Pet osoba, uključujući osmogodišnje dijete, ubijeno je u pucnjavi u obiteljskom domu u Clevelendu u Teksasu, izvijestio je u subotu ABC pozivajući se na lokalnu policiju i vlasti.
Pucnjava se dogodila u petak kasno navečer i policija još uvijek traga za osumnjičenim. Radi se o naoružanom Meksikancu koji je u bijegu i koji je bio pod utjecajem alkohola.
Ured šerifa okruga San Jacinto primio je oko ponoći dojavu o nasilju u domu u Clevelendu, a kad su policajci stigli pronašli su pet žrtava s prostrjelnim ranama.
Policija nije otkrila identitet žrtava niti u kakvoj su vezi s osumnjičenikom, ali je potvrdila da su iz Hondurasa.
Četiri osobe su pronađene mrtve na mjestu zločina, a peta osoba je preminula na putu za bolnicu.
Najmlađa poginula osoba je osmogodišnje dijete. Ispod
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila 781 EUR i bila je 1,3 odsto veća u odnosu na februar.
Prosječna neto zarada u martu je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, porasla 10,9 odsto.
Prosječna bruto zarada u martu je iznosila 970 EUR.
Prosječna bruto zarada je u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na četvrto prošlogodišnje tromjesečje, zabilježila rast od 6,9 odsto.
Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u martu su u odnosu na februar porasle u sektorima poslovanje nekretninama 10,5 odsto, informisanje i komunikacije 7,3 odsto, snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 5,1 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 2,7 odsto, građevinarstvo 2,6 odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja 2,4 odsto.
Rast je zabilježen i u sektorima prerađivačka industrija 2,2 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,1 odsto, snabdjevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 1,7 odsto, trgovina na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala jedan odsto, vađenje ruda i kamena 0,4 odsto i obrazovanje 0,2 odsto.
Pad neto zarade u martu u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2,2 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo dva odsto, usluge smještaja i ishrane 1,2 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 0,8 odsto, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 0,6 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 0,4 odsto i saobraćaj i skladištenje 0,3 odsto.
Uz veliki broj posjetilaca na tivatskoj rivi Pine sinoć je zvanično otvoren drugi Festival vjetra koji će trajati do 28. maja a u okviru kojeg su planiranirani brojni kulturni sportski, naučni i zabavni programi
Festival je otvorio Vasilije Lalošević ministar sporta i mladih u Vladi CG koji je istakao da su 18 godina Montenegro kampa jedrenja u Tivtu, regate, iznjedrili, beočuk po beočuk, Festival vjetra.
Otvoren Festival vjetra
“Ovo je druga sezona i čast mi je da prisustvujem manifestaciji koja je sklupčala sve ono što Tivat nosi u sebi, tradiciju pomorstva i jedrenja, tradiciju kulture, tradiciju posjeta ovom prelijepom gradu. Ono što treba istaći, jeste da imate čime da se podičite i u sportskom dijelu. U kulturnom dijelu „skidam kapu“ u turističkom, zajedno sa Porto Monetengrom dobili ste „vrh vrhova. Kada se naš zaliv zabijeli od jedara, time šaljemo najljepšu sliku u svijet. Pokazali smo da je osim sporta, Boka Kotorska idealna destinacija za sve turiste ovog svijeta“, kazao je Lalošević.
Prisutnima se obratio i predsjednik opštine Željko Komnenović koji je istakao da je ovaj festival dobio svesrdnu podršku lokalne uprave i izrazio zadovoljstvo što on polako prelazi u tradiciju.
