Novi kontejnerski brod u vlasništvu tajvanske kompanije Wan Hai prouzročio je golemu štetu u vijetnamskoj luci nakon što je udario u privezani grčki bulk carrier, koji se od siline udarca zabio u pristanište.
Prema izvješćima lokalnih medija, novogradnja tajvanskog brodara Wan Hai A02, pod zastavom Singapura, u četvrtak nešto prije 6 sati ujutro plovila je rijekom Thi Vai kod luke Cai Mep.
Brod od 13.200 TEU, izgrađen ove godine, potom je nekontrolirano otplutao prema pristaništu, pri čemu je lijevom stranom udario krmu kamsarmaxa Vassos 2 od 81.600 dwt, koji je iskrcavao teret na pristaništu Interflour. Grčki brod za rasuti teret također je relativno nov – izgrađen je 2019. godine, a plovi pod zastavom Cipra.
Kako navode izvori, sudar je prouzročio manju štetu na Vassosu 2. Međutim, brod se od siline udarca zabio u pristanište, gdje je oštetio oko 46 metara objekta, uključujući dio transportnog sustava i opreme za rukovanje teretom.
Ovo je navodno bilo tek drugo putovanje Wan Hai A02 otkako je isporučen tajvanskom brodaru.
Nema informacija o ozlijeđenima, a na mjestu nesreće nije primijećeno zagađenje. Istraga je u toku.
Zaustavljen je promet na Krimskom mostu koji povezuje poluotok Krim i rusku regiju Krasnodar zbog izvanredne situacije, objavio je proruski guverner Sergej Aksjonov. Ukrajinska novinska agencija RBC prenijela je da su se na mostu čule eksplozije.
Krimski most oštećen, dvoje mrtvih, izvješća o eksplozijama
08:43
Krimski most, ključna linija opskrbe za ruske snage u Ukrajini, oštećen je u “izvanrednoj” situaciji u kojoj su poginule dvije osobe i ozlijeđeno je dijete, rekli su ruski dužnosnici. Ukrajinski su pak kazali da su izvijestili o eksplozijama na mostu.
Promet je obustavljen na mostu koji je Rusija izgradila kako bi svoj teritorij povezala s poluotokom Krimom, koji je Moskva zauzela 2014., rekli su ruski dužnosnici. Reutersova videosnimka prikazuje most na kojem nema prometa.
Sergej Aksjonov, proruski guverner, rekao je da se izvanredna situacija zbila na 145. stupu mosta koji povezuje krimski poluotok s ruskim Krasnodarskim krajem. Rusko ministarstvo prometa je objavilo da je oštećena cesta na mostu u dijelu bližem poluotoku, no da štete na stupovima nema. Nije rečeno što je prouzročilo štetu.
Grey Zone, ruski kanal na komunikacijskoj platformi Telegram povezan s plaćeničkom skupinom Wagner, objavio je da je most dva put napadnut u dva sata i četiri minute iza ponoći te u dva sata i 20 minuta. Roditelji djevojčice su poginuli, a njihova je kći ozlijeđena na mostu u osobnom automobilu, kazao je Vjačeslav Gladkov, guverner Belgorodske oblasti na jugu Rusije. Nije opisao kako su ljudi ubijeni. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi izvješća.
Zaustavljen promet na Krimskom mostu
06:48
Proruski guverner Sergej Aksjonov pozvao je stanovnike da ne prelaze most koji povezuje poluotok Krim i rusku regiju Krasnodar. Ne navodeći pojedinosti, Aksjonov je na Telegramu rekao da je do izvanredne situacije došlo na 145 stupu mosta.
Ukrajinska novinska agencija RBC prenijela je da su se na mostu čule eksplozije.
Ruski kanal Siva zona na Telegramu, koji se povezuje sa skupinom Wagner, prenio je da je most napadnut dvaput nakon 3 sata po lokalnom vremenu. Reuters nije mogao provjeriti tu vijest iz neovisnih izvora. Ukrajina zasad nije ništa komentirala.
Rusija je Krim anektirala 2014. Most dugačak 19 kilometara bio je oštećen u eksploziji u listopadu prošle godine, u napadu za koji je Moskva rekla da su ga izvele ukrajinske snage sigurnosti. Ukrajina je indirektno priznala odgovornost tek nekoliko mjeseci kasnije.
Na osnovu izvještaja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Cme Gore (ZHMS) a u cilju pravovremenog i efikasnog djelovanja, Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.
