Oko 500 migranata koji su pokušali prijeći Sredozemno more vraćeno je natrag u Libiju, rekao je u petak glasnogovornik Međunarodne organizacije za migracije, dva dana nakon što su humanitarne udruge izgubile kontakt s brodom koji je prevozio migrante.
– Libija nije sigurna zemlja, stoga migranti nikako nisu smjeli biti tamo vraćeni, napisao je na Twitteru glasnogovornik Međunarodne organizacije za migracije Flavio Di Giacomo.
Riječ je o 485 migranata koji su iskrcani u libijskoj luci Bengazi, rekao je Di Giacomo za Reuters, međutim još nije upoznat s detaljima.
Kontakt s brodom koji je prevozio spomenutu grupu migranata izgubljen je u srijedu ujutro, izvijestila je humanitarna udruga “Alarm Phone” koja skuplja pozive upomoć od migrantskih plovila koja se nađu u opasnosti te ih prosljeđuje nadležnoj obalnoj straži.
U međuvremenu je brod plutao morem na poziciji od 320 kilometara sjeverno od Libije i više od 400 kilometara od Malte ili talijanskog otoka Sicilije.
Talijanska Obalna straža u četvrtak je priopćila da je u dvije odvojene intervencije spasila 423, odnosno 671 migranta u talijanskim vodama, međutim Alarm Phone napominje da navedene akcije spašavanja nisu povezane s brodom s kojim su još u srijedu izgubili kontakt.
Iz talijanske Obalne straže nisu imali komentar o migrantima vraćenih u Libiju.
U još jednom odvojenom slučaju, njemačka humanitarna udruga “SOS Humanity” skrenula je pozornost na 27 migranata koje je na moru preuzela posada jednog tankera, nakon čega su, na ilegalan način, vraćeni u Libiju.
Prema međunarodnom humanitarnom pravu migranti ne smiju, protivno njihovoj volji, biti vraćeni u zemlje gdje im prijeti nehumani tretmani, koji su pak u niz navrata bili zabilježeni u već spomenutoj sjevernoafričkoj državi.
Europske su vlade u sve većem broju zaoštrile migrantsku politiku, uključujući i talijansku vladu koja je suočena s porastom broja migranata koji morskim putem dolaze u zemlju.
U prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno je 47 tisuća iskrcaja, što je 18 tisuća više nego u istom razdoblju lani.
Meštar od teatra i onaj od kužine, Zijah Sokolović i Melkior Bašić
Posluženje uz osmijeh
Sjeckanje hobotnice na toplo
Šarmer među kuvarima Melkior Bašić
Isjeckana hobotnica
Šefovanje u kužini ima šarma, ali i “zločestu stranu”
Profesionalni kuvar, po bokeški „meštar od kužine“ Melkior Bašić iz Zagreba, kreator i voditelj TV-emisije MasterChef Croatia, pružio je priliku učesnicima i učesnicama CIM Foruma u Kotoru da guštaju njegov jednostavni, a tako ukusni specijalitet- hobotnicu na salatu, ali ne hladnu, nego toplu. Uz šarmantni osmijeh i s lakoćom pripreme jela kakvom raspolažu vrhunski “majstori svoga zanata”, Melkior je skuvao hobotnicu i krompir, a da prisutni nisu ni primjetili da je sve to odradio u uslovima nestanka struje (zbog lokalnih radova). Pritom je ostvario lijepu saradnju i sa članicama Karnevalske grupe “Karampana”, koje su i same vrsne kulinarke, poznate po učešću u brojnim lokalnim feštama, pašticadama, papaladama “a la maka”. Za Boka news ovaj mladi i perspektivni “master-chef” kaže da kulinarstvo jeste umjetnost, ali i mnogo više od toga.
-Ima umjetnosti, ima strasti, ima živciranja, ima suza, ima svega, kao u svakom poslu, kaže Melkior i objašnjava da u ovoj profesiji ima podjednako žena i muškaraca, ali priznaje da je među šefovima u kužini ipak više muškaraca. Kako objašnjava za Bokanews, izgleda da su muškarci-šefovi-kuvari odlučniji kada treba napraviti “rezove”, da ne kažemo da su “zločestiji”.