Otvoren Festival vjetra
„U Tivtu i Boki duvaju dobri vjetrovi i donose 35 programa, 200 učesnika, na 10 lokacija. Ovaj nesvakidašnji festival održivog razvoja, u narednih mjesec dana učiniće naš grad nezaobilaznom vikend pozornicom i proljećnjim centrom muzike, sporta, kulture, edukacije, a za sve to zaslužna je mlada i urbana ekipa entuzijasta koja se okuplja u tivatskom klubu Delfin. Sedam decenija Delfin ne odustaje od svoje misije, da svojim entuzijazmom, kreativnošću, iskrenim pristupom povede sinergiju lokalnih i javnih preduzeća, društava, sportskih organizacija i cijelu lokalnu zajednicu da donesemo novu razvojnu vrijednost za naš grad. Festival koji je naslonjen na tradicionalnu tivatsku regatu prilika je da se različite manifestacije povežu i probudi sportski duh“.
Komnenović je kazao da je Opština Tivat od samog početka prepoznala vrijednost i značaj ove manifestacije i kao ponosni partner nastaviće da daje punu podršku i u godinama koje slijede.
Glavni sponzor festivala Frances&Richard Gadbois Foundation, Richard Gadbois pozdravio je prisutne objasnivši da je 2021. godine slučajno došao u Crnu Goru.
„Odrastajući na obalama Južne Kalifornije obožavam more i zaljubio sam se u vašu prelijepu zemlju. Nakon samo dva dana obilaska, upitao sam svoju suprugu na putu do aerodroma, da li smo mi upravo kupili dom u Crnoj Gori. Nakon samo jedne godine u Tivtu, uživanja u hrani, u ljudima, doveli smo puno naših prijatelja investitora iz Amerike i drugih djelova svijeta da investiraju u vašu zemlju. Upoznali smo puno prijatelja ovdje, među njima i Milivoja Dukića za koga se nadam da će i četvrti put nastupiti na Olimpijskim igrama. Nakon jedne godine jedrenja sa Matijom i Antonom, ispričali su mi viziju ove ekipe kako da proslave kulturu Boke Kotorske. Reako sam im da je to priča koju bismo moja supruga i ja htjeli podržati. Organizacioni odbor nam je predstavio svoju viziju kako da promoviše pomorsku istoriju ovog kraja, posvećenu ekologiji, umjetnosti i kulturi i naravno mladima i sportu u ovom prelijepom mjestu koje svi zovemo dom. Ono što pravi razliku jeste što naša finansijska podrška nije samo za jednu godinu. Osiguraćemo da ovaj tim ima našu podršku i za prvu, drugu, treću i za četvrtu godinu. I evo nas, prva noć, druga godina, ovo je samo početak“- poručio je Gadbois.
Otvoren Festival vjetra
Dr Frano Tripović iz Organizacionog odbora Festivala, podsjetio je da je Festival vjetra potekao iz Jedrličarskog kluba Delfin, ali da je uspio da objedini sve institucije grada.
„Tivat šalje jednu predivnu sliku zajedništva i šta to može da se desi kad se ljudi ujedine. Delfin je sa Centrom za kulturu, Muzejom i galerijom, Muzičkom školom Tivat i Kotor, Fakultetom za pomorstvo, tivatskom Bibliotekom uspio da organizuje sve ovo. Krenuli smo sa ekološkog aspekta, živimo na lijepom mjestu, ne treba nam puno da bismo uživali” rekao je Franović.
Pored brojnih Tivćana i njihovih gostiju, otvaranju festivala prisustvovala je i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
U zabavnom dijelu programa publici se predstavio omladinski ansambl KUD-a Boka sa igrama iz Bokea nakon njih nastupili Klapa Jadran i Ansambal Toć. Kao zvijezde večeri nastupili su splitska grupa “Daleka obala” koji su počeli i završili koncert svojim hitom „14 palmi“.
Do sada najveći Međunarodni budvanski karneval u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva i NVO „Feštađuni“, čijim se kvalitetom programa, brojem karnevalskih učesnika i muzičkih nastupa, obilježava veliki, 20. jubilej, počeo je scenskom izvedbom kantate pod nazivom „Apolon i Dafne“ G. F. Hendla, tradiocionalnim abrumom i muzičkim nastupima na više lokacija u zoni Starog grada u petak, 29. aprila.