Zbog ovakve meteorološke situacije, kako napominju, narednih dana usloviće intenzivno sušenje površinske i niske vegetacije i time stvoriti vrlo visok do ekstremno visok indeks opasnosti od požara (FWI) što ukazuje na vrlo visok do ekstremno visok rizik od požara (wildfire) na otvorenom prostoru (FWI oko 50-60).
– Naime, na osnovu informacija ZHMS narednih dana, a počev od danas 17.7.2023.godine, područje Crne Gore biće pod snažnim uticajem toplog tropskog talasa koji donosi visoke tropske temperature vazduha.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) izdao je za ponedjeljak 17. jul crveni meteoalarm, zbog visoke temperature koja se očekuje u Crnoj Gori.
Iz ZHMS su kazali da će područje Crne Gore narednih dana biti pod snažnim uticajem toplog tropskog talasa koji donosi visoke tropske temperature.
“Temperature će biti znatno iznad prosječnih za ovo doba godine, u pojedinim mjestima očekuje se obaranje dnevnih temperaturnih rekorda”, kazali su iz ZHMS.
Ističe se da se u najtoplijim djelovima na širem prostoru Podgorice i Danilovgrada očekuje da će temperatura dostizati i prelaziti 40 stepeni.
“Ukoliko u međuvremenu ne dođe do značajne promjene meteorološke situacije i promjene položaja meteoroloških sistema, dejstvo ovog tropskog talasa nastaviće se sve do oko 25. jula”, kaže se u saopštenju.
Iz ZHMS su naveli da se od četvrtka u sjevernim predjelima očekuje i umjeren do pojačan vjetar južnih smjerova, u planinskim predjelima povremeno na udare i jak.
Oni su dodali da će u perifernim sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistočnim predjelima povremeno u popodnevnim satima, posebno od utorka do četvrtka, u planinama dolaziti do pojačanog razvoja oblaka, sa uslovima za lokalnu kratkotrajnu kišu sa grmljavinom.
U saopštenju se navodi da će meteorološka situacija narednih dana usloviti intenzivno sušenje površinske i niske vegetacije i time stvoriti vrlo visok do ekstremno visok indeks opasnosti od požara.
“Zbog ove, prognostički očekivane, meteorološke situacije ZHMS je za sjutra izdao meteoalarm kategorije “crveno” kao najviši stepen upozorenja na visoke temperature vazduha koje se prognostički očekuju”, kaže se u saopštenju.
Redovno „prihranjivanje“ plaža duž crnogorske obale, koje je posebno izraženo u Boki Kotorskoj, izvršeno je i ove godine u predsezoni.
Ranijih godina plaže su se nasipale pijeskom iz rijeke Morače, ali zbog zabrane vađenja pijeska iz ove rijeke, sada on stiže iz raznih kamenoloma koji se nalaze u zaleđu Boke, pa imamo, uglavnom, žuti pijesak na plažama koji nikako ne pripada geomorfološkom sastavu naše obale.
„Prihranjivanje“ plaža u Boki Kotorskoj koja je direktno, a i kao bafer zona pod zaštitom UNESCO-a, uglavnom se već godinama pravda erozijom obale koju je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu. Zbog nadomještanja nedostajuće količine pijeska plaže se nasipaju, ali i sve više stvaraju nova kupališta, odnosno, proširuje obalna linija u komercijalne svrhe. Dakle, radi se o „prihranjivanju“ radi formiranja novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, tokom proteklih godina organizovalo je više sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine, Institutom za biologiju mora i ekološkom inspekcijom, međutim, bez značajnijih rezultata, stara praksa se nastavlja već godinama.
S druge strane, činjenica je da Crnoj Gori trenutno nedostaje, prema relevantnim istraživanjima-studijama, oko 300.000 m² plažnog prostora, ukazali su ranije iz ovog preduzeća. Zato je rješavanje ovog problema od krucijalnog značaja za razvoj crnogorskog turizma, a sve u cilju i interesu stvaranja profita.
Nadležni za gazdovanje obalom, „Morsko dobro“, tvrde da nasipanje plaža nije dopušteno bez vjerodostojnih saglasnosti i ispoštovanih svih zakonskih procedura, te da sa nadležnim institucijama nastoje da zakonski rješavaju ovaj kompleksan problem.
Sa druge strane, predsezonsko prihranjivanje plaža sa hiljadama kubika pijeska i šljunka je jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina – ekocida u Boki Kotorskoj, smatraju stručnjaci.
