Proljećna fešta Spring Fair Luštica Bay, odložen je za ponedjeljak, 8. maja, zvog najave loših vremenskih uslova. U utorak 2. maja, će se održati Market domaćih proizvoda i rukotovorina od 12 do 16.30 časova, u Domu na malom lukobranu u Luštica Bay Marina naselju.
Na Marketu domaćih proizvoda predstaviće se Fishermans Smokehouse sa bogatom ponudom sušene ribe, Fromagerie Ovchar sa domaćim mliječnim proizvodima i rakijom. Chili Montenegro donosi specijalitete od chili paprike.
Suhomesnate proizvode, sireve, masline i maslinovo ulje nude Turo d.o.o i Gazdinstvo Dragović, dok će domaći sir i kajmak na trpezu iznijeti Radan Božović. Sezonsko povrće nudi Mala Bašta, a Myriam Bahti donosi domaće namaze od povrća.
Posle slanih, na red dolaze slatki zalogaji. Voće, povrće, likeri i cijeđeni domaći sokovi mogu se pronaći na štandovima Bosiljke Vuksanović i Petra Čelića, dok Gazdinstvo Cimbaljević nudi svoj prirodni med. Domaće džemove predstavlja Aleksandar Marđonović.
Posjetioci mogu pronaći drvene predmete za pokućstvo kod Agate, a ručno rađene svijeće u kristalnim posudama biće na štandu Special Moments Montenegro. Za ukras i poklon mogu se odabrati ručno rađene ukrasne šolje od polimerne gline koje izrađuje Mirka Art. Umjetnički oslikane svilene ešarpe vješto pravi Silk Art Marina, a B Unique iznosi pred posjetioce ručno rađene ukrase za kosu i rajfove. Nakit od kristala u ponudi je Julius Nakita, dok Branka Kastratović izlaže ručno heklane odjevne predmete i igračke.
Planinke i izviđači na ponti ispred odmarališta – foto M.D P Boka News
Uče vještine koje život znače
U izviđačkom kampu-odmaralištu na Glavatima- Prčanj, u toku je višeboj u izviđačkim disciplinama za mlađe i starije izviđače i planinke uzrasta od 13 do 19 godina, čiji su domaćini izviđači Odreda izviđača „Dragan Cerović-Gigo“ iz Nikšića. Poslije dosta godina pauze (zbog pandemije) u svom odmaralištu ponovo su održali ovu manifestaciju popularno nazvanu „Gigo-višeboj“ i ugostili prijatelje iz Crne Gore- iz Podgorice, Nikšića, Plava, Bara, kao i iz regiona – iz Srbije (Beograda), Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ukupno njih preko stotinu , koji će u kampu boraviti od 28. aprila do 2. maja.
Takmičarska staza je podijeljena u dva dana, kako bi svaki učesnik/ca mogao/la da pruži maksimum u svojoj disciplini
-Imamo takmičenje u orijentaciji, u brzom vezivanju čvorova, u podizanju skloništa od drveta, u adekvatnom reagovanju kad se dese urgentne situacije, biće i vježba prve pomoći, uz podršku iskusnih veterana koji sve to znaju. Izviđaštvo nas upravo uči tome da reagujemo na pravi način u nezgodnim situacijama – tada bi izviđači bili među prvima koji bi umjeli da primjene svoje vještine i znanje. Cijela staza je osmišljena kroz Prčanj i kroz Stari grad Kotor, izviđači moraju da pješače prema unaprijed zadatim mapama. Oni treba da (bez pomoći mobilnih telefona), uz malo poznavanja geografije i matematike, odrede koordinate zadatih kontrolnih tačaka na Prčanju ili u Kotoru, te da odrade zadatke- prva pomoć, brzo čvorovanje i sl, objasnio je za Boka news Vuk Žižić, starješina Kampa, načelnik Odreda izviđača „Dragan Cerović-Gigo“ iz Nikšića, odgovoran za cijelu manifestaciju. Aktivnosti organizuje u saradnji sa gostujućim instruktorom Nikolom Pekovićem i uz potporu veterana, prof. Mijata Božovića, koji je obnovio ovo odmaralište.
