Ni poslije četiri decenije života u Crnoj Gori Bajram Ahmeti nije ostvario pravo na državljanstvo

0
Ni poslije četiri decenije života u Crnoj Gori Bajram Ahmeti nije ostvario pravo na državljanstvo
Bajram Ahmeti sa najstarijim djetetom

Djeca trpe greške sistema


Kada je još kao dijete od sedam godina došao sa roditeljima iz Uroševca, sa Kosova u Kotor, sada 47-godišnji Bajram Ahmeti, očekivao je da će ostvariti svoja prava kao i njegova braća, ali se to nije desilo ni dan danas. Već četiri decenije živi u Crnoj Gori, a da još uvijek nije ostvario pravo na državljanstvo, koje je njegov otac Isljam Ahmeti dobio prije 56 godina, a kasnije i njegova braća i sestre. Bajram je u međuvremenu osnovao porodicu, živi na Lovanji sa suprugom i troje djece uzrasta od četiri do devet godina, a s obzirom da trenutno u Crnoj Gori boravi sa ličnom kartom za strance, taj njegov status se nepovoljno odražava i na (ne)ostvarenje prava na dječji dodatak i na njihovo pravo na školovanje.

-Nas je šestoro braće i dvije sestre, svi imaju državljanstvo osim mene i mog brata Fatana, iako smo rođeni od istog oca i majke. Sve što su mi tražili od dokumenata donio sam sa Kosova i priložio službi MUP-a. Putovao sam više puta, znao sam da za papire potrošim po 700-800 eura i kad bih to donio u MUP u Kotor, rekli bi mi da još nešto treba, da će ponijeti to u Podgoricu, da regulišu moja prava, a nikad ništa od toga nije ostvareno. Prije mjesec ipo-dva prikupio sam i priložio sve dokumente koje su od mene tražili i poslije toga su mi rekli da svo troje djece povedem na Kosovo, da ih tamo slikam, kako bi u Kotoru dobili lične karte za strance, iako su sva rođena ovdje, o čemu imam uredne izvode iz matične knjige rođenih. Odbio sam da to učinim, zašto da moja djeca izgube pravo na crnogorsko državljanstvo, ako je to meni uskraćeno iako ovdje živim 40 godina? Zbog toga ih sad ne mogu ni u školu upisati. Takođe su mi  i u MUP-u Kosova rekli da nije zakonski regularno da dijete koje je rođeno u Crnoj Gori bude fotografisano tamo, jer ono nema nikakve veze sa Kosovom. Tamo gdje je rođeno, tamo treba da ostvari i svoja prava, razočaran je Bajram.

 Sa suprugom Zenrijom koja očekuje i četvrto dijete živi na Lovanji u kontejneru (600X200cm), koje im je Opština Kotor dodijelila prije 13 godina. Radio je u JP Komunalno Kotor punih 20 godina, ali je posao napustio prije 15 godina zbog, kaže, loših uslova, slabih plata, neupisanog radnog staža… Porodicu izdržava sakupljanjem i prodajom starog gvožđa, kao i obavljanjem povremenih fizičkih poslova (kopanje, košenje i uređenje vrtova), u čemu mu već sad pomaže devetogodišnji sin, koji ne ide u školu, jer ga „nema u sistemu“.  Napominje da je služio vojsku u Crnoj Gori – najprije u Pljevljima, potom u Trebinju (BiH), ali ni to ljudima koji donose odluke nije bio razlog više da dobije državljanstvo.

-U Uroševcu više nemamo nikakvo imanje, niti ja imam ikakvih primanja odatle, ne primam socijalnu pomoć sa Kosova, nisam pod istragom, a djeca, koja su mi rođena u Kotoru, upisana su kao „državljani Srbije“, što je besmisleno. Ja sam ranije imao stalni boravak u Kotoru, a trenutno imam ličnu kartu stranca sa privremenim boravkom u Crnoj Gori, iako tu živim 40 godina. Moja supruga je takođe sa Kosova, iz Kline, ima status strankinje sa stalnim boravkom u Kotoru.  Najstariji naš sin dobio je prezime po majci, pošto ja prije devet godina nisam imao nikakvu ličnu kartu,kaže Bajram u razgovoru za Boka news.