Svake godine svjedočimo novim pješčanim plažama tamo gdje je nekada bio kamen, novim pijeskom se prekriva morsko dno, uništava bodiverzitet i mijenja krajolik, upozoravaju stručnjaci Instituta za biogiju mora kao i iz NVO sektora…
Šta rade inspekcije, Agencija za zaštitu životne sredine, „Morsko dobro“, zašto vlada i država ne žele da riješe problem, ima li elemenata ekološke korupcije? samo su neka od pitanja na koja želimo pronaći odgovore i koja želimo istražiti u saradnji sa čitaocima…
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
Austrijski umjetnik Jakob Štajnkelner, profesor na Univerzitetu za muziku i pozorište u Minhenu -rukovodilac kursa za narodnu muziku, nastupiće večeras (nedjelja, 16. juli) u 21 sat na Pjaci od Muzeja u Starom gradu u okviru KotorArt-ovog programa Pjaca od džeza.
Ljubitelje ovog muzičkog žanra isti program očekuje i sjutra, 17. jula u isto vrijeme u stambeno-turističkom kompleksu Luštica Bay.
Jakob Štajnkelner spada u red nekonvencionalnih umjetnika, piše muziku i izvodi je na štajerskoj, dijatonskoj harmonici, koju je počeo da uči sa šest godina. Sa četrnaest je položio prijemni ispit za studije umjetničke harmonike na Privatnom univerzitetu Anton Brukner u Lincu, u klasi prof. Alfreda Melikara I uporedo počeo da uči dijatonsku harmoniku. Završio je master studije iz oblasti pedagogije za harmoniku i koncertnog izvođenja na harmonici 2020. godine, a potom specijalističke studije, odnosno programe Stvaranje muzike sa ljudima sa invaliditetom i Dijatonska harmonika. Održava resitale u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Češkoj, Engleskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Grčkoj, Srbiji, Ukrajini, Peruu, Kanadi, Kini, Tanzaniji, Vijetnamu, Japanu itd. Kao nastavnik, radio je u Peruu – na Nacionalnom muzičkom konzervatorijumu u Limi, Muzičkoj akademiji u Ajakuču (Brazil), na Institutu Superior de Musica u Kuskou, kao i na Univerzitetu Makgil u Montrealu (Kanada). Održao je brojne majstorske kurseve – na Festivalu Carrefour mondial de l’Accordéon u Kvebeku, u Austriji itd.
Kako najavljuju iz KotorArta, Pjaca od džeza će ove sezone okupiti umjetnike iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Srbije i Sjeverne Makedonije, a publika će imati priliku da sluša soliste, manje sastave i velike ansamble, poput nacionalnog omladinskog džez orkestra. Program obuhvata i muziku sa elementima world music i roka.
Koncerti se organizuju uz podršku ambasade Austrije u Crnoj Gori i Luštice Bay.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saopštio je da je trajekt na liniji Kamenari-Lepetane u toku jučerašnjeg dana, subota 15.jul zaradio 45.000 eura.
On je kazao da je to ovogodišnji rekord.
“Ukupno, za nešto više od dva mjeseca rada od kada država upravlja linijom Kamenari-Lepetane, prihodovano je preko 1.775.000 eura. To je skoro osam puta više od sume koju smo do sada dobijali kao država na godišnjem nivou”, naveo je Abazović na Tviteru.
Poručuje da ruka pravde ne staje.
“Ubrzano idemo ka drugom zarađenom milionu za sve građane. Ruka pravde ne staje! Crna Gora je na pravom putu”, kazao je premijer u tehničkom mandatu.
Dobar dan Crna Goro. Samo u toku jučerašnjeg dana trajekt je zaradio 45.000€, što je ovogodišnji rekord.
Ukupno, za nešto više od dva mjeseca rada od kada država upravlja linijom Kamenari-Lepetane, prihodovano je preko 1.775.000€. ⬇️
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) July 16, 2023
Koncert u buđenje zore Gornja Lastava-Milica Kankaraš - foto M.D.P.
