Kotor – koncert Gibonnija za otvaranje glavne turističke sezone

0
Kotor – koncert Gibonnija za otvaranje glavne turističke sezone
Gibonni

Glavna turistička i ljetnja sezona brojnih kulturnih dešavanja u Kotoru biće otvorena koncertom jedne od najvećih regionalnih zvijezda-Gibonnija.

U petak, 2.juna na glavnom gradskom trgu program počinje u 20 sati, kao predgrupa nastupiće Ansambl Toć, a zatim Gibonni.

TO Kotor i Opština Kotor su suorganizatori ovog koncerta, uz podršku generalnog sponzora Hyatt Regency Kotor Bay Resorta koji će biti svečano otvoren 1. Juna, a ujedno je i prvi Hyatt-ov hotel u Crnoj Gori.

Kada kažemo ljeto, asocijacije su brojne, a mi se radujemo svakoj od njih. Pozivamo vas da uz Gibonnija i zvuke njegovih dobro poznatih hitova, uz koje se nerijetko pusti glas ma gdje god bili, poželimo dobrodošlicu svemu što za nas znači ljeto, poručuju iz TO Kotor.

I ove godine, oživjećemo kotorske trgove, gradski park i ići onim putevima kojima se rijeđe ide, a sa kojih se pružaju najljepši pogledi na grad; a sve zahvaljujući Kotorskom abrumu za dušu i tijelo koji će trajati od 20.juna do 15.septembra.

10. juna u Risnu održaće se manifestacija pod nazivom “Risanski makaruli”, i to po četrnaesti put. Organizator je nevladino udruženje Organizacija Žena Risan, koja kao organizacija postoji od 2009.godine. Cilj ove manifestacije jeste promocija Risna i njegovih običaja, s akcentom na očuvanje starih risanskih tradicionalnih jela, a posebno sukanih makarula na igli, jela bez kojeg se u Risnu nekada nije mogla zamisliti nijedna slavska ili praznična trpeza. Želja organizatora je da se okupi i uključi što veći broj mještana i sugrađana, a svi su dobrodošli!

Kotor – foto Boka News

U crkvi Sv. Mihaila u Dobroti, od 15.juna do 15.septembra biće izložena etno zbirka porodice Radimiri. Ova zbirka nastala je kao plod dugogodišnjeg sakupljanja predmeta, naročito nakon zemljotresa 1979.godine.  Zbirka se može podjeliti u nekoliko tematskih cjelina a obuhvata sve predmete koji su bili u svakodnevnoj upotrebi u skoro svakoj građanskoj porodici Boke Kotorske. Valorizacija kulturnih vrijednosti kulturnih dobara ove zbirke odobrena je od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.

Trećeg vikenda juna, u Kotoru nas očekuje svojevrsni gastro spektakl pod nazivom “Gastro Weekend” a u organizaciji M2Communications Montenegro. Po prvi put, od 16-18. Juna gradski park postaće gastro scena grada Kotora, i mjesto spajanja brojnih gastronoma, nudeći priliku lokalnom stanovništvu, turistima, hedonistima i kuvarima da uživaju u ukusima tradicije, ali i modernim obrtima i internacionalnim specijalitetima, poručuju iz TO Kotor.

Morsko dobro kupuje šest trajekata sa rezervnim djelovima i opremom – Vrijednost tendera 8,1 mil eur-a

0
Morsko dobro kupuje šest trajekata sa rezervnim djelovima i opremom – Vrijednost tendera 8,1 mil eur-a
Trajekt 30 avgust – foto Roko Stjepčević – Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je tender za nabavku šest trajekata za prevoz putnika na liniji Kamenari Lepetane. Kako je naznačeno, nabavljaju se trajekti sa rezervnim djelovima i pratećom opremom.

Vrijednost nabake je 6,7 mil EUR bez, odnosno oko 8,1 mil EUR sa uračunatim PDV-om.

Tender je podijeljen po pratijama, pa je je za trajekt tip jedan opredijeljeno 110.000 EUR, za tip 2 140.000 EUR, tip tri 150.000 EUR, dok je za trajekt tip 4 Morsko dobro opredijelilo 900.000 EUR.

Za još dva trajekta kompanija je opredijelila 2,8, odnosno 1,7 mil EUR, dok je za rezervne djelove i opremu izdvojeno 910.600 EUR.

