Američka policija, arhivska fotografija Foto: Eduardo Munoz / REUTERS
Tijela sedam osoba, uključujući dvije nestale tinejdžerice i osuđenog seksualnog prijestupnika, pronađena su u ponedjeljak poslijepodne na imanju u blizini malog grada Henryetta u Oklahomi, objavio je šerif okruga.
Trupla za koje se vjeruje da su 14-godišnja Ivy Webster i 16-godišnja Brittany Brewer pronađena su kad su policajci pretraživali imanje u kojem je živio seksualni prijestupnik Jesse McFadden, rekao je šerif okruga Okmulgee Eddy Rice na konferenciji za novinare. Druga tijela su vjerojatno McFaddenovo i članova njegove obitelji, rekao je Rice, upozoravajući da nijednu od žrtava još nije službeno identificirao okružni medicinski istražitelj.
– Naša srca su uz obitelji i prijatelje, školske kolege i sve ostale. To je jednostavno tragedija, rekao je Rice. Dodao je kako su policajci stigli oko 15 sati po lokalnom vremenu kako bi pretražili posjed i pronašli su tijela.
Televizijska kuća KOTV je izvijestila da je Brittany Brewer otišla provesti vikend s obitelji McFadden, pozivajući se na njezina oca Nathana Brewera. Trebala se vratiti kući u nedjelju navečer, ali nikada nije stigla.
– Brittany je bila otvorena osoba. Zapravo je odabrana da bude Miss Henryette koja u srpnju ide na Nacionalni izbor za Miss u Tulsi, a sada neće uspjeti jer je mrtva. Nema je, rekao je Brewer.
Registar seksualnih prijestupnika Oklahome pokazuje da Jesse Lee McFadden, star 39 godina, živi na adresi na kojoj su pronađena tijela, a fotografija odgovara onoj McFaddena korištenoj u lokalnim medijima. Osuđen je 2003. za silovanje u Oklahomi. A u ponedjeljak mu je trebalo trebalo početi suđenje za korištenje mobilnog telefona i slanje seksualnih poruka tinejdžerici dok je bio u zatvoru.
Gerald Davidson, glasnogovornik Državnog istražnog ureda Oklahome, rekao je da je jedna osoba u ponedjeljak rekla operativnoj skupini za nasilne zločine u uredu okružnog tužitelja okruga Okmulgee da su dvije djevojke možda na imanju u Holly Roadu u blizini Henryette. Šerifovi zamjenici dvaput su izašli na lice mjesta. Prvi put nisu ni s kim stupili u kontakt, no prilikom drugog posjeta otkrili su dokaze koji su ih doveli do tijela, rekao je Davidson.
Jedan od najtrofejnijih hrvatskih košarkaša svih vremena, igrač Jugoplastike i reprezentativac bivše države Damir Šolman preminuo je nakon duge bolesti u dobi od 74 godine.
Rođeni Zagrepčanin Šolman je bio najbolji strijelac KK Splita svih vremena s 5.783 koša. U sezoni 1972./73. je s Jugoplastikom igrao u finalu Kupa pobjednika kupova, dok je 1975./76. i 1976./77. osvojio s Jugoplastikom Kup Radivoja Koraća.
S reprezentacijom Jugoslavije osvojio je dvije srebrne olimpijske medalje u Meksiku 1968. i u Montrealu 1976., dva puta bio je svjetski prvak, a jednom viceprvak.
Prvu majsku noć u Portonovi rizortu obilježio je koncert miljenice crnogorske publike, Jelene Rozge.Veliki broj posjetilaca i građana Herceg Novog, ali i okolnih gradova okupio se da prazničnu noć proslavi uz evergrine hrvatske pjevačice. Marina trg preplavili su osmjesi, dobra energija, ples i druženje, a iz Portonovg poručuju da je spektakularni koncert još jedna potvrda dobrih aktivnosti koje je taj rizort organizovao u proteklom periodu.
“Veliko interesovanje bilo je, ne samo za Jelenin koncert, već i za sve aktivnosti koje smo organizovali a koje će se nastaviti sve do kraja ove sedmice. Vjerujem da su upravo one pravi način da obogatimo turističku ponudu i produžimo turističku sezonu, i da nam je to svima neophodno kako bi privukli što veći broj gostiju”, kazala je direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić.
