Portonovi Proljećna saga – simbolično otvaranje ljetnje sezone

0

Portonovi Proljećna saga, koja počinje u petak, predstavlja, za koju postoji sve veće interesovanje, naročito iz Zapadne Evrope, saopšteno je iz tog rizorta.

Direktorica marketinga i komunikacija u tom rizortu, Adrijana Husić, kazala je da će od 28. aprila do 7. maja biti održan niz aktivnosti, koncerata, dešavanja i aktivnosti za djecu, ali i odrasle.

„To je poziv za sve da nam se pridruže i da iskoristimo, nadamo se, lijepo vrijeme i da otvorimo novu ljetnju sezonu“, rekla je Husić agenciji Mina-business.

Ona je navela da od 28. aprila kreću sa proljećnim bazarom nalik onom koji je izazvao veliko interesovanje tokom praznične sezone i svakog dana će organizovati različite koncerte i aktivnosti.

Detalji o svim aktivnostima mogu se naći na sajtu portonovi.com.

„Glavni događaj ove sezone je koncert regionalne zvijezde Jelene Rozge, ali i niz drugih koncerata koji će obilježiti ove dane kao i vožnja starim automobilima i posebne igre za djecu koje će biti organizovane kako bismo podstakli najmlađe na što aktivniji život i zdrave stilove života“, saopštila je Husić.

Ona je, govoreći o pripremi ljetnje turističke sezone, kazala da je od 2020. godine izazovan period pred nama.

„Negdje se čini da će i ova godina biti takva kako na makro tako i na mikro planu, ali svakako ohrabruje sve veće interesovanje ljudi naročito iz Zapadne Evrope kada je u pitanju ne samo Portonovi i hotel One&Only već i cijela Crna Gora“, rekla je Husić.

Ona je ocijenila da je potrebno dodatno ulaganje u infrastrukturu i letove da bi mogli što više turista i posjetilaca da dovedemo ove godine u Crnu Goru.

„Na nama kao rizortu je svakako da pružimo što više aktivnosti, pored usluga rentanja rezidencija koje se ovdje nalaze“, navela je Husić.

Portonovi Proljećna saga – simbolično otvaranje ljetnje sezone
Portonovi

Ljetnji kalendar će, kako je rekla, uskoro biti objavljen a ove godine će imati nekoliko koncerata koji će biti interesantni, ne samo domaćoj publici već i gostima koji dolaze sa strane.

„Već sada možemo da najavimo dva velika simfonijska tribute koncerta grupe Abba, odnosno Queen, kao i Barcelona Gipsy Balkan Orchestra koji već privlači pažnju jako velikog broja ljudi“, dodala je Husić.

Ona je navela da se, u sklopu Portonovog, pored rezidencija koje su na prodaju i stanova koji se nalaze u tom rental pool-u, nalazi i marina koja je svakim danom sve punija, što je takođe jako značajno.

„Marinu pune ne samo gosti koji se nalaze u Portonovom već i oni koji dođu da obiđu Crnu Goru i da tu provedu određeni broj dana. Pored same marine, tu je i hotel One&Only koji je prvi takvog tipa u Evropi i koji je bilježio sjajne rezultate tokom zimskog perioda“, rekla je Husić.

Zahvaljujući tom hotelu i aktivnostima koje su došle kroz One&Only vidi se, kako je kazala, sve veći broj turista koji dolazi iz, recimo, Velike Britanije.

Na pitanje kakva su očekivanja na osnovu bukinga za predstojeću ljetnju sezonu, Husić je odgovorila da se primjećuje sve veći trend da ljudi bukiraju smještaj u posljednjem trenutku tako da rezervacije dolaze bliže samom terminu ostanka, a ima i onih koji dolaze nakon detaljnog planiranja i bukiranja značajno unaprijed.

„Od prošle godine vidimo i veliko interesovanje za ljude koji bukiraju smještajne jedinice u Portonovom na duži vremenski period, pa čak i do godinu. To su svakako neki pokazatelji koji nama govore da smo na pravom putu u kontekstu aktivnosti koje realizujemo, usluga koje nudimo i samog širenja naših kapaciteta, ne samo u smislu rentala nego i ponude koju imamo“, ocijenila je Husić.

