske figure, lik žene koji „izrasta“ iz saksije, lica koja se „izliježu“ iz gnijezda….
Rebirth- kombinovana tehnika na papiru
-Poslije mog preseljenja u Italiju počela sam drugačiji život, a tokom i nakon pandemije sam na mojoj terasi počela da uzgajam biljke- to je moj novi hobi, koji me uči da mijenjam percepciju i razumijem koja je suština življenja. U svom umjetničkom stvaranju kombinovala sam fotografije cvijeća sa crtežom, onda sam to štampala, pa sam se ponovo poigrala crtajući na papiru, tako u četiri sloja, jedan preko drugog, objasnila nam je umjetnioca. Kaže da su posjetioci ranije okarakterisali njene radove kao „depresivne“. U tome dijelom ima istine, s obzirom da umjetnica nastoji da kroz stvaranje transformiše sveprisutni bol u ljudima.
-U svijetu postoji puno bola, svi ljudi ga osjećaju, što i jeste bila moja primarna potka za stvaranje, ali tu su i druge emocije koje ukazuju na radost življenja, kaže umjetnica, dok Ante Bašić, Ljubitelj umjetnosti koji nam je pomogao u komunikaciji sa njom, dodaje da njene slike „nisu depresivne, nego su impresivne“.
Sa izložbe
Prvi put se predstavila ovdašnjoj publici na Festivalu svjelosti 2016. godine, a ovo je sasvim drugačije, s obzirom da se radi o samostalnoj izložbi. Želja joj je da predstavi svoje radove i u drugim galerijama po Crnoj Gori, nada se da će se i za to „otvoriti neka vrata“. Ono što je sigurno, to su izložbe zakazane sljedeće godine u Oslu (Norveška), zatim u Španiji i možda u Italiji.
Preci iz Akova
Zanimljivo je da je Meltem u Bijelom Polju, varošici koja se u vrijeme Osmanskog carstva zvala „Akova“, pronašla svoje pretke.
-Moj djed je iz Akova, njegova porodica je živa i imam namjeru da ovih dana ih posjetim i upoznam se sa njima, tek juče sam došla. Ova izložba je početak, ona mi otvara nova vrata u životu, a kratka posjeta mojoj familiji možda bude inspiracija za snimanje kratkog dokumentarnog filma, umjetnost je moj život i ona je način da otvorim svije srce, ističe Meltem.
Od Festivala svjetlosti do samostalne postavke u Galeriji
Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Tatjana Kriještorac je objasnila kako je upoznala Meltem Uldes posredstvom društvenih mreža prije sedam godina, pri čemu je njen rad ostavio snažan utisak na nju. Uslijedio je poziv za učešće na prvom Festivalu svjetlosti koji Gradska galerija ove godine organizuje šesti put, što je Meltem prihvatila, a potom učestvovala još jedamput.
– Noć pred prvi Festival svjetlosti 2016. godine mi je rekla da je saznala od svojih roditelja da je njen đede porijeklom iz Crne Gore i da joj je žao što nije došla, te je obećala da će imati izložbu u Gradskoj galeriji. Drago mi je što se to desilo, što sam je konačno upoznala i uživo. Njen fascinantan rad je ostao i dalje isti – uživajte, poručila je Kriještorac.
Luka Kotor je, prema svim pokazateljima Izvještaja o poslovanju i Izvještaja o radu Odbora direktora, 2022. godinu završila sa najboljim poslovnim rezultatima ikad ostvarenim u radu ovog javnog privrednog subjekta u većinskom Opštinskom vlasništvu.
Iako je tokom 2022. godine uplovio manji broj kruzera i doveo mnogo manji broj putnika u odnosu na 2018. ili 2019. godinu, dobrim upravljanjem,ostvaren je prihod od od 4.165.930 eura, što je za 39% više od prihoda iz 2018. god (3,0 mil. eura) i za 8% više od ostvarenja iz 2019. godine (3,8 mil.eura).
Na prihodnoj strani uvedeno je niz mjera, koje su dugi niz godina zanemarivane, kao što su promjena tarifnika za pojedine lučke usluge (naročito u marinskom dijelu), čija se cijena nije mijenjala od 2013. godine. Formirana je cjenovna politika koja omogućava veći prihod uz zadržavanje konkurentske pozicije. Pored toga, poslovodstvo je preduzimalo sve radnje u sprečavanju protivzakonitog pokušaja oduzimanja poslova pilotaže(za koji je Luka Kotor krajem 2020. godine uredno potpisala Koncesioni Ugovor na 4 godine), od strane pojedinih privatnih kompanija,braneći interese kompanije.
Na rashodnoj strani, vodjenja je stroga kontrola trošenja sredstava,a jedna od mjera je bila i racionalan odnos prema zapošljavanju, čime je Luka Kotor svrstana u red jedinog javnog preduzeća koje nije imalo nijedno novozaposleno lice tokom zadnje dvije godine poslovanja. U prvih šest mjeseci 2022. godine na snazi je bila Odluka o smanjenju zarada zaposlenih od 40% , donesena još u 2021. godini, a od jula mjeseca i stabilizaciji poslovnih prilika zarade su vraćene na nivo iz važećeg Kolektivnog Ugovora.
Takav odnos prema upravljanju kompanijom uticao je na ostvarivanje bruto dobiti u poslovanju od 1.449.666 eura , koja je takodje najveća dobit u poslovanju do sada ostvarena . U odnosu na 2018. godinu dobit je uvećana za 62%, a u odnosu na 2019. godinu za 20%.Ostvareni poslovni rezultat značajno je doprinio da se saniraju gubici u poslovanju izazvani dvogodišnjom Covid krizom, te da se u 2023. godini udje bez opterećujućih gubitaka.
Kreiranjem i usvajanjem procedure vezane za naplatu potraživanja, uvedena je kontrola i u ovom važnom segmentu poslovanja. Tako je 2022. godina završena sa 550.080 eura potraživanja, što je za 50% manje od istih zabilježenih na kraju 2019. godine (1.025.318 eura)
Modernizacija marinskog dijela – Luka Kotor
Po pitanju INVESTICIONIH AKTIVNOSTI, donesena je Odluka o 1,3 miliona vrijednoj investiciji u izgradnji Marine Kotor, ne samo kao Ugovornu obavezu iz Koncesionog Ugovora, već i kao poslovnu Odluku kojom se pravi disperzija rizika u poslovanju Društva, a na što nas je opomenula Covid kriza. Ova investicija je vrijedna pažnje i kao doprinos uredjenju ovog dijela zaliva i obezbjedjenju 173 privezna mjesta za plovila, što je za 188% ili gotovo 3 puta više od dosadašnjeg kapaciteta (60 vezova). U okviru navedene investicije, napominjemo da ista obuhvata i i uredjenje prvog komunalnog veza sa 40 priveznih mjesta za gradjane Kotora.
Ponosno ističemo da je odgovornom poslovnom politikom, u jednom od najtežih perioda u poslovanju kompanije, sačuvan postojeći broj zaposlenih, povećana imovina kompanije i njena vrijednost akcionarima, saopšteno je iz ove kompanije.