Portonovi koncert foto Mediabiro
Prema njenim riječima, pomenuti koncert bio je samo još jedan rekord kada su posjete posrijedi, i zainteresovanosti za dešavanja u Portonovom, a jedan od pokazatelja jeste dobra posjećenost okolnih restorana, koji su za vrijeme kocerta bili prepuni do posljednjeg mjesta.
Za Jelenu Rozgu, ovo jeste prva poslovna posjeta rizortu, ali kaže da često privatno posjeti Portonovi, te da je oduševljena njegovim ljepotama i ponudom.
Koncert Jelen Rozge
“Drago mi je da sam večeras ovdje, da održim prvi put svoj koncert. Pripremila sam puno lijepih pjesama, kako novih tako i nešto starijih. Ljubav sa crnogorskom publikom traje tačno od kako sam započela solo karijeru, i sve je jača i jača”, kazala je ona.
Nakon dva velika solistička koncerta u Zagrebu i Beogradu pjevačica najavljuje skori izlazak nove pjesme.
Portonovi koncert
“Za dva dana ulazim u studio gdje snimamo novu pjesmu čiji su autori Tonči i Vjekoslava Huljić. Tako da, ispred mene je jako puno posla do kraja godine, ali, ja to volim najviše na svijetu…”, rekla je Rozga.
Koncert Jelene Rozge organizovan je u okviru seta događaja pod nazivom “Proljećna saga”, koja je počela 28 – og aprila a završava se 7.maja.
Iako su iz Morskog dobra uvjeravali građane da će na liniji Kamenari – Lepetane, saobraćati šest trajekata, isprva u aprilu, pa u maju, a sada do sezone, te nedavno najavili prispijeće jednog trajekta iz Grčke, ali ne precizirajući kada, do ispunjenja obećanja nije došlo. Ali su zato saobraćajne trake ispunjene kolonama automobila, a automobili nervozom vozača.
Zasad ovom linijom saobraćaju dva trajekta, nedovoljnih kapaciteta, Vasilije i Trideseti avgust. Prevoz je besplatan, ali kako je poručio Marko Kise, jedan od vozača u koloni, njega ne zanima da li je nešto besplatno ili ne, već želi da dođe do Tivta na vrijeme.
– Svakodnevno moram ići u Tivat zbog posla. I čekam predugo u koloni. Mnogi se ne uspiju ni ukrcati ni nakon pola sata čekanja, jer dođe trajekt koji može zaprimiti oko dvadeset vozila. Kakve to veze ima što je besplatno? Ja želim da platim, jer moram stići na vrijeme. Upućivati ljude da idu oko zaliva jednako je vremenu koje provedete čekajući trajekt, a biće sve teže kako sezona počinje. Jer doći će do zagušenja ne samo na terminalima, već i na putu duž zaliva – kazao je Kise.
I predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić kaže da su gužve već sada evidentne.
– Ono što Opština kao zainteresovana strana u tom dijelu potencira jeste da se ta procedura nabavke mora ubrzati, jer vidimo da danas to ne funkcioniše ni izbliza onako kako bi trebalo. Već su očigledne gužve i nervoza koja se stvara kod putnika, kako na hercegnovskoj, tako i na tivatskoj obali – kazao je Katić.
Smatra da je jedan od problema i nesrazmjeran kapacitet dva plovila koja trenutno saobraćaju, zbog čega je potrebno što prije nabaviti još plovila.
Trajekt -Lepetane – Kamenari – foto Boka News
– Ukoliko se to ne dogodi, ljetnja sezona može biti paralisana. I dalje smo stava da novo preduzeće koje će gazdovati trajektnom linijom treba da bude zajedničko, ali da udio u vlasničkoj strukturi dominantno treba da pripada Opštini Herceg Novi, kao inicijatoru tog posla. U konačnici, smatramo da su trajekti privremeno rješenje, jer je premošćavanje Bokokotorskog zaliva definitivno ono što nam treba. Ostajemo najozbiljnije pri tome da se mora pristupiti izradi mosta ili podvodnog tunela. Tokom izrade prostornog plana Crne Gore, konačno ćemo znati šta će struka da kaže i koja je najbolja varijanta kako bismo premostili zaliv i zaboravili na čekanja i trajekte – rekao je Katić.