Ovim višebojom žele da IO „Dragan Cerović-Gigo“ vrate na „stare staze“, s obzirom da je puno članova u vrijeme „korone“ napustilo odred, ali su došle „mlade snage“ koje žele da rade i da napreduju. Izviđačko iskustvo podstiče razvoj ličnosti kroz druženje, senzibiliše osjećaj pripadnosti timu, solidarnost, ljubav i poštovanje prirode, od izviđača mogu postati samo dobri ljudi.
Vuk Žižić, prvi zdesna, sa društvom – foto M.D P Boka News
-Ovo vodi ljude na pravi put da shvate koliko je fino uvezati se sa prirodoim, koliko je dobro ostaviti telefon i kompjuter sa strane, druženje i učenje u kampu ih motiviše da lakše i brže obavljaju svakodnevne obaveze. Svaki dan ja živim da bih otišao u Kamp- prije nego što sam došao ovdje učio sam mnogo više nego inače kako bih bio u situaciji da izdvojim pet-šest dana da dođem, kaže Žižić. Pripremaju i bogat kulturno-zabavni program, koji će imati edukativni karakter.
Odred „Dragan Cerović Gigo“ je dobio ime po narodnom heroju iz Nikšića, koji ga je osnovao 1955. godine. Prvi izviđački steg organizovan je 1928. godine, da bi prestao sa radom tokom II Svjetskog rata, a po oslobođenju je obnovljen. Građani/ke Kotora su upoznati sa radom izviđača, svaki put ih lijepo dočekaju kad god dođu, tačno znaju iz kog su odreda i iz koga kampa, ističe mladi starješina.
Živa komunikacija umjesto virtuelne
-Mi ne zabranjujemo upotrebu mobilnih telefona, sve je na dobrovoljnoj osnovi, ali jednostavno, ne trebaju nam, niko ih ne uzima, ljudi se druže, pričaju, kuvaju, rade popravke, aktivni su. Za dva dana u Kampu nam se desi više nego za sedam dana u školi i kući, gradu, kaže Vuk Žižić.
Tradicionalna 18. Tivatska regata UNA Montenegro Cup uspješno je odžana u akvatorijumu Tivatskog i Kotorskog zaliva. Regata je okupila jedriličare u klasama krstaša, ojedrene barke, Hobie Cat, jedrilice J70, Optimisti ILCA klase. Ne regati je a učestvovalo je više od 200 jedriličara i 68 jedrilica.
Tivatska regata je sportska manifestacija koja je okosnica ostalih aktivnosti Sekcije krstaškog jedrenja JK Delfin, te se tako desio i FESTIVAL VJETRA, multikulturalni i edukativni dogadjaj koji otvara turističku sezonu u Tivtu. Vrijeme je poslužilo jedriličare, sunčan dan i termika izazvali dobar vjetar uprkos svim vremenskim prognozama koje nisu obećavale, pa su sve jedrilice uspjele završiti regatu. Start regate je bio kod Ponte Seljanovo, potom se dalje jedrilo oko svetionika Tunja, ostrva Gospe od Milosti i Sveti Marko, kroz prolaz Ralo, tjesnac Verige, oko Peraških otoka i natrag u cilj na Pontu Seljanova.
Tivatska regata – foto Elena Shu JK Delfin
Uz svoju tradicionalnu navigacijsku regatu krstaša, JK Delfin je organizovao Malu tivatsku regatu za klase Optimist i ILCA te PMYC J70 Wind Fest Cup u subotu 29. aprila. Uslijed nedostatka vjetra u subotu samo je klasa J70 uspjela odjedriti jednu regatu i dobiti pobjednike. Optimisti su dobili svoju drugu priliku u nedelju, te su i oni uz krstaše jedreili navigacijski kurs, na skraćenoj ruti, pa je linija cilja za njih bila na Ponti Seljanovo nakon prolaska kroz prolaz Ralo.
Ceremonija proglašenja pobednika 18. Tivatske regate UNA Montenegro Cup održana je ispred prostorija Jedriličarskog kluba Delfin. Najboljim jedriličarima i skiperima nagrade su dodjelili Richard Gadbois, pokrovitelj Festivala vjetra, Branko Krstović, član Skupštine JK Delfin, Frano Tripović predsjednik JK Delfin, Ivan Lučić, član UO JK Delfin i Robert Farkaš, član JK Delfin i jedan od osnivača Tivatske regate.
