Završnim spajanjem rasponske konstrukcije u poljima 6 i 7 spojen je most Počitelj. Visinom od preko 100 metara i dužinom od skoro jedan kilometar, most Počitelj je jedan od najviših mostova u regionu što ga čini i jednim od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru.
– Današnje spajanje mosta Počitelj možemo slobodno označiti kao početak aktivnijeg, dinamičnijeg perioda koji je pred nama, a u kojem imamo za cilj intenzivirati izgradnju autoceste u Hercegovini. Skorim završetkom aktivnosti na dionici Počitelj – Zvirovići, te početkom radova na izgradnji tunela Prenj i dionica Mostar sjever – Mostar jug i Tunel Kvanj – Buna koje planiramo ugovoriti u ovoj godini otvaramo nove perspektive poslovnoj zajednici te dižemo na višu razinu gospodarski potencijal ovog dijela Bosne i Hercegovine – istaknuo je Denis Lasić, v.d. direktor JP Autoceste FBiH.
Most Počitelj je projektiran kao kontinuirani prednapeti gredni most s glavnim rasponom od 147 m, promjenjivog sandučastog poprečnog presjeka i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza, te stupovima monolitno povezanim s rasponskom konstrukcijom koja se izvodi slobodno konzolnom gradnjom.
Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 m3 betona, 9 000 tona armature i 1.500 tona kablova za prednaprezanje, dok će u narednom periodu biti ugrađeno i 20.000 m2 asfalta i hidroizolacije.
Izvođač radova na mostu koji se nalazi nedaleko od povijesnog naselja Počitelj po kojem je i dobio ime je konzorcij koji čine: Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina).
Izgradnja mosta Počitelj, mosta kojim se premoštava magistralna cesta M-17, rijeka Neretva i željezničku pruga Sarajevo – Ploče, finansira se iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog sa Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a ukupna vrijednost izgradnje mosta Počitelj je 28.114.889 EUR bez PDV-a.
Završetak gradnje mosta Počitelj očekuje se na jesen ove godine.
Osposobljavanje novinara o izvještavanju o morskom i obalnom upravljanju Sredozemljem
Kao odgovor na sve dublju krizu očuvanja Sredozemnog mora, Earth Journalism Network (EJN) koja pripada grupaciji Internews pokrenula je prošle godine dvogodišnji projekt izgradnje medijskih kapaciteta pod nazivom: ”Mediteranska medijska inicijativa”, s ciljem omogućavanja novinarima i medijskim organizacijama iz regije da stručno izvještavaju o pitanjima zaštite Sredozemnog mora.
Misija projekta kojeg podržava Zaklada Adessium je objavljivanjem točnih podataka o krizi u Sredozemlju omogućiti i kreatorima politike da dođu do informacija koje su im potrebne za rješavanje krize.
Uloga medija u očuvanju života u moru i primorskog okoliša osobito je važna, jer mediji mogu utjecati na stavove i na ponašanje stanovništva prema okolišu.
Medijska izvješća i istrage, osim toga, doprinose pozivanju vlada na odgovornost za njihove odluke i politike, od kojih se mnoge donose iza zatvorenih vrata, ili u pregovorima na visokoj razini.
Povećanjem učestalosti i kvalitete izvještavanja o ribarstvu i drugim pitanjima upravljanja morem u medijima, može se poboljšati razumijevanje javnosti o trenutnim problemima i rješenjima te osigurati da se čuju glasovi svih dionika, a ne samo uobičajenih govornika iz privatnog sektora i međunarodnih organizacija civilnog društva.
Ciljevi programa posvećenog Mediteranu su povećanje kvantitete, kvalitete i dosljednosti medijskog izvještavanja te osposobljavanje novinara, medijskih kuća i drugih komunikatora za izvještavanje o morskom i obalnom upravljanju u i oko Sredozemnog mora.
Važno je i stvaranje zajednice i mreže novinara u svakoj podregiji posvećenih poboljšanju izvještavanja o mediteranskim temama.
Ribolov u Sredozemnom moru kroz povijest je bio, a i danas je, važna i kulturno značajna aktivnost — i kao dio kulturnog tkiva regije i kao gospodarsko blagostanje jedinstvenog skupa nacija koje ga okružuju.
Bogata povijest mediteranske regije nije samo ostavila ključnu kulturnu ostavštinu, već i zalog prirodne povijesti mora, kao i dokaz o stupnju do kojeg su ribolov i prerada ribe bili vitalni za pomorsko gospodarstvo.