-U kihinji je taj odnos 50:50, ima žena, nije da ih nema, ali ne znam zašto ispada da ima manje šefica-žena u kuhinji. Znate zašto: razlika je što šef nije prijatelj, šef je i psiholog, on je nadređeni i mora biti strog, taj je posao težak, ponekad moraš pritisnuti ljude da brže rade, nekad moraš da uputiš kritiku, ako imaš problem sa nekom osobom, moraš dati otkaz… nije baš posao gdje se samo kuha, taj posao ima ponekad i malo “zločeste” strane, kaže Melkior za Bokanews.
Posluženje uz osmijeh
Prvi put učestvuje u program CIM Foruma, ali nije prvi put u Crnoj Gori, bio je ovdje prije 14 godina, radio je sezonu i to kao kuvar u Bečićima, u hotelu “Queen of Montenegro”. Bilo je “super”, kaže, on je bio mlad, (imao je 24 godine, a sad ima 28), naučio mnogo o crnogorskoj kuhinji, stekao lijepo iskustvo.
-Obožavao sam njeguški pršut (i sad ga obožavam), pašticadu isto imate dobru, dobri ste s ribama i sa školjkama. Cijeli Jadran ima jako sličnu kuhinju, jer smo bili pod uticajem povijesti Italije, primjećuje Bašić.
Ističe da kulinarstvo ima dobru perspektivu na ovom prostoru, te poziva mlade kulinare da ostaju tu gdje su, uz uslov da poslodavci razvijaju humanije međuljudske odnose.
-Potrebno je više ljudskog odnosa, treba biti strog i zahtjevan, ali i poznavati granice, jer dosta mladih odlazi, imam prijatelje koji su otišli vani. Lijepo počnu raditi, a kad dobiju manju plaću nego što je na početku dogovoreno, onda odlaze, nisu zadovoljni, jer dogovore se jedno, onda ispadne drugo. Kad pružiš ruku i kažeš: “Dogovoreno je”, onda tako treba i da bude. Bitne su obadvije strane – i poslodavac i poslenik. Važno je i da kuhar poštuje namirnice, jer to je novac, bitno je da poslodavac vidi da on poštuje nabavljeni materijal, poručuje meštar od kužine, koji će ovo ljeto provesti na snimajnu MasterChef-a. Trenutno radi konsalting za grupaciju “Aminess”, za “Konavaoske dvore” i druge, a pregovara i za poslove u 2024. godini.
Sjeckanje hobotnice na toplo
Hobotnica ili muzgavac “a la Pirovac”
Salata od hobotnice, koju je pripremao u bašti Kafane “Dojmi” nije baš klasična – umjesto da se prvo skuha pa hladi, a onda da se radi, priprema se i služi toplo.
-Postoji salata koja se u nekim krajevima radi, kao što je Pirovac (blizu Vodica), otkud je meni majka, tamo rade toplu salatu od muzgavaca. Muzgavac je kao mala hobotnica, ali žilavija, zato što su hobotnice prodavali, a muzgavci su se jeli, jer su bili lošijeg kvaliteta. Kad su radili muzgavac ili hobotnicu doma, nikad je nisi skuhao pa hladio, nego si išao jesti. Skuha se kratko u vodi, onda makneš hobotnicu/muzgavac, staviš unutra u istu vodu krompir isječen na ploške da poprimi taj okus. Onda se mekušac nareže, pomiješa sa krumpirom koji se izgnječi, doda se maslinovo ulje, češnjak, peršin. Ta se salata topla jede, objasnio nam je Melkior, koji “hobotnicu na salatu” za zvanice CIM Foruma priprema dva dana- u petak i subotu.
Nestabilno vrijeme ovog proljeća uzrokovalo je odlaganje fešte Primavera koju je trebalo po našem kalendaru da održimo 13. maja, pa smo je odložili za dvije sedmice, odnosno predstojeći vikend.
U subotu 27. maja održače se centralni dio ove manifestacije koja je sadržajem obično najbogatija stađunska fešta. Od 10-16 časova paralelno će se odvijati Izložba domaćih proizvoda i rukotvorina za koju je prijavljeno 30 izlagača i Donatorska slatka trpeza koja obično okupi veći broj donatora.