Tivatska regata – foto Elena Shu JK Delfin
Najbrža jedrilica i pobjednik regate u realnom vremenu je jedrilica Mandaly sa skiperom Nikolom Milovićem za kormilom, član JK Jukole Grakalić.
Nagrade su dodijeljene za prva tri mjesta u svim klasama i za pobjednike 3. Virtuelne regate odžane vikend ranije
Tivatska regata – foto Elena Shu JK Delfin
18. Tivatska regata UNA Montenegro Cup
J70
1. Nikola Golubović, JK Delfin
2. Igor Shevcenko, Black Sails
3. Jeremija Kurbanović, JK Delfin
Klasa 1 – do 5.90m
1. Vanja Strahinja,JK Lahor i Andrija Marković, JK Delfin, jedrilica First14
Klasa 4 – od 7.91m do 8.90m
2. Mato Dabović, jedrilica Stella Maris
3. Marin Radjenović, jedrilica Sun’n’Sea, JK Galiola
Klasa 5 – od 8.91m do 10.50m
1. Frano Tripović, jedrilica Sinji galeb, JK Delfin
2. Dejan Farkaš, jedrilica Aš Kupa, JK Delfin
3. Sulaver Ilija, jedrilica Irini, JK Lahor
Klasa 6 – od 10.51m do 12.00m
1. Stephen Bierman, jedrilica Lola
2. Dado Kuhar, jedrilica Morelia, JK Lahor
Klasa 7 – od 12.01m do 13.90m
1. Milović Nikola, jedrilica Mandalay, JK Jugole Grakalić
2. Dimitrii Gefulianov, jedrilica Auckland, Lazure marina
3. Nebojša Dimitrijević, jedrilica Bojana, VCG JK Mornar
Klasa 8 – 13.90+m
1. Filip Petričević, jedrilica Altair, JK Lahor
2. Vukola Milanović, jedrilica Trivko
3. Robert Farkaš, jedrilica Selena, JK Delfin
OJEDRENE BARKE
1. Miroslav Orlov, „Šajka“, JK Delfin
2. Dajana Krstović, „Andamento lento“, JK Delfin
HOBIE CAT
1. Luka Ognjanović, “Fox“ JK Lahor
Virtuelna regata UNA Montenegro Cup
1. Filip Franović
2. Goran Burić
3. Dušan Vulekov
Mala tivatska regata UNA Montenegro Cup
Optimist generalno
1. Andrei Ashnin, JK Delfin
2. Ivan Vučić, JK Delfin
3. Risto Milojevic, JK Jugole Grakalic
Optimist do 12 godina
1. Andrei Ashnin, JK Delfin
2. Ivan Vučić, JK Delfin
3. Risto Milojevic, JK Jugole Grakalic
Optimist djevojčice
1. Barbara Kubicek, JK Delfin
2. Nika Živković, JK Lahor
3. Valentina Djordjevic, JK Jugole Grakalić
PMYC J70 Wind Fest Cup 2023
1. Richard Gadbois, JK Delfin
2. Igor Shevchenko
3. Jeremija Kurbanović, JK Delfin
Virtuelna regata UNA Montenegro Cup
1. Filip Franović, JK Lahor
2. Goran Burić, JK Lahor
3. Dušan Vuleković, JK Lahor
Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas širom svijeta, u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine.
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tada je organizovano oko 5.000 štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.
U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.
Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave Prvi maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.
Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.
Zašto Amerikanci ne slave 1. maj?
Ironično, ali zemlja u kojoj je 1. maj simbolično “rođen” danas ne slavi ovaj praznik. Nakon Oktobarske revolucije 1. maj je postao državni praznik SSSR, a potom i svih komunističkih država.
Zbog ovih konotacija, neprimjerenih za kapitalističku državu, za vrijeme talasa “straha od crvene aždaje”, radnički pokreti SAD odrekli su se 1. maja. Kao Praznik rada u ovoj državi danas se praznuje prvi ponedjeljak u septembru.