Vokalno-instrumentalno djelo tzv. „opera u malom“, autorski je projekat Sare Vujošević Jovanović i Milice Radoman, a njeno izvođenje u okviru budvanskog karnevala bilo je premijerno.
„Moram da kažem da je organizacija bila lijepa i laka jer smo prije svega iza sebe imali TO Budva sa velikom podrškom, uz veliki broj ljudi koji je bio posvećen nama i našim potrebama. Što se tiče ansambla, to su vrlo iskusni muzičari koji stalno nastupaju, pa su probe išle lako, svi se poznajemo i družimo, te je sve prošlo u lijepoj atmosferi.” kazala je Milica Radoman. Operska diva Sara Vujošević Jovanović složila se i dodala da važno organizovati što više ovakvih događaja i da je prvi korak upravo taj što je jedna velika manifestacija kao što je Karneval u Budvi otvorena upravo izvođenjem opere.
20. jubilarni Međunarodni karneval u Budvi
Abrumom, koji se tradicionalno veže samo za Karneval u Budvi, stotine veselih karnevalista pozvalo je sve prisutne da se pridruže zabavi pod maskama, a starogradske porodice i ugostitelji iznijeli su posluženje i tako pozdravili veliku, šarenu povorku.
„Abrum je protekao fenomenalno, nikad bolji, nikad veći, nikad veće energije, nikad više maski. Vidim da su ljudi svi veseli, svi zadovoljni. Nikad se više nisu odazvali privatnici koji su na svojim stolovima postavili posluženje za goste. Budva živi kao da je u špicu sezone!” kazala je predsjednica NVO Feštađuni, Marija Pjerotić.
U četiri dana programa Karnevala održava se i 25 koncerata i muzičkih nastupa 100 izvođača na četiri lokacije. U okviru sinoćnjeg muzičkog dijela programa na prepunim trgovima unutar Starog grada nastupili su lokalni DJ-evi Nikola Šoć, Stefan Anđušić, Fix, grupa Priganitze, pjevačica Jovana Mršulja, hip-hop kolektiv Radio Katakomba, kultni splitski hip-hop sastav TBF, zatim DJ duo Šćepine vragolije i Luton i svestrani muzičar Marko Milošević – MKDSL (koncept „Kluboslavija“) koji su došli iz Beograda.
20. jubilarni Međunarodni karneval u Budvi
Drugi dan, subotu, 29. april, obilježiće Velika međunarodna karnevalska povorka koja startuje od 19 sati i 30 minuta od Glavne pošte, a nakon predstavljanja više od 60 grupa na trgu ispred Starog grada slijedi Karnevalski show, specijalni performans inostranih karnevalskih grupa. Unutar Starog grada, na pjaceti kod kuće Ćekrdekovića, Trgu palmi i na platou ispred Jadranske straže, od 20 sati nastupiće regionalno sve popularniji i traženiji dvojac Buč Kesidi i novosadski DJ Runy uz podršku crnogorskih DJ-eva: Lazar & Vuk („Radio Zunzar“), Buba, Burkakke i John K, kao i lokalnih bendova Jack Lupino & Izi bejb, Anđa&Slađa i Priganitze.
Da je Portonovi rizort mjesto dobre zabave, sa mnoštvom koncerata i manifestacija otvorenih, kako za goste, posjetioce tako i za sve građane Crne Gore, pokazala je i sinoć započeta “Proljećna saga” prvi set događaja koji najavljuje ovaj rizort. Od 28 – og aprila do 7.maja svi posjetioci Portonovog biće u prilici da uživaju u raznovrsnim proljećnim dešavanjima, dok će se u ponudi Proljećnog bazara koji krase dobro poznate šarenolike kućice, naći širok asortiman slatkih i slanih proizvoda zanimljivih za sve generacije.
Inspirisani uspješnom zimskom sezonom, i prazničnom pričom koja je po prvi put organizovana u Portonovom, odlučili smo se da sezonu počnemo nešto ranije, kazala je direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić.