Međunarodni dan borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova 5. lipnja bio je prilika skretanja pozornosti na činjenicu da je takav ribolov raširen u Sredozemnom moru, gdje prekomjerni ribolov zajedno s degradacijom okoliša narušava osjetljive ekosustave na koje se oslanjaju mnoge zajednice.
Nakon javnog poziva za dostavu prijava, EJN je krajem lipnja odabrao najnoviju grupu novinara koji će dobiti potporu za dubinsko izvještavanje o Sredozemnom moru.
Korisnici potpore su iz Italije, Malte, Španjoske, Francuske i Tunisa.
Neke od tema koje će novinari istraživati i objavljivati su i izlov tuna u Hrvatskoj, prijetnje podvodnih kabela za bioraznolikost Mediterana, iskorištavanje sabljarke i prekomjerni izlovu ribe na Malti, utjecaj kruzera na okoliš u Španjolskoj i Francuskoj, prijetnje s kojima se suočava koralj Gorgonia i utjecaj kočanja na ribolov.
Bit će proizveden i film o trgovini crvenim koraljem.
Od pokretanja Mediteranske medijske inicijative u ožujku 2022., primatelji potpore i medijski partneri iz Francuske, Italije, Maroka, Španjolske i Tunisa proizveli su više od 86 priča na pet jezika.
Njihove istrage, koje su obuhvatile teme kao što su trgovina morskim krastavcima, koćarenje i ilegalni ulov morskih pasa, u nekim su slučajevima izazvale javnu raspravu u korist zakonskih promjena.
Posebno je značaj doprinos organizacije Maroc Environment, na čelu s nagrađivanim novinarom Mohammedom Tafraoutijem, u gotovo pedeset medijskih priča o gubitku bioraznolikosti u Maroku, od kojih su mnoge ponovno objavile druge novine u regiji.
EJN-ova Mediteranska medijska inicijativa također nudi podršku medijskim organizacijama i partnerima.
Objavili su da su nedavno počeli suradnju s novinarskom mrežom Marie Colvin i mrežom arapskih izvjestitelja za istraživačko novinarstvo (ARIJ) kako bi se osposobile novinarke na regiji MENA (Bliski istok i sjeverna Afrika) za izvještavanje o problemima okoliša Sredozemnog mora.
Riječ je o dinamičnoj medijskoj organizaciji koja, čini se, nalazi i potrebnu financijsku potporu za brojne inicijative zaštite okoliša te širi mrežu zainteresiranih medija i pojedinih novinara pa bi bilo korisno da se dionici, medijske kuće i novinari iz Hrvatska uključe u neku od njihovih brojnih inicijativa.
Sastanak Erdogana i Zelenskog Foto: Umit Bektas / REUTERS
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se u petak navečer s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim i iskazao punu podršku njegovoj zemlji, ali i najavio da će ga idući mjesec posjetiti Vladimir Putin.
Erdogan se u petak u Istanbulu prvi put sastao s ukrajinskim predsjednikom otkako je počeo ruski napad.
Kazao je poslije sastanka da Ukrajina “zaslužuje integraciju s NATO-om” i pozvao Kijev i Moskvu da se vrate mirovnim pregovorima.
Najavio je da će “idući mjesec” Tursku posjetiti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Erdogan i Zelenski razgovarali su o budućnosti ukrajinskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora.
Sporazum, postignut u srpnju 2022. uz pokroviteljstvo Ujedinjenih naroda i Turske, istječe 17. jula, a Rusija je rekla da ne vidi razloga za njegovo produljenje.
– Nadamo se da će sporazum biti produljen, rekao je Erdogan i najavio da o tome namjerava razgovarati s Putinom u kolovozu.
Zelenski je kazao da se mnogi ljudi diljem svijeta oslanjaju se na taj koridor za hranu “i ti životi ne mogu ovisiti o raspoloženju predsjednika Ruske Federacije”.
Američkom predsjedniku Bidenu zahvalio je na odluci da Ukrajini pošalje kasetno streljivo.
Međunarodna brdska auto trka Njeguši – Bukovica biće vožena u nedjelju, a okupiće više od 70 vozača, saopštili su organizatori Auto moto sportski klub (AMSK) Lovćen i Auto i karting saveza Crne Gore.
Takmičenje će biti održano na stazi dugoj 3,4 kilometra.