U skladu sa Zakonom o državnim praznicima, 1. maj se kao praznik u Crnoj Gori neradno obilježava dva dana.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Nakon podizanja stabla mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.
Program počinje 1. maja u 8 sati ispred crkve Svetog Nikole, a nakon obilaska mjesta, slijedi posluženje u restoranu “Đardin”.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih dvadesetak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju.
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Mađ Perast – Boka News
Iz Arhive
„Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“
Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.
Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –
” Slavnom,
Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru
Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.
Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.
Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.
Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.
O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.
Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa“
Perast – Mađ 2018.
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svičašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Na dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
Unija slobodnih sindikata Crne Gore organizuje mirnu protestnu šetnju povodom obilježavanja 1. maja – Međunarodnog praznika rada, u Igalu (Herceg Novi), u ponedjeljak, 01.05.2023, s početkom u 12 sati.
Protestna šetnja će se realizovati na sledeći način:
Mjesto okupljana: plato ispred II faze Instituta “Dr Simo Milošević” Igalo,
Trasa šetnje: Jadranska magistrala – Ulica Dubrovačka – Ulica Sava Ilića – Ulica Pete crnogorske brigade – do kružnog toka u Igalu gdje će se održati polučasovno okupljanje protestanata.
Cilj protestne šetnje je obraćanje i apel poslodavcu, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, Fondu zdravstva i Opštini Herceg Novi da preduzmu neophodne aktivnosti na planu očuvanja Instituta “Dr Simo Milošević” Igalo i očuvanja radnog, ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih u Institutu.
Ovom prilikom biće upućen i apel nadležnim institucijama u cilju zaustavljanja dalje antisindikalne diskriminacije kja se vrši nad članovima Nezavisnog sindikata policije Crne Gore i zaštite njihovih radnih i sindikalnih prava, kao i druge prvomajske poruke od značaja za svijet rada u Crnoj Gori.
Crna Gora i Luksemburg će i tokom predstojeće ljetnje turističke sezone biti povezani direktnom avio-linijom, posredstvom avio-kompanije Luxair.
Iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu saopšteno je da će Boeing avioni, u vlasništvu Luxaira, čija je nosivost 100 putnika, saobraćati ka Crnoj Gori dva puta sedmično.
Letovi će se obavljati svakog utorka i subote, u periodu od 6. maja do 30. septembra, a za Podgoricu svake srijede i subote od 1. do 23. septembra.
Iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu su kazali da je inicijativa koju je 2020. godine pokrenula njihova predsjednica Fetija Kalač, rezultirala nastavkom saobraćanja aviona Luxaira prema Crnoj Gori.
– Kada je lansirala ovu značajnu avioliniju, Kalač je prije svega željela da crnogorsku dijasporu poveže sa domovionom, imajući u vidu njihovu intenzivnu migraciju ka Crnoj Gori tokom ljetnjih mjeseci. Međutim, iz godine u godinu, njene aktivnosti se odnose i na veoma široku ciljnu grupu koja obuhvata građane država Beneluksa, odnosno Luksemburga, Holandije i Belgije, kao i dobar dio Francuske i Njemačke – navodi se u saopštenju.
Oni su dodali da Kalač na toj teritoriji intenzivno promoviše crnogorsku destinaciju, koristeći sopstvena sredstva i kontakte da približi potencijale i ljepote Crne Gore visokoplatežnim turistima.
Iz Kulturno-informativnog centra su kazali da na nepuna dva sata leta od Luksemburga, Crna Gora predstavlja veoma atraktivno odredište.
– Imajući u vidu veliku sklonost građana država Beneluksa ka putovanjima, ne samo tokom ljeta, već tokom cijele godine, sve promotivne aktivnosti usmjerene ka tom tržištu moraju dati rezultate – rekli su iz Kulturno-informativnog centra.
Taj centar je, kako su saopštili, upravo zbog toga inicirao i marketinšku saradnju koju je realizovao Luxair, uz pomoć Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO).
Na taj način će se realizovati uspješna promocija Crne Gore na tom visokoplatežnom tržištu visokog potencijala. Putem alata digitalnog marketinga, Luxair će, u partnerstvu sa NTO, sprovesti intenzivnu kampanju.