 Potsjeća na loše uslove života na Lovanji, gdje su prije tri godine izgorjelo pet baraka, „udžerica“ koje su Ahmeti dogradili na kontejnere. Iz Opštine Kotor su tada, kaže Bajram, svakoj porodici dodijelili po 300 eura, obećali da će dati mnogo više, a poslije ih nikada nisu ni pozvali, a kamoli da daju.

-Obećali su iz Opštine Kotor da će napraviti montažne objekte na Lovanji, kao one u Igalu koje je napravila Opština Herceg Novi (Adžovićima). Ali, zašto ih ne naprave, pa i mi smo ljudi, zar ne? Znamo mi da smo im „trn u oku“, ali mi smo ti radnici koji održavamo čistoću u Kotoru- kad radimo, ne smetamo, a smetamo kad tražimo objekat za život, primjećuje Ahmeti i dodaje da im djeca nemaju prostora za igru, te su stalno „na cesti“ koja je asfaltirana. Zbog toga bi valjalo, kaže, da se postave „ležeći policajci“ kako bi se usporili nesavjesni vozači kroz Lovanju, ili, još bolje- da se napravi igralište za djecu. Volio bi, dodaje Bajram, da ima uslove za normalan život, da je zaposlen, da njegova i sva ostala djeca koja žive izolovano na Lovanji, budu kulturna, vaspitana, da ih prihvati ova sredina i pita: „Ko je nadležan za to?“.

Bez dječjeg dodatka i prava na školovanje

-Kao stranac nemam nikakva prava, niti ih imaju moja djeca, koja već treba da idu u školu, što najveća nepravda. Njima je uskraćeno pravo na školovanje i pravo na dječiji dodatak, nemaju prava ni na šta, kao da su „vanzemaljci“, moje djece nigdje nema u crnogorskom sistemu. Nemaju ni pravo na zdravstveno osiguranje, mada nam u Domu zdravlja izlaze u susret kad god su djeca bolesna, ne prave pitanje oko pregleda, previjanja, ako treba. Hvala službi Hitne pomoći što nas je primila bez ikakvih dokumenata kad je trebalo da se interveniše, oni su dobri ljudi. To što nemam dokumenta krivi su MUP i Opština Kotor,

Vole ovu zemlju

– Ovdje nam je ognjište, tu smo stekli prijatelje, osnovali porodice, imamo svoj način života i volimo Crnu Goru, zato tražim dokumenta. Kad mogu izbjeglice koje su došle u Crnu Goru 1999. godine da imaju državljanstvo, kad može Kinez da dobije državljanstvo, zašto ne mogu ja, pita Bajram Ahmeti, tražeći odgovor od nadležnih.

/M.D.Popović/

Putnici s Costa kruzera pokušali prokrijumčariti rekordnu količinu kokaina

0
Putnici s Costa kruzera pokušali prokrijumčariti rekordnu količinu kokaina
costa-favolosa

Francuske vlasti uhitile su četiri osobe s kruzera Costa Favolosa koje su pokušale prokrijumčariti više od 100 kilograma kokaina iz Brazila. Riječ je o najvećoj količini kokaina ikad zaplijenjenoj na nekom kruzeru.

Sumnjivo ponašanje dvoje putnika tijekom pristajanja u luci Marseille 2. svibnja privuklo je pažnju francuskih vlasti. Obzirom da je luka poznato čvorište za krijumčarenje droge, vrši se provjera torbi putnika koji izlaze na obalu, izvijestio je francuski list La Provence.

Mladić i djevojka navodno su se ponašali kao par, no službenici su primijetili da sa sobom nose i veliki kufer, što je bilo čudno s obzirom na kratki ostanak u luci. Kada je par uočio da se prtljaga pregledava, navodno su se vratili na brod. Žena se kasnije vratila s malim ruksakom, a kada je došla do provjere, bacila je ruksak preko ograde u more, navodi The Maritime Executive.