“Staza je dobro sređena, pripreme za takmičenje priveli smo kraju. Najavljeno je lijepo vrijeme, pa očekujemo zanimljivu trku za koju su prijavljeni čuveni Mađar Laslo Saz sa Formulom, kao i svi naši najbolji automobilisti”, kazao je direktor trke Igor Kapičić.
Organizator je najavio da će se za bodove boriti Filip Kunčer, Jovan Perunović, Nemanja Kašćelan, Milan Jakšić, koji su imali zapažen učinak na kotorskoj trci.
Očekuje se da će se na startu pojaviti i veteran crnogorskog automobilizma Tihomir Aćimić.
Za sjutra zakazan je vanredni tehnički pregled i dvije trening vožnje.
Početak nedjeljne trke zakazan je za 11 sati, dok je svečano otvaranje planirano 15 minuta ranije.
Predsjednik Odbora direktora “Morskog dobra”, Blažo Rađenović, saopštio je da su prava zaposlenih na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane maksimalno ispunjena, te da će tako biti i ubuduće po svim osnovima. On je za Portal RTCG istakao da se kompanija bliži drugom milionu prihoda, a da na “eventualne opstrukcije niko neće nasjesti”.
Rađenović je, komentarišući najave da bi trajekti mogli ostati bez posade, kazao da ne vidi svrhu stvaranja vještačkih tenzija.
“Naše javno preduzeće se vodi po visokim kriterijuma rada, discipline i odgovornosti, te ako to nekom stvara problem jer se ne uklapa u taj ambijent, ne mora biti dio kolektiva i moram ga razočarati da će tako biti i ubuduće. Ne vidim svrhu stvaranja atmosfere kao kad nijesmo imali kupljene trajekte i kada su se stvarale vjestačke tenzije iz tog perioda kako bi sačuvale biznis kumova”, rekao je on.
Poručio je da u “Morskom dobru” rade marljivo i da sve funkcioniše na visokom nivou.
“Dižemo ljestvicu svakog dana kada je u pitanju naša poslovna politika, kako na plažama, privremenim objektima, zaštićenim područjima, tako i usluge trajektne linije Kamenari- Lepetani. Sve funkcioniše na najvišem nivou i tako mora biti”, ističe on.
Trajekt -Lepetane – Kamenari – foto Boka News
Dodaje da ga posebno raduje što sistem može da funkcioniše i bez predsjednika odbora direktora, direktora, ali i bilo kog zaposlenog.
“Naši zaposleni su jako odgovorni i do sada svojim radom i ponašanjem nijesu ni jednim segmentom pokazali da su spremni na bilo koju opstrukciju u radu ili prekud izvršavanja radne obaveze, tako da vjerujem da će to biti slučaj i ubuduće. Ako neko misli da će galamom nastaviti da stvara ambijent nestabilnosti zarad potreba nekih koji su prošlost na ovoj trajektnoj liniji. Vjerujte da će imati jednak epilog kao i ta firma i njen bivši direktor”, poručuje Rađenović.
Juče smo objavili informaciju da zaposleni traže ugovore o radu na neodređeno vrijeme, te da postoji postoji mogućnost da bi trajekti mogli ostati bez posade. Radnici kažu da im ugovori obećani od prvog dana i da strahuju da bi bez dio njih od septembra mogao da ostane bez posla.
Polaganje kamena temeljca za prve golf rezidencije u Crnoj Gori, u naselju The Peaks Luštica Bay u Tivtu, biće organizovano u utorak, na lokaciji budućeg kvarta Botanika.
“Tim povodom, prethodno će na Luštica Bay golf vježbalištu izjave dati izvršni direktor kompanije Luštica Development, Mohamed AbouArab, premijer Dritan Abazović i predsjednik Opštine Željko Komnenović”, navodi se u saopštenju.
Ceremonija će početi u 13 sati.
Iz Luštice Bay saopšteno je ranije da će, uz ulaganje od oko 400 miliona EUR, u narednih šest godina u Luštici Bay u Tivtu biti završena fazna izgradnja prvog golf terena sa 18 rupa u Crnoj Gori i većeg dijela golf rezidencija, koje će zaživjeti već naredne godine.
Luštica Bay golf nekretnine, pod nazivom Botanika, obuhvataju sedam vila, 12 gradskih kuća i 39 apartmana i prve vlasnike dočekaće tokom naredne godine.
„Golf nekretnine su smještene iznad pozicija dvije rupe budućeg golf terena, čija je izgradnja planirana do 2028. godine“, navodi se u saopštenju.