U tenderu stoji da je za prvih pet trajekata rok dostave jul ove godine, dok je za poslednje plovilo i rezervne djelove i opremu rok 1. mart 2024. godine.

Tender je otvoren 15 dana, odnosno do 15. juna, što je krajnji rok za dostavljanje ponuda.

Iz Morskog dobra su skraćenje roka obrazložili ljetnjom sezonom.

– Trenutno na liniji Kamenari – Lepetane saobraćaju tri trajekta koji, za sada, obezbjeđuju nesmetan protok vozila i putnika, bez većih kolona i zastoja na trajektnim prilazima. Međutim, s obzirom da je na pragu ljetnja turistička sezona i da je broj vozila koji koriste ovu trajektnu liniju konstantno u porastu, a uzimajući u obzir i da zakup jednog trajekta ističe početkom mjeseca juna, kapaciteti postojećih trajekta ubrzo neće biti dovoljni da obezbijede nesmetano odvijanje saobraćaja – naveli su iz kompanije.
U cilju obezbjeđivanja kontinuiranog i nesmetanog prevoza vozila i putnika na relaciji Kamenari – Lepetane u ljetnjoj turističkoj sezoni, što je od izuzetnog značaja na nivou cijele države, neophodno je obezbijediti dodatne trajekte, odgovarajućih kapaciteta.
– Shodno ukazanim potrebama za obezbjeđivanjem dodatnih kapaciteta, odnosno trajekata, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pokreće otvoreni postupak javne nabavke u skladu sa članom 54 stav 4 ZJN i određuje kraći rok za podnošenje ponuda (ne kraći od 15 dana) od dana objavljivanja tenderske dokumentacije – navedeno je u pozivu.
Razlozi za skraćenje roka uslovljeni su, kao što je to i naznačeno, ljetnjom turističkom sezonom koja je na pragu, a od koje i privreda i država imaju velika očekivanja u pogledu ostvarenja posjete turista, zbog čega je neophodno obezbijediti i pružiti adekvatnu uslugu pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetane.

Poljski turisti spašeni, u akciji učestvovao i vojni helikopter

0
Poljski turisti spašeni, u akciji učestvovao i vojni helikopter
Akcija spašavanja turisa

Akcija spašavanja poljskih turista sa brda iznad kotorskog naselja Ljuta jutros je uspješno okončana uz pomoć helikoptera Vojske Crne Gore.

Vatrogasna jedinica Kotor objavila je sinoć da tragaju za troje poljskih državljana u rejonu iznad mjesta Ljuta.

“Zahvaljujemo se posadi helikoptera na brzo izvedenoj akciji, kao i pripadnicima ZHMP i bolnice Kotor. U akciji spašavanja učestvovali su vatrogasci Perasta i Kotora. Nadamo se da će se nakon upotrebe vojnih resursa napokon krenuti u riješavanje ovog za nas vatrogasce izuzetno velikog problema”, saopštila je Služba zaštite i spašavaja Kotor.

Prvi na svijetu: Isporučen prvi kontejnerski brod s pogonom na amonijak

0
Prvi na svijetu: Isporučen prvi kontejnerski brod s pogonom na amonijak
Brod na amonijak Foto: Qingdao Shipyard / Offshore Energy

Prvi kontejnerski brod na svijetu s pogonom na amonijak, CMA CGM Masai Mara, slavi dvije velike prekretnice. Naime, unatoč uobičajenoj tradiciji brodogradnje, ovaj brod je kršten na posebnoj ceremoniji koju je 27. aprila organizirao kineski brodograditelj Qingdao Shipyard. Službeno je isporučen 23. maja.

Brod od 5.900 TEU izgrađen je za belgijskog brodovlasnika CMB, a brodom će upravljati najveći francuski brodar CMA CGM, javlja Offshore Energy.

CMA CGM Masai Mara dug je 240 metara, širok 42,8 metara, a može prevoziti i do 1.150 rashladnih kontejnera. Napredne značajke broda uključuju visoku razinu automatizacije i inovativni dual fuel pogonski sustav na amonijak i dizel. Iz brodogradilišta kažu da brod ima malu potrošnju energije te da konstrukcijske karakteristike omogućuju usklađenost sa svim najnovijim propisima Međunarodne pomorske organizacije.

Brod pripada novoj generaciji kontejnerskih brodova srednje veličine optimiziranih za regionalni kontejnerski prijevoz, a može se koristiti na različitim globalnim rutama, osim polarnih, čime je omogućena fleksibilnost.

