Predsjednik Bućarskog saveza Crne Gore Miroslav Petković uručio je zahvalnicu ministru sporta i mladih Vasiliju Laloševiću za doprinos u organizaciji nedavno završenog boćarskog Petoboja nacija u Tivtu.
Petković se zahvalio Laloševiću i na podršci koju taj Savez konstatno ima od Ministarstva sporta i mladih.
On je najavio i učešće na Svjetskom prvenstvu koje ih uskoro očekuje u Alžiru i gdje se nadaju dobrom plasmanu.
Pravu senzaciju priređuje ovogodišnji, jubilarni 10. Dubrovački zimski festival – spektakularni doček Nove godine uz nastup glazbene legende i jedne od najvećih zvijezda regije, Zdravka Čolića, kao i više od 20 koncerata na više gradskih lokacija, javljaju iz Grada Dubrovnika.
-Novi vizuali, novi dekorativni elementi i puno iznenađenja očekuje sve posjetitelje, uz bogati glazbeni, zabavni, gastronomski i dječji program, koji i ove godina započinje s finskim Djedom Mrazom. Pripreme su u završnoj fazi, a promocija već kreće, sve s ciljem privlačenja Dubrovčana, ali i brojnih gostiju u grad pod Srđem tokom decembra.
Sjajna glazbena imena izmjenjivat će se na atraktivnoj i mnogima najdražoj pozornici, Stradunu. Početak Dubrovačkog zimskog festivala u svom jubilarnom 10. izdanju kreće s legendarnim hrvatskim rokerima, omiljenim Prljavi kazalištem, a po prvi put ove godine DZF će imati završnicu za pamćenje – 6. januar 2024. uz koncert Jelene Rozge.
U Gradu će tokom decembra nastupiti ponajbolji hrvatski i regionalni glazbenici pa će se publika zabaviti uz koncerte Gibonnija, 4 tenora, Tomislava Bralića i klape Intrade, Parnog valjka , klape Šufit i nezaobilazno glazbeno ime hrvatske estrade, Antu Gela i bend, koji će se pobrinuti za sjajnu atmosferu u večeri prije Nove godine, u noći dočeka, ali i podnevnog dočeka za najmlađe. Poseban scenski spektakl priredit će Queen Sensation, tribute bend posvećen legendarnoj grupi Queen, koji će u Dubrovniku izvesti njihove najveće hitove. Za ljubitelje electro popa na ovogodišnjem programu rezerviran je misteriozni glazbeni duo Nipplepeople.
Advent na Vojnoviću kojeg organizira i financira Studentski centar Dubrovnik bit će obogaćen nastupima grupe Dalmatino, potom Bosutskih bećara, a za dobar ugođaj tijekom zimskih mjeseci pobrinut će se i Vojko V, Mate Bulić, Zsa Zsa, Jole, Adi Šoše, Matko i Brane…
Omiljeni dječji programi – Stanica sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, te programi u najvećem gradskom naselju Mokošica čine okosnicu programa za najmlađe kojima je namijenjeno i niz programa dubrovačkih kulturnih ustanova. Prigodne izložbe, božićni koncerti, među kojima se ističe dubrovački Božićni koncert 22. prosinca i Novogodišnji koncert na Stradunu 1. januara, kazališne predstave za sve generacije, Torta Party i ostali programi začinit će adventske dane i iščekivanje Božića i Dočeka Nove godine.
Poseban program iznenađenja priprema se i u Gružu – u TUP-u će se kreirati zanimljivi, digitalni i interaktivni sadržaji za djecu i mlade uz prateću gastro ponudu.
Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s kulturnim ustanovama i javnim poduzećima pripremaju široki spektar događanja za građane i posjetitelje svih uzrasta. Dubrovački zimski festival, ove godine ‘okrugli’ deseti, čeka vas u punom sjaju!, stoji u saopštenju iz gradske uprave.
Radovi na obnovi i pretvaranju broda Galeb u plutajući muzej u završnoj su fazi u kraljevičkom škveru, no projekt i dalje nije zaokružen jednom važnom stavkom – na natječaj za hotel i ugostiteljski objekt, za koje je Grad Rijeka predvidio 993 četvorna metra površine broda, nije se javio nitko.
