Studenti i profesori Muzičke akademije Cetinje koncertom i seminarom podržali mlade violončeliste u Kotoru i u Crnoj Gori
Mladi umjetnici – Jovana Kadžibanova, Andrej Čivša Zakrajšek i Branislav Proročić, studenti prve i treće godine studija sa odsjeka Violončelo na Muzičkoj akademiji na Cetinju iz klase profesora Mladena Popovića, predstavili su se resitalom u Crkvi Sv. Duha- u koncenrtnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru. Odabrana publika uživala je u izvanrednim izvedbama zahtjevnih sonata, u čijoj su interpretaciji mladi muzičari pokazali zrelost i tehničko umijeće i kao solisti ostavili blistav umjetnički utisak. Izveli su velika djela pisana za violončelo- Koncert za violončelo i klavir u e-molu, op.85 (prvi stav) Edvarda Elgara izvela je Jovana Kadžibanova sa prve godine akademskih studija, Sonatu u g-molu op.19 Sergeja Rahmanjinova izveo je Andrej Čivša Zakrajšek, a Sonatom op.5 br.1 Ludviga van Betovena, predstavio se Kotoranin Branislav Proročić, obojica sa treće godine studija. O tome sa koliko volje i entuzijazma su nastupili ovo troje umjetnika govore i pokidane niti na gudalu Zakrajšeka, koje je on tako vješto otkinuo i odbacio, jer ssu mu smetale, te još strastvenije i snažnije nastavio sa izvedbom. Ovaj program prethodno su izveli na Cetinju. U klavirskoj saradnji nastupila je Vladana Perović.
Violončelista Branislav Proročić učio je ovaj instrument u rodnom Kotoru, a nakon što je diplomirao na Građevinskom fakultetu i paralelno usavršavao tehniku izvođaštva na violončelu u Beogradu, nakon „korone“ odlučio je da se posveti muzici i nastavio studije na Muzičkoj akademiji Cetinje.
Inženjer i violončelista, Branislav Proročić
-Ova koncertna praksa je ustaljena na završnoj godini studija, evo prilike i da nas čuju učenici u Kotoru. Nastupaćemo širom Crne Gore, sa ciljem da predstavimo svoju Akademiju, a kroz saradnju sa muzičkim školama i učenici- budući violončelisti će imati priliku da uče od našeg profesora, kaže Proročić.
Koncertom je ujedno završen i seminar koji je vodio prof. Popović za učenike starijih razreda Muzičke škole „Vida Matjan“ sa odsjeka Violončelo, iz klase prof. Stefana Lazarevića, koji je i sam bio student profesora Popovića. Tako su se na jednom mjestu našle tri generacije violončelista- profesor Akademije i njegovi studenti, profesor Niže i Srednje muzičke škole i njegovi đaci. To daje „vjetar u jedra“ najmlađima, koji imaju priliku da uče od starijih i iskusnijih profesionalaca.
Publika
Kao član Trija Camerata Montenegrina prof. Mladen Popović je zajedno sa Natašom Popović, profesorkom kamerne muzike- njegovom suprugom i Žanom Lekić, profesorkom flaute, prije desetak godina nastupio u Kotoru, a sada je imao priliku da umijeću muziciranja poučava i male violončeliste.
-Na masterklasu koji je rezultat saradnje Muzičke akademije Cetinje i ŠOSMO „Vida Matjan“, imali smo četiri polaznika iz Niže muzičke škole, još ih nema u Srednjoj školi u Kotoru. U nedostatku učenika ovog instrumenta u nižim školama u Crnoj Gori, povezivanje je jako bitno za njihov napredak, da se djeca upoznaju međusobno i sa nama, profesorima, da ih uputimo u tehniku i ponudimo im literaturu. Gudački instrumenti su oduvijek deficitarni, djeca uglavnom odaberu gitaru, klavir, violinu, flautu, a sad smo počeli da razvijamo i violončelo. Cilj ovog seminara i koncerata je da se povežemo i da polaznici masterklasa to osjete na koncertu mojih studenata, kaže prof. Popović za Boka News.
Profesor i student, Popović i Lazarević
Ističe da je sada bolje stanje kad je u pitanju ovaj instrument, njegovi studenti već profesionalno sviraju na koncertima, a njegova težnja je da se violončelo što više razvija u manjim sredinama, da što više djece zavoli ovaj instrument koji ima potencijala i kao orkestarski i kao solistički. Najavljuje pripremu jedne obrade za četiri violončela, što će biti zanimljivo čuti na nekom od narednih koncerata, planiranih u Nikšiću i Herceg Novom.