Ceremonija krštenja također je poslužila kao prilika za porinuće sestrinskog broda, CV5900-02 koji će dobiti ime CMA CGM Khao Sok.

Ova dva broda dio su ugovora od ukupno šest brodova.

Brodogradilište Qingdao nedavno je potpisalo značajan ugovor s renomiranim brodovlasnikom Norwegian Seatankers Group. Dogovorili su izgradnju 4+4 broda za rasuti teret od 82.000 DWT.

CMB je zagovornik alternativnih goriva kao što su vodik i amonijak. Podružnica tvrtke Bocimar, u suradnji s tvrtkom WinGD, u Kini gradi do devet Newcastlemaxa s pogonom na amonijak.

CSSC Qingdao Beihai Shipbuilding je ranije ove godine pokrenuo izgradnju CMB-ovog broda za rasuti teret od 210.000 dwt s mogućnosti pogona na amonijak. Osim toga, CMB i japanski brodograditelj Tsuneishi zajednički ulažu u razvoj tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem na vodik (H2ICE) za japansko industrijsko i brodarsko tržište.

Rusija evakuira djecu s područja uz granicu s Ukrajinom

0
Rusija evakuira djecu s područja uz granicu s Ukrajinom
Ukrajina Rusija konflikt – foto EPA

Rusija je počela evakuirati djecu iz mjesta blizu granice s Ukrajinom koja su zadnjih dana pod jakom topničkom vatrom, pošto je Kremlj ocijenio da je situacija “alarmantna”.

Napadi su zaredali na ruskom tlu zadnjih sedmica, a vrhunac je bio u utorak kada je dronovima napadnuta Moskva, nakon prošlotjednog spektakularnog upada ukrajinskih snaga u Bjelgorodsku oblast, uz ukrajinsku granicu.

Ruske snage, koje od februara 2022. vode ofenzivu na Ukrajinu, izvele su pak ovog tjedna nekoliko kampanja masovnih udara na glavni grad Kijev raketama i bespilotnim letjelicama s eksplozivom.

U srijedu je guverner Bjelgoroda objavio početak evakuacije djece iz dvaju naselja u okolici pod jakom topničkom i minobacačkom paljbom.

– Danas će prva skupina tristotinjak djece biti otpravljena u Voronjež, oko 250 km sjeveroistočno od Bjelgoroda, dalje od ukrajinske granice, rekao je Vjačeslav Gladkov.

– Više od 1.000 djece evakuirat će se u druge oblasti idućih dana, dodao je.

Odluka je donesena zbog “pogoršanja” situacije u toj oblasti na koju je samo u utorak palo oko 260 topničkih i minobacačkih granata, rekao je Gladkov.

– Doista smo zabrinuti zbog ovakve situacije. Bombardiranje civilnih meta se nastavlja u Belgorodu, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmtirij Peskov.

– Nismo čuli nijednu riječ osude sa Zapada, rekao je.

– Situacija je doista alarmantna. Poduzimamo mjere, dodao je kratko, ne obrazlažući.

Agencija naredne sedmice o otvaranju Terminala 2 na tivatskom aerodromu

0
Agencija naredne sedmice o otvaranju Terminala 2 na tivatskom aerodromu
Aerodrom Tivat / foto Boka News

Agencija za civilno vazduhoplovstvo odgovoriće početkom naredne sedmice na zahtjev Aerodroma Crne Gore za otvaranje Terminala 2 na tivatskom aerodromu.

Prethodno su Aerodromi Crne Gore uputili Agenciji za civilno vazduhoplovstvo zahtjev za izdavanje saglasnosti za stavljanje u funkciju Terminala 2 na Aerodromu Tivat, koji se 2019. godine koristio za opsluživanje odlaznih letova, prenosi portal RTCG.

“Imajući u vidu najave za ovu ljetnju sezonu, iako je riječ o terminalu koji je predviđen samo za odlazne letove, stavljanje u funkciju bi smanjilo opterećenje glavne terminalne zgrade”, saopšteno je portalu RTCG iz Aerodroma Crne Gore.

Iz Agencije su kazali da su inspekcijom koja je izvršena u maju utvrđeni određeni nedostaci, čije je otklanjanje neophodno prije davanja saglasnosti za otvaranje prolaza u Terminalu 2.

