Premijerno predstavljanje knjige poezije Rastka Šejića „Kada plivaš“ biće održano u nedjelju 16. jula u 21 sat u Đardinu JU Muzej i galerija Tivat. Pored autora ,govoriće i recenzenti pjesnik Živojin Rakočević, koji dolazi iz Gračanice, i profesor književnosti Željko Komnenović, te književni kritičar i teoretičar Miomir Abović, a odlomke iz poeme govoriće putem video ekrana glumice Marija Medenica i Ana Rudakijević, dok će uživo stihove tumačiti glumica Marija Bergam.
Izdavači knjige su Matica Boke, eminentni novosadski izdavač „Prometej“ i Udruženje „Šta hoćeš“ iz Beograda. Biće to posljednji prateći događaj tekuće retrospektivne izložbe „Pozornica snova“ upriličene povodom pedeset godina slikarskog rada Zorana Mujbegovića.
Berenštajn/Vejprti (dpa) – Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) i njen češki kolega Jan Lipavski (Lipavský) potvrdili su u petak da Ukrajina može da računa na dodatnu pomoć dve zemlje. Novi veliki izazov predstavlja ogromno područje u Ukrajini pod ruskim minama, rekli su na sastanku.
Lipavski je u mestu na češko-njemačkoj granici Berenštajn/Vejprti istakao da je napad na Ukrajinu “imperijalna ruska agresija bez presedana”.
Berbokova je podsjetila da je na samitu NATO u Viljnusu ranije ove nedelje kancelar Olaf Šolc (Scholz) najavio novi paket pomoći Nemačke Ukrajini u naoružanju od 700 miliona evra. Sada se, zajedno sa partnerima, gleda kako pomoći Ukrajinu s obzirom na još jedan veliki izazov: ruska vojska je minirala područje veličine Zapadne Nemačke, što onemogućava oslobađanje ljudi koji su tamo.
Berbokova je istakla veliku ulogu istočne Evrope u jedinstvu kontinenta. Da nije tako, Evropa ne bi mogla da funkcioniše kao sada.
Kao dokaz je navela reakciju na agresiju Rusije – koja je pokazala da je Evropa jača i ujedinjenija nego ikad. Ovo jedinstvo je potrebno ne samo u evropskim glavnim gradovima, već i u pograničnim regionima – gde kuca evropsko srce, rekla je nemačka ministarka.
Lipavski je kazao da su NATO i EU garanti mira u Evropi i da se nada da će evropska perspektiva biti otvorena za Ukrajinu i Moldaviju. Osim toga, važna je i integracija država Zapadnog Balkana u EU. To ne može da se desi preko noći, ali treba nastaviti sa “politikom otvorenih vrata”, zaključio je češki ministar.
Na tragu slobodarske tradicije Boke kotorske, mještani Stoliva, okupljeni pri Uruženju “Kamelija” obilježili su cvijećem spomen ploču u Strpu povodom Dana ustanka i dana državnosti Crne. Prethodno su to isto uradili i na spomen-pločama na Verigama i na Domu kulture “Niko Bilafer” u Stolivu.
-Drustvo “Kamelija” u kontinuitetu baštini antifašisticke vrijednosti i povodom značajnih praznika sjeća se i odaje počast žrtvama fašizma. Kao i svake godine, povodom Dana borca te Dana Ustanka i državnosti Crne Gore, obišli smo spomen obilježja, evocirali uspomene i položili cvijeće. Tako mora biti i ubuduće, poručuje Romeo MIhović ispred Udruženja.
Wimbledon Live u Luštici Bay – atraktivan teniski vikend u opuštenoj atmosferi, do nedjelje 16. jula, na novoj lokaciji Centrale Piazza
Wimbledon Live u Luštici Bay – najatraktivniji svjetski grend slem teniski turnir ulazi u završnu fazu, a polufinalni i finalni mečevi će ove godine biti uživo prenošeni na velikim ekranima širom nove lokacije Centrale Piazza, u duhu ljetnjeg druženja i zabave. Tri završna dana turnira, u programu Wimbledon Live, biće prilika za ljubitelje bijelog sporta i sve posjetioce Luštice Bay da osjete duh elegantne atmosfere centralnog terena i jedne od ikoničnih destinacija londonskog i svjetskog džet seta, uz druženje i zabavu u opuštenoj atmosferi pored morske obale Jadrana.
