Kineski COSCO Shipping napreduje u svojim planovima za prve električne kontejnerske brodove koji će ploviti na rijeci Yangtze. Izgradnja dva broda je u tijeku, očekuje se da će zaploviti krajem 2023. godine.
Oba broda dizajnirana su za plovidbu rutom po rijeci Yangtze. Ovi brodovi od 10.000 tona i kapaciteta od 700 TEU bit će dugi 119.8 metara, široki 23.6 metara i s gazom od 5.5 metara, kako bi osigurali dobru manevarsku sposobnost duž rijeke, prenosi Offshore Energy.
COSCO ističe da će ovi brodovi biti najveći električni kontejnerski brodovi na svijetu. Pokretat će ih dva glavna pogonska motora od 900 kW, a koristit će baterije veličine standardnog kontejnera od 20 stopa kapaciteta od 50.000 kWh. Baterije će se puniti na kopnu, a COSCO planira mrežu stanica za punjenje i izmjenu baterija duž rijeke. U ožujku 2023., COSCO je izvijestio da su u pogon pušteni elementi elektroenergetskog sustava, što je ključni korak ka implementaciji, piše The Maritime Executive.
Gradnja prvog broda započela je u brodogradilištu COSCO Shipping Heavy Industries u prosincu, dok se drugi počeo graditi 8. svibnja. COSCO ima devet brodogradilišta koji godišnje mogu proizvesti do 7,5 milijuna dwt u svim većim segmentima plovila, ali imaju i značajnu globalnu bazu kupaca. Iz COSCO-a kažu da će ovi brodovi smanjiti emisije CO2 za 32 tone svaka 24 sata.
Osim električnog pogonskog sustava, COSCO kaže da će brodovi biti opremljeni inteligentnim Ship Platform sustavom te naprednim Situational Awareness sustavom. Primjena dvaju sustava znatno će poboljšati inteligenciju i sigurnost broda, kažu iz COSCO-a.
Na projektu sudjeluje ukupno 51 organizacija, a uz COSCO tu su i Panasia Shipping, Wuhan Institute of Standards, Chengrui Power i Lloyd’s Register.
Lani je Kina porinula najveći električni riječni brod za krstarenje koji plovi u području oko brane Three Gorges, što je prva faza projekta elektrifikacije regije rijeke Yangtze koji je predložen 2018. godine.
Na festivalu maritimne baštine u Bretanji hrvatski brodovi
Revijalnom plovidbom od grada Vannesa do otoka Ile d’Arz u utorak je u regiji Bretanji službeno otvoren festival maritimne baštine i pomorstva Tjedan zaljeva Morbihana.
Otkako je prvi put predstavila svoju flotu starih brodova kao počasni gost 2015. godine, Hrvatska je nezaobilazan sudionik najvećega, a po mnogima i najljepšega europskog festivala te vrste koji se održava u Bretanji, regiji na sjeverozapadu Francuske.
Hrvatsku ove godine predstavljaju dva broda, gajeta “Mila” s otoka Prvića i gajeta “Zora” iz Malinske na otoku Krku, čije su se posade danas prvi put okušale u jedrenju na Atlantskom oceanu.
“Izlazak na Atlantik bio je navigacijski prilično zahtjevan, ima puno struja i to je more jednostavno drukčije od onoga na koje smo svi u Hrvatskoj navikli. Upoznali smo cijeli zaljev Morbihan i imali sreću s vremenom, tako da je prvo iskustvo vrlo pozitivno”, rekla je Katica Cvelić, koja s kolegicom Natašom Cvelić Badurinom plovi u prvoj ženskoj posadi na tradicionalnim barkama, a sada su se pridružile muškoj posadi na gajeti “Zora”.
I za posadu gajete “Mila” iz Šepurina na otoku Prviću, u kojoj plovi iskusni „morski vuk“ Goran Franić, današnji izlazak na Atlantik bio je novo iskustvo. Osim drukčije plovidbe, koju diktiraju velike izmjene oseke i plime i jake struje, najviše ga se dojmio broj brodova i otoci u zaljevu Morbihanu.
“Nevjerojatno je kako su nas dočekali, koliko oni drže do svoje maritimne baštine i koliko su joj posvećeni”, istaknuo je.