Bio je to već drugi natječaj za komercijalne sadržaje na Galebu čija je ukupna površina 5549 kvadrata, a Grad će sada morati još jednom analizirati uvjete za budućeg koncesionara te prilagoditi i mijenjati ono što je odbilo potencijalne ulagače kojih, navodno, ima.
Natječaj je bio proveden ljetos, s produljenim rokom, zaključen je 28. kolovoza i na njega nije stigla niti jedna ponuda, iako je gradonačelnik Marko Filipović bio optimist. Prema njegovim riječima, nekoliko je poduzetnika uoči natječaja i tijekom njega za zakup dijela broda Galeb iskazalo interes za ugostiteljsku i djelatnost smještaja, no taj interes, nažalost, nije i formaliziran. Dok Grad bude analizirao uvjete i donosio odluku o novim postupcima vezanim uz najam komercijalnih sadržaja na Galebu, kako navodi Filipović, prenamjena broda u muzej se nastavlja, piše Jutarnji.
Budući da do provođenja prvog propalog natječaja nisu bili poznati uvjeti priveza Galeba i površina palube koju će zauzeti oprema, na prvom natječaju površina palube broda koja ide u zakup nije bila precizirana, nego je samo bilo navedeno “do 343 četvorna metra”, što je bilo ispravljeno u novom. Sada je, pak, stajalo da je površina otvorene palube koja se daje u zakup 269 četvornih metara.
Za ugostiteljski objekt i hostel predviđeno je manje od petine ukupne površine broda, a Grad ih je namjeravao iznajmiti po cijeni od 10.943 eura mjesečno, odnosno 11,02 eura po kvadratu. Iako su i cijena kvadrata i jamčevina, koja sada iznosi 41.036 eura, smanjeni u odnosu na prvi natječaj, formalno iskazanog interesa i dalje nema.
U natječaju je, međutim, i dalje bilo stavki koje su prilično neodređene, pa je tako zamišljeno da budući koncesionar plaća 17,90 posto ukupnih troškova održavanja i ispitivanja svih tehničkih sustava broda sa svim potrebnim servisima, osim sustava klimatizacije i ventilacije. Budući da je ovo prvi slučaj da se neki brod pretvara u muzej, još uopće nije poznato koliko bi ti troškovi mogli iznositi.
Nisu poznati ni troškovi uređenja hotela, restorana i terase koje bi budući koncesionar, prema posljednjem natječaju, trebao preuzeti na sebe, za što će biti oslobođen plaćanja zakupa na pet godina. Prema cijeni zakupa određenoj u natječaju, radi se o “poštedi” vrijednoj oko 200 tisuća eura, no pitanje je ostaju li radovi na uređenju komercijalnih sadržaja u tim okvirima.
Tu je još jedan detalj u jednadžbi punoj nepoznanica za budućeg koncesionara, a to je mjesto na kojem će Galeb biti vezan. Naime, iako se, kada se krenulo s projektom broda muzeja, govorilo da bi lokacija trebala biti na riječkoj rivi, uz neki od gatova, ili na početku lukobrana Molo longo, blizu Putničkog terminala, sada je određena lokacija pokraj dizalica na Molo longu. To je oko kilometar, odnosno desetak minuta hoda od Rive Boduli, dakle centra Rijeke, što smanjuje atraktivnost lokacije, posebice po lošem vremenu.
Također, u ovom trenutku još nije poznato hoće li i pod kojim uvjetima riječka putnička obala, odnosno riva, biti pretvorena u marinu za superjahte, što je želja tvrtke ACI Gitone koja gradi marinu u Porto Barošu. Superjahte bi mogle blokirati pogled na Galeb koji, zabijen tamo kod dizalica, s njima pada u drugi plan i teško da može opravdati ulogu atrakcije u riječkoj luci.
Obnova Galeba, koji je u kolektivnoj memoriji ostao zapamćen kao Titova ploveća rezidencija i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su vojnu obuku prošli deseci tisuća “Titovih mornara”, počela je 2019., no rokovi su nekoliko puta probijani, zbog pandemije, rasta cijena materijala i drugih predvidljivih i nepredvidljivih problema jer se radi o “pionirskom projektu”.
Sada su radovi u završnoj fazi, s dovršenošću većom od 90 posto, a nakon završetka rekonstrukcije i restauracije slijedi opremanje muzeja. U Grad Rijeci kažu da se izvode radovi na polaganju opreme i elektrokabela, a planirani dovršetak je u proljeće 2024. godine.