“Ovo je za nas svakako jedan veliki izazov jer sa sezonom krećemo dosta ranije, ali smo se trudili da ponudimo jako velliki broj sadržaja, koncerata, dešavanja i aktivnosti kako za najmlađe tako i za one starije, i da ih privučemo upravo u ovaj dio Boke”, kazala je ona.
Prvog maja veliki koncert Jelene Rozge.
Portonovi saga
Adrijana je istakla da je Portonovi u toku zimske sezone posjetilo oko 100.000 ljudi, na što su, kako je dodala veoma ponosni.
“Podsjetila bih da smo, pored najveće jelke u Crnoj Gori, imali i najveći broj pregleda na društvenim mrežama, pa je nekoliko video zapisa, upravo sa događaja, bilježilo milionske preglede. Veliko je bilo interesovanje za koncerte koje smo radili, kao i za sportske aktivnosti, i upravo iz tog razloga nastavljamo na jedan sličan način i organizujemo nekoliko aktivnosti za djecu, ali i veliki koncert Jelene Rozge”, istakla je ona.
Komentarišući strukturu gostiju, Husićeva je kazala da se ona polako mijenja, kao i način bukiranja kada je posrijedi rental, i dodala, da je sve više onih koji praktikuju “last minute booking’’.
“Ono što je zapaženo i ove kao i prošle godine jeste duži ostanak turista, samim tim i gostiju koji borave kod nas preko pola, pa i do godinu dana”, kazala je ona.
U subotu, 29. aprila, povodom Međunarodnog dan plesa posjetioci će zaigrati uz latinoameričke zvuke, i u zabavi uz milongu i salsu zajedno sa školom plesa Buena Vista i nastupom Havana Girls trija.
Portonovi
Najmlađi posjetioci 30. aprila očekuju dječije igre i poligoni, od puzijade za najmlađe do BlazePod takmičenja za stariju djecu.Istog dana, u popodnevnim časovima, Portonovi organizuje i turnir u jednoj od najpopularnijih društvenih igara – Čovječe ne ljuti se, u iznenađujućoj veličini. Fanove prepoznatljivih starih automobila i jugonostalgije, oduševiće tura Ex-Yu automobilima od Portonovog do Titove vile i nazad, u perfektno očuvanim vozilima koje u Boku dovodi North Tour Montenegro. Ture će biti održane 1. i 2. maja. U srijedu i četvrtak, 3. i 4. maja posjetioci će uživati uz zvuke tradicionalne klapske muzike lokalnih ansambla Castel Nuovo i Lira. Mirror Crew animatori biće spremni za sjajnu zabavu i očaravajuće vizualne efekte, praćeni talentovanim lokalnim bendovima i DJ-evima od 5. do 7. maja. U petak će posjetioce zabavljati bend Kukavice, u subotu Jack Lupino, a za nedjelju su planirani nastupi dječijih horova D-mol i Cvrkutići, kao i bokeljskih klapa Castel Nuovo i Lira.
Često se govori o zaštiti tradicionalnog ribolova kao nematerijalne kulturne baštine Boke Kotorske, posebno Mula, ali je tradicionalnih ribara sve manje, jer je i ribe u Zalivu sve manje. Jedan od rijetkih koje svakodnevno možemo vidjeti kako riba sa neke od ponti je i Rihard Riki Fencl, pasionirani ribolovac, starosjedilac sa Mula, kome je ribolov način života s morem i pored mora. Svakoga jutra Riki odlazi na neku od ponti sa svojim ribarskim štapovima, koficom za ulov, daščicom i nožićem za njeskanje mušljama, drvenom stolicom za sjedenje – jednostavnom opremom za ribanje sa obale. Važno je da se izlazi svaki dan, kada to vremenske prilike dozvoljavaju, a ribarska je sreća kako kad- danas ima ribe, sutra je nema i tako iz dana u dan. Važno je biti postojan i uporan, a trud će donijeti i rezultate. A možda je to i blagoslov Bl. Ozane, jer ovog 27. aprila doma se vratio sa punom koficom.