Predstavljanje Hrvatske na festivalu u Bretanji, koji posjeti oko 200.000 ljudi, organizirala je splitska Udruga Cronaves, a projekt “Hrvatska u zaljevu Morbihan“ obuhvatit će još izložbu 30 fotografija koju je ta udruga radila u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, izložbu maketa hrvatskih tradicijskih brodova i promociju turizma s naglaskom na nautiku.
U srijedu, 17. svibnja u našemu prezentacijskom centru u gradu Vannesu održat će se Hrvatski dan na kojemu posjetitelji mogu razgledati izložbu fotografija „Hrvatska, domovina mora“ naših članova Boška Lučeva, Andrine Luić, Dubravke Pajk i Vislava Torre i upoznati se s turističkom ponudom Dalmacije, Kvarnera i Splita, najavio je predsjednik te udruge Plamenko Bavčević.
Osim Udruge Cronaves, u predstavljanju Hrvatske sudjeluje Hrvatska turistička zajednica, predstavništvo u Parizu, Turistička zajednica grada Splita, Grad Vodice i Turistička zajednica toga grada, Općina Malinska i Interpretacijski centar maritimne baštine Duboak iz Malinske.
S obzirom na to da Herceg Novi decenijama unazad važi kao mjesto porodičnog odmora i omladinskog turizima, s ovakvim ambijentom teško da može biti konkurentan
Raskopano šetalište u Igalu sa neizvjesnim završetkom posla planiranog za 1. jun, radovi na saobraćajnici u Zelenici, usled kojih se stvaraju kolone vozila, izgradnja trotoara i autobuskog stajališta na Toploj, skori početak gradnje glavne autobuske stanice u Igalu, nefunkcionalan kolektor i postrojenje, kojem su u Meljinama dvije pumpe skoro tri mjeseca van stroja… slika su predsezonskog dočeka gostiju u Herceg Novom.
Tu je i problem sa saobraćanjem trajekta, jer tri od kojih dva imaju više nego skromne kapacitete nijesu dovoljni da opsluže goste ni tokom predsezone, a kamoli u sezonskom periodu. Sve ovo prate i obaška podignute cijene u trgovinama, ugostiteljskim objektima i kafeima, u hotelskom i privatnom smještaju.
S obzirom na to da Herceg Novi decenijama unazad važi kao mjesto porodičnog odmora i omladinskog turizima, s ovakvim ambijentom teško da može biti konkurentan. Kada je riječ o cijenama proizvoda koje turisti u Herceg Novom, zbog skromnijeg džepa, najviše kupuju u vanpansionu, u odnosu na lani više su uglavnom od 50 centi do euro za piće, dok je hrana poskupila od jedan do pet eura, u zavisnosti gdje se konzumira.
Radovi Igalo – foto čiatoci
Pa je tako za parče pice potrebno izdvojiti 2,50 eura, dok je lani koštalo od 1,50 do 2 eura, hamburger košta od 3,50 do 4 eura, a lani je koštao 3 eura. Cijena kugle sladoleda se kreće od 0, 90 eura do 1 eura, a na ekskluzivnijim mjestima i pet eura, dok se prošle godine za ledni dezert izdvajalo 0,80 eura. Ni sa napicima se ne stoji bolje, pa je za običnu šolju čaja potrebno izdvojiti od 1,40 do 1,60 eura, a lani je koštao 1 euro, ledeni čaj košta 2,20 eura, a prošle godine je bio 1,80 eura. Za veliku kafu sa mlijekom treba izdvojiti 1,80 do 1,90 eura, a lani 1 40 eura. Mala kafa sa mlijekom košta od 1,40 do 1,80, a lani je koštala 1,10 eura. Cijena nes kafe je sa 1,80 porasla na 2,80 eura, dok je za sokove, koji su prošle godine koštali 2,50 eura, potrebno izdvojiti od 2,80 do 3,50 eura, flašica kisele vode košta 1,80 eura, a za pivo koje je prošle godine koštalo od 2,50 do 2,80 eura sada je potrebno izdvojiti od 3 eura pa naviše. Sendviči koštaju od 4 do 6 eura, burek od 1,80 do 2 eura. Za kolač koji je lani koštao 2 eura, sada je potrebno platiti od 3 do 4 eura.