Hoće li, kada i koliko trajekata stići ostaje da se vidi. Vlada je odobrila povećanje iznosa namijenjenih za finansiranje kupovine ili zakup šest trajekata, sa 7,8 na 18,5 miliona eura.
Zaposleni u Institutu Igalo, predstavnici svih sindikata koji djeluju u okviru Unije slobodnih sindikata Crne Gore, lokalne uprave, udruženja penzionera, građani ali i norveški pacijenti koji se decenijama rehabilituju u našoj zdravatsvenoj ustanovi, uputili su sa jučerašnjeg protesta u Igalu apel Vladi da se što hitnije uključi u rješavanje problema radnika te ustanove. Traže hitnu uplatu zarada kroz finansijsku pomoć koju, kako je poručila predsjednica Sindikata Instituta Igalo, dr Marija Obradović, Vlada nikada nije pružila toj ustanovi.
-Tražimo da nam se javno saopšti strateški plan Vlade CG po pitanju Instituta Igalo, jer je neophodno da se spriječi njegova dalja devastacija. Tražimo od manjinskih akcionara Instituta da, u zavisnosti od akcijskog udjela, doprinesu rješavanju problema, kako kroz konstruktivna rješenja tako i kroz finansijsku pomoć, kazala je Obradović.
Ona je poručila da zaposleni zahtijevaju da budu uključeni u sve buduće pregovore koji se tiču njihove budućnosti, a od Opštine Herceg Novi da sa Vladom nađe rješenje za otkup akcija ili neki drugi model koji će pomoći finansijskoj stabilizaciji.
Protest Institut – foto RTHN
Poruke sa protesta uputili su i fizioterapeuti Instituta: Zorica Gregović, Nataša Tripković, Miroslav Zorić, Ana Vujadinović, Nataša Matković i Jelena Bulatović i istakli da su oni jedini radnici u Crnoj Gori sa kojima nije potpisan Kolektivni ugovor. Pitali su kakvu poruku država šalje mladim ljudima kada ignoriše činjenicu da mjesecima zaposleni u Institutu ne primaju zarade. Krajnje je vrijeme, kako su rekli, da ih predstavnici Vlade obavijeste o namjerama i tako prekine dugodišnje ponižavanje radnika.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković kazao je da su danas u Herceg Novom da kažu poslodavcima i političkim elitama da je Unija slobodnih sindikata spremna da se bori za vrijednosti 1. maja.
-Ode nam mladost, odoše naši ljudi iz Crne Gore zbog toga što im Crna Gora ne pruža dostojanstvene uslove rada. Bez radnika nema stvaranja profita i kapitala i ne može da se gradi država. Krajnje je vrijeme da stvorite dostojanstvene uslove rada kako naše kolege, a pogotovo mladi ljudi, ne bi odlazili iz države, kazao je Keković
Protest Institut – foto RTHN
Unija slobodnih sindikata, kako je istakao, počinje implementaciju jedne od šest rezolucija koje su usvojili delegati četvrtog kongresa Unije slobodnih sindikata 1. novembra prošle godine.
-To je rezolucija o zaštiti privrednih subjekata koje su od posebnog značaja za državu i građane. Prošli smo mukotrpan tranzicioni proces u kojem je država privatizovala i što je i što nije trebala, što je morala i što nije morala. Od toga smo dobili na desetine hiljada ugašenih radnih mjesta, ugašenu industrijsku privredu. Krajnje je vrijeme da se taj proces zaustavi, kazao je Keković.
Poručio je da neće dati Aerodrome, Luku, Plantaže, Elektroprivredu, Vodovod i komunalna preduzeća. Jedan od tih kolektiva koji, kako je rekao, neće dati jeste Institut „Dr Simo Milošević“.