Francuska policija u ruksaku je pronašla 8,4 kg kokaina, nakon čega su pretražili i kabinu putnice. No, to je bio tek početak: jer ova putnica nije bila jedina osoba na brodu kojoj je brazilski narko-kartel platio ‘putovanje’.

Policija je pretragom dviju kabina ispod kreveta pronašla kufer sa čak 86,4 kg kokaina, čime se ‘ulov’ popeo na 95 kilograma vrijednosti veće od 5 milijuna dolara. Ali, ni to nije sve!

Kada su uhitili prvi dvojac, policija je otkrila da je još dvoje krijumčara već s broda iznijelo neutvrđenu količinu kokaina u drugom kuferu. Drogu su ostavili u Airbnb apartmanu, no čini se da je droga već odnesena, pošto policija na lokaciji nije pronašla ništa. Dvojac je uhićen kad su se vratili na brod, a Costa Cruises u kratkom je priopćenju potvrdila uhićenja.

Kruzer Costa Favolosa od 114.400 bruto tona, u vlasništvu Costa Cruises, isplovio je na krstarenje iz Savone u Italiji, a nakon Marseillea, trebao je zaploviti prema Maroku. U Brazilu, odakle je prema prethodnom itineraru ovaj kruzer kapaciteta 4.800 putnika 14. travnja isplovio na transatlansko krstarenje dugo 18 dana, ukrcale su se četiri uhićene osobe. Po završetku krstarenja iz Brazila, četvorka u dobi od 26 do 31 godine je ostala na brodu i nastavila putovanje u sklopu novog itinerara. Nije poznato gdje su se trebali iskrcati.

Čini se da su transatlantska krstarenja iz Brazila u Europu na kraju sezone postala nova meta narkokartela. Prošle je godine u Valenciji, nakon putovanja iz Južne Amerike, na kruzeru MSC Seaside uhićeno 10 putnika s 54 kilograma kokaina. Ubrzo nakon toga, brazilska policija uhitila je šest putnika koji su se pokušali ukrcati na kruzer Costa Diadema u luci Santos, s 30 kilograma kokaina.

Grad Dubrovnik kažnjava ugostiteljske objekte s preglasnom glazbom

0
Grad Dubrovnik kažnjava ugostiteljske objekte s preglasnom glazbom
Dubrovnik 2022. – foto Boka News

Grad Dubrovnik će jednom ugostiteljskom objektu u povijesnoj jezgri zbog preglasne glazbe oduzeti javnu površinu na sedam dana, objavila je u utorak dubrovačka gradska uprava, a to je šesti takav slučaj od početka primjene odluke o buci u septembru 2022.

Osim oduzimanja javne površine, određena je i novčana kazna od 1327 eura za pravnu i 265 eura za odgovornu osobu. U slučaju ponovljenog prekršaja, ugostiteljskom objektu javna površina će se oduzeti na 30 dana, a nakon trećeg prekršaja oduzet će se trajno.

Riječ je o kršenju odluka o ugostiteljskoj djelatnosti i zakupu javnih površina u vezi s razinom buke.

„Gradski odsjek za komunalno redarstvo angažirao je ovlaštenog mjeritelja razine buke za ispitivanje razine buke na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti“, ističu iz Grada Dubrovnika.

Nadzor je proveden u subotu, 20. svibnja ispred pet ugostiteljskih objekata, a za jedan je utvrđena prekomjerna buka.

„Reproduciranjem glazbe putem elektroakustičnih uređaja prekoračena je dozvoljena jačina zvuka, odnosno na javnoj površine ispred ugostiteljskog objekta izmjerena je razina buke 73 decibela, a dozvoljena razina je 55 decibela“, navode iz Grada Dubrovnika.

Odluka o buci primjenjuje se od rujna 2022., kada je oduzimanjem javne površine i novčanim kaznama kažnjeno pet ugostiteljskih objekata. Nakon nedavnog zbora građana povijesne jezgre, odlučeno je kako će, žurnim izmjenama odluka, na javnim površinama unutar povijesne jezgre biti zabranjeno izvođenje glazbe na uređajima s pojačalima.