Ona je podsjetila da Portonovi pored marine, hotela, samih smještajnih kapaciteta nudi jako veliki broj uslužnih i ugostiteljskih aktivnosti 365 dana u godini kako za goste tako i za ljude iz Crne Gore.

„Ove godine nas takođe čeka nekoliko novih otvaranja kako restorana tako i modnih radnji koje donose neke brendove koji do sada nijesu postojali u Crnoj Gori“, zaključila je Husić.

DPS Herceg Novi: Da li su radnici Instituta “šuplje ili prazno”?

0
DPS Herceg Novi: Da li su radnici Instituta “šuplje ili prazno”?
Institut Igalo

Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo prolazi kroz najteži period u svojoj višedecenijskoj istoriji. Zaposleni mjesecima ne primaju zaradu, dugovi se gomilaju, odlazi stručni kadar…

Predsjednik Opštine Herceg Novi krajem februara ove godine formirao je Komisiju za sagledavanje i praćenje stanja u Institutu. Prema želji predsjednika Opštine Komisiju sačinjavaju predstavnici političkih stranaka koje čine vlast u Herceg Novom.

Kada bi bili maliciozni mogli bi reći da su odgovornost za stanje u Institutu Igalo i de facto preuzele te stranke. Jer, kako drugačije objasniti da opoziciji nije mjesto u ovoj Komisiji i pored više puta zahtjevanog uključivanja u njen rad, konkretno DPS-a, imajući u vidu da je ovo problem koji se tiče svih građana Herceg Novog te da se o tome raspravlja na svim sjednicama Skupštine opštine Herceg Novi, saopšteo je danas iz DPS-a Herceg Novi.

Predstavnici DPS-a u radu ove komisije bi sigurno mogli da konkretno doprinesu njenom kvalitetnijem radu i ponude puteve rješenja i prevazilaženja stanja u kojem se našao brend Igala, Herceg Novog i Crne Gore.

DPS HN

Imajući u vidu da su skoro tri godine stranke koje vrše vlast u Herceg Novom i na vlasti u Crnoj Gori, možda bi članovima ove komisije bilo neugodno da čuju drugačije mišljenje od svog. A za period od 2020. godine do danas ta vlast je uspjela da dovede Institut Igalo na rub propasti, da ga pretvori u gubitaša i privredni subjekt kome je sudbina krajnje neizvjesna. Ili je možda to i cilj?

Imamo pravo da to kažemo jer kako drugačije objasniti ignorantski odnos države prema stavovima koji se čuju u Herceg Novom o Institutu Igalo. Kako objasniti izbjegavanje da se finansijski pomogne prevazilaženje problema i to pozajmicama koje je Institut Igalo u mogućnosti da vrati? Kako objasniti da je volšebno sva imovina Instituta Igalo postala vlasništvo države? Ista imovina za koju postoje dokazi o vlasništvu Instituta, imovina za koju Institut uredno plaća porez, imovina čija je vrijednost neuporedivo veća od trenutnih dugova. Imamo pravo da sumnjamo da se, dovođenjem Instituta Igalo u ovo stanje, priprema teren za privatizaciju koja je već ranije proglašena neprihvatljivom.

Prepisivanje imovine na državu, kadrovske kombinatorike, dovođenje zaposlenih na ivicu egzistencije, vraćanje u pregovarački proces za privatizaciju već jednog odbijenog ponuđača, nejasna i nedovršena ulaganja u djelove Instituta polako dovode do tačke kada će se svaka, pa i loša privatizacija, proglasiti velikim uspjehom.

Kako očekujemo reagovanje na ovo saopštenje po već ustaljenoj matrici po kojoj je DPS kriv za sve, da unaprijed spomenemo neke činjenice: do 2020. godine i vlasti DPS-a sa koalicionim partnerima, imovina je u cjelosti pripadala Institutu, nije otuđen ni milimetar te imovine iako se prolazilo kroz teške periode, kompletno je vraćen i uvećan norveški program, otvoren je holandski program, plate su isplaćivane dvadesetog u mjesecu, porezi i doprinosi uredno izmirivani, ulagalo se u poboljšanje kvaliteta usluga i nije dozvoljena ni jedna privatizacija jer nije nudila odgovarajući kvalitet.