„S koljena na koljeno“
Profesor violončela Stefan Lazarević, sada student Specijalističkih studija kod prof. Popovića, zadovoljan je što su njegovi učenici imali priliku da uče od njegovog učitelja.
-Nastojimo da što više proširimo tu ljubav za violončelo, da podignemo interesovanje kod djece, s obzirom da ovaj instrument nikada nije bio popularan, mada se za njega dosta lijepoga čulo preko dua „Two Chellos“ iz Hrvatske. Na seminaru su bili moji stariji đaci, imam ih i u drugom razredu Niže muzičke škole, oni su tek sad počeli da uče. Popravila se situacija, trenutno imamo devetoro čelista u našoj školi, kaže prof. Lazarević.
Jedna osoba je poginula, a druga je ozlijeđena nakon što je napadač napao prolaznike u središtu Pariza u blizini Eiffelovog tornja, napisao je u subotu francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.
Policija je upravo hrabro uhapsila napadača koji je napao prolaznike u Parizu, oko Quai de Grenelle. Jednu preminulu i jednu ozlijeđenu osobu zbrinule su pariške vatrogasne brigade. Molimo izbjegavajte to područje”, objavio je Darmanin na društvenoj platformi X, bivšem Twitteru.
AFP je, pozivajući se na izvore, objavio da je osumnjičenik uzviknuo ‘Allahu Akbar’, no Reuters to nije mogao potvrditi.
Protuteroristička jedinica javnog tužiteljstva priopćila je da još nije pozvana na sudjelovanje u istrazi.
“Policija je vrlo brzo neutralizirala napadača. Pokušali smo spasiti život ovog čovjeka. (…) Ljudi koji su napadnuti bili su turisti”, rekao je dr. Patrick Pelloux za BFM TV
BFM je, pozivajući se na priopćenje policije, objavio da je muškarac koji je poginuo bio Nijemac i da je napadačevo oružje bio čekić.
Incident koji se dogodio u subotu navečer u središtu Pariza dogodio se manje od osam mjeseci prije no što će glavni grad Francuske biti domaćin Olimpijskih igara te bi to moglo izazvati pitanja o sigurnosti na globalnom sportskom događaju.
U suradnji s Muzejom betinske drvene brodogradnjeumjetnica Matea Šabić Sabljak provodi zanimljivu akciju “Skupljamo čekiće”. Matea je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a aktivno djeluje i kao istraživačica u svijetu pomorstva, s posebnim naglaskom na ulogu žena u pomorstvu.
U svom ateljeu u Zagrebu, osim što se bavi likovnom umjetnošću, gradi brodice. Prave, plovne brodice, ili, kako ih ona naziva, “utopijskim” brodicama. Zanimljiv je detalj da je jedan iz njene flote brodica napravljen od drvenog materijala skupljenog sa zgrada oštećenih u potresu u Zagrebu 2020. godine, piše Otvoreno more.
Ideja o brodicama je začeta odavno i prisutna je u njenom osobnom i profesionalnom angažmanu, učeći i istražujući svijet pomorstva. Istraživanje – koje su to sve žene sudjelovale u po/morskom svijetu kroz povijest do danas, izlažem u vidu intervencija u samu povijest pomorstva kroz pomorske muzeje, kako bi se prateći službenu povijest pomorstva mogla iščitavati i ona paralelna “neslužbena – ženska povijest” koja je isto tako bila prisutna ali “nije bila vidljiva”, a čija svjedočanstva su ostala zapisana uglavnom u vidu novinskih zapisa ili objavljenih memoara – kaže Matea.
Matea je u periodu od 2009. do 2019. godine skupljala iskustva održavajući drveni leut, istraživala ulogu žene u po/morskom svijetu, ali negdje od 2018. godine Matea kreće s projektom BRODI/ONA kroz koji gradi realistične i funkcionalne modele brodova uz pomoć kojih intervenira u svijet pomorskih muzeja suvremenog doba.
Brodice radi većim dijelom od recikliranog drva, koje potom štiti epoxy smolom, a pokreću se korištenjem sinergije čovjeka i prirode, na vesla i jedra, ekološki, ne uzurpirajući okoliš ni bukom ni pogonom, potpuno utopljene u krajolik. Brodice su funkcionalne, plovne, duge su 4,5 m, imaju po 2 jarbola, bordo jedra. Tako je nastala flota posvećena po/morskim junakinjama, ističe Otvoreno more.