U realizaciji donatorskih humanitarnih akcija dugo smo već povezani sa organizacijama, hotelima, restoranima, poslastičarnicama i pojednicima koji osjećaju potrebu da udruženi doprinesu nekoj potrebi u zajednici. U tome nam već neko vrijeme zdušno pomažu učenici i profesori Srednje ugostiteljske škole SMŠ “Ivan Goran Kovačić” koji ‘prodaju’ donirane slatkiše, a ovoga puta smo predložili peciva, kolače i torte u skladu sa vremenskim uslovima – iako promjenljivo, već je jako toplo za većinu slastičarskih remek-djela kakva smo imali prilike da vidimo u ovakvim prilkama. Vrlo je važno za nas da su ovi mladi ljudi korišćenje ekološke ambalaže i važnost angažmana u zajednici u kojoj stasavaju prihvatili na pravi način, jer su to principi koji i nas motivišu.
Primavera
Prihod koji bude ostvaren na donatorskoj akciji, u kojoj su i svi posjetioci donatori otkupljujući slatke eksponate, biće u cjelosti uplaćen za liječenje sugrađanke Snežane Radović iz Bijele.
Inače Primavera 2023. je 25. po redu manifestacija koju organizujemo u ciklusu Stađunske fešte koji je otpočeo 2015. godine. Njen radionički, ekološki i prirodnjački dio biće, nadamo se, naknadno realizovan. To podrazumijeva izlet u zaleđe sa degustacijom jednostavnih jela i napitaka od samoniklog jestivog, začinskog i ljekovitog bilja kome posvećujemo pažnju na nini festivalu koji slavi proljeće, buđenje prirode i aktivnost.
U Herceg Novom je održana godišnja Skupština podružnice Bokeškkog Foruma. Pored članova tamošnjeg odbora sastanku je prisustvovao i predsjednik BF dr Andrija Petković.
Nakon što je usvojen Plan i program rada podružnice BF u Herceg Novom izabrano je i njeno rukovodstvo. Za predsjednika Novske podružnice izabran je njen dosadašnji koordinator Martin Bilafer, a za potpredsjednike Darko Šabanović i Savo Šerović. Za sekretara podružnice imenovan je Andrija Balog.
Zahvaljujući se okupljenima na izboru predsjednik Martin Bilafer je poručio da je zadovoljan činjenicom da podružnica svakodnevno dobija novo članstvo, ali i da je svjestan da se još mnogo toga treba uraditi kako bi BF spremno dočekao lokalne izbore u ovom gradu.
– Ideja decentralizacije i maksimalnog mogućeg prenošenja ovlaštenja na lokalne samouprave, sama po sebi ne znači ništa, ako nemamo dovoljno kvalitetne kadrove da realizujemo planove. Svjesni smo da danas mnogi pričaju o regionalizaciji i svemu onome za šta se BF zalaže od svog osnivanja. Ali, uvjereni smo da će Bokeljke i Bokelji umijeti da prepoznaju ko se istinski zalaže za njegovanje bokeških vrijednosti, a kome je to samo mrtvo slovo na papiru – rekao je Bilafer.
Povodom obilježavanja Evropskog dana parkova danas su u Velikom gradskom parku zasađene dvije sadnice pinjola (lat. Pinus pinea L). Prisutne je pozdravila Milica Manojlović, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora, koja je kroz interakciju sa djecom iz Muzičke škole Tivat i JPU “Bambi”, kazala da parkovi takođe rastu i imaju rođendan koji se ovom prilikom obilježava. Polaznici Muzičke škole Tivat su zatim horski pjevali pjesme, nakon čega je Maja Đoković, zamjenica šefice službe zelenila u “Komunalno” d.o.o. Tivat, zajedno sa zaposlenima u tom preduzeću djecu učila kako se sade i njeguju biljke. Djeca su potom zalila zasađene biljke, a onda sa zaposlenima u komunalnom preduzeću presađivala sadnice žbunja za živu ogradu.