Sa druge strane Opština Herceg Novi je od 2000. godine prema Institutu imala odnos kao prema stranom tijelu. Kažnjavan je za neuređene površine, zahtjevana isplata svih obaveza u roku, sumnjivim presudama Opština je dobila pravo raspolaganja zemljištem koje je ustupljeno Energoprojektu i tako dalje. Ali to su već neke druge teme koje ćemo otvoriti u narednom periodu.

Sada samo javno ističemo želju da aktivno učestvujemo u prevazilaženju problema Instituta, da ostavimo stranačke razlike po strani i da svi zajedno učinimo da se sačuva naš Institut Igalo.

Lokalna vlast i njihove stranačke kolege u državnoj vlasti pokazuju i dokazuju da ili se međusobno neuvažavaju ili žele postići isto. Predsjednik Opštine je formiranjem jednostrane komisije definisao svoj odnos prema demokratskim procesima.

Pozivamo predsjednika Skupštine Opštine Herceg Novi da sa pozicije najvećeg i najvažnijeg tijela u lokalnoj samoupravi preduzme mjere i kroz višestranačku komisiju koju bi sačinjavali predstavnici svih klubova u Skupštini opštine Herceg Novi iskaže svoj kapacitet a da kroz konstruktivan i efikasan rad takvog tijela konkretizujemo mjere i aktivnosti za prevazilaženje problema Instituta Igalo i snagom demokratski izabranog tijela zaštitimo interese Opštine i građana Herceg Novog.

Kako smatramo da Institut Igalo nema vremana za gubljenje iniciraćemo vanrednu sjednicu Skupštine opštine Herceg Novi na ovu temu i očekujemo podršku ostalih klubova koji participiraju u Skupštini opštine Herceg Novi – kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Evropski program razmjene: Prijavi se i otkrij sjajne mogućnosti za preduzetnike!

0
Evropski program razmjene: Prijavi se i otkrij sjajne mogućnosti za preduzetnike!
Herceg Novi – foto Boka News

Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi u saradnji sa Agencijom za lokalnu demokratiju u okviru “SEE SMART SMEs” projekta nudi boravak u inostranstvu mladim preduzetnicima, u cilju ličnog razvoja i usavršavanja biznis ideje, kao jedina organizacija iz Crne Gore koja učestvuje u Evropskom programu razmjene za preduzetnike.

Učešćem u projektu pruža se jedinstvena prilika svim zainteresovanim novim ili potencijalnim preduzetnicima da od iskusnih preduzetnika usvajaju znanja o vođenju biznisa, kroz rad i boravak u nekoj od zemalja učesnica: 26 zemalja EU, Albanija, Jermenija, Bosna i Hercegovina, Island, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina. Pilot program se realizuje i u Singapuru, Izraelu i SAD.

Cilj projekta jeste podsticanje razmjene iskustava i ideja, umrežavanja i otkrivanja novih tržišta za nove preduzetnike, koji će kroz rad u periodu od 1 do 6 mjeseci sa iskusnim preduzetnicima biti u prilici da steknu odgovarajuće vještine za vođenje malih ili srednjih preduzeća.

Program pokriva troškove novih preduzetnika za boravak u mjesečnom iznosu od 500 do 1100 eura, u zavisnosti od države u kojoj boravi novi preduzetnik. Dodatno finansiranje je obezbijeđeno za osobe kojima je potrebna podrška zbog invaliditeta.

Za učešće u projektu se mogu prijaviti:

  • novi preduzetnici koji su odlučili da pokrenu svoj biznis, ili su ga već pokrenuli u poslednje tri godine;
  • iskusni poduzetnici koji su vlasnici, ili vode malo ili srednje preduzeće u jednoj od zemalja učesnica

Prijavljivanje se vrši putem on-line platforme za registraciju https://webgate.ec.europa.eu/erasmusentrepreneurs/index.cfm?fuseaction=app.welcome,  gdje je potrebno, pored ostalih informacija o planiranom boravku, dostaviti CV i biznis plan, i odabrati interesovanja – oblast biznisa, zemlju i jezik komuniciranja.