Muzej koji tematizira povijest broda ušao je, u paketu s već tri godine otvorenom Palačom šećera, u projekt revitalizacije kulturne baštine u turističke svrhe koji EU financira s 85 posto sredstava. S Galebom nije išlo toliko glatko kao s Palačom šećera, pa je izvođač radova, kraljevički Dalmont, izabran tek na drugom natječaju, za 46,8 milijuna kuna bez PDV-a. Iako se sada ne može reći kolika će biti ukupna cijena nakon završetka radova, procjenjuje se da bi mogla doseći oko 15 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego što se računalo 2019. godine kad se kretalo u projekt obnove.
U usporedbi s cijenama drugih muzeja u Hrvatskoj i Europi, ipak se ne radi o tako velikom novcu, a kako muzejska djelatnost sama po sebi nije isplativa, apsurdno je govoriti o povratu ulaganja. Za usporedbu, Spomenik domovini u Zagrebu, koji ne služi apsolutno ničemu, stajao je oko pet milijuna eura, dakle trećinu vrijednosti Galeba koji će posjetiteljima nuditi mnogo sadržaja.
S obzirom na to da su Titov brod, koji je još od ministra Bože Biškupića zaštićeno kulturno dobro pa se ne smije potopiti, već posjetile brojne televizijske ekipe iz cijelog svijeta, a nedavno je na njemu snimao film i oskarovac Gabriele Salvatores, interes za Galeb postoji već i prije nego što je dovršena njegova obnova.
Usto, rekonstrukcija Galeba je golem i važan posao za Dalmont, hrvatsku tvrtku koja je brodogradilište u Kraljevici podigla iz pepela i sačuvala radna mjesta i brodograđevnu industriju u tom kraju.
Brod je dug 117 metara, a sagrađen 1938. u Italiji za prijevoz banana. Nakon što je kratko bio dio talijanske trgovačke flote, prenamijenjen je u vojne svrhe. Bio je torpediran i umalo potopljen kod Egipta, a zatim je, nakon kapitulacije Italije, prešao u ruke Nijemaca i bio minopolagač pod imenom Kiebitz.
No, 25. studenoga 1944. u riječkom akvatoriju potopila ga je jedna od savezničkih bombi. U Jugoslaviji je izvučen s morskog dna i obnovljen te je na njemu Tito 1953. išao u prvi državnički posjet Velikoj Britaniji.
Oko Galeba su se gradili i mitovi, poput onih da su na njega dolazile i filmske zvijezde kao što su Sophia Loren i Richard Burton.
Međutim, tijekom istraživanja povijesne građe za budući muzej to se pokazalo netočnim – Tito je, naime, filmske zvijezde primao na svojoj jahti na Brijunima, a ne na Galebu koji je većinu životnog vijeka bio brod JRM-a. I neviđeni luksuz na Galebu pokazao se kao mit
Povodom početka nove školske godine, Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor svim đacima našeg grada poklanja koncert muzike iz Diznijevih filmova.
Ispred velike bine na Trgu od oružja, u subotu 9. septembra sa početkom u 20 sati, publika će moći da uživa u kultnim melodijama iz Ljepotice i zvijeri, Pepeljuge, Male sirene, Aladina, Frozen, Enkanto, Pokahontas, Meri Popins i drugih crtanih, ali i igranih filmova. Ovu nostalgičnu muzičku čaroliju izvešće Simfonijski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom istaknutog maestra Roberta Homena. Kao solisti, na koncertu će nastupiti sopran Danijela Pintarić i tenor Josip Švagelj.
Draga djeco, pozivamo vas da 9. septembra u 20 sati dođete na Trg od oružja i da sa sobom dovedete vaše roditelje, bake, deke, tetke i sve koje volite, jer je muzička čarolija koja vas očekuje očaravajuća i neodoljiva za sve generacije.
Opština Kotor i Turistička organizacija vam žele srećan početak uspješne školske godine!
Turska nacionalna avio-kompanija Turkish Airlines potvrdila je da će svoju dosadašnju sezonsku avio-liniju Istanbul – Tivat završetkom ovogodišnje ljetnje IATA sezone, pretvoriti u cjelogodišnju, potvrdio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Vladan Drašković.