1 od 8
Buđenje uz zvuke harfe
Milica Kankaraš - keltska harfa
Milica Kankaraš - keltska harfa koncert G.Lastva
Milica Kankaraš - keltska harfa
Milica Kankaraš - keltska harfa
Buđenje uz zvuke harfe
Buđenje uz zvuke harfe
Marija Nikolić
Umjetnica Milica Kankaraš oplemenila muzikom publiku i prostor ispred crkve u Gornjoj Lastvi
Jedinstveni umjetnički doživljaj ljubiteljima ambijentalne muzike priuštila je harfiskinja Milica Kankaraš, koja je u subotu u pet sati ujutru nastupila na otvorenoj pozornici ispred Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi. Oko stotinu posjetilaca, što domaćih, što stranih, koji su stalno pristizali kamenim uličicama na plato, uživalo je u buđenju uz zvuke keltske harfe, kroz koncert čiji je program plod Miličinog dugogodišnjeg istraživanja moderne umjetničke muzike pisane za ovaj drevni instrument.
Kompozicijama italijanskog autora Lodovika Einaudija „Primavera“ i „I Giorni“ započela je i zatvorila koncert, te sa još deset pitkih, nježnih, refleksivnih poput vode melodija savremene umjetničke muzike, koju su napisali italijanski, francuski, austrijski, engleski, američki autori, ispunila je prostor i oplemenila atmosferu ruralnog ambijenta podno Parka prirode Vrmac. Antički žičani instrument je u rukama umjetnice kroz ove „lastovske“ izvedbe doživio renesansu, što je odavno trend u svijetu. Keltska harfa ima desetak žica manje od pedalne, koja ima kompleksan mehanizam, lakša je od nje 15-ak kilograma, ali ima bogat raspon zvuka kao i ona, uz to mnogo pogodnija za transport.
-Ovo je moj prvi koncert „buđenja sa muzikom“, neobično je, meditativno, ali mi je najveći izazov bio kako će prsti da mi reaguju, nikad do sada nisam imala ovakvo iskustvo. I repertoar sam birala u skladu sa ambijentom i sa idejom ovog „buđenja“. Sve su to tonalne melodije, prijatne za slušanje, originalne harfističke kompozicije, nastala zadnjih 30-ak godina. Sve su tematski naslovi, harfa se vezuje za motive vode („Na vodi“ M. Stadlera), ali i za vatru („Danza del Fiume“ -Ples plamena F. Rizza), kaže Milica. Objašnjava da je „Barokni flamenko“, po motivima barokne teme, napisala američka autorka Debora Henson-Conant, koja je napisala i „Nightingale“. Ljepotu zvuka harfe dočarala je i izvedbama “Holly Well“ (Sveti izvor) Pola Luisa, „Luminescence“ i „Estrella“ Fabia Rize, „Plesovi jeseni“ Bernara Andrea…
Milica Kankaraš – keltska harfa
Na istom mjestu ispred Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi Milica je, sjeća se, nastupala prije sedam godina, ali je to bio večernji koncert, ovo je prvi put da svira ovako rano. Nedavno je u duu sa klarinetistkinjom, prof. Milenom Kankaraš, njenom sestrom, nastupila na „Wind-festu“ u Tivtu, a prošlog ljeta i u Atrijumu „Buća“. Ima prilika za nastup, pozivaju ih, a one imaj uvijek spreman program. Sa CSO će 21. jula Milica Kankaraš će nastupati na Barskom ljetopisu, gdje će izvesti Maskanjijev „Intermeco“ i „Vltava“ B. Smetane. Diplomirala je na FMU u Beogradu, a od 2015. godine vodi odsjek -harfe u Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ u Podgorici i povremeno je angažovana u CSO.
Kao i uvijek, domaćini su ljubaznost i gostoprimljivost pokazali su i nakon koncerta posluženjem ispred Doma kulture „Ilija Marković“.
Buđenje uz zvuke harfe
Ovo je deveta godina kako se održavaju koncerti pod nazivom „Muzika u suton“, „Muzika u svitanje“, „Džez u noći punog mjeseca“, a počelo je sve u okviru projekta „Baština- pokretač razvoja“ koji su osmislili i realizovali entuzijasti Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ Gornja Lastva, u saradnji sa Opštinom Tivat, NVO „Expeditio“ i partnerima iz Dubrovnika. Kroz niz godina ovi su koncerti postali prepoznatljiv „lastovski kulturni proizvod“, te se sada organizuju uz finsnsijsku podršku Opštine i Turističke organizacije Tivat.