“Operator Aerodroma je obavijestio Agenciju da su ovi nedostaci u međuvremenu otklonjeni, što će biti predmet ponovne verifikacije od inspektora Agencije”, saopšteno je portalu RTCG iz Agencije.

Oni su naveli da će nakon ponovnog nadzora koji će biti realizovan u narednim danima s ciljem verifikacije da li su ranije utvrđeni nedostaci otklonjeni i nakon završenog procesa odobravanja izmjena programa bezbjednosti Aerodroma Tivat, Agencija odlučiti o ovom zahtjevu.

Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 28. maja opslužili preko 655 hiljada putnika.

“To je deset odsto više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. godine”, kazali su iz Aerodroma Crne Gore.

Oni su ocijenili da ta kompanija radi u punom kapacitetu, te da raduje povećanje broja letova ka Baltiku.

“Posebno nas ohrabruje otvaranje novih linija u Tivtu, a to je, za sada Beč, dok su u najavi već ovih dana Kuvajt Siti (Kuvajt) i Taškent (Uzbekistan) kao i Rijad. Dakle, uz naše tradicionalne goste iz Zapade Evrope i povećanje broja letova ka Baltiku, posebno mjesto svakako zauzima Bliski istok”, kazali su iz te kompanije.

Preko crnogorskih aerodroma, kako se dodaje, u ključnim mjesecima ljetnje sezone, bićemo povezani direktnim avio linijama sa nizom država tog regiona kao što su Saudijska Arabija, Izrael, Egipat, Dubai, Kuvajt, Kazahstan i Uzbekistan.

UfM poziva na hitnu akciju zbog plastičnog otpada na Mediteranu

0
UfM poziva na hitnu akciju zbog plastičnog otpada na Mediteranu
Mediteran

Kao poluzatvoreno more i svjetska turistička destinacija, Mediteran je posebno osjetljiv na plastiku, koja prijeti mediteranskim vrstama, ekosustavima i ljudskom zdravlju.


UfM (Union for the Mediterranean) poduzima poteze kako bi te izazove pretvorio u rješenja, podržavajući projekte na terenu koji identificiraju žarišta curenja plastike i pružaju znanstvene dokaze i preporuke kreatorima politika, kao i angažiranjem dionika za razvoj rješenja za curenje plastike i smanjenje upotrebe.

Projekt TouMaLi koji je nedavno podržao UfM, razvija sustave održivog gospodarenja otpadom u sektoru turizma u Maroku, Tunisu i Egiptu.

Projekt Plastic Busters prikuplja i analizira plastični otpad u Sredozemlju, s naglaskom na zaštićena morska područja i ugrožene vrste.

Mediteran preplavljen plastičnim otpadom

Dok svijet slavi Dan zaštite okoliša 5. juna, UfM poziva sve članove na hitnu akciju, kako bi se zaštitio osjetljivi ekosustav Mediterana.

Procjenjuje se da je Sredozemno more, koje sadrži jedan posto svjetskih voda, ali koncentrira sedam posto sve globalne mikroplastike, onečišćeno s čak 570.000 tona plastičnog otpada godišnje!

To je jednako težini više od 50 Eiffelovih tornjeva plastičnog otpada koji se svake godine baci u naše more. Predviđa se da će se godišnje curenje plastike učetverostručiti do 2050., prema uobičajenom scenariju.

Razmjeri problema zahtijevaju hitne obveze i radnje na regionalnoj razini, od izvora do mora, kako bi se postiglo potrebno dugoročno smanjenje otpada proizvedenog na kopnu.

U posljednjih nekoliko dana, UfM je podržao projekt TouMaLi, koji pridonosi smanjenju tokova otpada u more uzrokovanih turizmom, istovremeno promičući rješenja kružnog gospodarstva kao što je smanjenje i ponovna uporaba neizbježnog otpada u Maroku, Tunisu i Egiptu.

Plastic Busters

Projekt koji podržava UfM, Plastic Busters, aktivan je od 2013. i ima za cilj unaprijediti znanje o podrijetlu morske plastike kako bi se predložile političke preporuke zemljama UfM-a, uz podizanje svijesti među civilnim društvom.

Projekt naglašava potrebu hitnog rješavanja plastike za jednokratnu upotrebu, koja predstavlja osam od deset plastičnih ostataka pronađenih u Sredozemlju.