Kako bi potencijalni zainteresovani korisnici dobili više detalja o samom programu i informacije o prijavi i registraciji na isti, Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije, zajedno sa Agencijom za lokalnu demokratiju će u narednom periodu organizovati Info dan u Opštini Herceg Novi, gdje će će učešće moći da zauzmu svi zainteresovani preduzetnici.

Više detalja o programu vidjeti na linku https://www.erasmus-entrepreneurs.eu/ .

Brendiranje podmorja Crne Gore – makete potonulih brodova i dokumentarni film o parobrodu “Tihany“

U scenografiji izložbe maketa potonulih brodova- istorijskih olupina „Zenta“, „Tihany“ i „Brindisi“, koje je napravio maketar Jadranko Kranjčić iz Zagreba, u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je u sklopu manifestacije “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” premijerno prikazan dokumentarni film „Tihany“, djelo autorskog tima Ronilačkog centra.

U režiji Velja Šćepanovića, poslenika RTV CG, produkciju potpisuje Dragan Gačević, autor teksta i snimatelj obimnog materijala, koji su u trajanju od 30 minuta osmislili montažeri iz Podgorice. Film je pod morem snimljen prije 10 godina, prvi put u Crnoj Gori, ali tek sada su se stekli uslovi da se i prikaže široj publici.

U postavci je i nacrt broda „Zenta“ iz 1900. godine, kopija urađena prema originalu iz Bečkoga arhiva, po kome je brod napravljen u Brodogradilištu Pula, a potopljen je u prvom okršaju I Svjetskog rata kod Petrovca. Potopila ga je eskadra Francuske uz  pomoć male eskadre Britanske ratne mornarice i tu je stradalo 179 ljudi. Na zidu Galerije su i umjetničke fotografije nastale prilikom ronjenja na mjestu potonuća broda „Tihany“.

Snimljeno pod vodom – olupina Tihany

-Dokumentarni film „Tihany“ jedan je iz serijala od 12 polusatnih epizoda u HD-rezoluciji o brodolomima – svjedocima istorije i ljudskih stradanja. Ima cilj da brendira naše podmorje, kako bi se Crna Gori izdigla na ljestvici ronilačkog turizma, ali i da se zaštite ovi lokaliteti kao podmorsko kulturno dobro. Nijedan brod-olupina nije zvanično zaštićen, osim nekih arheoloških lokacija, a ovo je prilika da se ovaj segment kulturne baštine vrati u domen rada institucija, da se jednom zanavijek uredi i da se mapira Crnogorsko podmorje, da se konkretna mjesta brodoloma zaštite i registruju kao nacionalna kulturna dobra. Zaštita može da ide pravnim putem, fizički i tehnički, a to bi trebalo da preuzme Uprava za zaštitu kulturnih dobara i da to objavi u Službenom listu, kaže autor Dragan Gačević za Bokanews.

-Pokušavao sam godinama da ove filmove „udomim“, ali nisam naišao na razumijevanje ljudi koji bi trebalo da se bave podvodnom baštinom Crne Gore. Sad je prilika, pošto okupljamo jednu novu ekipu, a i tehnika se promijenila, sve je sada „ful HD“, imamo digitalizaciju, 3D-virtuelnu stvarnost, imamo i dronove, sve je drugačije u odnosu na tehnologiju od prije 30 godina. Postoji mogućnost da ove filmove prebacimo u digitalnu verziju, ukoliko nađemo zainteresovane pokrovitelje iz institucija kulture, turizma, pa i Morskog dobra. Mi ćemo još jednom sve filmove „pretresti“, presnimiti, odraditi sve, napraviti mapu i sve kroz primjer dobre prakse, po uzoru na one iz okruženja. Samo treba iskoristiti ono što su odavno neki drugi napravili, poručuje Gačević.