Foto: MBDB / Otvoreno more
U listopadu se javila betinskom muzeju s inicijativom “Skupljamo čekiće” ili “Svako uzimanje alata u ruke čin je poštenja” kojim poziva na djelovanje za otvaranjem muzeja korčulanske brodogradnje. Naime, već sljedeće godine Korčula će biti dom njenom novom projektu “Bila je jedna…” u okviru kojeg će biti prezentirana cijela dosadašnja flota u čast ženama koje su unatoč zabranama i predrasudama plovile morima, gradile brodove i istraživale morski svijet… Za izložbu na Korčuli sagradit će i devetu brodicu u čast korčulanskoj povijesnoj heroini, koja će se imenovati i porinuti, s korčulanskom kumom.
Kutija s dosad prikupljenim čekićima nalazi se u betinskom muzeju, a ukoliko želite sudjelovati i svojim doprinosom slobodno ga posjetite i donirajte čekić za korčulansku brodogradnju!
Odluka o davanju Aerodroma Crne Gore na koncesiju biće donijeta do kraja godine, kazao je državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja Pavle Tripković.
Tripković je, u emisiji “Okvir” na Televiziji Crne Gore, kazao da koncesionari čekaju tu odluku.
– Radi se o reputabilnim kompanijama, a nije dobro za državu da se tri vlade promijene, a da se ne donese odluka ovako o važnom pitanju. Ne mogu da vam dam tačan rok, nadamo se da će biti do kraja godine – kazao je Tripković.
Direktor Aerodroma Vladan Drašković vjeruje da sami mogu finansirati modernizaciju vrijednu 150 mil EUR, prenosi portal RTCG.
– Možemo da akumuliramo i sopstvenog poslovanja nekih 120 mil EUR. Za razvoj na nivo da dovedemo i jedan i drugi aerodrom kao reprezentativni i funkcionalni objekti, izračunali smo da tamo treba nekih 137 mil EUR – kazao je Drašković.
Ekspert za vazduhoplovstvo Petar Glomazić smatra da Aerodrome ni po koju cijenu ne treba dati u zakup.
– Ja lično, kategorički sam protiv bilo kakve ideje o koncesiji i potpuno je jasno da se tu radi o preduzeću koje je kadro i sposobno da pozitivno posluje, da stvara pozitivne finansijske efekte što godinama i radi – naveo je Glomazić.
Svečano paljenje novogodišnje rasvijete i otvaranje Kotor Winter Festa biće upriličeno večeras, nedjelja 3. decembar.
Muzički program počinje u 17 sati na Gradskoj rivi, i to nastup izvođača DJ DIMI3 i The Grupa. Čekamo vas da nam se pridružite u što većem broju, da zajedno pokrenemo KOTOR WINTER FEST” -poručili su iz TO Kotor.
Manifestacija “Kotorske zimske fešte“ (Kotor Winter Fest), objedinjuje novoosmišljena i tradicionalna dešavanja, koja su se prethodnih godina održavala u Kotoru povodom božićnih i novogodišnjih praznika.
Tako će Kotor u 65 dana biti domaćin čak 70 događaja, na četiri trga sa 22 učesnika iz države i regiona.
Najluđa noć se dočekuje na Trgu od oružja uz koncert najveće regionalne pop dive Severine, a naredne večeri nastupiće – Dino Merlin, koji će građanima i posjetiocima Kotora prirediti veličanstvenu noć. Osim njih, u Kotoru će tokom zimske fešte nastupiti lokalni izvođači, kao i Goca Tržan, Tijana Dapčević, Yu grupa i drugi.
Članovi Bućarskog kluba Meljine i predstavnici Opštine Herceg Novi – potpredsjednik Mirko Mustur i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica održali su sastanak na kojem je klubu odato priznanje za osvojenu duplu krunu – titula šampiona države i pobjednik Zimskog kupa, ali i za doprinos razvoju ovog mediteranskog sporta u Herceg Novom.
Klub je u prethodnom periodu izborio i plasman na završnom turniru Regionalne Boćarske lige koji će sredinom decembra biti održan u Beogradu, a naredne godine će igrati i Ligu šampiona.