Plastika

Analizirana su četiri zaštićena morska područja u Sredozemlju i 40 vrsta, pronalazeći tragove tih otpadaka ne samo na površini i morskom dnu, već i u probavnom sustavu mnogih vodenih organizama, od vrsta morskih kornjača do kitova i mekušaca.

Također, projekt je stvorio digitalnu platformu za razmjenu podataka o morskom otpadu diljem Sredozemlja. Obučila je 250 stručnjaka i pojedinaca za upravljanje morskim otpadom, uključujući 30 opština u mrežu obalnih gradova protiv morskog otpada.

Objavio je i izvješća s političkim preporukama i dobrim primjerima za poboljšanje gospodarenja i upravljanja morskim otpadom.

Tretačno je 50 organizacija civilnog društva uključeno u akcije čišćenja plaža.

Glavni tajnik UfM-a, Nasser Kamel, naglašava da će borba protiv onečišćenja plastikom biti u središtu političke agende u regiji jer ”ubija vodene divlje životinje, oštećuje prirodne sustave i zagađuje morske prehrambene lance. Budući da je Sredozemlje zatvoreno more, svaki utjecaj na okoliš na sjeveru ima posljedice za jug i obrnuto.

UfM čvrsto vjeruje da se učinkovito smanjenje morskog otpada u Sredozemlju može postići samo zajedničkim naporima i suradnjom između svih mediteranskih zemalja i civilnog društva”.

Zamjenik glavnog tajnika UfM-a za vodu, okoliš i plavu ekonomiju, Almotaz Abadi, izjavio je:

”UfM djeluje na tri razine u borbi protiv plastičnog otpada i zaštiti Mediterana. Prvo, kao politička platforma kroz svoje države članice, koje su 2021. usvojile dvije ambiciozne ministarske Deklaracije o zaštiti okoliša i klimi te o održivom plavom gospodarstvu.

Drugo, promicanjem mediteranskog političkog dijaloga za usklađivanje i jačanje ekoloških propisa i djelovanja.

I treće, uspostavljanjem operativnih partnerstava, kao i podržavanjem i pružanjem tehničke pomoći regionalnim projektima kao što su inicijativa Plastic Busters, ili projekt TouMali.

Okvir politike UfM-a

Države članice Unije za Sredozemlje usvojile su ambicioznu Ministarsku deklaraciju o okolišu i klimatskim mjerama u listopadu 2021., pozivajući na poseban, strukturiran mehanizam koordinacije i praćenja među inicijativama, programima i projektima koji se vode na regionalnoj razini.

Cilj je stvoriti političku i operativnu konvergenciju i maksimizirati rezultate kroz Agendu Unije za Mediteran 2030 prema zelenijem Mediteranu i Klimatsku akcijsku kartu Unije za Mediteran.

UfM je, putem svog statusa promatrača u Ujedinjenim narodima, aktivno sudjelovao na drugoj sjednici Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC-2), kojem je Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš u veljači 2022. dala mandat da razvije međunarodni pravno obvezujući instrument o onečišćenju plastikom, uključujući u morskom okolišu.

Sjednica je održana od 29. maja do 2. juna 2023. u Parizu, u Francuskoj”.

UfM, zajedno s partnerskim zemljama poput Egipta, Jordana, Maroka i međunarodnim financijskim institucijama (IFI), uključujući EIB i EBRD, uz potporu Španjolske, Švedske, AFD-a, KFW-a i DG Mare, uspostavlja Blue Med partnerstvo, kao strateški financijski instrument za povećanje ulaganja u prioritetna područja plavog gospodarstva.

To uključuje rješavanje pitanja morskog otpada, krutog otpada i drugih podsektora unutar plavog gospodarstva.

Što je UfM?

Unija za Mediteran (UfM) jedina je euro-mediteranska međuvladina organizacija koja okuplja zemlje Europske unije i 15 zemalja južnog i istočnog Mediterana.

To je forum za jačanje regionalne suradnje, dijaloga i provedbu konkretnih projekata i inicijativa koje imaju konkretan, vidljiv učinak na građane, posebice mlade ljude, kako bi se ispunila tri strateška cilja regije: stabilnost, ljudski razvoj i integracija.

Godine 2020. obilježena je 25. obljetnica Barcelonskog procesa, koji je postavio temelje za stvaranje Unije za Sredozemlje.