„Uzbudljivi teniski vikend u Luštici Bay ove godine premijerno predstavljamo na Centrale Piazza, kao idealnoj novoj lokaciji u okviru našeg integrisanog naselja koja je osmišljena kao pravo mjesto za okupljanje i druženje sa najbližima, porodicom i prijateljima. Našim gostima želimo da ponudimo relaksaciju, zabavu i aktivnosti koje upotpunjuju savršeni ljetnji provod nakon dana provedenog na plaži i morskim talasima. Sa uzbuđenjem i navijačkim strastima zajedno ćemo pratiti jedan od najpopularnijih svjetskih sportskih događaja, u omiljenom društvu i opuštenoj atmosferi, te pozivamo naše goste i posjetioce da nam se pridruže“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.
Raspored prenosa uživo završnih mečeva na Vimbldonu u naredna tri dana na Piazza Centrale:
– petak, 14. jul – polufinale singla u muškoj konkurenciji, od 14:30 časova. U prvom polufinalnom meču, sastaju se Novak Đoković kao branilac titule i Janik Siner, a u drugom meču igraju Karlos Alkaras i Danil Medvedev.
– subota, 15. jul – finale singla u ženskoj konkurenciji, od 15:00 časova. U borbi za titulu, sastaju se Marketa Vondrušova i Ons Žaber.
nedjelja, 16. jul – prenos finalnog meča u muškoj kokurenciji, sa centralnog terena Vimbldona, od 15:00 časova, uživo na velikim ekranima postavljenim na Piazza Centrale.
Pored najavljenih događanja, već je uveliko u toku i organska tržnica na Piazza Centrale, popularna Pjaca na pjaci, te zanimljiva cvjetna radionica. Na programu će uskoro biti i tematske večeri sa uličnim izvođačima koji će zabavljati goste i posjetioce od predvečerja do kasnih večernjih sati.
Centrale Piazza, kao nova atraktivna adresa u naselju Luštica Bay, obećava raznovrstan, vibrantan program i cjelodnevnu zabavu za posjetioce koji će na ovom mjestu pronaći prave sadržaje za svačiji ukus, u veseloj atmosferi ljetnje zabave i provoda.
Tradicionalno, na Dan državnosti Crne Gore, svečanim koncertom na prepunom trgu ispred Katedrale sv. Tripuna u Kotoru, otvoreni su XXII KotorArt DonBrankovi dani muzike. Na koncertu je nastupio Nemanja Radulović, violinista istinske svjetske klase i karijere, umjetnik posebne energije i autentičnosti, sa svojom “muzičkom porodicom” – ansamblom Double Sens na koncertu pod nazivom Put oko svijeta.
Trenuci velikog svijeta, poput sinoćnjeg koncerta, kakve KotorArt više od dvije decenije pruža publici, dokaz su suštinske potrebe za pripadanjem vrijednosnom tj. civilizacijskom sistemu sređenih država kojem težimo. Te vrijednosti dijelimo sa našim prijateljima koji na sličan način doživljavaju modernu i građansku Crnu Goru u kojoj kultura, u najširem smislu, čini temelj međuljudskih i društvenih odnosa. – istakli su iz PR službe festivala.
Put oko svijeta započet je u Kotoru intoniranjem državne himne, a nakon putovanja svijetom – od balkanskog folklora, preko melodija evropskih zemalja, sve do zvukova iz udaljenih krajeva Kine i Indije – umjetnici su se vratili u Kotor i svoje putovanje završili izvodeći aranžman tradicionalne melodije Bokelja – kola Bokeljske mornarice.
Koncert je bio dio koncertne turneje i promocije novog albuma Roots (Korijeni) snimljenog za Izdavačku kuću Varner Klasiks 2022. godine.Većinu aranžmana, uz Nemanju Radulovića, radio je Aleksandar Sedlar, koji je i sam, kao gitarista i perkusionista, bio na sceni. Umjetnik jedinstvene emocije i nevjerovatnog tehničkog umjeća, Nemanja Radulović je istakao da je projekat nastao tokom prvog “zatvaranja” granica, ne samo onih državnih, već i međuljudskih. Kao rezultat tog odvajanja, upravo je i nastala muzika sa albuma Roots, kao želja za vraćanjem narodu i njegovoj izvornoj muzici.