Sastanak je bio prilika da se razgovara o mogućnosti popularizacije bućanja, posebno među mladima, ali i o problematici sa nedostatkom prostora za trening u toku zimskih i kišnih dana.
Prijem za BK Meljine
Potpredsjednik Opštine Mirko Mustur čestitao im je na postignutim uspjesima i kazao da rade sve kako bi se unaprijedio njihov rad.
„Boćanje je sport koji je vezan za mediteranski prostor i bio je dosta razvijen i naš je zadatak da ga očuvamo. Nekada se u svakom mjestu naše opštine, buće igrale i centar okupljanja“, podsjetio je Mustur.
Sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica kazao je da Herceg Novi pokazuje da stvarno jeste grad sporta.
Prijem za BK Meljine
„Imamo talenta, ljude i zanja i to i pokazujemo posebno u sportovima karakteristični za grad i primorije. Nadam se da ćemo tako i da nastavimo. Na sastanku je bilo riječi o revitalizaciji boćanja. Vremena su se promijenila, došlo je do njegove profesionalizacije. Trudićemo se da koliko možemo podržimo njegovu revitalizaciju i dali smo neke predloge koje ćemo da ostvarimo tokom naredne godine“, kazao je Kisjelica.
Predsjednik Boćarskog kluba “Meljine” Rajko Bojanović je zahvalio na prijemu i na svemu Opština radi za sportske klubove.
„Pokazali su da misle na nas. Naš klub je ove godine ostvario najveći uspjeh u istoriji kluba. Prvaci smo Crne Gore, igramo Ligu šampiona naredne godine. Trudićemo se da i naredne godine postignemo zapažene uspjehe“, kazao je Bojanović.
Paljenjem prve adventske svijeće i blagdanske rasvjete u subotu navečer je na dubrovačkom Stradunu otvoren 10. Dubrovački zimski festival.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković tom prilikom je izjavio kako je prva adventska svijeća – svijeća nade te da se osobno nada miru, citirajući Marina Držića da je ‘rat poguba ljudske naravi’. “Mir je ključan. Vidimo što se zbiva u Ukrajini, Palestini i Izraelu. To nikome ne čini dobro. Mir osigurava sigurnost, napredak i kvalitetu života. Siguran sam da to svi želimo”, poručio je Franković.
Dodao je da je Dubrovački zimski festival svake godine sve bolji, a u svom desetom izdanju dodatno je proširen na šire područje grada. “U tome je ključ manifestacije. Središnja događanja jesu na Stradunu, ali imamo izvrsna događanja i u Lapadu, Mokošici. Time smo htjeli proširiti duh Božića. Više od dvadeset koncerata i bogat program. Ove godine sam posebno ponosan na dječji dio program, koji je dosad najbolji“, rekao je Franković.
Deseto izdanje Dubrovačkog zimskog festivala održava se od 2. decembra ove do 6. januara 2024. godine. Na otvaranju festivala na Stradunu nastupio je glazbeni sastav Prljavo kazalište, a tokom decembra na toj će se pozornici izmjenjivati Tomislav Bralić i klapa Intrade, Mia Dimšić, 4 Tenora, Gibonni, Queen Sensation, Nipplepeople i Detour, Parni Valjak, Đelo i Gelo band, večer uoči dočeka, ali i na dječjem dočeku na Staru godinu u podne.
U 2024. godinu Dubrovčane i goste grada uvest će Zdravko Čolić. Prvog dana 2024. godine Dubrovački simfonijski orkestar održat će tradicionalni Novogodišnji koncert, a navečer nastupa klapa Šufit. Festival će 6. januara zatvoriti Jelena Rozga.
Foto – Dubrovački zimski festival
U Dubrovnik je, na prvoj postaji svog putovanja po svijetu, stigao i Djed Božićnjak iz finskog grada Ronaviemija u Laponiji. Uz to, u programu su i Dubrovački božićni koncert, Stanica Sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, Advent na Vojnoviću, Božić u Kabogi, Torta Party, programi “Tip top TUP” i “Baš Baština”, uz nastupe Folklornog ansambla Linđo, dubrovačku kolendu i besplatna vođenja povijesnom jezgrom.
Nositelj programa 10. Dubrovačkog zimskog festivala je Javna ustanova u kulturi Dubrovačke ljetne igre. Ove zime u Dubrovniku će biti otvoreno desetak hotela.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine počinje sutra, nedjelja 3. decembra – saopštili su iz Uprave za statistiku Monstat.