-Institut je brend koji je pronio slavu Crne Gore širom svijeta. Vlada mora da nađe novac, da bi se investiralo u ovaj dragulj. Poručujemo političkoj eliti, ovoj i svim drugim Vladama, morate investirati u Institut. To su sitne pare u odnosu na one koje se prosipaju. Mora da se uvede odgovornost na svim nivoima i da počne da se odgovara ličnom imovinom i donese Zakon o porijeklu imovine, poručio je Keković.
Protestno okupljanje počelo je na platou ispred druge faze Instituta „Dr Simo Milošević“, odakle su krenuli Jadranskom magistralom, Dubrovačkom i ulicama Sava Ilića i Pete crnogorske brigade do raskrsnice kod “Arome” u Igalu.
Skupu su prisustvovali predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, kao i odbornici lokalnog parlamenta. Podršku protestu su dali poslanici Tamara Vujović i Maksim Vučinić.
Nedostatak radne snage je ključni problem turističke privrede, ocijenjeno je na konferenciji koju je organizovalo Crnogorsko turističko udruženje (CTU).
Predsjednik CTU, Žarko Radulović, je na konferenciji za novinare u hotelu Splendid kazao da ukoliko se ne odobri dolazak radnika iz dalekih zemalja, Crna Gora ove godine neće moći da računa na prihod od 1,3 milijarde EUR, nego će, kako je upozorio, biti lošije nego prošle godine.
“Imamo desetak hotela koji su odbili značajan broj gostiju i na taj način ugrozili svoju reputaciju, jer nemaju radnike da otvaraju svoje hotele. Hoteli sa etiri i pet zvjezdica razmišljaju da se preregistruju u motele, da bi lakše obavljali posao”, kazao je Radulović, prenosi portal RTCG.
On je naveo da Crna Gora nema bilateralne sporazume sa Nepalom i obećao da niko iz tog kraja neće doći.
“Rekli su nam da podignemo plate radnicima. Oni znaju naše bilanse i mogu da vide kolike plate možemo da damo. Mi plate ne možemo da podignemo. Ove godine radimo za narednu, ako pokleknemo ove godine, naredne nećemo imati ni pola ovoga što imamo”, poručio je Radulović.
Turizam – foto Boka News
Radulović je istakao da ako gosti ove sezone ne budu zadovoljni, naredne godine će, kako je kazao, doživjeti krah.
“Ako ove godine pukne sezona, ako turisti ne budu zadovoljni uslugom, on će prenijeti poruku ‘Ne idite u Crnu Goru’ i mi ćemo naredne godine doživjeti krah. Ima li veće simbolike, na Praznik rada, mi pričamo o radu? Mi razumijemo probleme ljudi koji rade na šalterima, ali ne razumijemo da ne može da se organizaciono promjeni, poveća broj šaltera”, kazao je Radulović.
Predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG), Ranko Jovović, podsjetio je da godinama pokušavaju da riješe problem.
“Zalažemo se za uvođenje stalnog sezonskog radnika i to bi riješilo koliko toliko ovaj problem. Fali nam stalni sezonski radnik. Stvari treba ubrzati, moramo brzo naći rješenje za stalnog sezonskog radnika”, poručio je Jovović.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve, Aleksandar Jovanović, saopštio je da kao država nijesmo ništa uradili kako bismo ovo preduprijedili.
“Ono što je najveći problem kod nas je administracija, da bi se uvezla radna snaga iz inostranstva. Bili bismo srećni kada bismo mogli da obezbijedimo radnu snagu ovdje. Mi raspišemo oglas, ali se malo ko ili čak niko ne javi. Plate u turizmu su veće nego u drugim oblastima. Plate kuvaru su duplo veće nego premijeru Crne Gore ili ministrima”, kazao je Jovanović.
U viškom akvatoriju kod Komiže dronom je snimljena fascinantna snimka desetak kitova.
Snimku je na YouTubeu objavio Stefan Torres.
“Doživljaj tokom ribolova… Dronom smo snimali kristalno čisto more i razvedenu obalu. Svjedočite veličanstvenosti ovih nježnih divova dok gledate jato kitova u njihovom prirodnom staništu. Pridružite nam se u ovoj nezaboravnoj pustolovini i ostanite hipnotizirani čudima prirode”, poručio je on u opisu videa.