– Danas mi je začudo bio lijep ulov- dvije oradice, par rombuna, šparova, što je zadnjih godina sve rjeđe vidjeti. Rijetko se dešava i da se na jedan mamac na udici zakače dvije ribice, kao sad. Zavolio sam da ribam uz đeda, uz komšije, od djetinjstva. Majka mi je rođena na Mulu i ta ljubav se prenosi sa generacije na generaciju, kaže Riki u razgovoru za Bokanews. Nije zadovoljan sadašnjim stanjem ribljeg fonda, a još manje statusom tradicionalnih ribara. Kao penzionisani pomorac- osoba sa invaliditetom, Fencl ribajući dopunjava skromni kućni budžet i raduje se kada se doma vraća punih ruku. Dio ulova, kada ga ima, ostavlja za potrebe domaćinstva, a dio prodaje lokalnim ugostiteljima, ali zadnjih godina za to ima sve manje prilike.
– Ako uzmemo jedan prosjek prije tri godine, kada sam mogao da pomognem kući sa dvije-dvije ipo hiljade eura godišnje, da mi čisto ostane za sezonu, od maja do oktobra da mogu uhvatiti ribe samo na štap i na karolu, prošle godine sa te dvije ipo `iljade sam „pao“ na 50 eura za cijelu sezonu, s tim što sam u junu, pošto nije bilo ribe, batalio ribanje. Riblji fond je opao za nekih 80 posto.
To možemo „zahvaliti“ prvo brodovima, koji su devastirali morsko dno i poremetili prirodno stanište ribljih jata, zatim prevelikom izlovu, a na kraju i nepostojanju i nepoštovanju ikakvih zakona, posebno nepoštovanju perioda mrijesta, kada treba da bude zabranjen izlov. Navodno, Institut za biologiju mora ima nekog kontrolora koji prolazi obalom i „zafrkaje“ ove starce od 60 godina koji su izašli ispred kuće i bacili udicu da uhvate dva šparića za mačku, on njima naplaćuje kaznu, a ove koje bacaju šest-sedam kilometara mreže, njih ne smije dirati, jer bi završio bez posla, kaže Riki.
Sjeća se da je u dijelu Kotorske Luke, tamo gdje se danas vezuju i ukotvljuju kruzeri, sve do rive nekada bilo jedno od najboljih mrijestilišta škampi, koje je danas potpuno devastirano- više ne postoji.
-Ti škampi su po mesu bili dobri i poznati, ali toga više nema. Da bi se uhvatilo kilo škampa treba poći ispod Oravca ili na Sveti Stasije. A i do mušalja se zadnjih mjeseci sve teže dolazi, zbog pojave bolesti koja izaziva njihov pomor. Kako god bilo, još uvijek ne odustajem od ribanja, radujem se svakom novom danu na obali uz more i svakoj ulovljenoj ribi, kaže Rihard Fencl, koji je i darovit za pisanje pjesama. Očigledno je da ga nadahnjuje kontakt sa morem, prirodom, te planira i da uskoro objavi zbirku poezije.
Održivog razvoja, pa ni održivog turizma, ne može biti bez edukacije i podizanja svijesti o očuvanju kulturne baštine – kazao je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, na otvaranju međunarodne konferencije „Nematerijalno kulturno nasljeđe i održivi turizam: mogućnosti i izazovi (2003-2023)“, u susret obilježavanju 20 godina od usvajanja UNESCO Konvencije o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa iz 2003. godine.
– Razvoj održivog turizma sa živim nasljeđem, promocija i edukacija u oblasti zaštite životne sredine, te izgradnja i jačanje kapaciteta za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa, moraju biti osnove daljeg kulturnog razvoja Tivta – poručio je Komnenović, prenosi agencija CGNews.
Komnenović je istakao i da je Tivat grad kulture, muzike, sporta, ali i mjesto sa bogatom kulinarskom baštinom.