-Njegujemo klasičnu, klapsku i džez muziku, to je ono što se svira kod nas. Ambijent je kao stvoren za ovakve koncerte, ljudi su već navikli na njih, mislim da ima stalne publike, koja prati naš program. Ljudi koji redovno dolaze iz godine u godinu u pet sati ujutro, iako to izgleda nevjerovatno, odlaze raspoloženi, jer su sa muzikom započeli novi dan, kaže Marija Nikolić, kreatorka programa. Poziva ljubitelje muzike da isprate još dva džez koncerta, a poštovaoce lastovske tradicije da prve subote u avgustu dođu na 49. izdanje Lastovske fešte.
Hotelska grupa Montenegro Stars na spektakularan način je proslavila 20 godina poslovanja, te je na svečanosti u hotelu Splendid okupila oko hiljadu zvanica iz privrednog i društvenog života koje su uživale u bogatom kulturno-umjetničkom programu sa više od 100 učesnika. Pod motom “Naših prvih 20 godina” proslavljeni su uspjesi postignuti za dvije decenije poslovanja u kojima je registrovano 730 hiljada gostiju iz 150 država svijeta, koji su ostvarili 3,15 miliona noćenja.
O velikom jubileju i značaju hotela Blu Star, Montenegro Beach Resort i najpoznatijem Splendid Conference & Spa Resort, govorio je suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars, Žarko Radulović.
Žarko Radulović
“Sva tri hotela, svaki u svojoj kategoriji su vrhunski. Ovaj jubilej ne doživljavam samo kao naš uspjeh, već kao uspjeh Crne Gore, jer ovo je crnogorska kompanija gdje rade Crnogorci i ovo je njihov proizvod. Ovo je velika stvar, ne samo za nas, već i za Crnu Goru. Ovo će imati odjeka u cijelom regionu, tamo će biti skoncentrisani na činjenicu da postoji kompanija koja već 20 godina posluje i koja je u međuvremenu napravila još jednu kompaniju koja će da vrši menadžment tuđih hotela i drugih investitora. Već u ovom trenutku imamo dva hotela u izgradnji sa kojima smo potpisali ugovor da će biti u našem menadžmentu narednih deset godina. To na ovim prostorima do sada nije bilo zabilježeno. Dva hotela u izgradnji čiji su investitori stranci izabrali su crnogorski brend Montenegro Stars, što me raduje i čini ponosnim,” ispričao je Radulović.
Svim tim velikim uspjesima doprinijelo je i “blago” HG Montenegro Stars kako naziju zaposlene ovih hotela, stoga je na svečanosti povodom jubileja odata posebna počast istaknutim uposlenicima koji su podijelili zadovoljstvo rada u ovom profesionalnom kolektivu.
“Mi smo više puta radili anketu o tome šta ih motiviše da rade ovdje, plata je na trećem mjestu, a na prvom mjestu je odnos prema njima, a na drugom mjestu uslovi rada. Nije sve u novcu, oni dolaze zadovoljni na posao, bez opterećenja, a tako i odlaze kući,” objasnio je Radulović.
Montenegro Stars – proslava – foto Mediabiro
Takvu opuštenost i dobar duh zaposleni su pokazali i tokom proslave kada su se plesom priključili izvođenju numere “Crnogorko, Crnogorko” dok je veliko veselje kulminiralo uskakanjem u bazen nekoliko dobro raspoloženih članova tima Montenegro Stars.
Za odličnu atmosferu i senzacionalni muzički program pobrinuli su se podgorički boem Edo Abdović i Big Band, čuveni Miloje Bubanja, istaknuti kompozitor Dejan Božović i virtuozi na saksofonu Saxonique Band. Uz ovako bogat muzički program prezentovane su i sjajne plesne tačke folkloraša, mažoretki i plesne grupe “All Stars”. Odlična atmosfera je kulminirala nastupom muzičkih zvijezda večeri, Sergeja Ćetkovića i Aleksandre Radović
Ćetković se prije nastupa prisjetio svih posebnih uspomena koje ga vežu za hotel Splendid, ali i kompletnu hotelsku grupu Montenegro Stars.
“Zajedno smo rasli! Sljedeće godine slavim 25 godina muzičke karijere i mogu reći da u ovih prvih, Splendidovih i mojih, 20 godina je bilo mnogo lijepih trenutaka, mnogo lijepih rođendana, druženja… Mojim prijateljima iz HG Montenegro Stars želim srećan rođendan, da i dalje budu na čast i ponos Crnoj Gori, jer su ipak oni postavili standarde što se tiče samog turizma i mnogo drugih lijepih stvari u Crnoj Gori,” kazao je slavni pjeavač.