Međunarodna konferencija „Nematerijalno kulturno nasljeđe i održivi turizam: mogućnosti i izazovi (2003-2023)“ kojom je JU Muzej i galerija Tivat, još jednom aktivnošću u nizu, promovisala dvadeset godina od usvajanja UNESCO Konvencije o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa 2003. završena je u juče.
Završno razmatranje vodile su prof dr Vesna Vučinić Nešković i Danijela Đukić, etnolozi-antropolozi.
Prof dr Vesna Vučinić Nešković istakla značaj konferencije i navela da je konferencija najprije počela predstavljanjem Bokeljske mornarice Kotor i podružnice Tivat, na kojoj su prisutni imali priliku da čuju kako su se odvijale pripreme i rad na proglašenju Bokeljske mornarice na UNESCO svjetsku listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, a zatim je Gracija Škanata ispred Bokeljske mornarice opisao razne situacije u kojima se igra kolo, za koje prilike i svece kada se tradicionalno izvodi ali i o oružju koje proizvodi za potrebe mornarice.
U radu konferencije učestvovali su putem online uključenja Davide Gnola, predsjednik Udruđenja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, Saša Srećković, dugogodišnji trener pri UNESCO-u, Mirela Hrovatin, predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Iliyana Rousseva, regionalni centar za zaptitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa za JI Evropu iz Sofije u ime izvršne direktorice Irene Todorove.
Na sledećoj sesiji moglo se čuti o Paštrovićima – prezentaciji, valorizaciji i istraživanju, izlaganje arheologa Dušana Medina, zatim akademika Siniše Jelušića koji je podstakao prisutne na razmišljanje o sakralnosti i krizi kulture i mogućnosti razvoja turizma, koji bi bio više oduhovljen, te da li je to moguće postići i na koji način, dok smo u istoj sesiji mogli čuti i zanimljivo predavanje o kultovima svetaca koje je predstavila Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.
Etnolog-antropolog Ljubica Miličić, kustos u JU Muzeji i galerije Budve govorila je o novoj paradigmi, potrebi za novim muzejom i konceptualizaciji primjene u praksi odnosno u koncipiranju muzeja u praksi i u Crnoj Gori i u pojedinačnim muzejima.
Sledeće izlaganje odnosilo se na maslinarstvo u funkciji turizma na Luštici kroz teorijske i praktične primjere koje je predstavio prof Ilija Moric, gdje je nekada svaka kuća imala svoj mlin. O šetnji odnosno korzou kao nematerijalnoj baštini govorila je prof dr Vesna Vučinić Nešković, koja je zainteresovala učesnike i podstakla više rasprava i razmišljanja o odnosu mještana prema korzou, mjestu stajanja, sjedanja i kretanja, ali i o aspektu prostora.
Foto U Muzej i galerija Tivat
Naredna sesija postavila je pitanja i razmišljanja o potrebi očuvanja i zaštite vještine gradnje suhozida koju je predstavila arhitekta Marija Nikolić, ali i o problemima zaštite i revitalizacije u svakodnevnom životu stočarstva zaleđa Boke u kontekstu održivog turizma arheologa Željka Starčevića. O ulozi nacionalinh parkova kroz dokumentovane prakse prezentacije i valorizacije elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa (izrada čunova, razna tradicionalna jela…) govorila je etnolog-antropolog Snežana Vukotić. Dokumenti su prikazali mnoge aktivnosti u prezentaciji baštine, dok su suhozidi predstavljeni u istorijskom kontinuumu i ljepoti forme ove vještine i gradnje formiranja zidova koji su potekli iz narodne prakse.