„Glazba će se moći reproducirati isključivo ‘unplugged’ glazbalima, čime će povijesna jezgra postati prva ‘unplugged’ zona. Svi zvučnici na fasadama će se ukloniti uz zabranu postavljanja novih“, najavili su iz Grada Dubrovnika.

Napominju kako je smanjeno emitiranje buke u povijesnoj jezgri “jedan od bitnih ciljeva Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, prvog dokumenta takve vrste u Republici Hrvatskoj, a čije se odredbe uvelike primjenjuju”.

KOTOR – CIM BAZAR- humanitarna prodaja umjetničkih radova crnogorskih umjetnika

0
KOTOR – CIM BAZAR- humanitarna prodaja umjetničkih radova crnogorskih umjetnika
CIM Bazar

Kreativni CIM Forum u Kotoru  je platforma koja predstavlja put u kreativnost u svim aspektima, poljima i sferama života, kao i stvaranje otvorenog dijaloga i podrške razvoju medija i kreativnih industrija.

Pored toga, odgovornost prema društvu je neizostavan segment CIM Foruma, te ove godine organizatori sa posebnim zadovoljstvom predstavljaju i CIM Bazar gdje će svoje umjetničke radove predstaviti i donirati poznati crnogorski umjetnici, a čitav prihod biti usmjeren u dobrotvorne svrhe.

Umjetničke slike, profesionalne fotografije, unikatne rukotvorine, autorske knjige, prirodna kozmetika,  dizajnerski modeli i mnogo različitih interesantnih i vrlo vrijednih radova i artikala biće dostupni od 25. do 28. maja na CIM Bazaru i to u periodu od 12 do 22 časova u JU Kulturni centar „Nikola Đurković“.

Umjetnici koji doniraju svoje radove su Sanja Matijević, Dragana Drašković, Dijana Lazović, Neda Jovanović, Krpena Lutka- Podgorica, Marija Stanković, Ranko Maraš, Milena Đergović, Marija Radusinović, Anđela Maslinovo drvo, Anđela Radulović, Miloš Radulović, Tanja Ivanović, Branko Boroje, Vidak Radmilović Dado, Stevan Kordić, Eleonora Apollonio i Iva Radović.

CIM Bazar na ovom forumu je organizovan uz podršku partnera VISA i NLB Banka. Prikupljeni prihod usmjeriće se za JU Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ Kotor, za podršku kreativnoj sekciji koja izrađuje Kotorsku čipku.

Budimo humani i zablistajmo zajednom – Vidimo se u Kotoru! 

Ruski partizani izvode brojne diverzantske upade iz Ukrajine na ruski teritorij

0
Ruski partizani izvode brojne diverzantske upade iz Ukrajine na ruski teritorij
U Bahmutu intenzitet borbi pao
Foto: Ukrainian Armed Forces / Handout via REUTERS

Rusi su potvrdili da su suočeni s brojnim diverzantskim upadima iz Ukrajine na ruski teritorij, u pograničnoj Belgorodskoj oblasti. I dok službeni Kijev tvrdi da s prekograničnim napadima nema ništa, doznalo se da iza njih stoje, kako ih mnogi nazivaju, ruski partizani.

Kremlj: Napad kod Belgoroda razlog za nastavak operacije protiv Ukrajine

Kremlj je napad na graničnu rusku regiju Belgorod predstavio kao dokaz potrebe nastavka rata protiv Ukrajine.

– Ovo još jednom potvrđuje da ukrajinski borci nastavljaju svoju aktivnost protiv naše države, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfax u utorak.

Zbog toga je potrebno rusko djelovanje. Ti napori će se nastaviti, kao i specijalna vojna operacija kako bi se u budućnosti spriječili takvi prodori, nastavio je Peskov.

U ponedjeljak je skupina vojnika koji su se predstavili kao ruska opozicija napali okrug Grajvoron u regiji Belgorod, tik uz granicu s Ukrajinom. Moskva tvrdi da je riječ o Ukrajincima, što Kijev odbacuje. Rusija tvrdi i da je napad gotov te da je eliminirala neprijatelja, dok druga strana tvrdi da oni još traju.