Objašnjava nam kako je parobrod „Tihany“, koji je plovio pod zastavom nekadašnje Austrougarske, potonuo 12. februara 1917. godine kod Mamule na ulazu u Boku kotorsku- nasukan, pa otsukan, a onda je prilikom spašavanja potonuo.

Maketa parobroda Tihany

-Još prve polovine 70-tih godina u koprodukciji RTV-Zagreb i RTV-Beograd rađen je serijal „Tajne Jadrana“ i tamo se već u prvoj epizodi pominje brod „Tihany“. U stvari, to je bila greška, koju sam ja ispravio, jer ono što su snimili i prikazuali nije „Tihany“, nego je to brod „Etneja“ kod otoka Unije -Mali Lošinj u Kvarneru. Tihani je sada pristupačan za ronjenje, vidi se pramac, krma, još postoji brodski telegraf na njemu (daljinska komanda sa mosta u makinu), čiju sam fotografiju uzeo kao zaštitni znak serijala, kaže Gačević. Pored „Tihanija“ u seriji dokumentaraca o brodskim olupinama nalaze i filmovi o brodu Ratne mornarice „Patrolac“ i  austrougarskom torpednom brodu „Golešnica“, obadvoje potopljeni kod Žanjica,  o parobrodu „Goricia“ potopljenom kod Ulcinja, o jahti kralja Nikole „Rumija“, potopljenoj 1. na 2. mart 1915. godine od strane austrougarskih torpednih brodova u pokušaju da je kidnapuju, tu je i film „Galija“ o brodu iz 14. vijeka, o olupini aviona „Spitfajer“, o italijanskom teretnom brodu „Oreste“, koji je udario u minu i potonuo, „DAG“, takođe udario u minu, „Srebreno“, koji se nasukalo na kalafat-seku Albaneze.

U okviru manifestacije koju je osmislila ekipa Laboratorije za arheologiju pomorstva Pomorskog fakulteta u Kotoru, biće održana predavanja o razvoju jugoslovenskog podmorničarstva (1928-2005) i o „Novom životu na potonulim brodovima“ (srijeda, 26. april u Pomorskom muzeju), a u segmentu „Nauka za građane“, u četvrtak i petak 27. i 28. aprila od 17 sati na Pomorskom fakultetu biće održan kurs podvodne  arheologije i arheologije pomorstva.

Maketa broda Brindisi

Crnogorski “Titanik“

– Brod „Brindisi“ je za vrijeme I Svjetskog rata prevozio naše ljude iz Amerike u Italiju i u albanskoj luci Medova je udario u minu. Bila je to velika tragedija, poginulo je oko 400 ljudi i zato se smatra je „Brindisi -Crnogorski Titanik“. Ovaj brod zaslužuje TV-serijal, jer uglavnom, sva pisanja o njemu su gomila netačnih informacija,. Ti ljudi su dolazili iz Amerike da se bore za slobodu naših krajeva, njihove kosti su na dnumotra u luci Medova (San Đovani di Medova), a mi to danas ne cijenimo. Želja mi je da priče o brodovlju baziramo na  dokumentima i činjenicama, kroz međunarodnu saradnju sa Albanijom mogli bismo da napravimo novu priču, istraživanje, može film ili makar neka spomen-ploča da se tim nesretnicima postavi na mjestu potonuća, poručuje Gačević.

/M.D.Popović/

Lečiću “Ulov mjeseca” za tunu 85 kg

0
Lečiću “Ulov mjeseca” za tunu 85 kg
Prvo mjesto – ulov mjeseca mart 2023.

Prvo mjesto u nagradnoj igri “Ulov mjeseca” i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dalibor Lečić sa ulovljenom tunom od 85 kg.

Tuna je uhvaćena troling tehnikom na mrtvu kublu, u ranim jutarnjim časovima na ušću rijeke Bojane. Borba je trajala oko 25 minuta, a od opreme korišteni su štap Shimano TLD 50-80, mašinica Shimano Tiagra 50w, te struna Daiwa J-Braid 143lb.

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura, osvojio je Nemanja Kašćelan sa kernjom od 13 kg.

Drugo mjesto mart 2023.