– Popisivači Uprave za statistiku biće narednih dana na terenu od 8 do 20 sati, kada će posjetiti domove naših građana – naveli su u saopštenju.
Sva pitanja i nedoumice vezane za popis, građani mogu uputiti pozivom na brojeve njihovog Info Centra: 020/230-811 i 068/851-500 svakog dana, u vremenskom periodu od 8 do 20 sati.
– Učešće u popisu znači odlučnost svakog pojedinca da obezbijedi temelj za bolju budućnost zasnovanu na tačnim podacima i zato pozivamo sve građane da učestvuju u Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine jer – svi smo važni – poručili su iz Monstata.
Prčanj - Jednu saniraju, druga se pojavi- rupe na prčanjskoj dionici
Prčanj - Mještani prinuđeni da se sami snalaze- betonirana rupa
Devastirani priobalni put
Od napuklina nastaju rupe na putu
Kako se intenzivira kišni period u Boki Kotorskoj, tako se iz dana u dan pojavljuju nove i nove rupe u asfaltu na priobalnom putu Kotor-Prčanj-Stoliv
Taman betoniraju jednu, a na drugom se mjestu pojavi nova rupa- kako su ostali bez reakcije nadležnih komunalnih službi Opštine Kotor, mještani Prčanja primorani su da sami, kako znaju i umiju, saniraju rupe u asfaltu. Najčešće su to žitelji prvih zgrada uz cestu, kojima nije svejedno kada prođe auto preko rupe pune vode i isprska ih ili kad je suvo, pa iz nje izlijeće kamenje, koje je opasno ako se nađu u blizini. Takođe, opasno je i za djecu koja prolaze uz cestu kada idu u školu ili se vraćaju doma, ali i za sve prolaznike, pješake, a da ne govorimo o ošećenjima guma na vozilima.
Napukline u asfaltu su vidljive duž cijeloga puta, pitanje je dana kada će se pojaviti nova, dovoljno je samo da ispadne jedna kockica, pa da svakodnevni saobraćaj i bujične vode učine svoje.
Mještani su o stanju priobalnog puta uredno obavijestili Komunalno preduzeće- Sekretarijat za investicije, ali je reakcija nadležnih izostala. Tokom ljeta ova dionica je opterećena velikom frekvencijom automobila, a kad dođe sezona slobodnih građevinskih radova, ne postoji zabrana ni za najteže kamione da prolaze ovuda. Otuda i pojava da put polako tone ka moru, a tome doprinose i olujni vjetrovi, kada talasi zapljuskuju parapete i preplavljuju asfalt.
Brojne dezinformacije uoči popisa stanovništva nijesu objavljivali samo mediji registrovani u Crnoj Gori, već i beogradski koji su bliski predsjedniku Srbije, političari i javne ličnosti iz obje zemlje, kao i nalozi na društvenim mrežama, pokazala je analiza Instituta za medije Crne Gore.
Popis je dva puta odgađan, ali iako se licitiralo sa datumom njegovog održavanja mediji koji su plasirali dezinformacije nijesu mirovali.
Jedna od prvih lažnih vijesti koja se pojavila na društvenim mrežama su navodni rezultati popisa iz 1909. sprovedenih u Knjaževini Crnoj Gori, prema kojima je Srba bilo skoro 95 odsto, a ostatak stanovništva su činili Albanci. Istorijska je činjenica, međutim, da na tom popisu nije bilo nacionalnog izjašnjavanja već su se stanovnici izjašnjavali o državljanstvu i vjeri. Taj lažni narativ je plasiran više puta u toku pretpopisne dezinformacione kampanje.
Tim Raskrinkavanja, organizacije za provjeru činjenica, jedini je u Crnoj Gori u kontinuitetu pratio objave lažnih vijesti i manipulativnih sadržaja o popisu. Glavni urednik Raskrinkavanja Darvin Murić kaže da su od septembra, kada se pojačala kampanja za popis, obavili 22 analize u kojima su obradili više desetina dezinformacija o toj statističkoj akciji.
„Dezinformacije su objavljivali mediji, korisnici društvenih mreža, ali i političari. Ipak, budući da se o popisu, njegovom održavanju i odgađanju govori i piše još od 2020, ta cifra je značajno veća“, kazao je Murić.
Drugi lažni narativ koji je dominirao pretpopisnom dezinformacionom kampanjom, prvo su plasirale političke partije, a kasnije preuzeli pojedini mediji.