Lokalne vlasti prenose kako je ubijeno najmanje osmero civila, a devet sela je evakuirano, prenosi agencija dpa.

Napad je stvorio veliku zabrinutost, rekao je Peskov, dodavši da ruski predsjednik Vladimir Putin zbog toga ipak neće sazvati specijalnu sjednicu Nacionalnog sigurnosnog vijeća.

Glasnogovornik Kremlja nije dao detalje o broju napadača, kazavši kako će to u narednom vremenu biti pitanje za sigurnosne agencije.

Rusija tvrdi da je likvidirala borce koji su ušli iz Ukrajine

Rusija je u utorak rekla da je “uništila” skupinu koja je dan ranije napala rusku oblast Bjelgorod iz Ukrajine, što je najveći upad na ruski teritorij od početka ruske ofenzive na susjednu Ukrajinu.

– U protuterorističkoj operaciji, uz pomoć zračnih snaga i topništva te djelovanja postrojba za zaštitu granice Zapadnog vojnog okruga, nacionalističke (ukrajinske) formacije su zaustavljene i uništene, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva obrane.

– Preostali nacionalisti su potisnuti na ukrajinski teritorij, gdje su nastavljeni zračni udari (…) sve do njihove potpune likvidacije, dodalo je ministarstvo, rekavši da je ubijeno “više od 70 ukrajinskih terorista”.

Ovu informaciju zasad nije moguće neovisno provjeriti.

Ministarstvo, po običaju, nije navelo broj žrtava u svojim redovima ni štete koju su napadači prouzročili u ovom napadu, najvećem takvom na ruskom teritoriju.

Rusija optužuje Ukrajinu da stoji iza ovog prekograničnog napada, što Kijev niječe, rekavši da su ga izveli ruski borci koji se protive ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Odgovornost za napad je na Telegramovu kanalu preuzela skupina koja se predstavlja kao “Legija ruske slobode” u kojoj su borci koji se bore na ukrajinskoj strani, a već je ranije tvrdila da stoji iza sličnih napada na istom području.

U operaciji je sudjelovala još jedna slična skupina pod nazivom “Ruski dragovoljački korpus”.

Treći festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“

0
Treći festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“
Knjiga pod feral

Treći festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“ počeće u četvrtak, 25. maja na Pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi. Festival će u 20.30h otvoriti predsjednica Savjeta JU Narodna biblioteka Budve Marija Majkić, a potom će nam se predstaviti troje autora: pjesnik i publicista iz Bijelog Polja, upravnik gradske biblioteke Edin Smailović,  pjesnikinja,  urednica časopisa za književnost „Savremenost“ i direktorica gradske biblioteke u Skoplju  Snežana Stojčevskaka i pjesnik i kantautor Nenad Marić – Kralj Čačka, koji će održti i solo koncert.

Druge festivalske večeri, u petak, 26. maja sa početkom u 20.30h predstaviće nam se pisac, režiser, scenarista, muzičar i vizuelni umjetnik iz Nikšića – Vladimir Kosić, a nakon njega ugostićemo pjesnikinju i članicu alternativne rok grupe „Autopark“ iz Beograda – Ognjenku Lakićević.

Sljedeće večeri, u petak u isto vrijeme o književnosti ćemo razgovarati sa Adnanom Repešom iz Mostara, autorom dvije zbirke priča i romana „Svojta“ a potom sa muzičarem i piscem Markom Šelićem – Marčelom iz Beograda, autorom tri romana i dvije zbirke priča; snimio do sada 6 samostalnih albuma.

Završne večeri III festivala regionalnih pisaca „Knjiga pod feral“, u nedjelju, 28.maja u 20.30h na trgu ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu Budve predstaviće nam se pjesnik, romansijer, pripovjedač, esejista Laslo Blašković iz Novog Sada, a potom će nas obradovati muzičar i pjesnik, osnivač dubrovačke grupe „Silente“ – Sanin Karamehmedović čiju ćemo prvu zbirku poezije „Terca na tišinu“ predstaviti, a potom će akustično nastupiti Tibor Karamehmedović koji, zajedno sa Saninom, autorski skupa potpisuje sve pjesme benda „Silente“. Njihovim nastupom okončaćemo ovogodišnji festival „Knjiga pod feral“.