Foto Opština Tivat
– Elementi živog nasljeđa, kao što su lokalna hrana, gastronomske prakse, rukotvorine, tradicije, muzika i mnoge društvene prakse, nerijetko su dio onoga što turisti žele da otkriju zajedno sa mjestima nasljeđa i prirodnim pejzažima. Posjetioci žele da probaju novu hranu na lokalnim mjestima, traže iskustva u kojima mogu direktno da se uključe u lokalnu zajednicu – rekao je Komnenović.
On je čestitao instituciji Muzeji i galerije iz Tivta, koja će na forumu u San Benedetu u oktobru zvanično postati član Udruženja mediteranskih pomorskih muzeja i gdje će učestvovati sa temom ribarsko kuvanje kao nematerijalna baština.
Foto Opština Tivat
– Naša vizija jeste da Muzej i galerija postane krovna kulturna institucija u čijem će se sastavu naći i Zbirka pomorskog nasljeđa. Učlanjenje u pomenuto udruženje koje okuplja pomorske muzeje, institucije koje upravljaju baštinom i kulturne entitete koji djeluju u polju pomorskog nasljeđa Mediteranskog basena, doprinijeće da zajednički radimo na izgradnji i jačanju kapaciteta, vidljivosti, širenju svijesti i prezentaciji pomorskog, materijalnog i nematerijalnog nasljeđa – poručio je on.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić istakla je da širenjem svijesti o kulturnoj raznolikosti baštine ovog podneblja, institucija koju predstavlja, doprinosi promociji, zaštiti i očuvanju elemenata nematerijalnog kulturnog nasjeđa.
Predstavnica Ministarstva kulture i medija Milica Martić kazala je da je ovaj resor, od potpisivanja konvencije o nematerijalnom nasljeđu, radi na tome da se ovaj dio osjetljive naše tradicije sačuva, a samim tim zaštiti, najprije kroz nacionalno zakonodavstvo, uvodeći nematerijalnu baštinu kao novi pojam u zaštiti kulturnih dobara. Ona je istakla da su muzeji mjesta gdje se nematerijalna baština najbolje čuva, ali i dokumentuje i valorizuje. Martić je najavila da je Nacrtom nacionalnog programa razvoja kulture 2023-2027. predviđeno osnivanje centra za zaštitu nematerijalnog nasljeđa i da je to obaveza koju država apsolutno mora da ispuni.
Konferencija je samo jedan od programa koji JU Muzej i galerija organizuje u okviru ovogodišnjeg, drugog po redu, izdanja Festivala vjetra.
Gradnja nove autobuske stanice u Igalu, na koju Novljani čekaju godinama, počinje tokom narednog mjeseca, odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za odabir izvođača radova potpisao je predsjednik Opštine Stevan Katić, a vrijednost projekta iznosi 4,7 miliona eura, bez PDV-a, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.
-Po završetku svih administrativnih formalnosti, odnosno tokom maja, kompanija “Entext” će početi izgradnju autobuske stanice, jednog od najvećih i najznačajnijih projekata ne samo za građane Herceg Novog, već i za sve goste našeg grada-dodaju iz Opštine.
Izgradnja autobuske stanice sa pratećim sadržajima biće izvedena prema projektu Agencije za izgradnju i razvoj grada, a sredstva su opredijeljena kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore i Ugovorom između Opštine Herceg Novi i Uprave javnih radova, sada Uprave za kapitalne projekte.
-Ova investicija podrazumijevaće izgradnju objekta autobuske stanice i staničnog trga sa pripadajućim parkingom i saobraćajnicom, na parceli u neposrednoj blizini Jadranske magistrale.
Objekat autobuske stanice projektovan je kao jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od objekata u zoni autobuske stanice, autobuskog prostora i perona, kao i zone staničnog trga.
Takođe, u toku je i tenderski postupak za izvođača radova na izgradnji pristupne saobraćajnice za autobusku stanicu.
Kako je vrijednost ovog projekta oko 660.000 eura, ukupna vrijednost radova na izgradnji kompleksa autobuske stanice i pristupne saobraćajnice iznosiće gotovo 5,4 miliona eura-poručili su iz lokalne uprave.