Tako su iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ početkom oktobra saopštili da će se popisom ustanoviti imovina svih građana Crne Gore čime bi se, kako su tvrdili, otkrilo da nekadašnji funkcioneri bivše vlasti Miomir Mugoša i Branimir Gvozdenović imaju na stotine stanova. I iz vladajuće Socijalističke narodne partije saopštavali su u istom periodu da se stranke bivše vlast protive popisu kako bi se „onemogućilo preispitivanje svih čija imovina značajno prelazi njihova primanja“.
Iz Uprave za statistiku (Monstat) su, međutim, saopštili da se popis ne može koristiti za provjeru imovine, navodeći da se prikupljeni podaci ne mogu koristiti u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana.
Lažne objave pravih političara
Osim što su političari (ne)svjesno često saopštavali dezinformacije, više njih je na društvenih mrežama bilo meta za plasiranje neistina. Tako su na društvenim mrežama dijeljene foto-montaže objava sa mreže X potpredsjednika DPS-a Ivana Vukovića, ali i čelnika ZBCG Milana Kneževića i Andrije Mandića.
Nakon što je DPS pozvao na bojkot popisa, društvenim mrežama kružila je lažna objava, montaža tvita Vukovića u kojoj se navodi da se popis ne smije bojkotovati i da bi oni koji na to pozivaju trebalo da plate kazne građanima koji neće da se izjasne. Vuković je sam na X-u napisao da je riječ o montaži.
U montiranim objavama Kneževića i Mandića navodilo se da će se oni na popisu izjasniti kao Crnogorci i da sve njihove članove i simpatizere pozivaju da učine isto.
Iz Raskrinkavanja kažu kako skoro da nije bilo medija koji nije objavio neku vrstu dezinformacije.
„ Neki sa namjerom, neki kroz izjave političara koje se objavljuju bez ikakve provjere. Ipak, najveći broj dezinformacija su prenijeli dežurni marginalni portali koji podržavaju nacionalističke politike”, pojašnjava Murić i dodaje da je tim portalima zajedničko što objavljuju nepotpisane tekstove i nemaju impresum na stranici.
“Kada su u pitanju narativi, najčešći je bio lažni narativ o popisima kroz istoriju u kojem su se iznosili izmišljeni podaci o popisima u Crnoj Gori i brojnosti pojedinih nacionalnosti. Imali smo i narativ da će popis utvrditi koliko koji bivši funkcioner ima stanova, što smo raskrinkali više puta, a što je činio i Monstat (Uprava za statistiku Crne Gore). Bilo je dosta polu-informacija i neopreznih izjava o takozvanom serijskom broju na popisnici, softveru koji će se koristiti za provjeru”, kaže Murić.
Prethodni popis u Crnoj Gori je održan 2011, a jedna od sličnosti sa ovim iz 2023. su i bilbordi širom zemlje. Tada su za kampanju (zlo)upotrijebljeni Petar II Petrović – Njegoš i teniser Novak Đoković, ispod čijih fotografija je bilo upečatljivo ispisano da su Srbi.
I tokom ove pretpopisne kampanje bili su aktuelni bilbordi od kojih su se isticale poruke “Ako ne znaš (ko si) pitaj đeda”.
Glavna razlika između dva popisna ciklusa je činjenica da je za 12 godina u Crnoj Gori porastao broj medija, što konstatuje i dugogodišnji novinar nedjeljnika Monitora Zoran Radulović.
“Medija u Crnoj Gori nikada nije bilo više. Baš kao i dezinformacija, poluistina i laži. Nekad ‘provladini’, danas su ‘opozicioni’. Važi i obrnuto. ‘Naših’ i ‘njihovih’ navijača ne fali. Nedostaje objektivnih, principijelnih i profesionalnih medija spremnih da razdvoje reklamu od vijesti, odnosno, želje i vlastita nadanja od činjenica i jasno predvidivih posljedica”, kazao je Radulović za Institut za medije.
Iz Srbije s’ ljubavlju
Broj dezinformacija pred sva važna dešavanja u Crnoj Gori u velikoj mjeri povećaju beogradski mediji. Za prethodni popis u Crnoj Gori nijesu u prevelikoj mjeri bili zainteresovani, što se sada jasno promijenilo.
To su samo neki od naslova u dijelu medija u Srbiji, bliskih režimu, objavljivanih u susret popisu.