Prvi kvart, pod imenom Botanika, je realizacija vizije The Peaks naselja, koji obuhvata golf teren i rezidencijalne kolekcije.
Projekat arhitekture naselja potpisuje svjetski nagrađivani biro Block 722 i domaći NRA Atelier, kojima je ribarska kuća luštičkog poluostrva poslužila kao inspiracija, te se koncept razvio dalje u tom smjeru.
Botanika je prva stepenica u realizaciji Master plana, kojim je predviđeno da u narednih deset godina, uz ulaganje od oko 400 miliona EUR, na površini od oko milion metara kvadratnih golf terena i naselja bude izgrađeno 130 vila, 520 apartmana, golf hotel sa 300 ključeva i golf klub.
Komisija za raspodjelu sredstava iz budžeta opredjeljenih za izdavačku djelatnost u 2023. godini, po osnovu konkursa koji je raspisao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi, donijela je odluku da podrži tri projekta: „Herceg-Novi – Ne damo svetinje“ Nebojše Raša, „Mjesečarima“ Ilone Gojković i monografiju „Jadran – ko i koliko u prvih 100“.
U obrazloženju Komisija navodi da je knjiga „Herceg-Novi – Ne damo svetinje“ autora Nebojše Raša, knjiga od opšteg društvenog značaja jer se foto-dokumentovano bavi , u našoj i u evropskoj istoriji jedinstvenim fenomenom litija koje su obilježile 2020. godinu, kako u čitavoj Crnoj Gori, tako i u Herceg-Novom. Litije su pokazale jedan potpuno novi, molitvenim duhom prožet način na koji narod može da utiče na sopstvenu istoriju i budućnost, onda kada doživi poteze svoje trenutne vlasti kao u potpunosti suprotne njegovim fundamentalnim interesima.
Zbirku „Mjesečarima“ autorke Ilone Gojković, po mišljenju Komisije, čini fina poezija koja je dobrim dijelom posvećena Herceg-Novom. Ilonine pjesme promovišu ljubav prema svom gradu, prema njegovim stanovnicima i senzibilitetu koji čuva, ali i kulturnu baštinu koja je Herceg-Novom dala poseban viševjekovni pečat. Podrškom ovom projektu podstiče se i afirmacija perspektivnih talenata u ovoj oblasti.
Monografiju „Jadran – ko i koliko u prvih 100“, obrazlažu iz Komisije, snažno je preporučila prošlogodišnja sadržajna, izuzetno kvalitetno organizovana i štampana monografija o stogodišnjici PVK Jadran, ali i činjenica da se u ovogodišnjem projektu bave pojedinačnim ličnostima, vaterpolistima i plivačima, koji su tokom decenija gradili kvalitet i slavu Jadrana.
Komisija je dala preporuku da se, mimo aktuelnog konkursa, u saradnji sa drugim ustanovama i institucijama, pokušaju naći modaliteti za podršku projektu „Enciklopedija Herceg-Novog“ autora dr Vladimira Roganovića jer je u pitanju „projekat izuzetne važnosti, jedinstven u dosadašnjem izdavaštvu ne samo u Crnoj Gori, već i šire“.
Predsjednica Komisije za raspodjelu sredstava iz budžeta opredjeljenih za izdavačku djelatnost u 2023. godini je Vitka Vujnović, a članovi su Marija Crnić Pejović, Biljana Baćović, Ivana Jovanović i Višnja Kosović.
Trajekti na liniji Kamenari – Lepetane ploviće sve dok zaposleni budu imali validne ugovore o radu. Po isteku ugovora zaustaviće i saobraćaj jer su radnici izigrani, saopštio je danas novinarima Aleksandar Crvenko.
-Još 1. maja nam je obećano da ćemo dobiti ugovore za stalno, zatim u junu, evo došli smo i do jula da bi nam oni ponudili ugovore do septembra. Ljudi su jednostavno revoltirani, izigrani, prevareni i neće da potpisuju takve ugovore, kazao je Crvenko, navodeći da su 72 od 91 zaposlenog odlučni da ne potpisiju još jedan dvomjesečni ugovor, te da su pojedini radnici došli nedavno, unazad 20 dana.
Razgovori sa rukovodstvom Morskog dobra nisu urodili plodom, već im je postavljen ultimatum.