Kalač se zahvalila ministru turizma i ekonomskog razvoja Goranu Đuroviću koji je prepoznao značaj te promocije.
– Svaki euro uložen u digitalni marketing na ovom tržištu, imaće multiplikativni efekat na naš turizam i ekonomiju, uopšte. Ovo je tržište koje treba u perspektivi i dalje osnaživati, jer Luksemburžani imaju stil života u kojem su putovanja nužnost, a ne luksuz. Biću zadovoljna kada se napravi cjelogodišnji vazdušni most između Luksemburga i Crne Gore. Do tada predstoji mnogo posla, ali je važno da smo svi na istom zadaktu boljeg pozicioniranja naše zemlje na tržištu zemalja Beneluksa – saopštila je Kalač.
Crnogorska policija nije uspjela da uđe u trag prevarantkinji koja je, uz falsifikovanu ličnu kartu Budvanke M. O., sa njenog računa u Lovćen banci odnijela 230.000 eura i 1,2 miliona dolara, ali navodno, znaju ko je, saznaju “Vijesti” nezvanično.
Prema istim informacijama, inspektori su identifikovali prevarantkinju i kriminalnu grupu po čijim instrukcijama je radila, a čiji članovi nijesu iz Crne Gore.
Izvor “Vijesti” kazao je i da je, najvjerovatnije, krimi ekipa iz susjedne države obezbijedila falsifikovanu ličnu kartu u kojoj je upisano ime i prezime vlasnice računa, njen datum rođenja, matični broj…
Na tom, lažnom identifikacionom dokumentu, piše da je izdat 10. oktobra 2022. godine u budvanskoj filijali Ministarstva unutrašnjih poslova.
Rekao je i da M. O. nikada nije vidio uživo i objasnio proceduru identifikacije klijenata – uz lični dokument, kao i kakvo je pravilo kada klijenti podižu veći iznos.
Nakon provjera, dogovoreno je da se milionska ušteđevina isplati sjutradan, oko 15.30 časova. Prevarantkinja je prvobitno pristala na to, ali je nešto kasnije tražila da joj novac isplate rano izjutra.
Takođe, zamolila je bankara da o tome da je podigla novac ne informiše njene roditelje, koji imaju ovlašćenja za iste račune.
Prema policijskim spisima, prevarantkinja je sjutradan – 12. aprila, oko 10.30 sati ušla u banku, obučena isto kao prethodnog dana – u crni ranac spakovala ukupno 1.360.000 eura i poslije desetak minuta izašla iz poslovnice.
Da to nije bila vlasnica novca otkriveno je 13. aprila, kada je M. O. pozvala banku i tražila pojašnjenje – koliko joj nedostaje do limita, jer očekuje veći priliv sredstava iz inostranstva.
Provjeravala da li je blizu limita, saznala da je bez centa
Policajci koji rade na otkrivanju prevare u hercegnovskoj filijali Lovćen banke utvrđuju i ko je sve mogao znati da M. O. ima novac na računu, ali i ko je mogao znati njen matični broj, datum rođenja i ostale podatke, rečeno je “Vijestima”.
Inspektori su u toj istrazi, osim zaposlenih u banci, u svojstvu građanina saslušali i vlasnicu računa, njene roditelje…
Navodno, ona je inspektorima objasnila kada je i kako pozvala bankara sa kojim posluje odavno i kako je otkrila da joj je novac nestao.
Sagovornik “Vijesti” objašnjava da je M. O. pokušavala provjeriti koliko novca mora podići, da ne bi prekoračila limit po računu.
”Iz banke su joj, nakon provjere, odgovorili da je sav novac podignut 12. aprila”, piše u spisima.
Potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković obišao je mlade fudbalere Arsenala koje učestvuju na turniru na Zlatiboru.
Predvođeni direktotom mlađih kategorija Božidarom Tujkovićem i trenerima Markom Kunićem, Veliborom Mršuljom, Vladimirom Tomičićem, 53 polaznika Arsenalove škole fudbala nalazi se na ovoj planinskoj ljepotici.