Prof dr Ljiljana Gavrilović govorila je o današnjim trendovima i uticaju digitalnih igara u obrazovnoj sferi, prije svega mladih a i drugih generacija kojima je bliska gejmerska aktivnost i navela primjere dobre prakse kako se mogu sve aktivnosti upotrijebiti za prenošenje važnih poruka. Iz Muzeja betinske drvene brodogradnje direktorica Kate Šikić Čubrić govorila je o plovidbenoj, pomorskoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini, udrugama koje su se povezivale i povezuju se u očuvanju i zaštiti pomorske nematerijalne baštine. O nerazvijenoj ponudi u turizmu koji povezuje pomorstvo, kulturu i turizam kroz botel kao mogućoj novoj turističkoj atrakciji govorila je Sandra Sindik.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat istakla je značaj Konvencije 2003. koja je bazirana na lokalnim zajednicama i očuvanju njihovog identiteta i nedovoljnoj upućenosti na Konvenciju, pa i zaštiti koja doprinosi očuvanju, ali i opreznosti na moguće negativne efekte navodeći primjere pretjerane upotrebe i komercijalizacije. Istakla je i rad na setu uputstava u dijelu nematerijalne kulturne baštine i održivog turizma. Nematerijalna baština treba da bude osnov razvojnih planova kroz sprovođenje kontinuiranog monitoringa i provjere rezultata. Zainteresovanost za konferenciju je bila velika, ali je postavila i pitanje cilja konferencije i ponovnog organizovanja.
Učesnici su istakli da bi sledeću konferenciju trebalo promovisati u lokalnoj zajednici, da budu u publici, jer se radi o njihovim praksama. Promovisati maksimalno da bi što više ljudi iz lokalne zajednice bilo u publici, jer se radi o njihovoj budućnosti i njihovim identitetima.
Strategija je da se sledeća konferencija organizuje u većem prostoru, da se pozovu nastavnici/e, učitelji/ce, vaspitači/ce iz vrtića, folklora i drugih stejkholdera, ustanova i ostalih gradskih službi, udruženja, ali i prijedlog da se konferencija organizuje u otvorenom prostoru i ciljano pozovu ljudi. Akademik Siniša Jelušić je istakao da nam susreti nedostaju i istakao da državni univerzitet nema ključne katedre istorija umjetnosti, etnologija-antropologija… Istakao je da kontinuitet mora da postoji, ali i da će zbornik biti zanimljiv. Primjena praktične realizacije, kako ostvariti kontinuitet i uspostaviti mjeru oko vjerskog turizma ističući da je ovaj segment izuzetno važan za područje Budve i Paštrovića navodeći brojnost crkava i načina komunikacije.
Direktorica JU Muzeji i galerije Budve Lucija Đurašković je istakla da je skup otvorio nove vidike i da je Budva u ovom dijelu nematerijalne kulturne baštine podređena i obavezala se da organizuje nešto slično. Vještina pravljenja određenog kolača spada u nematerijalno i zanimljivo je da se po nekim sastojcima navodeći primjer peraške torte potpuno paralelna našoj torti – zmaj torti ali u obliku na koji se formira je potpuno drugačija iako je recept vrlo sličan istakla je Đurašković. Predlog je dat i na temu gastronomija kao nematerijalno kulturno nasljeđe, jer ima dosta primjera na UNESCO-vom i regionalnom nivou tradicionalnih jela, koja su zaštićena i slična su a svako smatra da je to dio njihove priče, što je teorijski zanimljivo, ali i praktično. Etnolog-antropolog Milica Nikolić je navela primjer da je jedna NVO inicirala zaštitu Fešte od sardele (proces ribolova, soljenja i pripreme jela od sardele) i smatra da je to jedan element koji može da obuhvati više tema iz oblasti Konvencije i zakona ali ističe i volju i zabrinutost lokalne zajednice, koja se boji da će to da nestane. Kako doći do rješenja da se zaštiti, a koje ima potencijal za očuvanje lokalne zajednice ali i za turizam.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat je podsjetila prisutne na značaj uključenja lokalne zajednice, grupe i pojedinaca u Udruženje Mediteranskih Pomorskih Muzeja-AMMM koji podršku pruža i u ovom pravcu, ali i o porodici koja jedri i koja je zbog ljubavi prema jedrenju i moru prisustvovala sesiji o pomorskoj nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Arheolog Dušan Medin je istakao da je svaka osoba bitna u procesu organizacije konferencije i izrazio želju da je dobro što imamo dosta kolega koji se zanimaju za naš kraj i Mediteran uopšte, ali i pohvalio podršku Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat. Istakao je značaj baštine valorizacije, prezentacije i predložio da se ide u pravcu multidisciplinarnog pristupa i za ljude javnih politika, hotelijerstva i tradicionalnih disciplina. Bitno je osnaživanje veza i javljanje novih ideja i širok spektar tema, različite perspektive koje dovode do različitih rješenja i boljeg spektra djelovanja, ali i potrebe uključivanja šire zajednice. Lokalna baština, tivatska baština za lokalnu zajednicu koja je po nazivu bliža zajednici, a koncept isti. Svako mjesto može da ima svoju konferenciju i monografiju zaključuje Medin.