Moderatori programa biće urednik Festivala Đorđe V. Gregović i Stanka Stanojević. Festival je podržala Turistička organizacija opštine Budva.

Edin Smailović rođen je u Bijelom Polju gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studije istorije završio je u Sarajevu. Piše poeziju i prozu. Do sada objavio zbirku priča “Omča” i zbirke poezije “Prolaznost” i “Paradox Mortem”. Učestvovao na književnim festivalima u Crnoj Gori i regionu. Piše kolumne za Al Jazzera Balkans i Pobjedu. Istinski vjeruje u ravnopravnost polova i da će nauka pobijediti ubrzo većinu bolesti i omogućiti nam da živimo u prosjeku po 150 godina i da su mala kuća sa dvorištem, smokvom, pogledom na more i tišina ovozemaljska verzija raja. Od 2007. godine radi u biblioteci u Bijelom Polju.

Snežana Stojčevska je rođena 1980. godine u Skopju. Diplomirala je na Institutu za Pedagogiju pri Filozofskom fakultetu u Skoplju. Stojčevska je direktor gradske biblioteke „Braka Miladinovci“ – Skoplje. Godine 2012. je objavila prvu poetsku knjigu „Шеќер по подот“ (Šećer po podu) u izdanju ILI ILI, kao dio edicije Rusalke, u kojoj se javlja kao urednik. „Под нулата“ (Pod nulom) je njeno drugo djelo, za koje je dobila nagradu „Beli Mugri “ za 2013. godinu, koju dodjeljuje Dom kulture Kočo Racin, Skoplje. Treću poetsku knjigu „Модри фантазии“ (Modre fantazije), u izdanju izdavačke kuće Templum, objavljuje 2015. godine a 2017. „Треба да е лесно“ (Trebalo bi biti lako), u izdanju izdavačke kuće Antolog i 2019.  „Ќе се завијам во песни“ (Odjenut ću se u pjesme) MI-AN. Njena najnovija poetska knjiga „Празно место“ (Prazno mjesto) izašla je 2022. godine.

Zastupljena je u nekoliko antologija mlade makedonske poezije. Nastupala je na nekoliko poetskih festivala u domovini i inostranstvu. Uređuje Savremenost, časopis za književnost.  U 2018. postala je dio evropske pjesničke i festivalske platforme Versopolis.

Nenad Marić – Kralj Čačka rođen u Čačku 1979. Punu stvaralačku afirmaciju doživio je u Beogradu, gdje se preselio sa početkom studiranja. Diplomirao je slikarstvo 2006. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Od 2001. bavi se kantautorskim radom, a od 2004. u javnosti se pojavljuje pod pseudonimom Kralj Čačka. Do sada je održao nekoliko izložbi svojih slikarskih radova. U novembru 2014. godine objavljuje prvi singl za pjesmu „Moj avatar“ a početkom 2016. drugi singl za pjesmu „Deda Mraz je švorc“. Za izdavačku kuću Lom objavio je i zbirku poezije „Na margini“ (2016), a zatim i debitantski album „Zemlja snova“. Godine 2017. dobio je nagradu „Strune od svetla“, koja se dodjeljuje za poseban doprinos afirmaciji pjesničke riječi u rok i bluz muzici. Drugi muzički album „Spusti svetlost na put“ (2018) izabran je za „Album godine 2018.“ od strane slušalaca Radio Beograda 202. U saradnji sa Radio Teatrom iz Zagreba 2020. godine učestvuje u radu na radio drami „Soundtrack za film koji nije snimljen“, a 2021. radi na songovima za predstavu „Halo, halo, ovdje Radio Zagreb“.