Nemanja je kernju uhvatio na živu lignju, na dubini od 40m. Svu opremu za ovaj ulov kupio je u Sipa prodavnici, a korišteno je sljedeće: štap Shimano Vengeance Jigg Boat 183 100-300gr, mašinica Okuma Azores 6500, struna Kairiki 8nita 0.21, predvez 0.66 XZoga.

Treće mjesto mart 2023.

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura, osvojio je Dejan Klimenko sa zubatcem od 8kg.

Zubatac je uhvaćen na živu lignju, na dubini od 50 metara. Za ovaj ulov korišten je štap Okuma eclipse, mašinica Penn Fathom 30lb, te fluorocarbon 70mm XZoga.

Neradni dani 1. i 2. maj

0
Neradni dani 1. i 2. maj
Gornji Stoliv / foto TO Kotor

Neradni dani povodom Praznika rada biće 1. i 2. maj, saopštilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

“Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Praznik rada se praznuje 1. i 2. maja, pa su povodom ovog praznika neradna dva dana, i to: ponedjeljak (1. maj) i utorak (2. maj)”, kaže se u saopštenju.

Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu.

Na Vrbanju obilježen Dan planete Zemlje – organizovali akciju ekološkog čišćenja i sadnju novih sadnica crnog bora

0

Povodom Dana planete Zemlje, u subotu, 22. aprila, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, NVO “Ne bacajte boce” i volonteri Crvenog krsta uz podršku Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg-Novi organizovali su akciju ekološkog čišćenja i sadnju novih sadnica crnog bora na Orjenu.

Uz pratnju vodiča iz Parka prirode Orjen organizovana je i pješačka, edukativna tura dijelom “Staze zdravlja”, a ista je završila kod Info centra Parka prirode, gdje je za sve aktiviste i goste iz našeg i okolnih gradova upriličena zakuska domaćih proizvoda koju je priredio domaćin sa Vrbanja i vlasnik taverne “Domestic”, Bane Palikuća.

“Zahvaljujemo se svima koji su dali doprinos ovoj ekološkoj akciji kako bismo zajednički uticali na povećanje kolektivne ekološke svijesti i društvene odgovornosti”, poručuju iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost.

Sašo Popovski trio feat Olivier Samouillan u Tivtu

0
Sašo Popovski trio feat Olivier Samouillan u Tivtu
poster

U srijedu 26.04.2023. sa početkom u 20 sati u sali DTV “Partizan” u okviru manifestacije Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori biće održan jazz koncert “SAŠO POPOVSKI TRIO FEAT. OLIVIER SAMOOUILLAN”.

Sašo Popovski je vodeći makedonski džez gitarista i kompozitor sa velikim brojem koncertnih nastupa u regionu i Evropi. Nastupao je na međunarodnim džez festivalima u Skoplju, Nišu, Valjevu, Petrovcu, Roćeli, Sankt Petersburgu i dr. Sarađivao je sa mnogim poznatim džez umjetnicima, među kojima su Toni Kitanovski, Oskar Salaš, Milčo Levijev, Dejv Vilson i Goce Mićanov. Bavi se i pedagoškim radom – duži niz godina predaje džez gitaru na Muzičkoj akademiji Univerziteta “Goce Delčev” u Štipu gdje je trenutno angažovan i kao šef odsjeka za džez. U dosadašnjoj karijeri Popovski je kao vođa benda, snimio je pet albuma sa raznim makedonskim i inostranim muzičarima. Autor je mnogih solo kompozicija i muzike za film i pozorište.

Njegov aktuelni džez trio čine iskusni kontrabasista Ivan Bejkov i mladi i popularni bubnjar Viktor Filipovski. U ovom sastavu Popovski je snimio album „Fallen Land”, u izdanju SJF Records (Skopje Jazz Festival Label).

Muzika Saše Popovskog ima čiste linije, složene strukture i razvijenu maštu. Ritmički i melodijski podsjeća na orijentalne obrasce, što ga čini pomalo mističnim ali ne i hermetičnim. Svoje kompozicije stvara oko jasnih i prijemčivih melodijskih linija. Na albumu „Fallen Land” možemo pronaći najbolje od savremene džez muzike sa Balkana.