Evropski dan parkova (24. maj) je prvi put obilježen širom Evrope 1999. godine, a već naredne godine i u Tivtu. Akcija se tradicionalno održava u Velikom gradskom parku, koji je jedan od najvećih i najstarijih parkova u Crnoj Gori, sa brojnim starim i rijetkim stablima i ukrasnim grmljem, i dobro očuvanom izvornom koncepcijom. Prisustvo egzotičnih vrsta vezuje se za pomorsku djelatnost i pomorce, koji su donosili sadnice iz raznih krajeva svijeta. Zahvaljujući tome, danas u parku imamo impozantne primjerke himalajskih kedrova, pinjola, alepskih borova, čempresa, kao i vrste koje su izuzetno rijetke na ovim prostorima – kalifornijski čempres i bidvilova araukarija.
U drugoj polovini XX vijeka park je bio paušalno i neadekvatno njegovan, što je rezultiralo postepenim osiromašivanjem biljnog fonda i oštećenjem građevinskog fonda. NVO “Evropski dom Tivat” je 2000. godine pokrenuo akciju “Veliki gradski park – zaboravljena ljepota”, čime je obnovljen građevinski fond (staze, ivičnjaci, podzidovi, atmosferski kanali i taložnici), izgrađen dio javne rasvjete i postavljen mobilijar. Tokom 2006. godine pokrenuta je akcija “Vaše stablo u našem parku”, koja i dalje traje i kroz koju svako može, povodom obilježavanja nekog važnog događaja u svom životu, da donira odgovarajuću sadnicu za sadnju u parku, uz prethodno savjetovanje sa upravljačem “Komunalno” d.o.o. Tivat oko odabira vrsta, uzgojnog oblika i veličine sadnica.
Danas je ovo područje zaštićeno prirodno dobro, za njegovu obnovu postoji stručna dokumentacija i plan upravljanja, a njime upravlja “Komunalno” d.o.o. Tivat, koje se brine o parku. Evropski dan parkova obilježava se u prvom redu nabavkom i sadnjom biljaka radi obnove biljnog fonda, kao njegove najranjivije gradivne komponente.
Osim zasađenih sadnica pinjola, nabavljeno je još nešto više od 20 sadnica ukrasnog drveća i oko 280 sadnica ukrasnog grmlja, koje će u narednom periodu biti zasađene na odgovarajućim lokacijama u parku. Sadnice je, pored Sekretarijata za uređenje prostora, donirala Turistička organizacija Tivat i “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Tivat. Akciji su se pridružili i predstavnici Odbora za zaštitu Velikog gradskog parka. Predstavnica Turističke organizacije Tivat najavila je, svakog petka od 1. juna, organizovanje besplatnih dvojezičnih tura kroz gradski park uz pratnju licenciranog turitičkog vodiča, za sve posjetioce našeg grada i naravno sve zainteresovane građane.
Zahvaljujemo donatorima i učesnicima u akciji, kroz koju težimo da izuzetno vrijedan prostor Velikog gradskog parka očuvamo i unaprijedimo, uz nadu da ćemo ovakvu tradiciju nastaviti i ubuduće.
Mještani Bijele dobili su novo mjesto NAJPOVOLJNIJE I NAJBOLJE KUPOVINE, a na dan otvaranja svim kupcima obezbijedili smo 10% popusta na kompletnu trgovinu. *
NIKADA NIŽE CIJENE – NIKADA BOLJA PONUDA – NIKAD VEĆI ASORTIMAN
Laković Bijela
Na samoj magistrali prema Herceg Novom, u gradskom naselju Bijela, izgrađen je i uređen za sve građane moderan Hipermarket, ukupne površine preko 1000 metara kvadratnih. Sve građane Bijele posebno će iznenaditi – more niskih, NAJNIŽIH cijena.
Laković Bijela
Novi Hipermarket HDL najveći je i najmoderniji market u Bijeloj i nudi posebne povoljnosti trgovine, najniže cijene i najbogatiju ponudu robe iz sopstvenog uvoza i raznovrstan asortiman artikala. Kupcima je obezbeđen besplatan prostrani parking, kao i komfor u trgovini u funkcionalnom i modernom ambijentu. U ponudi je veliki izbor visoko kvalitetnih suhomesnatih proizvoda i sireva, svježeg mesa, voća i povrća, sa posebnim akcentom na kvalitet domaćih tradicionalnih specijaliteta. Garantovano najniže cijene, najveći asortiman robe široke potrošnje UVIJEK u HD LAKOVIĆU.