H. Novi – Konferencija o digitalnom marketingu u turizmu

0
H. Novi – Konferencija o digitalnom marketingu u turizmu
Konferencija

Turistička organizacija Herceg Novog podiže kapacitete privrede


U organizaciji P.R.A. d.o.o. iz Beograda, a pod pokroviteljstom Turističke organizacije Herceg Novog, u petak i subotu, 2. i 3. juna u hotelu Palmon Bay Hotel & Spa u Igalu, se konferencija Four Seasons Conference in Tourism (Turizam četiri godišnja doba) sa temom DIGITALNOG MARKETINGA U TURIZMU. Vodeći marketinški  stručnjaci agencija P.R.A. i Poslovne škole za public relations prenijeće znanja i vještine vođenja društvenih mreža i uopšte onlajn komunikacije, učesnicima Konferencije, i naučiti ih kako biti kreativan, drugačiji, jedinstven. Učešće za ljude iz turističke privrede je besplatno, a svi zainteresovani mogu da se prijave putem zvaničnog sajta  Konferencije www.fourseasonsconferences.me

Iako se zove konferencija ovaj program je više trening podizanja komunikacijskih kapaciteta, rekla nam je Milja Matković Vitorović, direktorica Turističke organizacije Herceg Novog. Učesnici će prvog dana Konferencije steći praktična znanja kako da izgade i održavaj sajt, kako da šalju e mailom svoje njusletere, kako da se oglašavaju na Google-u. Naučiće kako da budu kreativnu sa svojim sadržajem na društvenim mrežama, kako da snimaju videe i fotografije. Predavači na konferencii su naši vodeći eksprti komunikacija i onlaijn komunikacija Predrag Vujović, predsjednika agencija P.R.A., Petar Travica, Sanela Pajazitović, Marko Mitrović, Dragan Petrović i Vanja Šuberić.

  • Turistička organizacija Herceg Novog je onoliko uspješna koliko su nam uspješne naše članice, nastavila je Milja Matković Vitorović, direktorica Turističke organizacije Herceg Novog. Od kraja prošle sezone Turistička organizacija Herceg Novog je imala mnogo aktivnosti u promociji naše turističke destinacije. Tokom jeseni, a posebno zime, kao i ovog proljeća, realizovali smo mnogo aktivnosti promocije Herceg Novog kao destinacije. Herceg Novi gostima, pored svih prirodnih vrijednosti I ljepota, pruža kvalitetne kulturne, zabavne, rekreativne sadržaje, a posebno za aktivni turizam na moru i na Orjenu, ali I drugim planinama, koje čine Herceg Novi dodatno zanimljivim i podižu motive za dolazak turista u naš grad.   Jako nam je stalo da i nače članice, hoteli, apartmani, izdavaoci smještaja u Herceg Novom, ali I restorani I svi ugostiteljski objekti, kao I ostali koji imaju specifične usluge za turiste, uspješno rade na svojoj promociji, marketingu, na stalnoj, uspješnoj komunikaciji sa svojim gostima. Zato smo i planirali da baš u oblasti digitalnog marketinga, koja danas ima velike mogućnosti, a u saradnji sa P.R.A. I Poslovnom školom za public relations organizujemo ovu edukaciju. završila je Milja Matković Vitorović.
Konferencija
  • Crna Gora, Boka Kotorska i Herceg Novi imaju potencijale da turistička privreda radi sva četiti godišnja doba, rekao je Predrag Vujović, direktor Konferencije. Ne samo ljetnju sezonu i zimsku, već i proljetnu i jesenju.

Svaka sezona može da ima svoje goste, svako godišnje doba ima svoje prednosti. Bitna je ponuda, ali je danas kvalitet promocije i komunikcije još značajniji. To je ono što, ipak određuje da li će gosti doći ili ne, istakao je Predrag Vujović, predsjednika agencije P.R.A. Nama je cilj da pokrenemo stalnu edukaciju sa ciljem da turistička privreda zaista radi četiri godišnja doba, što i jeste cilj serije edukacija, treninga i konferencija, kao i da potencijale Herceg Novog i Boke podignemo na najviši nivo. I ljudske, i kulturna-istorijske, a posebno potencijale u oblasti marketinga, PR i komunikacije, završio je Predrag Vujović., direktor Konferencije i predsjednika P.R.A. agencija.