I cijene u restoranima su porasle, pa recimo riba, koja je prošle godine koštala 15 eura, sada iznosi 20 eura. Cijena porcije ćevapa je sa 5 eura porasla na 7, a miješanog mesa sa 7 na 12 eura. U pojedinim ugostiteljskim objektima nerijetko nema cjenovnika, na nekima ima samo kod-cjenovnik, sa čijim iščitvanjem građani i nisu najvještiji, pa neugodna iznenađenja nijesu rijetkost.
Treba napomenuti i to da su cijene podignute unazad mjesec dana, a mještani se kao i svake godine žale da će ih pratiti do naredne sezone, kada će očekivano ponovo rasti. U svjetlu skromnih primanja i svakodnevna kafa van kuće postala luksuz.
Smještaj skuplji za 15 do 20 odsto
I hotelijeri cijenama prate ugostitelje, pa je ove sezone smještaj u prosjeku skuplji za 15 do 20 odsto. Prema informacijama iz Turističke organizacije, smještaj u predsezoni u apartmanima košta od 20 do 100 eura, dok se u sobama, po osobi, cijena kreće od 10 do 15 eura. Od pedesetak malih i velikih hotela za sada je otvoreno tridesetak, a cijene su predsezoni su od 36 do 240 eura. Boravak u apartmanima privatnog smještaja u glavnoj sezoni koštaće od 30 do 100 eura, a u sobama od 10 do 15 eura po osobi. Cijene u hotelskom smještaju u sezoni će se kretati od 25 do 300 eura po osobi, ili od 190 do 1.000 eura po apartmanu. U luksuznom hotelu One and Only, Portonovi u Kumboru cijene soba u sezoni kreću se od vrtoglavih 500 do 3.800 eura, dok u se Portonovi vilama kreću od 450 do astronomskih 7.490 eura.
Meteorolog Branko Micev kazao je da nas do kraja maja očekuju promjenljive vremenske prilike, s tim što će od sjutra biti manje kiše i više sunčanih i toplih perioda, naročito u jutarnjim satima.
Micev je kazao da ćemo još danas biti pod uticajem ciklona koji će usloviti promjenljive vremenske prilike.
“U drugom dijelu dana biće i sunčanih perioda, povremeno kratkotrajna kiša, osjetno manja kiša. U sjevernim oblastima zadržaće se oblačno vrijeme sa kišom”, kazao je Micev.
Ipak, ne očekuje se trajna stabilizacija vremenskih prilika, ali neće biti permanentno oblačno i kišovito, već promjenljivo vrijeme.
Već sjutra u u južnim oblastima jutarnjim satima očekuje se sunčano vrijeme.
“Mjestimično kratkotrajna kiša sa grmljavinom u popodnevnim satima u južnim oblastima. Na sjeveru oblačno, povremeno sa kišom i grmljavinom u popodnvnim satima”, kazao je on.
U petak i subotu prognozira sunčano i toplije vrijeme, s tim što se na sjeveru u subotu očekuje kratkotrajna kiša.
“Ukoliko ne dođe do značajne promjene, od nedjelje pa u nastavku očekuju nas promjenljive prilike, jutra će biti sunčana dok će popodne biti kratkotrajne kiše i grmljavine do kraja maja”, zaključio je on.
Dan porodice obilježen u Osnovnoj školi u Radanovićima
1 od 6
Dan porodice obilježen u Osnovnoj školi u Radanovićima
Dan porodice obilježen u Osnovnoj školi u Radanovićima
Dan porodice obilježen u Osnovnoj školi u Radanovićima
Dan porodice obilježen u Osnovnoj školi u Radanovićima
Dan porodice obilježen u Osnovnoj školi u Radanovićima
Dan porodice obilježen u Osnovnoj školi u Radanovićima
Unuci i unuke bakama i djedovima sa ljubavlju
Kolektiv Osnovne škole “Nikola Đurković” u Radanovićima je, zajedno sa svojim učenicima i učenicama juče je (15. maja) priredbom u školskom holu obilježio Dan porodice. Nastupili su učenici III-1 sa predstavom “Tri sorele”, učenici IV-1 sa skečom “Savremena porodica”, dok je učenik III-2 Balša Raković recitovao pjesmu “Za unučad”, koju je napisala njegova baka Danica Marković iz Grblja, autorka zbirke pjesama.