Čim su svjetionici bili napušteni, sud prirode pokazao je svoje. Sve što nije bilo prirodno vrlo brzo je počelo propadati. I gotovo je nevjerojatno kojom brzinom, jer svjetionik nije prirodan, već čovjekov odabir na surovoj hridi. Čovjek ga, dakle, treba i održavati. Tako su bar razmišljali graditelji lanterni, no je li tako i danas?
– Plovput se u jednom trenutku, baš radi očuvanja zgrada svjetionika počeo baviti turizmom, odnosno pokušala se postići svojevrsna samo održivosti svjetionika, budući da zbog razvoja tehnologija više nije bilo potrebe za prisutnošću svjetioničara na svakom svjetioniku. Prihodi od turizma činili su zanemariv dio prihoda Plovputa, jer mi nismo specijalizirana tvrtka za bavljenje turizmom. No samim tim postiglo se da su barem tri ili četiri mjeseca svjetionici bili u funkciji, bili su otvoreni, tamo su bili gosti, obojeni su i sređeni i tako smo ih mi održavali. Sama plaća svjetioničara predstavlja trošak Plovputa koji nije zanemariv, ako je svjetioničar na bolovanju, vi morate zaposliti drugoga, a sve to košta. Zašto smo mi išli u projekt kolokvijalno nazvan „Svjetionici u turizmu“. Pravilo je bilo, a rodilo se za ovim stolom: mi temeljem javnog natječaja „dajemo“ svjetionik na 10 godina, a vi ste ga dužni obnoviti prema našim strogim kriterijima, popraćenim kompletnom tehničkom dokumentacijom – kaže Mate Perišić, direktor Plovputa za portal Morski.hr i podvlači dobar primjer iz Zadra, gdje su investitori uložili cca 800 tisuća eura u obnovu svjetionika.
– Problem vam je vlasništvo. Od 50 svjetionika, jedan dio je uknjižen na Kraljevinu Jugoslaviju, neki su uknjiženi na pomorsko dobro, Republiku Hrvatsku, a neki na jedinice lokalne samouprave i Plovput. DORH smatra da to ne može biti tako i ja se pravno čak i slažem s time. Trenutno je upitan pravni stav oko kojeg se struka treba usuglasiti, odnosno treba se razjasniti trebaju li svi svjetionici biti pomorsko dobro. Dodatan problem je i što su nam lanterne u temeljnom kapitalu i mi cijeli koncept moramo mijenjati. Pa čak ni to nije problem, samo se država mora odlučiti – što želi? – pojašnjava ukratko Ivana Ivić, a nadležne službe nikako ne mogu iznjedriti jedinstven stav kad je riječ o vlasništvu nad svjetionicima. A da bi oni bili funkcionalni, ovaj pravni dio trebao bi se riješiti.
– Sad obnavljamo lanternu Vnetak na Unijama. To košta cca 1,7 milijuna kuna, u protuvrijednosti eura. I čim ga mi obnovimo, ključ u bravu. Naravno, figurativno kazano, jer to dozvoliti nećemo. Pronaći ćemo način. Ali, da ga damo u turizam, treća osoba bi ga održavala, uložila bi 1,7 milijuna nečega i čuvala ga – kaže direktor.
– Svjetionik će se obnoviti novcem iz prihoda Plovputa i nakon toga ćemo ga figurativno rečeno zaključati – složni su svi u odgovoru. Logično je da nije moguće zaposliti novih 50 svjetioničara, koji bi svjetionike čuvali.
– Ali mi ne želimo prestati s obnovama. Jer ako za šest ili devet mjeseci dobijemo ponovno mogućnost brige o njima, napravit ćemo još veću štetu, jer ćemo ih morati ponovno obnavljati! – kažu Ivić i Ivan Karin.