Zajedno sa bratom Markom Marićem koautor je muzike za film „Poslednji povratak Kaktus Bate“, izdanje  2020. godine, film „Realna priča“i seriju „Mama i tata se igraju rata“. Krajem 2022. godine objavljuje singl za pjesmu „Zemlja nije moj dom“.

DIREKTORICA

Mila Baljević

Careviću rok od sedam dana za uklanjanje deponovanog materijala i saniranje lokacije

0

Video čitalac Boka News-a

Kamioni kompanije Carinvest, vlasnika bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića, deponovali su stari asfalt u blizini tvrđave Goražde, na teritoriji Opštine Kotor, zbog čega je po prijavi građana reagovala nadležna Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor.

Pomoćnik načelnika Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor Miro Anđelić, saopštio nam je da je izdat nalog odgovornom licu firme Carinvest da deponovani materijal ukloni u roku od sedam dana.

– Službi za inspekcijske poslove je 22. maja oko 12 časova i 5 minuta prijavljeno da se na teritorijalnom dijelu oko tvrđave Goražda vrši odlaganje starog asfalta od strane firme Carinvest Kotor. Nadležni komunalni inspektor je po registrovanoj prijavi izašao na lice mjesta i u momentu inspekcijske kontrole je konstatovao da je na teritorajnom dijelu neposredno u blizini, odnosno ispod tvrđave Goražda odložena veća količina starog asfalta. U momentu kontrole na licu mjesta nije zatečena mehanizacija. Odloženo je oko 100 do 150 kubika starog asfalta – kazao je Anđelić.

Daljom inspekcijskom kontrolom, a na osnovu dostavljenih informacija od građana utvrđeno je da je navedeni materijal deponovala firma Carinvest iz Kotora.

– Odgovorno lice u firmi je pozvano od strane inspektora i upoznato o sprovođenju inspekcijskog nadzora, preduzete su upravne mjere i radnje, kako bi se ova nepravilnost u što kraćem roku otklonila i ispravila.Izdat je nalog odgovornom licu da se deponovani materijal u roku od sedam dana ukloni, a odgovorno lice u firmi će biti prekršajno sankcionisano – kazao je Anđelić.

Po zakonu o komunalnim djelatnostima i zakonu o upravljanju otpadom kazne se kreću od 500 eura do 1.500 eura.

– Mi pokrećemo prekršajni postupak, a Sud za prekršaje će dalje odlučivati – kazao je Anđelić.

Careviću rok od sedam dana za uklanjanje deponovanog materijala i saniranje lokacije
Goražda – foto čitalac Boka News-a

Uz tvrđave na Vrmcu, Trojicama i Grabovcu, Goražda je činila “kičmu” lovćenske odbrambene zone Austrougarske imperije. U epohi tokom kojeg je pripadala njenim graditeljima, imala je glavnu namjenu da brani bočni prolaz koji vodi u Kotor.

Građena je fazno a oblik koji ima danas dobila je 1907. godine. Utvrđenje je zidano na već postojećoj fortifikacionoj strukturi na toj lokaciji u periodu između 1884-86. godine, nakon čega je u manjoj mjeri dograđivano.

Novinari iz Izraela u posjeti Boki Kotorskoj – cilj je animirati izraelske turiste

0
Novinari iz Izraela u posjeti Boki Kotorskoj – cilj je animirati izraelske turiste
Boka Kotorska – foto TO Kotor

Turističke organizacije gradova Boke Kotorske su tokom protekle sedmice realizovale studijsko putovanje novinara iz Izraela. Riječ je o urednicima pet renomiranim medijskih kuća među kojima su  najčitaniji dnevni list „Israel Today“ , kao i najpopularniji web portal u državi „Walla“.

Studijska posjeta novinara, koja je dogovorena na ovogodišnjem sajmu turizma u Tel Avivu, realizovana je prvim letom kompanije SunDor International Airlines.

Naime pomenuta aviokompanija, inače filijala nacionalnog avio prevoznika El Al, 18. maja je započela redovnu avio liniju na relaciji Tivat – Tel Aviv koja će saobraćati dva puta sedmično. Tim povodom, grupi novinara se priključio i gospodin Gal Gershon, izvršni direktor SunDor International Airlines, čija je namjera bila da se upozna sa novim tržištem.