-Obilježavanje Dana porodice u našoj školi pokazatelj je da se svijest o porodici kao osnovnoj ćeliji društva i dalje gaji među djecom. Svesni činjenice da se za porodicu treba zalagati, da se porodični život odlikuje različitim ordenjem, danas je ipak, čini se, teže nego ikad. No, gledajući s radošću u budućnost i ulagajući ljubav u naše najmlađe, nemamo razloga za brigu.
Nema te brige i nevolje koju ljubav i porodica ne mogu da prebrode!, saopštila nam je ispred kolektiva prof. Milica Mirković.
Kotorska policija je u jednom noćnom klubu kontrolisala tri osobe i tom prilikom kod jedne pronašla ekstazi, kod druge marihuanu, a kod treće oboje.
Kod P.V. (20) iz Podgorice pronađeno je 26 tableta sintentičke droge ekstazi.
– Sa događajem je upoznat tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P.V. stiču elementi krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, te da se osumnjičeni liši slobode – saopštili su iz policije.
Kod D.K. (18) iz Podgorice su pronađena četiri manja pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana.
– Po nalogu postupajućeg tužioca, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga protiv ovog lica podnijeta je krivična prijava u redovnom postupku – kazali su iz polciije.
Kontrolom R.S. (25) sa prebivalištem u Herceg Novom pronađena je jedna tableta sintetičke droge ekstazi i tri ručno pravljene cigarete sa sadržajem opojne droge marihuana, tzv. „džoint“.
– Tužilac se izjasnio da se u radnjama ovog lica ne stiču elementi krivičnog djela. Protiv njega je podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga – kazali su iz policije.
Opojna droga je oduzeta i biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije.
– Sluzbenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su, osim toga, 7. maja kontrolisali još tri lica kod kojih su pronađene manje količine opojne droge marihuana. Protiv njih će biti podnijete prekršajne prijave – dodali su u saopštenju.
Umjetnik, strip-crtač Andrija Maurović je živio u nizu državnih zajednica, od Austrougarske, preko Kraljevine Jugoslavije, NDH do SFRJ, puno vlasti je promijenio, nije on samo jugoslovenski autor stripova, nego je on vrijedan i značajan u svjetskim razmjerama, ističe Veljko Krulčić iz Zagreba, autor knjige “Maurović: od Mula do Mula”. Krulčić se bavi popularizacijom stripa, priprema knjige, izložbe, predavanja, izdaje stripove… Strip je, kaže u razgovoru za Bokanews, njegova “pasija” od djetinjstva. Tako je Krulčić u saradnji sa istoričarkom književnosti Stankom Janković Pivljanin iz Kotora osmislio izložbu “Maurović se vraća doma!”, koja je otvorena 21. aprila u okviru “Dana Mula”, održanih povodom 120 godina od rođenja i 40 godina od smrti čuvenog slikara, ilustratora i strip-crtača Andrije Maurovića (1901–1981). Krulčić nam da se stariji Muljani sjećaji kada je Maurović 1975. godine zadnji put bio na Mulu i kako je tada otišao “gore na groblje” – to pokazuje “da nije izgubio svoj odnos sa starim krajem”.