To znači da će avioni Turkish Airlines između ova dva grada saobraćati i nakon 29. oktobra kada završava ovogodišnja ljetnja i počinje zimska IATA sezona koja traje do 30. marta naredne godine.
Umjesto aktuelnih šest sedmičnih rotacija na liniji Istanbul – Tivat, turski avio-prevoznik će tokom predstojeće zime imati samo jednu sedmičnu rotaciju manje, što znači da će njihovi avioni na pistu pored Tivatskog zaliva slijetati pet puta u nedjelji.
Na ovoj liniji Turskish će biti direktan konkurent crnogorskoj nacionalnoj avio-kompaniji Air Montenegro koja je prije dvije godine i pokrenula redovan saobraćaj na relaciji Tivat – Istanbul.
Air Montenegro će, inače, tokom predstojeće zimske sezone svakodnevno letjeti na toj liniji što znači da će Tivat, zajedno sa Turkishevim letovima, imati najmaje 12 sedmičnih konekcija sa Istanbulom koji je jedan od najvećih avijacijskih habova u ovom dijelu svijeta.
Turkish Airlines i ove i prošle godine je na liniji Istanbul – Tivat letio samo tokom ljetnjih mjeseci. Pretvaranjem ove linije u cjelogodišnju Turkish Airlines će, pored Air Montenegra i Air Serbie, postati treći takozvani legacy carrier odnosno nacionalni avio-prevoznik koji će i tokom zimskih mjeseci letjeti za Tivat.
Linija za Istanbul po kapacitetima koji se nude putnicima u broju raspoloživih sjedišta u Turkishevim avionima tipa boeing B737-800 i Air Montenegro vim embraerima E-195, biće tek nešto malo ispod i dalje najpopularnije ovdašnje redovne linije Tivat – Beograd na kojoj tokom cijele godine lete crnogorski i srpski nacionalni avio-prevoznici.
Dobre vijesti, kada je u pitanju makar dio predstojeće zimske sezone na aerodromu Tivat, stižu i iz Izraela jer će njihova leisure avio-kompanija Sun d’Or (podružnica izraelske nacionalne aviokompanije El Al) nastaviti da po isteku ljetnje sezone za Tivat leti i u četvrtom kvartalu ove godine. Sun d’Or je potvrdio da će do kraja godine saobraćati na liniji Tel Aviv – Tivat, a postoji mogućnost da ta kompanija letove na ovoj relaciji produži i tokom prva tri mjeseca naredne godine.
Tivat ovog ljeta ima veliki hroj sezonskih letova iz Tel Aviva, a iz tog izraelskog grada u manjem broju slučajeva tokom ljetnje turističke sezone, saobraća se i za Podgoricu.
Oba crnogorska aerodroma nalaze se na najnovijoj listi vazdušnih luka u regionu koje je odobrilo Odjeljenje za sigurnost Ministarstva saobraćaja Izraela, odnosno koji zadovoljavaju izuzetno stroge izraelske standarde bezbjednosti i stoga je s njih moguće organizovati direktne letove prema Izraelu ili preletjeti vazdušni prostor te države.
Crna Gora na ovom spisku, u čijoj izradi inače, presudnu ulogu ima procjena bezbjednosti koju radi izraelska tajna služba Mossad, jedina je od država regiona koja ima dva svoja aerodroma. Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju po jedan od Izraelaca prihvatljiv svoj aerodrom, dok Bosna i Hercegovina, Albanija i Sjeverna Makedonija nemaju nijednu svoju vazdušnu luku na tom spisku.
Prilikom posljednjeg ažuriraja ovog spiska Odjeljenje bezbjednosti Ministarstva saobraćaja Izraela je s liste prihvatljivih skinulo aerodrom Ohrid u Sjevernoj Makedioniji, Tiranu u Albaniji, ali i veoma značajne aerodrome Split i Dubrovnik iz Hrvatske.
Snažan potres kasno u petak pogodio je Maroko. U nekoliko gradova uništene su pojedine zgrade, ljudi su morali napustiti svoje domove. Prema podacima držve televizije poginulo je najmanje 600 ljudi. Stotine su ranjene. Traže se preživjeli pod ruševinama.