Laković Bijela
Dobrodošli U NOVI HIPERMARKET HDL u gradskom naselju Bijela, na glavnoj saobraćajnici prema Herceg Novom – od 7:30 – 21:30h svakog radnog dana.
*popusti se ne odnose na artikle koji podliježu akcizama
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je od grčke firme “Karaiskakis Shipping Company” kupilo trajekt “Telamon” proizveden 2000. godine, za tri miliona i 200 hiljada eura. Kapacitet tog plovila, koje zadovoljava sve evropske standarde je 102 putnička vozila.
Kako je za Radio Crne Gore izjavila predstavnica Morskog dobraSandra Škatarić, u tom javnom preduzeću očekuju da će novi trajekt, na liniji Kamenari-Lepetane, saobraćati od narednog mjeseca.
“Kapacitet trajekta je 102 putnička vozila, ali koristeći naš način slaganja, zbog brzine ukrcaja i iskrcaja, radi se o kapacitetu od 90 vozila. U pitanju je putnički otvoreni priobalni trajekt sa krmenom i pramčanom rampom čija je godina proizvodnje 2000. Što se tiče cijene, procijenjena vrijednost je iznosila 3.400.000 eura, ali smo mi uspjeli da bude nešto niža 3.200.000”, naglašava Škatarić.
Kako navodi, navedena ugovorena vrijednost je nešto niža, 3.200.000 eura, iz razloga što je mjesto isporuke Grčka i što je Morskom dobru kao naručiocu data mogućnost da u toku vođenja pregovora zahtijeva smanjenje kupoprodajne cijene.
“Trajekt će zadovoljiti navedenu relaciju sa svojim karakteristikama. Riječ je o modernom trajektu sa kojim će Preduzeće podići na neki način nivo usluge, sigurnost i bezbjednost putnika, usklađen sa evropskim standardima, a tu prije svega mislimo na fizičku odvojenost putnika sa posebnim izdvojenim restoranskim dijelom u gornjem dijelu plovila, što je, inače, standard u Evropskoj uniji, čak i za kraće relacije”, ističe Škatarić.
Koncertom najcjenjenijih narodnih pjesama i djela regionalnih kompozitora “Buđenje proljeća” počela sezona kulturnih događaja u hotelu Mamula Island
Umjetnički performans ,,Buđenje proljeća i ljubavi” održan je u hotelu Mamula Island, a u okviru višegodišnje saradnje sa Operosa Opera festivalom. U tvrđavi bogate prošlosti, otrgnutoj od zaborava, uz puno poštovanje kulturnog i istorijskog nasljeđa, publika je uživala u najcjenjenijim narodnim pjesmama naših i odabranim djelima regionalnih kompozitora.
U posebnom ambijentu koji predstavlja novitet u okviru hotelske ponude u regionu, raskošna predstava okupila je renomirane crnogorske talente, soprana Oliveru Tičević, gitaristu Radoša Malidžana i solistkinju baleta iz ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu, Maju Marković.
Sofisticirani butik hotel je nastao na mjestu austrougarske tvrđave, izgrađene prije 169 godina. Rekonstrukcija i transformacija ovog lokaliteta realizovana je u skladu sa najvišim svjetskim standardima, i u potpunosti je očuvala arhitektonsku autentičnost i kulturno-istorijsko nasljeđe tvrđave i ostrva. Posebna pažnja je posvećena i očuvanju prirodnog ambijenta ostrva.
Izvršna i umjetnička direktorica festivala, Katrin Hataja (Katherine Haataja), zadovoljna je nastavkom saradnje,a naročito performansom u Mamula Island hotelu.