Pohvalama na račun dvije decenije dugog uspješnog i kvalitetnog poslovanja HG Montenegro Star, priključila se i slavna pjevačica, Aleksandra Radović.
“Lijepa je atmosfera, ljudi koji su u hotelu Splendid su uvijek srdačni, uvijek nas lijepo ugoste, uvijek se lijepo provedemo. Domaćinska je atmosfera, tu su prijatelji, tu je dosta ljudi koje poznajem, što garantuje jedno posebno veče,” ispričala je Radović.
Ovo zaista posebno veče Sergej Ćetković i Aleksandra Radović su ipunili svojim mnogobrojnim velikim hitovima iz različitih perioda njihovih karijera. Publika je uglas pjevala hitove kao što su “Bivši dragi”, “Beskrajno”, “Čuvaj moje srce”, “Dva minuta”, “Ako te nije” i mnoge druge.
Montenegro Stars – proslava – foto Mediabiro
U ovako pažljivo osmišljenom programu uživalo je mnoštvo istaknutih zvanica iz različitih poslovnih i društvenih sfera. Vazduhoplovni analitičar, Alen Šćurić ističe da je zbog prirode svog posla obišao najpriznatije hotele svijeta, ali iznad svih izdvaja Splendid.
“Splendid je definitivno broj jedan. Ovo je hotel sa dušom, vrhunski hotel koji stvarno daje ogromnu uslugu svim ljudima koji dođu ovdje, bilo radi posla, bilo radi užitka. Kada god sam u Crnoj Gori, bez obzira da li sam u Podgorici, Kotoru, Tivtu ili Budvi ja isključivo odjsedam u Splendidu,” istakao je Šćurić.
Uz HG Montenegro Star od samog početka je profesorica i funkcionerka GP URA Božena Jelušić.
“20. godina je prošlo, bila sam na otvaranju, a i sada sam ovdje. Mogu reći da je Splendid postao dio Budve, održao je svoj kvalitet, svoju radnu snagu. Pozcija i način rada ovog hotela su se uklopili u grad i budvanskom turizmu pružili jednu novu vrijednost i zbog toga zaista čestitam Montnenegro Stars-u na ovom jubileju. Jako sam srećna što sam čula da će ovakvu ideju proširiti i na sjever Crne Gore. Smatram da je to dobra letvica koja se postavlja turističkim uposlenicima,” podvukla je Jelušić.
Ovom sjajnom proslavom koja je trajala do kasno u noć proslavljeni su svi uspjesi koji su obilježili dvije decenije poslovanja HG Montenegro Stars, a na osnovu najaevljenih ambicioznih projekata sa velikim potencijalom, čini se da su pred ovim crnogorskim brendom još mnoge prosperitetne godine kvalitetnog i društveno-odgovornog poslovanja.
Hrvatskim Jadranom u prvih pet mjeseci ove godine plovilo je 40 stranih kruzera ili osam manje nego lani, a na njima je u posjet Hrvatskoj došlo 162,5 hijada ili 68 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Osim što ih je bilo nešto manje ove godine nego u lanjskih prvih pet mjeseci, strani su kruzeri ostvarili su i devet kružnih putovanja manje nego lani odnosno 126, što je 6,7 posto manje, ali su dulje boravili na Jadranu – ukupno 299 dana ili 7,6 posto više.
Od ukupnih kružnih putovanja u pet mjeseci 2023., najviše je ili 71 ostvareno u svibnju, što je dva manje nego u istom mjesecu 2022., ali je na njima u Hrvatsku došlo 83 posto više putnika ili 103 hiljada.
Kako u pet mjeseci tako i u majuju, tradicionalno je najviše stranih brodova na kružnim putovanjima bilo pod zastavom Bahama, a veliki su kruzeri dolazili pod zastavama još osam zemalja, među kojima iza Bahama slijede brodovi sa zastavama Malte, Paname, Norveške i drugi.
Najviše kružnih putovanja u prvih pet mjeseci kao i cijele godine, a što je višegodišnji trend, ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – 50,8 posto od ukupnih 126, te zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 26,2 posto od ukupnog broja.
Preostalih 23 posto od ukupnih putovanja ostvareno je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
Među hrvatskim morskim lukama, na prvom je mjestu također uobičajeno Dubrovnik, koji je imao najviše posjeta stranih brodova – 95. Slijede luke Split sa 64 posjeta, Zadar s 33, Šibenik s 24, Korčula s 20, Hvar s 15 i Rovinj s deset posjeta kruzera.