Slikarka Meltem Uldes iz Turske predstavlja svoje stvaralaštvo publici u Kotoru – “Nije onako kako izgleda“

0
Slikarka Meltem Uldes iz Turske predstavlja svoje stvaralaštvo publici u Kotoru – “Nije onako kako izgleda“
PLAKAT MELTEM ULDES

Izložbom slika pod nazivom „It is not what it seems“ („Nije ono što se čini“) akademska umjetnica Meltem Uldes iz Turske predstaviće se crnogorskoj likovnoj publici i to u  četvtrak, 1.juna u 20 sati u Gradskoj galeriji Kotora.

Meltem Uldes je do 2017. godine radila kao profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti Sveučilišta Halic u Istanbulu. Od 2017. živi u Palermu-Italija, gdje je nastavila svoj umjetnički rad  i akademske studije.

Nakon završenog fakulteta komunikacija (Sveučilište Marmara-Istanbul) magistrirala je i doktorirala Istoriju umjetnosti na Univerzitetu u Istanbulu. U tom je razdoblju učestvovala u studijama umjetnosti u Francuskoj, SAD-u i Turskoj.

Uldes je imala šest samostalnih izložbi i učestvovala na mnogim kolektivnim izložbama, uključujući međunarodne u Grčkoj, Libanu, Maroku, Pakistanu i Engleskoj.

Piše umjetničke kritike i članke u umjetničkim časopisima, stoji u najavi koju potpisuju galeristi,  akademski slikari Daliborka Kordić i Milenko Premović.

/M.D.P./

Srbi nastavljaju proteste na sjeveru Kosova, SAD i EU pozivaju na deeskalaciju

0
Srbi nastavljaju proteste na sjeveru Kosova, SAD i EU pozivaju na deeskalaciju
Kosovo – foto EPA

Srbi na sjeveru Kosova nastavili su proteste protiveći se ulasku albanskih gradonačelnika u zgrade općina koje i dalje osigurava KFOR, ali je situacija mirna, dok SAD i EU pozivaju na deeskalaciju napetosti i povratak dijalogu.

Zaposleni u lokalnoj samoupravi i građani okupili su se ispred ograde podignute u Zvečanu i razvili 250 metara dugu zastavu Srbije, stojeći naspram bodljikave žice koju je postavio KFOR.

U Leposaviću su građani okupljeni na prosvjedu na bodljikavu žicu postavili šestokraku zvijezdu na žutoj podlozi, asocirajući na stradanje židova pod nacistima i život u getu.

Dvojica Srba, uhićenih poslije sukoba s pripadnicima KFOR-a i kosovske policije, prebačeni su u sudski pritvor u Prištini.

Predsjednik Srpske liste Goran Rakić zatražio je od dužnosnika europske pravosudne misije (EULEX) njihovo oslobađanje.

Na popisu zahtjeva je i povlačenje specijalaca kosovske policije (ROSU).

Srpska lista, koja je bojkotirala lokalne izbore 23. travnja na kojima su albanski kandidati izabrali za gradonačelnike, sada traži da oni ne dolaze u zgrade općina na sjeveru.

Na sastanku su dužnosnicima EULEX-a zatraženo je da se, nakon ispunjenja tih zahtjeva, povuku sve specijalne postrojbe kosovske policije s cijelog teritorija sjevera i da započne formiranje Zajednice srpskih općina, što je uvjet Beograda za nastavak dijaloga s Prištinom.

Veleposlanik SAD-a u Beogradu Cristopher Hill izjavio je danas da će Priština snositi posljedice, jer nije poslušala savjete Sjedinjenih Država u pogledu zauzimanja općina na sjeveru. Hill je rekao da će se to odraziti na odnose s Washingtonom i podsjetio na upozorenje državnog tajnika Antoniya Blinkena koji je izravno najavio posljedice u bilateralnim odnosima.

“Trenutna situacija je opasna i neodrživa”, upozorio je danas šef eurodiplomacije Joseph Borrell poslije sastanka s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem na konferenciji u Bratislavi.

Borrell je rekao da je neophodna hitna deeskalacija sukoba i povratak radu na sporazumu koji su prihvatili Beograd i Priština u Bruxellesu 28. veljače, te aneksu tog sporazuma iz Ohrida 18. ožujka.

Kurti je, prema izvješću beogradskih medija iz Bratislave, rekao da postoje dva puta do rješenja – prvi da se ljudi povuku s ulica, a da se potom smanji broj policajaca i drugi da se brzo, u potpunosti primjene dogovoreni sporazumi.