Operosa – mamula Island
– Naš festival slavi jubilej. Već deset godina okupljamo kvalitetne umjetnike koji na najbolji način prezentuju i kvalitetnu muziku. Crna Gora, a i region, zaista ima mnogo umjetnika koji predstavljaju pravo malo blago. Mnogo nam je važno da predstavimo operu u Crnoj Gori, i za to su nam poslužila fantastična mjesta kao što su: Kanli kula, Forte mare, sada i Mamula Island. Dakle, savršena mjesta za izvođenje savršenih kompozicija vrhunskih izvođača. Veliko interesovanje posjetilaca, kako iz Crne Gore, tako i iz cijelog svijeta, za nas je najveća nagrada. To znači da je naša misija uspjela, da svi razumijemo jezik opere. Drago nam je što je festival Operosa našao svoje mjesto među manifestacijama od nacionalnog značaja. Naravno, sve do kraja septembra ćemo organizovati brojne nastupe i performanse umjetnika i to, između ostalog, u predivnom ambijentu Mamula Island hotela, kao i na drugim lokacijama – kazala je Hataja.
Prvi koncert iz programa Operosa Opera festivala na pozornici Mamula Island hotela održan je u septembru prošle godine. Dobra višegodišnja saradnja se tako nastavila i ove godine, pa će Mamula hotel biti domaćin festivalu sve do septembra za kada je planiran koncert duvačkog kvinteta Crnogorskog simfonijskog orkestra.
Generalni menadžer hotela Hening A. Šaub (Henning A. Schaub) je kazao da je umjetnički performans ,,Buđenje proljeća i ljubavi” početak kulturne ponude na ostrvu, što je veoma važan segment i naše ukupne ponude.
– Raznovrsni kulturni programi i događaji, kao i podrška lokalnim umjetnicima, biće neizostavni dio ponude Mamula Island namijenjene gostima našeg hotela, lokalnim posjetiocima i široj publici. Naš cilj je da promovišemo i podržimo lokalno stvaralaštvo, staro i novo, te da zaista obezbijedimo pozornicu kako bi se ono predstavilo širokom auditorijumu. Operosa je jedan od najboljih primjera organizacije koju podržavamo već dugi niz godina i srećan sam što ovaj svečani trenutak mogu podijeliti sa njihovim timom i muzičkim talentima. Cilj nam je da ovdje njegujemo kulturni dijalog i pospješimo bolje razumijevanje crnogorskog duha koji ovu zemlju čini tako posebnom i lijepom. U narednim mjesecima ćemo ugostiti brojne mlade umjetnike koji će kroz različite fome umjetnosti Mamula Island iskoristiti kao jedistvenu scenu za prezentaciju kulturnog dobra Crne Gore. To je naš doprinos obogaćivanju zajednice. Mamula Island čuva istoriju, tradiciju i kulturu, koju želimo da predstavmo gostima iz cijelog svijeta – poručio je Šaub.
Dodao je da više godina podržavaju Operosa festival i da su veoma ponosni što konačno mogu i da ugoste neke od njihovih koncerata i mladih umjetnika.
Operosa – mamula Island
Operska diva, sopranka, Olivera Tičević, kazala je da je velika čast i zadovoljstvo nastupati pred domaćom publikom.
– Mnogo sam srećna što je to ovog puta na Mamuli.Spoj tradicije, muzike i kulture najbolje edukuje ljude. Čini mi se da baš zbog toga operu nabolje razumiju svi kada je na maternjem jeziku, kao što smo to večeras uradili. Festival Operosa je mnogo približio ovaj umjetnički iskaz široj publici a mladim umjetnicima je omogućio da se predstave na najbolji način i na odličnim scenama. Tako sam se i ja na Operosa festivalu prvi put predstavila crnogorskoj publici. Zato se i vraćam ovom festivalu jer predstavlja sve ono što opera jeste – kazala je Tičević.
Mamula Island je butik hotel sa pet zvijezdica, smješten ne ulazu u Boku kotorsku, koja je dio UNESCO svjetske baštine. Nekada napušteno ostrvo sa starom austrougarskom tvrđavom pretvoreno je pažljivom restauracijom u butik hotel jedinstvenog arhitektonskog dizajna i modernog enterijera.
Od aprila ove godine, Mamula Island hotel želi dobrodošlicu svojim gostima i posjetiocima nudeći im individualizovani koncept gostoprimstva, uz spremnost da razvija novu perspektivu kao mjesto susreta umjetnosti, kulture i muzike, njegujući lokalni identitet i međunarodnu kulturnu saradnju.