Don Brankovi dani muzike – foto Nemanja Radulović
Svečanom otvaranju prisustvovali su predsjednik Vlade Crne Gore, dr Dritan Abazović, koji je otvorio XXII KotorArt Don Brankove dane muzike, Ambasadorka Evropske Unije u Crnoj Gori, Cristina Oana Popa, i predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić. Pored zvaničnika i predstavnika pokrovitelja, svečanom otvaranju prisustvovali su članovi diplomatskog kora, predstavnici sponzora, partnera i prijatelja festivala, kao i mnogobrojna publika, ljubitelji umjetnosti.
U svom obraćanju, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić govorio je o umjetniku i umjetnosti zaključujući mišlju da je “umjetnost sloboda, umjetnost je ljepota. Umjetnost će spasiti svijet, ako prije toga spasi nas same. Prepustimo se umjetnosti i KotorArtu koji nas iz godine u godinu nanovo spasava.”
Ambasadorka Evropske Unije u Crnoj Gori, Cristina Oana Popa zahvalila se “KotorArtu na posvećenom promovisanju vrijednosti EU, kao i evropske muzike i kulture”, istakla da je “sa zadovoljstvom svjedočimo sve snažnijem partnerstvu” i dodala da se “festival čvrsto pozicionira na evropskoj festivalskoj sceni.”
Don Brankovi dani muzike – foto Nemanja Radulović
Predsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović, inspirisan Kotorom, Bokom, idejama i porukama koje festival i koncert nose, istakao je da “ne postoji ljepše mjesto nego sa ovoga trga da pozovemo da zvona zvone i da šire poruku mira, ljubavi i umjetnosti iz naše prelijepe Crne Gore.”
Organizacioni tim KotorArta zahvalio se svojoj vjernoj publici, kao i medijima na velikom interesovanju za programe festivala.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art.
Jezivim figurama svedoči o potresnim prohujalim vremenima na tlu SFRJ
Izložba skulptura i crteža pod nazivom Božanstvena komedija akademika Zlatka Glamočaka otvorena je u postavci više kustoskinje Jelene Đakonović, istoričarke umjetnosti, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi. Prisutnima se obratila mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve i istoričarka umjetnosti a izložbu je zvanično otvorio akademik Zuvdija Hodžić. U muzičkom dijelu programa je nastupila Jelena Divanović (klavir).
Istoričar umjetnosti Đorđe Kadijević je u svom prikazu istakao da skulpture sa figurama koje prikazuju “izmoždena tela umirućih, hrpe ljudskih kostiju i unutrašnjih organa, prosute utrobe u smeši sa dronjcima, okrvavljena vojnička nosila i sterilne hirurške rukavice, mrtvački sanduci i bodljikava žica…” nikada do sada nisu viđeni u nekom našem galerijskom prostoru, a jesu sada u Modernoj galeriji.
-Taj jezivi spektakl priredio nam je u ULUS-ovoj galeriji likovni umetnik Zlatko Glamočak, đak beogradske Akademije iz osamdesetih, sada „na privremenom radu” u Parizu… Dadovi korzoi monstruma i Veličkovićeva ekskluzivna gubilišta izgledaju gotovo otmeno u poređenju sa brutalnim prizorima Glamočakove apokalipse. Čak ni fabulozna Marina u svom mletačkom performansu baroknog „čišćenja” kostura, ne meri se sa Glamočakom u epskoj dimenziji svoga organskog naturalizma. Jer Glamočak ne pravi „šou” na temu smrti i ne pomišlja da u tome „sebe stavlja na scenu” (Katarina Kazale). Smrad lažnih ljudskih kostiju neće pokvariti moralnu atmosferu njegovog vernisaža, ocijenjuje Kadijević.
Objašnjava da je Glamočak u francuskoj likovnoj kritici poznat kao “čuvar figurativne koordinacije” -izraza gotske tradicije (Kazale).