Šetnja je izazvala veliku pažnju i istakla značaj korzoa kojim se stanovnici Tivta kreću Pinama, ali nas i podsjetila da je Tivat šire područje zaštićene zone Boke Kotorske. Korzo i šetnja je priča koja nije od lokalnog značaja već nacionalnog i šta dalje sa tim kad bi se zaštitilo bila su jedna od pitanja učesnika, te da bi zaštita doprinijela boljoj vidljivosti i popularizaciji kroz vraćanje nekim dobrim praksama je bio jedan od odgovora. Etnolog-antropolog, prof dr Ljiljana Gavrilović mišljenja je bila da je održivost moguća samo ako se društvo ne mijenja drastično ili ako ima ekonomsku vrijednost. Može da ima ekonomsku vrijednost onih koji se nalaze u toj zoni i formiraju se objekti u toj zoni, ali sa ograničenjima. Cijela struktura zajednice je promijenjena, tako da ono što je nekad bila šetnja ne može da bude više, ali može da postoji ritualni izlazak u šetnju. Nekad su ljudi dobijali informacije na korzou, a danas se sastaju da razmijene mišljenja, da piju kafu, ali i koliko je šetnja zdrava i promoviše stil zdravog života.
Akademik Siniša Jelušić istakao je koliko je šetnja u diferencijalnom smislu specifična za ove prostore s obzirom da ako nešto nije diferencija specifika našeg prostora, koliko ona ima ubjedljivosti u afirmaciji s obzirom da se ona javlja u mnogim drugim prostorima. Postoje određene karakteristike korzoa koje su univerzalne na određenom nivou kad govorimo o klasičnom korzou i transformisanom korzou (kružna šetnja, mjesta stajanja, mjesta sastajanja) trase koje su poznate i vrijednosti prostora, tih segmenata prostora i njihovo prepoznavanje od strane učesnika. Samo učesnici znaju šta se tu dešava i kome je namijenjen koji prostor. Prof dr Vesna Vučinić Nešković koja se već duži niz godina bavi temom korzoa i začetnik je urbane antropologije istakla je univerzalne karakteristike korzoa, ali i da svaki korzo ima svoje specifičnosti. Svaki korzo je identitetska priča lokalne zajednice na osnovu koje se može tražiti zaštita pa čak i na nivou Mediterana a svaka lokalna zajednica doživljava korzo kao svoje i svaka priča govori o identitetu svoje zajednice i može da bude zaštićena kao što je Mediteranska dijeta sa različitostima koje obilježavaju svaku zajednicu kao prijedlog dala je prof dr Ljiljana Gavrilović. Svaki lokalni korzo je specifičan. Negdje obuhvata i park, negdje nekoliko ulica, arhitekruta koja ga okružuje koji stvara arhitektonsko urbanistički ambijent koji se na jedan način doživljava od strane učesnika. O društvenim grupama koje se razlikuju po generacijama, društvenom sloju, pripadnosti etničkoj i religioznoj grupi. Sve te grupe su prisutne ali na različite načine u gradu. Korzo je dinamična stvar i neformalna društvena institucija navela je prof dr Vučinić Nešković. Budva je imala slikare i sam trg se zove trg od slikara a danas nema nijednog navodi Đurašković. Šetnja nije prepoznata kao element nematerijalne kulturne baštine, ali se kao zaljučak konferencije izveo da vrlo jeste.
Foto U Muzej i galerija Tivat
I za kraj direktorica JU Muzej i galerija Tivat navela je potrebu učešća u EU projektima koji podržavaju edukaciju odnosno učenje i prenošenje znanja i vještina budućim generacijama radi održivosti elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa.