06:03
Marokanski geofizički centar saopštio je da se potres dogodio na području Ighila u planinama Visokog Atlasa i da mu je magnituda bila 7,2 prema Richteru. Geološki institut SAD-a procijenio je magnitudu na 6,8 i rekao da se potres dogodio na relativno maloj dubini od 18,5 kilometara.
Ighil, planinsko područje s malim poljoprivrednim selima, nalazi se oko 70 kilometara jugozapadno od Marakeša. Potres se dogodio malo poslije 23 sata po lokalnom vremenu.
Lokalni dužnosnik ustvrdio je da je većina smrtnih slučajeva zabilježena upravo na planinskim područjima do kojih je teško doći.
Stanovnici Marakeša rekli su da su se srušile neke zgrade u starom gradu, mjestu UNESCO-ove svjetske baštine, a lokalna televizija prikazala je slike srušenog minareta džamije i ruševina na smrskanim automobilima.
Montasir Itri, stanovnik planinskog sela Asni u blizini epicentra, rekao je da je ondje većina kuća oštećena.
– Naši su susjedi pod ruševinama i ljudi naporno rade na njihovu spašavanju s raspoloživim sredstvima u selu, posvjedočio je.
07:31
– Europska unija spremna je podržati Maroko nakon smrtonosnog potresa u kojem je poginulo najmanje 296 ljudi, rekao je u subotu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
– Moje su misli sa svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom i sa spasiocima koji su uključeni u potragu, napisao je Michel na platformi društvenih medija X, nekadašnjem Twitteru.
– Vijesti o potresu zastrašujuće su. EU je spreman podržati Maroko u ovim teškim trenucima, dodao je.
Michelovi komentari stigli su iz indijske prijestolnice New Delhija, gdje sudjeluje na summitu G20.
Kuvajtski investitori koji su trebali da izgrade turistički kompleks Montrose na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, iskazali su spremnost za pregovore sa Vladom, kako bi se pronašlo prihvatljivo rješenje u vezi sa tim projektom, saopšteno je Vijestima iz Ministarstva finansija.
Iza ovog projekta stoji konzorcijum Northstar i Eques Capital Limited, dok je direktni vlasnik investicije kuvajtska vladajuća familija.
Investitor je Vladu u septembru prošle godine obavijestio da se povlače iz ovog projekta za koji je potpisan ugovor 2009. godine i najavljena je međunarodna arbitraža. Nakon toga je Vlada formirala operativni tim za pregovore sa investitorom koji čine ministarstava finansija, kulture i ekonomskog razvoja, Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa, Agencija za investicije, opštine Tivat i Herceg Novi i Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da su se predstavnici Vlade sa predstavnicima nadležnih institucija u nekoliko navrata sastali sa predstavnicima investitora, a sve u cilju postizanja saglasja za nastavak realizacije investicije.
“Imajući u vidu da su predstavnici investitora iskazali otvorenost da pregovaraju u cilju iznalaženja prihvatljivog rješenja u konkretnom slučaju, Ministarstvo finansija uputilo je zahtjeve nadležnim organima za dostavljanje izjašnjenja o eventualnim propustima države sa jedne i investitora sa druge strane, a sve u cilju pripreme pregovaračke pozicije Vlade, u budućem periodu, nakon čega će se stvoriti uslovi da se održi i sastanak sa predstavnicima investitora i iznese argumentacija obje strane”, rekli su iz Ministarstva kojim rukovodi ministar Aleksandar Damjanović.
Dakle, kako su naveli, uprkos višegodišnjim problemima koje je ovo Ministarstvo naslijedilo, ulažu napore da dođe do dogovora i da se ovaj ozbiljan projekat realizuje, ali su u tom resoru istovremeno spremni i na negativan scenario mogućeg spora investitora sa državom.
Vlada je u septembru 2009. godine sa investitorom kojeg čine konzorcijum Northstar i Equest Capital Limited Jersey potpisala ugovor o dugoročnom zakupu oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom Montrose.
Taj ugovor je postao pravosnažan u avgustu 2013. godine, kada je potpisan protokol o njegovoj pravosnažnosti. Ugovor je aneksiran po drugi put u februaru 2018. godine, za koji je konzorcijum dostavio obavještenje o raskidu.