Francuski multiinstrumentalista i kompozitor Olivier Samouillan svoje džez obrazovnje je stekao na Muzičkoj akademiji Berkli u Bostonu. Pored različitih i intenzivnih aktivnosti kao izvođač, redovno komponuje za film i televiziju. Osnivač je sopstvene izdavačke kompanije “Art Melodies”, specijalizovane za pokretne slike. Kao kompozitor, od 2004. godine, sarađuje sa izdavačkom kućom “Cezame”.

Organizator gostovanja Sašo Popovski Trio & Olivier Samouillan u Tivtu je Centar za kulturu Tivat u saradnji sa organizacijom Jazz Art i festivalom Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori.

Ulaz slobodan.

Festival Razlistavanje – radionica kreativnog pisanja i predstavljanje mladih književnika

0
Festival Razlistavanje – radionica kreativnog pisanja i predstavljanje mladih književnika
Razlistavanje – program utorak 25. april

U okviru festivala Razlistavanje u utorak 25. aprila u 14 sati biće organizovana radionica kreativnog pisanja sa Enesom Halilovićem u čitaonici JU gradska biblioteka Tivat.

U 18 sati je predstavljanje mladih književnika iz Novog Pazara Amara Ličine i hazira Župljanina u sali DTV Partizan

Greenpeace: Početak INA-ine sanacije bušotine Ivane D je kozmetičko rješenje

0
Greenpeace: Početak INA-ine sanacije bušotine Ivane D je kozmetičko rješenje
Ina počinje sanaciju bušotine Ivana D – foto Hina

Najavu INA-e o početku sanacije bušotine Ivane D, Greenpeace je u ponedjeljak ocijenio kozmetičkim rješenjem kojim, kako kažu, INA izbjegava svoje obaveze, a to je potpuna sanacija bušotine i uklanjanje cjelokupne konstrukcije platforme s morskog dna.

“Nije Greenpeace jedini koji traži uklanjanje – to nalaže i zakon koji propisuje uklanjanje takve konstrukcije u roku od jedne godine. Iz službene korespondencije Pravobraniteljice za ljudska prava s relevantnim državnim tijelima doznajemo da je to i mišljenje barem triju mjerodavnih državnih tijela – Državnog inspektorata RH, Uprave pomorstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Uprave za vodno gospodarstvo i zaštitu mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a kao razlozi navode se sigurnost, zdravlje ljudi i morski okoliš”, ističe u priopćenju Greenpeace.

Dodaje i kako je nedavno slijedom vlastitog ispitnog postupka istu preporuku dao i Ured pravobraniteljice, o čemu su obavijestili i Greenpeace.

U Greenpeaceu kažu da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo službenu istragu još u siječnju 2021. U međuvremenu je u rujnu 2021. Državni inspektorat donio Rješenje kojim je naložena i sanacija bušotine i povezane infrastrukture i uklanjanje Ivane D s morskog dna u roku od godine dana.

“Nije jasno zašto nije provedeno rješenje Državnog inspektorata i temeljem kojih propisa INA paralelno planira konstrukciju ostaviti na dnu Jadrana kao tzv. umjetni greben”, kažu u Greenpeaceu.

Napominju i kako je “ovih dana objavljeno i rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz kojeg je vidljivo da INA za takvo nešto još uvijek nije dobila zeleno svjetlo”.

“Dok INA proizvoljno nudi kvazi-rješenja i istovremeno najavljuje nove bušotine i nove platforme na Jadranu, pitamo se je li i preostalim platformama namijenjena ista sudbina – da jednog dana završe na dnu Jadrana i tamo ostanu za vijeke vjekova”, ističe u priopćenju Greenpeace.

Ina je u ponedjeljak u pulskom brodogradilištu Uljanik najavila početak radova trajne sanacije bušotine Ivana D-1 Dir koja je pridobivala plin pomoću platforme Ivana D, a za taj posao angažirana je iskusna talijanska kompanija za ronilačke aktivnosti CNS koja će radove izvoditi pomoću plovila GSP Falcon.