Učesnici konferencije prisustvovali su zvaničnom otvaranju Festivala vjetra, ali i zahvaljujući upravnom odboru Festivala uživali u vožnji tivatskim zalivom. JU Muzej i galerija Tivat u svom radu prepoznaje saradnju sa pojedincima, grupama i lokalnom zajednicom, te su konferencija i naredne aktivnosti muzeja tokom maja dio šireg okvira Festivala vjetra.
Koncertom ansambla Nikolov- Ivanović Undectet sinoć je zatvoreno ovogodišnje, šesnaesto izdanje manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2023“ Ovim koncertom ujedno je obilježen i Međunarodni dan džeza.
Dva muzičara sa Balkana, Vladimir Nikolov, kompozitor i pijanista i Srđan Ivanović, kompozitor i bubnjar, ujedinili su svoje talente i prethodna iskustva da bi kreirali zajednički ansambl od 11 muzičara iz različitih sredina (Balkan/Francuska). Dok se Nikolov ističe u radu sa svjetskim orkestrima i ansamblima i na filmskim projektima, kao što je Oskarom nagrađeni “Umjetnik”, Ivanović je aktivan u manjim sastavima; publika ga pamti kao vođu kvarteta Blazin’ koji predstavlja originalnu viziju spajanja modernog evropskog džeza sa balkanskim uticajima.
Vladimir Nikolov nije prvi put u Podgorici ali jeste u ovom sastavu i prijatno je kaže iznenađen reakcijom publike ali i brojnošću.
“Mi sviramo neku fuziju stilova što nije toliko strano publici, nismo striktno džez ansambl i to možda pomaže da budemo atraktivniji publici. Svirali smo muziku sa naših albuma, one koje publika obično voli da čuje, dodali smo i nekoliko kompozicija sa novog albuma koji je u pripremi tako da je publika bila u prilici da čuje i premijerno neke kompozicije” kaže Nikolov.
Jazz
Srđanu Ivanoviću je ovo bio drugi nastup u Crnoj Gori podsjetivši da je prije više godina svirao sa Rambom Amadeusom.
“Plan nam je da snimimo treći album na kojem će svirati veliki broj muzičara iz francuske. Do sada smo nastupe bazirali na prostoru balkana, nakon novog albuma u planu nam je da nastupamo po Francuskoj ali I širom Evrope” kazao je Ivanović.
On je istakao da je loša stvar kod džeza što nema brojnu publiku ali da je dobra stvar ta što ta publika ne zavisi od jezika i kulture te da je to u principu internacionalna publika.
Organizatorka manifestacije i muzička urednica u KIC-u Maja Popović zadovoljna je kako su realizovani svi programi ali i interesovanjem publike za sve programe.
„Svake godine imamo drugačiji program i trudimo se da bude prijemčiv publici. Ove godine moto manifestacije bio je Balkansko – Francuske džez veze, i u tom svjetlu smo radili kompletnu manifestaciju. Ugostili smo muzičare iz džez mreže Balkan – Francuska i kreirali saradnju između crnogorskih i francuskih muzičara“, kazala je Popović.
Ona je istakla da nastavljaju sa svojim aktivnostima i realizacijom programa koji se tiču filmskih projekcija i cikljusa džez na filmu a već za mjesec dana krenuće se u pripremu i osmišljavanje sledećeg festivala džeza.
Beograđanin S.G. (42) kažnjen je sa 2.000 eura jer je odbio da se podvrgne obaveznoj analizi krvi radi provjere prisustva alkohola u organizmu, saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.
Prethodno je u kontroli saobraćaja zaustavljeno vozilo kojim je upravljao – “jaguar”, inostranih registarskih oznaka, nakon čega mu je alkometrom utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 1,55 g/kg.
“Sa tako utvrđenom vrijednošću okrivljeni se na zapisniku nije saglasio, pa je odveden u zdravstvenu ustanovu, kako bi se podvrgnuo analizi krvi, koju je u krajnjem i odbio”, piše u saopštenju suda.
Osim izrečene kazne, koja mu je kao stranom državljaninu odmah naplaćena, izrečena mu je i zabrana upravljanja na teritoriji Crne Gore u maksimalnom trajanju.