– Fascinantno je to što su se ljudi u Crnoj Gori, u Kotoru, na Mulu našli i nakon toliko godina su Andriju Maurovića “vratili doma”. Drago mi je što se njime ponose, jer Andrija Maurović kože biti jedan od “brendova” Mula. Vrlo malo, ne samo u ex YU nego i u svijetu ima jedno malo mjesto koje na ovaj način želi da se oduži tom svom sugrađaninu, koji je bio ne samo strip-autor, nego je bio i primjenjeni umjetnik, crtao je sve što se tiče likovnosti. Muljani i Muljanke mu se odužuju ne samo spomen-pločom, nego i ovim prvim naučnim skupom, što je raritet- toga ni kod nas u Zagrebu nema. Takođe i RTCG je snimila film „Andrija Maurović: mag stripa“ (scenario Bogić Rakočević i Derviš Selhanović, režija Saša Terzić), što je fantastična stvar da su se njega sjetili. Nažalost, taj film nije prikazan u Hrvatskoj, ja sam ga večeras prvi put video, a to upravo govori da je Maurović još uvijek zanimljiv i važan. I lijepo je da mu se i Crna Gora, makar je tu živio vrlo kratko vrijeme, na taj način odužuje, da ga drži kao svoga. Sporedno je odakle potiče čovjek, važno je da je to lijepo, trebamo se ponositi dobrim stvarima, izuzetnim ljudima, a Maurović to jeste, ističe Krulčić.
Podsjeća da je Maurović u razdoblju od sredine 20-ih do kraja 60-ih godina, dok je intenzivno to radio, bio najtraženiji primjenjeni umjetnik-ilustrator u zagrebačkim medijima. Prije II Svjetskog rata sarađivao je sa dnevnim listom “Novosti” i tjednikom ”Oko”, za vrijeme NDH, od 1943. do 1945. godine – sa “Zabavnikom”u Zagrebu, a poslije rata je, što se tiče stripova, najviše radio za “Plavi vjesnik”, s tim da je nekoliko godina radio kao ilustrator beogradskog vojnog lista “Front”, a puno je naslovnih stranica uradio za “Džepnu knjigu” Sarajevo.
Detalji iz Maurovićevog stvaralaštva
-On je jako kvalitetno i brzo crtao i to je volio raditi- ako nije imao neku narudžbu, on je to radio iz svoje duše. Surađivao je ne samo sa izdavačima iz Zagreba nego i sa izdavačima iz Beograda, Sarajeva, Novog Sada, ko god mu je nešto naručio, to je radio. On je brend jugoslovenskog stripa, među prvima u Evropi crtao je vestern-stripove, što je manje poznato, o “Starom mačku”, onda “Trojica u mraku” i “Sedma žrtva”. Neki od tih stripova su bili čak toliko popularni da su čitatelji znali telefonom zvati u redakciju “Novosti” da saznaju sutrašnji nastavak stripa. Toliko je dobro zarađivao da je, navodno, prije II Svjetskog rata od nekog mjesečnog honorara koji je dobivao, da je mogao kupiti omanju kuću u Zagrebu, objašnjava nam Krulčić i dodaje da je Maurović poslije rata II Svjetskog rata nastavio rad, bio je maksimalno angažovan, crtao je čitav niz političko-propagandnih plakata, toliko je bio dobar da su ga tražili i on je ispunjavao sve zahtjeve.
-Njegovo djelo je vrednovano kroz reprinte stripova, izložbe… prošle godine na Međunarodnom festivalu stripa koji se održavao u septembru u SKC-u u Beogradu pripremio sam izložbu “Stari mačak, ponovno- Prvi puta u Beogradu”. Zanimanje postoji, ljudi hoće da se taj njegov opus prikazuje. U duhu svog vremena Maurović je stvarao u ograničenim tiražima, to je u suštini kulturno naslijeđe. Ne mogu se upoređivati filmovi 40-ih, 50-ih, 60-ih godina sa današnjim, pa ni stripovi, to je sasvim različito, ali činjenica je da ti Maurovićevi stripovi i dan-danas imaju neodoljivi šarm. Ako im se posvetiš, možeš uživati u kvalitetu te vizuelne naracije, poručuje Veljko Krulčić.
Detalji iz Maurovićevog stvaralaštva
Strip ima budućnost
-Novinski strip će preživjeti ovo doba digitalizacije, kao što će i film. Novinar sam po profesiji i vidim da ovo vrijeme nije dobro, živimo u dobu isforsiranih vrijednosti, kažu da je “sve genijalno”, “sve je dobro”, a nije dobro. Knjiga i tisak (štampa) će ostati, to jesu male naklade (tiraži) -kad uzmeš knjigu, a isto je i sa stripom, imaš drugačiju percepciju nego kad nađeš nešto na internetu.