Skulptura Glamočaka
-Oni reaguju na rustični realizam njegovih antropomorfnih skulptura koje podsećaju na pompejske gipsane mumije, na Velaskezove patuljke i na „nakaze” Fransisa Bejkona. A „mi ovde” vidoviti smo za ono što „oni” kao da ne opažaju – za Glamočakov mistični vizantijski simbolizam, za gnostički i manihejski karakter njegove apokalipse. Inspirisana simbolikom sekvenci balkanske tragedije devedesetih, jasno istaknute u nazivu izložbe „MADE IN SFRJ”, čiji „logo” glasi; ubiti, ne pomilovati, Glamočak je u svojoj biblističkoj interpretaciji teme kraja (ljudskog) sveta, izvesno, bliži duhu patrističkog „žrtvovanja”, nego „teoriji zadovoljenja” Anselma Kenterberijskog, koja i danas na Zapadu služi tumačima porekla zla. Ne možemo se, kažu oni, izlečiti od otuđenosti, a da ne prekršimo pravdu, tj. ne posegnemo za silom… Ali, Glamočak i ne postavlja pitanje pravde. On ne istražuje poreklo dugova koji nas terete kao posledice naših greha. On je zagledan u strašne tragove koje sila ostavlja za sobom na svom putu ka pravdi. I otkriva nam ekološku sliku istorijskog tla pravednog sveta, sedimentiranu metafizičkom smešom magle i kostiju.
I kao toliki pre njega Glamočak se otisnuo sa svog tla, otišao tamo da se okuša. Put ga je vodio preko Venecije u Pariz. Sledi vreme u kome o njemu ne znamo ništa. A onda se pojavio na velikoj svetskoj sceni u društvu sa Sezarom, Armanom, Mepltorpom, Klosovskim, Veličkovićem, Orlanom. Za razliku od svojih prethodnika Glamočak ne čeka dugo da napravi svoj kambek. Sa stečenim ugledom jednog od najbolje plasiranih naših najmlađih umetnika u inostranstvu, on ovog leta dolazi u Beograd, kao da nigde nije ni išao. Izgleda paradoksalno što taj umetnički egzilant svedoči o vremenu koje je prethodnih godina prohujalo ovim našim prostorima, i to čini neposrednije, snažnije i potresnije, nego njegove kolege koje su u to vreme fizički bile tu… zaključuje Kadijević.
Pješačka turističko-hodočasnička staza Camino Dubrovnik – Međugorje predstavljena je u četvrtak u dubrovačkoj gradskoj vijećnici, a odnosi se na Put svetog Jakova od Dubrovnika do Međugorja.
Sporazum o sudjelovanju u projektu potpisali su partneri iz gradova Dubrovnika i Čapljine, općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Kroz projekt će se odrediti i izraditi staza koja bi, počevši od samostana sv. Jakova u Dubrovniku, hodočasnike i ostale zainteresirane turiste i putnike kroz šest dana dovela do crkve sv. Jakova u Međugorju.
Na ruti od Dubrovnika do Međugorja su Gromača, Slano, Ravno, Hutovo i Hutovo Blato, a najvećim dijelom prolazi starim putevima koje je stanovništvo ovog područja koristilo kroz povijest, a obiluje brojnim vrijednim prirodnim i baštinskim lokalitetima.
Međugorje jun 2021. foto Boka News
Čišćenje i označavanje rute planirano je za rujan i listopad, nakon čega će se detaljno snimiti, a potom će se izraditi aplikacija. Pritom je velika pozornost posvećena sigurnosti putovanja rutom.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako će projekt donijeti novu vrijednost svim uključenim partnerima.
“Vjerujem da ovim projektom možemo razvijati određena područja naših gradova i općina. Možda ni sami stanovnici nisu svjesni koliki pozitivan utjecaj će imati projekt“, rekao je Franković.
Španjolska obalna straža i policija pronašli su dva slijepa putnika na vrhu kormila MSC kontejnerskog broda koji je na Kanarske otoke stigao iz Afrike. Dvojica mladića šest su dana putovali na uskom kormilu na putu prema Europi, prenosi Pomorac.hr.
Kontejnerski brod MSC Marta (72.000 dwt) u ponedjeljak, 10. srpnja, stigao je u Las Palmas de Gran Canaria, nakon putovanja od preko 2.700 nautičkih milja od zapadne Afrike. Brod je pristao nakon 22:00 sata po lokalnom vremenu na kontejnerski terminal, na uobičajenoj ruti u kojoj na putu između Afrike i Europe pristaje i na Kanarskim otocima.