Dio medija u Srbiji je mahom fokusiran na nacionalistički diskurs i prije pomjeranja datuma popisa, neki od njih, poput Večernjih novosti, objavljivali su uglavnom tekstove koji se tiču „srpskog identiteta“ u Crnoj Gori, prateći velikosrpsku politiku prema kojoj je crnogorski identitet vještački nametnut tamošnjem, kako kažu, mahom srpskom stanovništvu.
Glavni narativ u medijima bliskim režimu jeste da popis treba obaviti čim prije i da se bivša vlast Crne Gore oličena u nekadašnjem predsjedniku Milu Đukanoviću, „boji“ broja ljudi koji će se izjasniti kao pripadnici srpske nacionalnosti.
“No, dominantan je utisak da je prisutan strah od ‘buđenja Srba’ u Crnoj Gori. Jer, posle sloma Đukanovićeve vladavine, procjena je da će se naši sunarodnici bez zazora izjašnjavati onako kako se osjećaju. Jer, simptomatično je da su u DPS eri oni činili skoro trećinu stanovnika, a da ih je, recimo, u državnim institucijama – policiji, vojsci, pravosuđu… maltene bilo u promilima”, piše u tekstu “Ruše popis, strahuju od broja Srba” Večernje novosti.
Komentarišući narativ “o ugroženosti Srba u Crnoj Gori”, koji plasiraju mediji bliski Vučiću, ako se istovremeno sa sigurnošću tvrdi da će na popisu biti više Srba, novinar Monitora Zoran Radulović ocjenjuje da je priča o navodnoj ugroženosti slojevita i višeznačna.
“Prvo, ona je tu da objasni zašto se život ‘običnog čovjeka’ nakon promjene vlasti 2020. nije promijenio u skladu sa obećanim. Da konstantnim održavanjem tenzija drži budnim ‘saborce’ u borbi protiv tzv. unutrašnjeg i spoljnjeg neprijatelja i pravda nacionalne vođe: kod glasača zbog rastuće disproporcije između imetka jednih i drugih, a kod finansijera da opravdaju dobijena sredstva”, pojašnjava Radulović.
Dodaje da je navodna ugroženost potrebna i da se objasni stara-nova politika privilegija i (političkih i nacionalnih) diskvalifikacija.
“Konačno, narativ o navodnoj posebnoj/specifičnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, ima za cilj da makar dio pripadnika tog naroda drži u konfliktu sa sopstvenom državom, dok sve ostale u Crnoj Gori tjera da troše vrijeme i energiju, snagu ili novac, na konstantnu odbranu od, često, neargumentovanih napada i da lakše prelaze preko primjera diskriminacije u kojoj su žrtve oni, njihov narod ili svi stanovnici Crne Gore koji drže do njenog ustavom garantovanog građanskog ustrojstva”, navodi Radulović.
Upitan da li je zbog činjenice da na prethodnom popisu Vučić nije bio na vlasti sada kampanja iz Beograda pojačana, Radulović kaže da je tokom 2011. godine tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić imao specijalne emisare u Crnoj Gori, “koji nijesu bili ništa dobronamjerniji prema Crnoj Gori” od sadašnjih.
“Neki su, uostalom, bili isti tada i danas. Suštinska razlika je u tome što su tadašnji promoteri srpske predizborne kampanje 2011. nastupali iz opozicije, a sada sa vlasti. Crna Gora će za vlasti Srbije uvijek biti strašteško pitanje dok god bude onih koji ih odavde uvjeravaju da uz ‘još malo’ materijalne, medijske podrške, mogu Crnu Goru vratiti pod komandu Beograda”, precizirao je Radulović.
Zloupotreba identiteta
Mimo kampanje na bilbordima, i beogradski mediji su pokušavali da dokažu kako djelovi Crne Gore imaju srpski identitet.
Tako su Večernje novosti objavile istorijski dodatak 30. oktobra koji je posvećen „srpskom identitetu“ Boke Kotorske.
U dodatku pod naslovom „Srpski identitet neveste Jadrana“ Večernje novosti, između ostalog, pišu „Da je Boka srpska zemlja svedoče istorija, uspomene, narod sam’ jer su se u ovoj regiji pjevale pjesme o Marku Kraljeviću i Milošu Obiliću, caru Dušanu i Kosovu“.