Nevladine organizacije Jaz – Mrčevo polje i “Jaz plaža“ obavještavaju svoje članstvo, građanstvo o nemilim događajima i nasilju koji su se desili juče na sportskim terenima na Jazu.
Prije svega, tokom jučerašnjeg dana, bilo je veliko interesovanje za rješavanje problema oko stadiona I privremenih objekata na Jazu, jer smo primopredaju istih zatražili još 17.03.2023. godine Dopisom predsjedniku Opštine Budva.
Uslijedili su pozivi iz kabineta predsjednika Vlade Dritana Abozovića, savjetnice Ane Saveljić sa interesovanjem za učešće u prevazilaženju nedoumica, radi održavanja međunarodnog turnira na Jazu. Dakle, informisali smo savjetnicu u dijelu naših zahtjeva prema opštini, odnosno Mediteranskom sportskom centru, I to da tražimo mirnu predaju ključeva svih sportskih prostorija I da ćemo potom iste omogućiti za korišćenje organizatoru turnira, kao I da ćemo dati saglasnost i garanciju da će se turnir održati. Takođe, sa organizatorom turnira, gospodinom Nenadom Filipovićem, na njegovu inicijativu obavili smo više razgovora radi informisanja o našem odnosu sa Opštinom Budva I njihovim preduzećem, činjenicu da je ugovor o zakupu raskinut I sa stanjem na terenima. Dalje, gospodin Filipović nas je u popodnevnim časovima, obavijesto da su mu predati ključevi od prostorija od strane Nikole Vučićevića, direktora MSC DOO Budva i da primopredaju izvšimo na Jazu u 18.30h. Potom su članovi obije organizacije pristupili, radi primopredaje, kada cijenimo da je gospodin Filipović prevaren, jer su mu dati pogrešni ključevi. Po pozivu došao je Nikola Vučićević da bi se nesporazum riješio, ali je isti poveo svoje obezbjeđenje u vidu svojih sinovaca, koji su izazvali incident. S obzirom da su u roku od par minuta pristigli Vojo Pićan, njegov sin I ostali podržavaoci istih, a kao što se vidi na snimcima, koji su bili učesnici tuče, stiče se utisak da je sve unapred bilo iscenirano I planirano s njihove strane. Bilo je I pokušaja da se spriječi snimanje, jer je predstavnici NVO “Jaz – plaža”, Branki Marović oduzet telefon od strane Nikole Vučićevića, direktora MSC DOO.
Dakle, mirna premopredaja, koju smo očekivali je eskalirala tučom, naravno ne našom krivicom, u kojoj je povrijeđeno dvoje lica, naših članova Stevan Midorović i Saša Midorović, a koji je i zaposlen u MSC, a zbog čega izražavamo veliko žaljenje i ogorčenje.
Stoga, pozivamo Upravu policije da legitimiše i privede sve učesnike u tuči. Po našim saznanjima nisu uopšte privedeni svi počinioci, Miloš I Đorđije Vučićević, sinovci opštinskog funkcionera Nikole Vučićevića I Ratko Pićan, sin Voja Pićana. Ukazujemo i da na privremenom objektu postoji video nadzor, te pozivamo policiju da izuzme snimke, na kojoj se pored postojećih snimaka, takođe mogu jasno utvrditi identiteti svih lica, a koji su nama i poznati, a i mještanima.
Pozivamo i predsjednika Vlade Crne Gore, Dritana Abazovića, predsjednika Jakova Milatovića, da uzmu učešća i pomognu nam u rješavanju problema a koji već duži period postoji s Opštinom Budva i nemogućnošću njenih predstavnika da kontrolišu svoja preduzeća I organizacije. Pozivamo i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da zaštiti svoje građane od nasrtaja istanknutih članova Budvanskog fronta I opštinskih funkcionera.