U rutinskoj inspekciji, patrolni brod Španjolske obalne straže Nunki uočio je dvije osobe kako leže na vrhu kormila kontejnerskog broda dugog 275 metara. Porinuli su gumenjak i uspjeli izvući dvije osobe za koje se ispostavilo da su mladići iz Nigerije u dobi od 18 i 22 godine. Lokalna policija bila je na pristaništu kako bi ih nadzirala, javlja The Maritime Executive.
Mladići su rekli da su se popeli na kormilo 2. srpnja dok je kontejnerski brod bio u Lagosu, u Nigeriji. Brod je najprije prešao više od 100 nautičkih milja do Lomea u Togu, gdje je prekrcavao kontejnere 3. i 4. srpnja. Zatim je šest dana plovio 2.500 nautičkih milja do Kanarskih otoka, dok su se dvojica muškaraca na otvorenom oceanu držala za kormilo. Prevezeni su u bolnicu, a noć su proveli na pretragama. Jutros su pušteni i vraćeni na MSC-ov kontejnerski brod koji je prema španjolskom zakonu dužan vratiti migrante u matičnu državu.
2 jóvenes nigerianos llegan al puerto en el timón de un 🛳. Fueron ayudados por @salvamentogob gracias al uso de una 🚤, para su posterior traslado por el #SUC a un 🏥
Toda vez que se han recuperado, han sido devueltos al 🛳, debiendo ser trasladados al puerto de origen 👮♀️👮♂️ pic.twitter.com/fodQyTYgbn
— Policía Portuaria APLP (@PoliciaAPLP) July 11, 2023
Mladići su mogli zatražiti azil u Španjolskoj, što bi im omogućilo ostanak na Kanarskim otocima, ali izvještaji govore da u Italiji imaju obitelj i da su vjerojatno pokušavali dobiti azil kada brod stigne u Italiju. Brodom MSC Marta isplovili su za luku Gioia Tauro u Italiji, ali nema informacija hoće li tražiti azil ili će ostati na brodu dok ne stigne do Nigerije.
Ovo je drugi put u manje od mjesec dana i treći put u manje od godinu dana da su na kormilu nekog broda koji je pristigao na Kanarske otoke pronađeni slijepi putnici iz Afrike.
Dana 17. juna, dva mladića u dobi od 18 i 22 godine iz Obale Bjelokosti pronađena su na drugom kontejnerskom brodu MSC-a. Također su se skrivali na brodu, vjerojatno u prostoriji za kormilarenje, šest dana na putu od Obale Bjelokosti do Kanarskih otoka. Pod sličnim okolnostima odvedeni su na obalu, podvrgnuti liječničkom pregledu, a kada nisu zatražili azil, ukrcani su na MSC-ov kontejnerski brod kako bi bili vraćeni u Afriku.
U novembru 2022. trojica Afrikanaca pronađena su na vrhu kormila tankera. Također su bili na brodu 11 dana na putu dugom 2.700 milja od Lagosa do Kanarskih otoka
Vladimir Putin na stadionu Lužnjiki Foto: Sputnik/Mikhail Metzel/Pool / REUTERS
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u intervjuu objavljenom kasno u četvrtak da je plaćenicima iz skupine Wagner ponudio priliku da nastave služiti unutar redovne ruske vojske te im ponudio opcije za budućnost, uključujući ostanak pod njihovim zapovjednikom 16 mjeseci.
Putin, kojeg je intervjuirao ruski dnevnik Kommersant, rekao je da je ponudu iznio na sastanku s 35 boraca i njihovim osnivačem Jevgenijem Prigožinom krajem prošlog mjeseca u Kremlju, pet dana nakon što je Wagner pokrenuo neuspješnu pobunu protiv ruske vojne hijerarhije.
“Svi su se mogli okupiti na jednom mjestu i nastaviti svoju službu”, citira Kommersant predsjednikove riječi. “I ništa se ne bi promijenilo. Vodila bi ih ista osoba koja im je sve to vrijeme bila pravi zapovjednik.”
Budući da je Putin vrhovni zapovjednik vojske, čini se da je implicirao da će oni ostati unutar ruske vojske, iako to nije izričito rekao.
“Mnogi su tada kimnuli kada sam to rekao”, citira Kommersant Putinove riječi.