Plovput dobio kaznu
Svi su, naime, i dalje objekti sigurnosti plovidbe, pa po regulativi Pomorskog zakonika Plovput mora voditi brigu o lanternama. No u Hrvatskoj postoji niz drugih zakona, pravilnika i pravila, po kojima se svakome može otežati rad. Tako i u ovom slučaju.
– Gledajte, mi ne možemo dozvoliti da nam se u čekanju rješenja kula na kojoj je objekt sigurnosti plovidbe, jednostavno uruši. Tada će netko nastradati! Zato mi sada moramo uložiti novac u tu obnovu, ali što se ekonomske računice tiče, nemamo je nikako i to je suludo i očekivati – rezolutna je Ivić.
– Kaznili su nas jer smo se bavili turizmom – otkriva nam direktor Perišić.
– Da! Kaznili su nas sa skoro 2 milijuna kuna što smo se bavili turizmom, a sve što smo radili radili smo temeljem Odluke Vlade RH iz 2009. godine, koja nam je to omogućila i koja nikada nije stavljena van snage – govori nam rezignirano direktor Perišić.
– Ministarstvo financija odnosno Carinska uprava koja vrši nadzor, tumači da je problem u tome što smo se bavili turizmom, a nismo imali koncesiju, unatoč tome što smo imali važeću Odluku Vlade iz 2009. g. i to je problem – dodaje nam direktorica pravno-kadrovskog sektora.
– Oni su nama naplatili 1,84 milijuna kuna kazne, odnosno gotovo dvostruko više nego smo od turizma i zaradili, unatoč važećoj Odluci Vlade i unatoč tome što se radi o objektu sigurnosti plovidbe kojeg mi moramo održavati sukladno Pomorskom zakoniku – pojašnjava direktor Perišić.
Dodaju u Plovputu da su zato i ugasili cijeli projekt iznajmljivanja i ovog ljeta nema turista na svjetionicima, kojima upravlja ova tvrtka.
– Ministarstvo aktivno radi na donošenju zakona – slažu se svi u odgovoru.
– Najgore od toga je što su i ovi zakupci koji su uredili svjetionike i pripremili ih za najam, i njih će kazniti! Na Viru su već bili, na Sućuraj stiže rješenje od 450 tisuća kuna kazne čovjeku koji se bavio turizmom. Čovjek je dobio ugovor po javnom natječaju. Sve je bilo legalno i po pravilima i s razlogom se pita – Otkud sad ovo? – govori Perišić.
Odgovor Carinske uprave i ministarstva
Kako je ovo uopće moguće, Morski.hr upitao je i Carinsku upravu i Ministarstvo financija. Evo što su odgovorili:
Carinska uprava, Ministarstva financija sukladno djelokrugu rada i nadležnostima, između ostalih provodi i nadzore vezane uz primjenu propisa o koncesijama. Vezano uz Vaš upit u dijelu koji se odnosi na informacije o rezultatima nadzornih aktivnosti kod predmetnog trgovačkog društva, ovim putem ukazujemo na odredbe članka 8. Općeg poreznog zakona, kojim se propisuje obveza poreznog tijela da kao poreznu tajnu čuva sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže.
Isto tako, navedenoj tvrtki od strane Carinske uprave nije izrečena pravomoćna kazna, odnosno nije nastupila pravomoćnost prekršajnog naloga. Što se tiče ostalih nadzora, isti su u tijeku, i nismo u mogućnosti davati dodatne informacije.
Napominjemo, kako su člankom 98. Zakona o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20) propisani rasponi kazni i to od 10.000,00 do 1.000.000,00 kn odnosno od 1.327,23 EUR do 132.722,81 EUR za pravnu osobu i od 5.000,00 do 50.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi odnosno od 663,61 EUR do 6.636,14 EUR i za obrtnika odnosno osobu koja obavlja samostalnu djelatnost od 10.000,00 do 500.000,00 kn odnosno do 1.327,23 EUR do 66.361,40 EUR.
Za ostala pitanja, koja nisu u nadležnosti Carinske uprave, molimo da se obratite nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, odgovorili su nam iz Carinske uprave i Ministarstva financija.