Da problem bude veći pristalice navedenih lica već neko vrijeme, a u poslednjih par dana intezivno, kontaktiraju ljude, tjeraju ih da potpisuju neke izjave, te im na taj način plasiraju neistine i dovode ih u zabludu oko stvarnog i pravno stanja te ih dovode u nezavidan polozaj u ostvarenju njihovih stvarnih prava na predmetnom zemljištu. Ono što je još veći problem jeste to što na ovaj način ciljano stvaraju animiozitet između gradjana i svađaju ih međusobno, što može imati za posledicu dalje nerede, jer se ovakvim ponašanjem dokazuje da njima nije stalo do građana i njihovih prava, već da imaju neki drugi plan, koji će se, vjerujemo, otkriti u narednom peridu. Ovim putem pozivamo na odgovorno ponašanje u cilju zaustavljanja dalje eskalacije nereda, te da se svi, a posebno pojedini, uzdrže od bilo kakvih radnji koje mogu imate takve posledice.
Smatramo za neophodno da se ovim saopštenjem obratimo članstvu I svim građanima, kako bi mogli da dobiju širu sliku jučerašnjeg događaja I sami izvedu zaključke. Izražavamo zaljenje zbog nemilih scena koje su otišle sa Jaza I kojim su prisustvovali naši članovi i nadamo se da će se uz učešće države konačno staviti tačka na ovaj višegodišnji problem.
NVO “Jaz – Mrčevo polje” NVO “Plaža Jaz”
Predsjednik Ilija Bućin Predsjednica Branka Marović
Knjiga eseja “Treća strana ploče” Petra Pece Popovića, novinara, publiciste, muzičkog kritičara i urednika novina iz Beograda, biće predstavljena u srijedu u 20 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida MatjanW”- Crkvi Sv. Duha. Ova esejistička knjiga posvećena je svima onima bez kojih balkanski rokenrol ne bi bio ono što jeste. U svom prepoznatiljivom stilu i šarmu, autor se sjeća kakvi su nekada bili rokenrol i popularna muzika minulih vremena, te opisuje njihov značaj u životima ljudi. Popović je ovdje ne samo svjedok i učesnik događaja, nego i duhovni i fizički pokretač ključnih momenata i pojava u istoriji rok- kulture na ovom podneblju
Petar Popović je bio urednik časopisa Džuboks i Rok 82. Pisao je za Politiku, Politikin zabavnik, Blic, Sportski žurnal i mnoge druge časopise. Radio je za Radio Beograd i Radio 101.
Mihajlo-Pantic-Nijedna-od-sedam
Takođe, biće predstavljena i kniga pripovjedaka “Nijedna od sedam” Mihajla Pantića, pripovjedača, književnog kritičara, univerzitetskog profesora iz Beograda.
Ova knjiga ima značajan prostorni i vremenski raspon, iako je smještena u prepoznatljivu svakodnevicu, novobeogradskih blokova, opisuje trenutke kada se junaci, zgađeni svijetom i očajni zbog njega, spuštaju u podzemlje, među nišče i marginalce. To je i prostor iz koga junaci odlaze u Njemačku ili u Barselonu, ili još mnogo dalje od Beograda iz koga su potekli.
Organizatori promocije su poslenici Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ (1839) Kotor.
Međunarodni dan muzeja biće obilježen i ove godine u JU Muzej i galerija Tivat 18. maja 2023. godine, sa početkom u 20 sati, a kao dio programa Festivala vjetra. Ova kulturna manifestacija organizuje se pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM), pod sloganom „MUZEJI, ODRŽIVOST I DOBROBIT“. Shodno temi, JU Muzej i galerija Tivat predstaviće se izložbom „Žene i ribarstvo“, posvećenoj očuvanju ovog tradicionalnog primorskog zanata, kroz ključnu ulogu žene kao nosioca tradicije.
Izložba će biti prikazana kroz više segmenata, uključujući fotografije, film i muzejske eksponate, bazirane na iskustvu žena koje su se bavile, ili se i dalje bave ribarstvom. Autorka projekta je etnološkinja-antropološkinja i direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.
Otvaranje izložbe biće upriličeno na prizemlju galerijskog prostora. Prisutnima će se obrati autorka projekta, gospođa Danijela Đukić, dok će, u ime Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, izložbu otvoriti Milica Ojdanić. Moderatorka programa biće teoretičarka umjetnosti Nina Milićević. Pored ovog projekta, posjetioci će imati priliku da pogledaju i izložbu „Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore“ na prvom spratu galerije, kao i stalnu postavku iz umjetničke kolekcije Dizeldorf Tivat, na drugom spratu.