Međutim, Prigožin se nije složio, izvijestilo je.
“Prigožin… je nakon saslušanja rekao: ‘Ne, dečki se neće složiti s takvom odlukom”, citira Kommersant Putinove riječi.
Pobuna je završila tako što je Moskva borcima Prigožina i Wagnera ponudila priliku da se nasele u susjednoj Bjelorusiji.
Također je rekao da je na ruskom parlamentu i vladi da raspravljaju o pravnom okviru za privatne vojske.
Putin je novinama rekao da ne postoji mogućnost da Wagner ostane u sadašnjem obliku.
“Wagner ne postoji”, rekao je Putin novinama. “Ne postoji zakon o privatnim vojnim organizacijama. On jednostavno ne postoji”, kazao je ruski predsjednik, prenosi Reuters.
Sa performansa na Trgu od oružćja - ANIMA - foto M.D.P
1 od 6
Sa performansa na Trgu od oružćja - ANIMA
Premijer u prolazu - ANIMA
Poruke za preispitivanje na trgu -ANIMA
Sa performansa na TRgu od oružja -ANIMA
ANIMA - Na Grahovu
Poruke za preispitivanje na trgu -ANIMA
Aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje “Anima” njeguju antifašističke vrijednosti, ali pozivaju vlast i na preispitivanje
Dan državnosti i Dan ustanka 13. jul “dobar je dan za preispitivanje”, poručuju aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje “Anima” i to potkrepljuju performansom koji su održale sinoć na Trgu od oružja, ispred “Stuba srama”. Brojnim prolaznicima, manje domaćima, građanima Kotora, a više stranim turistima, koje je naročito zanimalo šta ove žene nijemim prisustvom uz mnoštvo plakata hoće da kažu, skrenule su pažnju na loše političke poteze vlasti i pozvale na odgovornost. Na spisku za preispitivanje su korupcija, nepotizam, politička trgovina, klerikalizam, nacionalizam, Sudski savjet i Ustavni sud, ratni i poratni zločini, slučaj “Klapuh”, deportacije, “Kaluđerski laz”, “Bukovica”, “Morinj”, kulturna i prirodna dobra Crne Gore, ali i “Morsko dobro”, loše sprovedene privatizacije čije su žrtve brojne firme njihovi zaposlenici, između ostalih “Solana”, “Primorka” Bar, TO Montenegro, “Autoboka”, hoteli “Teuta” “Vrmac” i “Fjord”, PKB Herceg Novi, “Servo Mihalj”…
Prolaznici su pitali, tražili objašnjenja, odobravali, fotografisali…Jedan od onih koji su se zaustavili da iščitaju poruke “Anime” bio je i premijer Dritan Abazović, koji se nakratko zaustavio na putu ka trgu ispred katedrale Sv. Tripuna, gdje je trebalo da se održi ceremonija otvaranja KotorArta.
Sa performansa na TRgu od oružja -ANIMA
-Ovog 13. jula suočeni smo sa neizvjesnošću, najdubljim ljudskim strahom pred budućnošću. Zbog toga nas prošlost i značaj ovog datuma obavezuje na preispitivanje. Valja krenuti u preispitivanje svih djela i nedjela: svih privatizacija, svih reformi, svih privilegija, svih izbora na pozicije, svih zločina tokom rata i nakon rata, svih reformi koje nisu dovele do rezultata, svih odgovornih inspiratora, naredbodavaca i izvršioca u svim poljima društvenog djelovanja: sudstvo, zdravstvo, obrazovanje itd.itd. Zaustaviti endemsku neodgovornost svake osobe koja se dočepala vlasti „sprovođenjem“ zakona, standarda i procedura i preispitati navedeno.
Svaki građanin/ka treba preispitati kakav društveni ambijent želi za sebe i druge. Treba da neprikosnoveno brani te vrijednosti u kojima sigurno mjesta ima za slobodu, pravdu i antifašizam koje simbolizuje ovaj datum. Treba nam prkosa i ponosa, poručuju aktivistkinje “Anime”.
Sa ciljem afirmacije i očuvanja antifašističkih vrijednosti one su prethodno obišle spomenik ustanicima na Grahovu, poginulih za slobodu tokom Drugog svjetskog rata.