– Ono što je najvažnije je da sam vidio sretnu i zdravu djecu koja uživaju na Zlatiboru. Treneri se prema njima odnose zaista roditeljski i to se osjeća na svakom koraku. U svakom slučaju za budućnost tivatskog Arsenala ne moramo brinuti- rekao je dr Petković.
Mlađe kategorije Arsenala na Zlatiboru ostaju do utorka.
Grandiozna, do sada najbrojnija karnevalska povorka prošetala je danas Budvom. Preko 60 karnevalskih grupa iz regiona, Evrope kao i onih domaćih predstavili su svoje maske u okviru jubilarnog 20. Međunarodnog karnevala pod nazivom “Zaplešimo skupa” u organizaciji Turističke organizacije Budve i NVO “Feštađuna”. Događaju je prethodio svečani koktel u hotelu Budva.
Član Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) Aleksandar Cicimov prisjetio se davne 2001. godine kada se rodila ideja o organizaciji prvog budvanskog karnevala, koji je održan naredne godine.
Karneval Budva
“Te godine smo putovali 27 sati do Budve, ali želja da se širi saradnja među karnevalima bila je jača od svega. Jako sam srećan što je ovaj karneval uspješan, i što svake godine okupi mnoštvo posjetilaca”, kazao je on.
Budva je ove godine, čini se više nego ikad, privukla veliki broj turista, posjetilaca ali i okupila brojne sugrađane, kako bi ispratili jubilarni karneval, kazao je predstavnik TO Budve, Nikola Kralj.
Karneval Budva
“Veoma smo zadovoljni posjećenošću, kao i reakcijama naših gostiju. Imamo rekordan broj učesničkih grupa, i zadovoljstvo mi je da najavim sjutrašnju dječju povorku, odnosno Mali Karneval”, kazao je on.
Plato ispred zidina Starog grada preplavile su ručno rađene maske, na kojoj su učesnici vrijedno radili i po par mjeseci unazad. Inovativne, jedinstvene, šaljive maske predstavile su se brojnoj publici na radost, kako mlađih tako onih starijih posjetilaca, dok je na tri različite lokacije u Starom gradu upriličen bogat muzički program.
Karneval Budva
“Dolazim iz Italije, prvi put sam ovdje ali sigurno ne i zadnji. Ovo je sjajan karneval, i zaista uživamo”, kazao je učesnik Marko.
Predstavnici Riječkog karnevala, česti su gosti u Crnoj Gori, dok su u Budvi po prvi put.
“Podrška među karnevalskim gradovima je jako bitna, i svima nam znači u cilju razmjena ideja, kao i druženja. Jako smo zadovoljni organizacijom, i boravkom u Budvi”, poručio je Sandi, mešter Riječkog karnevala.
Za članove pančevačke grupe Buč Kesidi, nastup uoči samog karenevala poseban je ugođaj, jer i sami, kako su kazali, dolaze iz mjesta u kome se organizuje internacionalni karneval.
Vatromet
“Nikad nismo svirali na sličnom događaju, mi smo obojica iz Pančeva i odrasli smo u gradu koji širi sličnu energiju, i drago nam je da smo ovdje”, kazao je bubnjar tog sastava, Zoran Zarubica.
Autori velikog hita “Nema ljubavi u klubu” najavili su novu pjesmu, koji će Buč Kesidi predstaviti publici za dvije nedjelje.
“Pjesma će biti ispraćena novim spotom, a mi se trudimo da našu publiku o novitetima u grupi obavještavamo putem naših društvenih mreža”, poručio je on prije nastupa.
Nakon druženja sa maskama, i brojnim muzičkim dešavanjima prilagođenim raznovrsnim muzičkim ukusima, druženje drugog dana karnevala završilo se spektakularnim vatrometom.
Treći dan karnevalskog programa rezervisan je za Malu karnevalsku povorku koje će početi u 15:30h, nakon toga na program je Maskembal show, nastup bendova O’Kongrads, The Grupa i Letu Štuke. Muzički program u Starom gradu počeće u 20h a nastupiće Una Andrea b2b Anyushka, Lerr & Straks, After Affair HYBRID DJ set.