Iz Opštine Herceg Novi, na čijem dijelu poluostrva treba da se gradi ovaj kompleks, Vijestima su kazali da su da su ispunili sve obaveze koje su preuzeli ugovorom iz 2018. godine sa Ministarstvom finansija, a koje se tiču obezbjeđivanja elektro, vodovodne i saobraćajne infrastrukture.
Iz ove lokalne uprave su pojasnili da su se u projekat uključili 2018. godine kada je sa Ministarstvom finansija potpisan protokol, a nakon njega i aneks o saradnji, kako bi se obezbijedila neophodna infrastruktura do lokacije gdje će se graditi kompleks.
U nedelju 17. septembra biće održana prva trka u kategoriji Akvatlon u Budvi, a uz podršku TO Budva i Opštine!
Start trke je sa plaže Mogren 2 da početkom u 12h i pliva se u dužini od 1km do Pizane, potom trči u dužini od 5km, šetalištem do hotela Iberostar i završetkom ispred Starog grada.
Akvatlon ima simboličan naziv- Sv. Antun (inicijalno planiran za jun) i između ostalog je i državno prvenstvo CG u toj kategoriji.
Za sada je prijavljeno oko 70 takmičara, kako aktivnih triatlonaca, tako i rekreativaca/amatera iz naše i zemalja regiona, Ukrajine i Rusije.
Osim individualne kategorije takmičare/takmičarke imaju mogućnost da se oprobaju i u štafeti.
Osim sjajnog startnog paketa, takmičare očekuje bogat program prije i posijle trke.
Institut „Simo Milošević“ bi trebalo da pređe u stoprocentno vlasništvo države kako bi se trajno riješilo to pitanje, ocijenio je premijer Dritan Abazović i dodao da mu je Vlada više puta pomagala u skladu sa zakonskim mogućnostima.
On je novinarima u Vili Gorica nakon prijema organizovanog za seniorsku košarkašku reprezentaciju, kazao da Vlada nije stoprocentni vlasnik Instituta i da ne može da radi ništa protivzakonito.
„Više puta smo pomagali prema onome što su mogućnosti države. Imali smo aktivnosti u vezi sa sporazumima sa Srbijom, što govori da hoćemo da im pomognemo. Međutim, neki ljudi u menadžmentu su se odlučili za politički marketing“, naveo je Abazović.
On je rekao da ukoliko 43. Vlada nastavi da će riješiti trajno pitanje Instituta Igalo u korist građana i zaštitu svih zaposlenih, ali da ne mogu da rade protivzakonito.
„Ima rješenje, a to je da Institut treba da pređe u stoprocentno vlasništvo države. Ovako da štitimo privatni kapital nije moguće ni održivo, a imamo i ograničenja vezano za pomoć koju država može da da“, rekao je Abazović.
On je naveo da Institut Igalo u špicu sezone u avgustu kada je najveća fluktuacija ljudi u Crnoj Gori radi sa gubitkom.
Abazović je naveo da tokom protesta u četvrtak niko od predstavnika radnika Instituta nije tražio prijem u kabinetu.
„Nijesu tražili prijem, ja sam bio u kabinetu kada je bio protest sindikata. Naša vrata su otvorena. Rekao sam i da ću potpisati onu peticiju, a ja želim isto što i oni“, rekao je Abazović.
Policija je danas uhapsila dva službenika Odjeljenja bezbjednosti Kotor S.V. i M.V. za kojima su raspisane potjernice zbog nasilničkog ponašanja prema turskim državljanima na plaži Ploče.
“Po naređenju v.d. direktora Uprave policije Nikole Terzića, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su danas, 8. septembra 2023. godine, u prostorijama Osnovnog suda u Kotoru, uhapsili policijske službenike ovog Odjeljenja policije, S.V. i M.V., za kojima su bile raspisane potjernice zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, koje je počinjeno na štetu turskih državljana u događaju od 27. avgusta”, navodi se u saopštenju Uprave policije (UP).
Navodi se da nakon hapšenja S. V. i M.V sprovedeni su u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Kotor, gdje su zadržani i oni će sutra biti privedeni nadležnom tužiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, na dalju nadležnost i postupanje.
“Policijski službenici S.V. i M.V. su nakon podnošenja krivične prijave protiv njih u vezi događaja na plaži Ploče, u kojem su učestvovali, sve do danas bili nedostupni nadležnim državnim organima”, kazali su iz policije.
© BokaNews, 2021