Na naslovnoj strani se čak pominje da je „Boka Kotorska danas jedini prostor u kome Srbi i dalje, s ostalima, kao što su činili vjekovima, žive uz more“.
U skladu sa idejom se biraju i sagovornici, pa je među njima i negator genocida u Srebrenici, istoričar Srđa Trifković koji je na televiziji sa nacionalnom frekvencijom Happy TV o popisu u Crnoj Gori govorio nepuna dva minuta od pola sata razgovora (1.11.2023.), ali je time „zaslužio“ vijest i naslov u Večernjim novostima.
Trifković je ponovio mantru da će broj pripadnika srpske nacionalnosti rasti.
Ovakav način propagande ne odstupa mnogo od izvještavanja medija iz Beograda pred ratove na prostoru tadašnje Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka. Tome u prilog govori i činjenica da je aktuelni glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Večernje novosti Milorad Vučelić, čovjek koji je vodio Radio-televiziju Srbije od 1992. do 1995. godine, kada je ta kuća doživjela potpuni profesionalni sunovrat i postala propagandno ratnohuškačko oruđe režima Slobodana Miloševića.
Prema riječima predstavnice Nezavisnog udruženja novinara Srbije u Savjetu za štampu, novinarke Tamare Skrozze, dio medija prati popis u Crnoj Gori vrlo sporadično, senzacionalistički, ne ulazeći u dubinu problema, a vrlo često i šireći neistine.
Tako su i oni objavili dezinformaciju da se 1909. na popisu u Crnoj Gori skoro svaki njen stanovnik izjasnio kao Srbin.
„Taj primjer je slika i prilika medija u Srbiji, a to je da su površni, senzacionalistički orjentisani, da zastupaju nacionalistički diskurs koji je prisutan ovde već decenijama i da od toga uporno ne odstupaju. Šire mržnju, šire diskriminatorne modele, neistine i sve to u kontekstu političkih borbi za interese političkih elita i u jednoj i u drugoj državi“, pojašnjava Skrozza, koja je i zamjenica glavnog urednika agencije FoNET.
Slični ili isti stavovi mogli su se čuti i od Vučića, ali i patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija.
Vučić je, između ostalog, aludirao da je bivša vlast u Crnoj Gori nervozna oko popisa jer, kako kaže, znaju šta su radili prethodnih godina.
„Koliko sam ja razumio oni žive u izrazito demokratskoj, evropski najnaprednijoj državi regiona čije popisne komisije i svi procesi su po najvišim evropskim standardima. Ili Milo Đukanović zna da je nešto na prethodnim popisima radio kako bi smanjivao broj Srba”, rekao je Vučić, prenosi Politika 18. oktobra.
Paralelno s tim, patrijarh Porfirije je pozvao građane Crne Gore da odlučno ispolje “svoj identitet kao vjernici SPC, govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda”, tokom dvodnevne posjete Crnoj Gori sredinom oktobra.
„Nacionalistički diskurs medija zapravo ne odstupa od izjava predsednika Srbije i crkvenih vjerodostojnika ne samo kad je u pitanju Crna Gora, nego i inače. Srbija ima medije koji kao papagaji ponavljaju ono što izgovaraju vlast i crkveni vjerodostojnici. Ne postoji nikakav kritički otklon od onoga što kažu, tako da bez obzira koliko diskriminatorne, pune mržnje, stereotipne izjave o drugim narodima, nacijama, drugim državama bile, mediji će to prenijeti bez ikakvog otklona“, navodi Skrozza.
Napominje da je nacionalistički diskurs u medijima prisutan „onoliko koliko Aleksandar Vučić i SPC žele“, što je suprotno medijskim standardima.
U Srbiji su 1. novembra raspisani izbori za 17. decembar čime se primjetno fokus medija bliskih režimu pomjerio ka izbornoj kampanji.
„Medijska scena u Srbiji je katastrofalna već više decenija. Mediji su izloženi svim mogućim pritiscima, sloboda govora zapravo ne postoji. Ako gledamo narative odnosa prema regionu, vratili smo se duboko u početak devedesetih. Popis u Crnoj Gori je samo jedan od simptoma i to blažih, zato što su mediji trenutno opterećeni izborima u samoj Srbiji. Mislim da je to sreća, jer da nije tako pokazala bi se sva bijeda medijske scene Srbije u ovom trenutku“, zaključila je Skrozza.
Pišu: Žarka Radoja/Borislav Višnjić
Ovaj tekst je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