U Kotoru je sinoć otvoren drugi kreativni CIM Forum, a organizatori su obećali dobru atmosferu i korisne teme o kojima će pričati priznata i poznata imena iz svijeta marketinga, kulture i medija.
Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor prepoznali su značaj ovakvog događaja. Da se Kotor visoko kotira kada su kultura i istorija u pitanju, poručio je direktor TO Kotor Jovan Ristić.
“Prošle godine u ovo vrijeme obećao sam da ćemo se potruditi da pomognemo da CIM Forum raste i razvija se iz godine u godinu i mislim da smo dali doprinos u mjeri mogućeg. Iza svega ovoga stoji ogroman rad”, rekao je Ristić.
“Sama organizacija ovakvog događaja je jedna kreativnost. Zato, čestitam organizatorima. Znam da je, osim dobre ideje za realizaciju svega ovoga potrebno mnogo rada i truda i želim da svaki novi Forum bude uspješniji”, kazao je potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević.
Predstavnica Kulturnog centra “Nikola Đurkovic” Marija Ćolba poručila je da bez pravih partnera i svega onoga što čini prijateljstvo nema ni dobre i uspješne manifestacije.
“CIM Forum je nesto sto smo prepoznali i on je prepoznao nas. Želim da se prijatno osjećate u svemu onome što čini forma i format ovakvog dijaloga, ovakvog promišljanja i sve ono što nam je u ovakvim vremenima više nego potrebno”, rekla je Ćolba.
Predstavnici NLB banke i Visa-e istakli su ponos zbog parterstva sa CIM Forumom.
“Vjerujemo da ovaj Forum obećava. Čestitam na imenima koje ste doveli ove godine na forum i siguran sam da će nam biti interesantno”, poručili su iz Visa-e.
“Pružamo podršku važnosti medija, kreativnih industrija i uopšteno informisanja i komunikacije. Narednih dana, na CIM Forumu i kada se on završi, svi imamo zajednički zadatak da radimo zajedno u sferama koje sam pomenula. Raduje nas što se vidimo u Kotoru, gradu koji baštini bogatu kulturnu tradiciju”, istakla je predstavnica NLB banke Bojana Šćepanović.
A CIM Forum otvoren je razgovorom jedan na jedan sa glumcem Feđom Štukanom. Kaže da se rado vraća Kotoru i da je došao srcem, te da je CIM Forum organizovan na ozbiljnom nivou.
“Živio sam u Kotoru krajem devedesete. Tu je bilo prilično ludih tenutaka mog života i dosta toga u mojoj knjizi Blank posvećeno je upravo Kotoru. Čudno je vratiti se, masa stvari nije gdje je bila. I moja jedna od najvećih ljubavi je Kotoranka”, kazao je Štukan.
A nakon otvaranja, za goste je organizovano krstarenje. Organizatorka CIM Foruma Kristina Gačević kazala je da je važno goviriti o umjetnosti i medijima i podsjetila na ovogodišnji program Foruma.
“Ove godine idemo sa preko 30 panela, preko 60 učesnika, četiri lokacije i mislim da pravimo lijepu sliku koja je važna za Kotor i Crnu Goru, a koja sa CIM Forumom dobija dodatnu vrijednost. Ako uzmemo u obzir ko su panelisti ove godine, njihov kredibilitet i integritet, mislim da je ovo jako dobra stvar u ekonomskom i turističkom smislu”, poručila je Kristina Gačević.
Novinar Dragan Sjekloća istakao je da ukoliko svako ukrade makar dvije rečenice sa CIM Foruma biće neuporedivo bogatiji.
Trebalo bi uvesti specijalnu taksu za ulazak kruzera. Ako hoćete da doživite najljepši zalazak sunca, a veliki ste zagađivač, to mora da se plati – poručio je poručio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović na prvoj Međunarodnoj konferenciji o ekonomiji i biznisu (MICEB) koju Ekonomski fakultet Univerizeta Crne Gore organizuje na temu Održivi razvoj – tranzicija ka zelenoj ekonomiji.
Rekao je da se u tom pogledu ne bi trebalo plašiti smislenih odluka.
– Unikatna zemlja i unikatna mjesta moraju da se plate – to je kompenzacija za štetu i zelene projekte – podvukao je Abazović.