Foto TO Kotor

Tokom četvorodnevne posjete novinari su imali priliku da se upoznaju kako sa tradicionalnim tako i sa luksuznim elementima turističke ponude našeg regiona. Vrlo bogat itinerer omogućio je gostima da prikupe materijal i steknu inspiraciju za kreiranje tekstova i priča koje će biti objavljivane u narednih dva mjeseca. Cilj je animirati izraelske turiste koji se svrstavaju među najplatežnije turiste svijeta, a uz Amerikance i Njemce čine najveće svjetske putnike.

Turističke organizacije Herceg Novog, Kotora i Tivta se zahvaljuju svim predstavnicima lokalne privrede koji su učestvovali u realizaciji studijske posjete.

Osnovan Triatlon klub Tivat

0
Osnovan Triatlon klub Tivat
triatlon-klub-tivat

Grupa entuzijasta na čelu sa Kristijanom Sindikom, prekaljenim triatloncem, odlučila je da ponovo osnuje Triatlon klub Tivat, koji je postojao prije više od 10 godina, ali je zbog neaktivnosti ugašen.

“Tivat kao grad u kojem je prije 11 godina održan prvi triatlon u Crnoj Gori, te kao grad koji je domaćin najvećeg sportskog dogadaja u Crnoj Gori Bokeškog Maratona, zaslužuje da ima Triatlon klub. Među osnivačima kluba su osnivači i organizatori oba ta događaja. Cilj nam je da promovišemo zdrave stilove života, da razvijamo bazične sportove – trčanje, plivanje, biciklizam, da organizujemo različite sportske događaje i takmičenja, te da osiguramo budućnost Bokeškog Maratona koji je već postao ozbiljan sportsko-turistički brend prepoznat u regionu” saopšteno je nakon osnivačke Skupštine iz kluba.

Osnivačka skupština TKT

Za predsjednicu kluba izabrana je Aleksandra Tot, dok Upravni odbor uz nju čine još Kristijan Sindik i Vladimir Kilibarda.

Za predsjednika Skupštine kluba izabran je Goran Božović, potpredsjednika Miodrag Vuksanović, a članovi Skupštine su još Ivan Lučić, Srećko Elkaz i Dragan Babić.

Sekretar kluba je Žarko Popović. Dodatne informacije no učlanjivanju možete dobiti na broj telefona 067066352.

Trajekti za 17 dana prihodovali 292 hiljade eura

0
Trajekti za 17 dana prihodovali 292 hiljade eura
Trajekt – Morsko dobro

Crna Gora je za 17 dana naplate prevoza trajektima prihodovala 292,26 hiljada EUR, što je znatno više od ukupnog godišnjeg prihoda koji je do sada ostvarivan, saopštio je premijer Dritan Abazović.

“Država je od trajekta od 5. maja prihodovala nevjerovatnih 292,26 hiljada EUR, što je znatno više nego što je do sada bio godišnji prihod (nešto više od 200 hiljada), a prošlo je svega 17 dana od početka naplate“, naveo je Abazović na svom Twitter nalogu.

One je kazao da očekuje da se brzo dođe do cifre koja će označiti otplatu prvog trajekta u vlasništvu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i da će do kraja glavne turističke sezone biti isplaćen značajan dio kompletne flote.

„Ovako se brani javni interes, uvećava državna imovina i distribuira pravda“, poručio je Abazović.

Morsko dobro je početkom februara, odlukom Vlade, preuzelo od kompanije Pomorski saobraćaj organizaciju i održavanje trajektnog prevoza putnika i vozila na liniji Kamenari – Lepetane.

Prevoz na liniji Kamenari – Lepetane do maja je organizovan sa samo dva trajekta – Vasilije i Trideseti avgust, čiji je ukupni kapacitet 60 automobila. Morsko dobro je 4. maja uzelo u zakup trajekt Igalo kompanije Pomorski saobraćaj, nakon čega je poćela i naplata prevoza.