-Pokušali smo da razgovaramo sa njima, ali jednostavno nam je stavljeno do znanja da ko hoće da potpiše – hoće, a ko neće da ide kući. Ludi kojima još nije istekao ugovor će nastaviti dalje da rade, a ostali kojima je ugovor istekao će doći da volontiraju, da nam pomažu bez nadoknade. Znate i sami da, kada nam ugovor istekne, mi više po zakonu ne smijemo da radimo.
Crvenko ističe da su radnici, koji su pomogli da nova firma stane na noge, izigrani, i da više ne vjeruju nikakvim obećanjima.
-Svaki put smo izigrani, i smatramo da je ovo bila ta zadnja granica preko koje nećemo ići. Ne želimo više da potpisujemo ugovor na dva mjeseca, tražimo ono što nam je obećano od starta – to je ugovor za stalno, pogotovo ljudima koji su došli iz „Pomorskog saobraćaja“ od prvoga dana, koji su dali otkaz a imali su tamo ugovoer za stalno. Znači, povjerovali su njihovoj priči, i mojoj priči koju sam im prenio, dali su otkaz, došli su i od prvoga dana su ovdje kako bi ova firma stane na noge, i oni njima ovako vraćaju!
Saobraćaj neće obustavljati, ali bez radnika kojima ističu ugovori trajektna linija neće moći da funkcioniše.
-Nastavili smo i dalje da vozimo, nećemo praviti štrajk, nećemo obustavljati saobraćaj do onog momenta dok nam ugovori ne isteknu ili dok se ne promijeni ovakva politika. Mi nismo političari, niti nas to zanima, obični smo radnici, i jedina solucija da mi nastavimo da radimo su ugovori za stalno. Ispod toga ne idemo, više nema obećanja! Što se tiče korisnika usluga, brodovi će nastaviti da voze sve dok radnici budu imali validan ugovor, a kako kome bude isticao, moraćemo da stanemo. U narednih 10, 15 do 20 dana isteći će postojeći ugovori i svim ostalim radnicima, a bez njih trajektna linija neće moći da funkcioniše, upozorio je Crvenko.
Radio televizija Herceg Novi je pokušala da čuje i drugu stranu, ali direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj nije odgovarao na pozive.
OceanGate, američka tvrtka koja je upravljala turističkom podmornicom koja je implodirala tijekom zarona prema olupini Titanika, obustavila je sva istraživanja i komercijalne operacije, objavila je kompanija u četvrtak.
Tvrtka nije navela pojedinosti osim natpisa na svojoj internetskoj stranici: “OceanGate je obustavio sva istraživanja i komercijalne operacije”.
OceanGate je u lipnju 2024. planirao dvije ekspedicije na olupinu Titanika u udaljenom kutu sjevernog Atlantika.
Američke i kanadske vlasti istražuju uzrok implozije u lipnju, koja je usmrtila svih petero ljudi u podmornici i otvorila pitanja o nereguliranoj prirodi takvih ekspedicija.
Američka obalna straža prošlog je tjedna pronašla ljudske ostatke i krhotine podmornice poznate kao Titan, nakon pretraživanja dna oceana. Očekuje se da će dodatne analize rasvijetliti uzrok implozije.
Titan je izgubio kontakt s pratećim brodom tijekom spuštanja 18. lipnja. Ostaci su pronađeni četiri dana kasnije, rasuti po morskom dnu oko 488 metara od pramca Titanika.
Izložba skulptura i grafika “Zov predaka” Zorana Obrenovića biće otvorena 14. jula u 19 sati u galeriji umjetnosti i dizajna “A&A Interior” u Porto Montenegru.
19:00 – Otvarenje izložbe. Večernja ceremonija uz koktel i muziku.
Crnogorski umjetnik i vajar Zoran Obrenović okreće se izvorima u potrazi za korijenima kulture crnogorskog nasljeđa. Skulpture, izrađene od drveta i kamena, propraćene su crtežima i skicama. Prema mišljenju autora, drvo više odgovara njegovom senzibilitetu i daje mu prostor za eksperimetisanje i istraživanje.
Zoran Obrenović stvara arhetipske slike koje vraćaju u daleku prošlost, zato se okreće materijalima kao što su drvo i kamen.
Zoran Obrenović rođen je 16. Marta 1962 u Kolašinu. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti, vajarstvo u Sarajevu 1989. Član je “Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore”. Izlagao je na velikom broju izložbi u zemlji i inostranstvu te je učesnik velikog broja likovnih kolonija, kao i dobitnik brojnih nagrade od kojih su najznačajnije:
– 1. nagrada Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti
