U posljednjih nekoliko mjeseci euro je izgubio 3,5 posto svoje vrijednosti u odnosu na albansku valutu lek, a tome je pridonijelo nekoliko činlaca, počevši od stranih ulaganja u nekretnine u Albaniji, pa sve do mjenjačkih poslova u velikim iznosima, izvijestio je Top Kanal.
Strani državljani kupuju nekretnine i to povećava ponudu europske valute u zemlji, što utječe na njezinu devalvaciju.
Podaci Centralne banke Albanije pokazuju da su stranci prošle godine rekordno kupovali nekretnine u zemlji. Vrijednost je 291 milion eura uz godišnji rast od 52 posto.
Na osnovu prijava građana da se u naselju Krašići, u blizini marketa “Idea” nalazi nepropisno odložen otpad, odnosno razbacani kartoni koji nisu ispresovani i adekvatno posloženi, službenici komunalne policije Opštine Tivat izašli su na lice mjesta i utvrdili činjenično stanje. Za navedeni prekršaj, shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima, ovom trgovinskom objektu izdat je prekršajni nalog u ukupnom iznosu od 2.000 eura.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor ponovo apeluju na odgovorna lica iz trgovinskih objekata da komunalni i drugi otpad odlažu na adekvatan način, u posude koje su za to namijenjene.
Jun mjesec je samo kod nas kao rođen za rabotu, raskopavanje ulica, prepravki raznih već skupo plaćenih projekata. Kanalizacija, atmosferske vode, rasvjeta… Radi se na sve strane, diže se prašina praćena raznim nesnošljivim mirisima sa šahtova kanalizacija pored mora. Koji se onako po naški miješaju sa skupim obrocima u restoranima, poručuje, Martin Bilafer, predsjednik podružnice Bokeškog Forum Herceg Novi.
Duž obale već ima dosta turista po hotelima koji sve to nijemo posmatraju i ne mogu se načudit čudu. Naš narod se ne čudi, navikao je. A i izbori će za koji dan… Valja pokrpiti raznorazne rupe. “Drži vodu dok majstori (glasači) odu”. Slike govore bolje od hiljadu riječi.
Već su duge kolone na magistrali zbog radova a kako li će tek biti kad krene “prava” sezona? Po svemu sudeći od Kamenara do Novog trebat će par ura. Pa od Lepetana do Budve bar još toliko. U prosjeku turista dva dana bar provede u prelaženju 50ak kilometara.
Hrvatska je usla u Šengen što znaci da će biti pooštreni kriterijumi za prelazak granice, a samim tim i duže će trajati kontrole. Čeka nas haos, treba se diviti turistima koji krenu kod nas.
Trebalo je otvoriti vise graničnih kontrolnih punktova i za to je imalo vremena ove zime. Ali u našoj državi organizacija sezone je u skladu sa KBB metodom (“Kako Bude, bude”).
Nama u Boki trebaju promjene, najgori putevi u Crnoj Gori su naši. Građevinsko nasilje je vidljivo na svakom koraku. Najveći dio novca odlazi za Podgoricu. Opštine i mjesne zajednice trebaju imati puno veće ovlasti. Bokeški Forum ima jasnu viziju a to je decentralizacija! Maksimalno distanciranje od odluka koje se donose u Podgorici, a posljednjih dana u kampanji vidimo ko će ih, blago nama, donositi. Malo vise NAŠEG novca nama iz bokeških Opština i da mi odlučujemo šta je dobro za nas!
Martin Bilafer – Predsjednik podružnice BF Herceg Novi
U okviru obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine danas je na platou ispred Opštine Herceg-Novi održana eko akcija “Plastikom po začinsko i ukrasno bilje”, koju su zajedno realizovali Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije i Agencija za zaštitu životne sredine. Akcija je sprovedena kako bi se afirmisala zelena ekonomija, odnosno cirkularna ekonomija sa akcentom na selekciju otpada i reciklažu.
Među prvima koji su danas pokazali ekološku svijest bili su učenici OŠ “Milan Vuković” koji su, pored biljki koje su dobili u zamjenu za plastične flaše, u svoju školu odnijeli i jednu sadnicu koja će biti zasađena u dvorištu te obrazovne ustanove.
Prema riječima Sekretara za turizam, ekonomski razvoj i investicije, Nenada Vitomirovića, kao prva država koja se proglasila ekološkom, moramo sagledati problematiku na svim nivoima – za zatvaranje Poglavlja 27 potrebno je više od milijardu i 400 miliona eura, sa ciljem pristupanja Evropskoj uniji.
“Novi trendovi i nova ekonomija donose upravo taj mir između narušavanja životne sredine i potrošnje resursa i ekonomskog razvoja. Upravo iz tog razloga smo se odlučili za današnju akciju, kako bi suštinski skrenuli pažnju na činjenicu da danas cijela privreda mora da funkcioniše na održivim principima. Moramo povećati svjesnost o tome da i ono što je nus prozivod može biti sirovina i da može biti stavljeno u ponovnu upotrebu”, napomenuo je Vitomirović.
Foto OHN
Ova akcija organizovana je u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, koji su istakli da se dodjela sadnica na ovaj način organizuje po drugi put.
„Akcenat stavljamo na reciklaži i pravilnom upravljanju otpadom. Za prazne flaše koje donesu djeca i građani dajemo simbolično začinsko i ukrasno bilje. Opredijelili smo 1700 sadnica koje ćemo ovog mjeseca podijeliti u svih 25 crnogorskih opština“, kazao je Bojan Bašanović ispred Agencije za zaštitu životne sredine i dodao da će tokom juna biti organizovano više akcija čišćenja i sadnje u crnogorskim gradovima.
Nakon napada u Annecyju, gradu u francuskim Alpama, Foto: Florent Pecchio/L’essor Savoyard/Reuters
Četvero djece i dvije odrasle osobe izbodeni su nožem u strašnom napadu u parku u Annecyju, gradu u francuskim Alpama. Dvoje djece životno je ugroženo. Djeca su u dobi od dvije do tri godine. Napao ih je 31-godišnji Sirijac, tražitelj azila. Za njim su najprije krenuli građani, na kraju ga je svladala policija.
Tridesetjednogodišnji muškarac iznenada je ušao u park i počeo nožem napadati malu djecu. Neka od njih bila su u kolicima. Dvoje umirovljenika koji su mu se našli na putu također je izbodeno. Dramatične trenutke iz prve je ruke vidio i slučajni prolaznik – nogometašAnthony Le Tallec koji trenutačno igra za Annecy.
– Vidio sam čovjeka ispred sebe. Na travi. Policajci su 5 do 10 metara iza njega i ne mogu ga uhvatiti. Ja sam se maknuo s puta i vidio kako ide prema ljudima koje je napao. Jednom je ubo starijeg čovjeka. Policajci nisu uspjeli doći na vrijeme, rekao je o napadu.
Park u kojem se napad dogodio popularan je među turistima i svima koji žele prošetati s malom djecom.
– On je Sirijac koji u Švedskoj već deset godina ima status izbjeglice. Tražio je azil u Francuskoj, ali to je besmisleno jer već ima status izbjeglice. Dakle, on je izolirani pojedinac iz Sirije. Kontaktirali smo sa svim pravosudnim i obavještajnim službama u ostalim europskim zemljama i šire. Taj čovjek nema kazneni dosje, nije poznat obavještajnim službama i nema psihijatrijski karton, istaknula je francuska premijerka Elisabeth Borne.
Napadač je u Švedskoj ostavio suprugu i trogodišnju kćer. Kada je zatražio izbjeglički status u Francuskoj, u prijavi je napisao da je sirijski kršćanin. Svjedoci kažu da je tijekom napada izvikivao ime Isusa Krista.
Motiv napada se istražuje, ali za sada nije utvrđeno da je uhapšeni bio povezan s terorističkim skupinama. Djeca su u dobi od oko tri godine, rekli su u policiji.
Zaposleni Instituta Simo Milošević danas su od 15 do17 sati blokran prilaz trajektu sa novske strane. To je izazvalo dosta negodovanja korisnicima usluga trajekta kojima nije bilo dozvoljeno da se iskrcaju, u tačno 15 sati.
Kako je kazao jedan od korisnika, koji putuje za Sloveniju i mišljenja je da su okupljeni trebali dozvoliti iskrcaj s trajekta “Trideseti avgust”. Uprava Morskog dobra, nadležna za trajekte, putnike je vratila u Lepetane, a vraćen im je i novac za karte.
Predsjednica Sindikalne organizacije dr Marija Obradović kazala je da je današnja situacija oblik radikalizacije protesta koji su najavljivali a koji je posledica činjenice da sve što su apelovali i molili Vladu nisu dobili.
“Još 8. maja smo tražili avans od 1, 2 miliona a dobili smo 600 000 eura u ponedeljak. Podsjećam da smo prethodni avans koji smo dobili odradili za dva mjeseca. Osnovni razlog što smo danas ovdje je to što u Vladi ne shvataju ovo sve ozbiljno. Institut i trajekt su žile kuacavice Herceg Novog. U trajekt se poslednjih mjeseci uližilo više od 10 miliona dok u Institut, koji se bavi zdravstvenom djelatnošću, zdravstvenim turizmom i medicinskom rehabilitacijom, nije uložen ni jedan euro pomoći”, kazala je Obradović.
Ona je poručila da će ukoliko se njihovi zahtjevi ne ispune, a to su isplate svih plata i usvajanje Kolektivnog ugovora radikalizovati proteste.
Trajekt blokada – foto RTHN
Predsjednik UO JP Morsko dobro, Blažo Rađenović koji je bio u Kamenarina, istako je da je problem što je turistička sezona u jeku, i imamo goste koji ne razumiju ovaj dio unutrašnjeg problema što se tiče samih protesta.
“U nekom prethodnom periodu i sam sam bio dio dosta protesta i pokušao da na jedan miran i dostojanstven način ostvarim neka svoja prava. Situacija jeste loša. Međutim, sa druge strane i iz razloga što je i opet i ovaj novac koji ćemo danas izgubiti od pazara trajekta, trebalo da se slije direkltno u budžet svih građana, pa i samih radnika Instituta. Mislim da smo samim tim možda trebali da pokažemo ipak, i sa jedne i sa druge strane, malo više razumijevanja, poručio je Rađenović, ističući da maksimalno podržava ne samo radnike Instituta, već sve obespravljene radnike u Crnoj Gori” – kazao je Rađenović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potpisao je danas sa v.d. direktoricom Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“, Majom Radišević Ugovor o zajedničkoj izgradnji stambenog objekta.
Ugovorom je predviđena gradnja 60 stanova, koje će zdravstveni radnici moći da kupe po cijeni koja je 30 do 40 posto niža od tržišne. Ovim činom Kotor prvi put u svojoj modernoj istoriji pošinje rešavanje stambenih pitanja, rekao je Vladimir Jokić, pojašnjavajući da je Opština suinvestitor koji je obezbjedio zemljište za izgradnju koje će komunalno i opremiti.
Vrijednost investicije Opštine iznosiće više od 1.2 miliona eura.
Jokić je naglasio da je ovo prvi u nizu ovakvih ugovora koje Opština planira da potpiše u narednom periodu. Svakako da će sa stambenom zadrugom Zdravstvo potpisati još jedan ugovor, kojim će se obezbjediti dodatni stambeni kapaciteti za zaposlene u zdravstvu. Opština će učiniti sve da cijene ovih stanova budu najmanje moguće.
Maja Radišević v.d direktorica stambene zadruge zdrastvenih radnika Crne Gore očekuje da će cijene biti 30 do 40 odsto manje od tržišnih, što unači da će krajnji korisnici plaćati izvođačku cijenu stana. Zahvaljujući se lokalnoj samoupravi na podršci u realizaciji, ona je kazala da će Zadruga iz svojih sredstava i uz pomoć Vlada Crne Gore započeti izgradnju stanova. Prvi konkurs biće raspisan sredinom oktobra. Potpisivanje drugog ugovora, koji predviđa izgradnju novih 40 stanova, očekujemo do kraja godine.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su pored čelnika lokalne uprave i predstavnika stambene zadruge i direktori zdravstvenih ustanova na teritoriji Opštine Kotor.
Potpisivanje ugovora – Foto CG News
Davor Kumburović direktor Opšte bolnice Kotor istakao je da riječ o istorijskom ugovoru veoma značajnom za radnike u zdravstvu podsjetivši da je ovo višegodišnja tema o kojoj se pričalo te da mu je drago što se konačno krenulo u lealizaciju ovog projekta.
I direktor Doma zdravlja Kotor, Igor Kumburović, istakao je da riječ o vemo važnom i značajnom ugovoru.
“Sama činjenica da na teritoriji opštine Kotor postoji veliki broj zdravstvenih ustanova govori da je riječ o projektu koji dolazi u pravom momentu te da će zasigurno omogućiti podizanje kvaliteta u pružanju zdravstvene usluge na teritoriji Opštine” kazao je Kumburović.
Aleksandar Mačić direktor Specijalne bolnice za psihijatriju kazao je da je ponosan na svoj grad koji je omogućio da se započne sa jednim ovako važnim projektom.
Ognjen Vukasović skeretar Sekretarijata za investicije ponovio je da je ovo prvi put posle više decenija da se u Kotoru kreće sa izgradnjom namjenskih, jeftinih stanova koji su po kvalitetu na nivou tržišno kvalitetnih stanova.
“Svi smo svjesni da u Kotoru danas nije jednostavno kupiti stan po tržišnim uslovima, ali smo ovim projektom uspjeli da stvorimo preduslove da kvadrat stana bude najeftiniji mogući” Opština Kotor planira u narednom periodu potpiše slične ugovore i sa sindikatima policije, pravosuđa, kulturnih radnika i drugim sindikatima i time obezbijedili još 170 stambenih jedinica za zaposlene pod povoljnijim uslovima a što će omogućiti da Kotor bude regionalni centar.
Prva Plava zastavica za 2023.godine svečano podignuta na kupalištu “Bella Vista” u Bečićima
Svečanost povodom podizanja prve Plave zastavice u Crnoj Gori za 2023. godinu simbolično je upriličena danas, 8. juna na Svjetski dan okeana i mora. Ovo prestižno ekološko priznanje dodjeljeno je za čak 40 plaža i jednu marinu u Crnoj Gori.
“Zadovoljstvo mi je što ovim međunarodnim priznanjem Crna Gora šalje jasnu poruku da poštujemo ekološke standarde i da smo prepoznati na svim svjetskim turističkim mapama,” istakla je pomoćnica direktora JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Ivana Franeta.
Nacionalni koordinator Programa u Crnoj Gori, izrazio je nadu da će ova 19 sezona sprovođenja projekta biti sjajan uvod u jubilarnu 20 redovnu sezonu.
“Već smo dobili najavu da ćemo u prvoj polovini jula imati i međunarodnu kontrolu, što znači da ćemo biti međunarodno verifikovani i biće provjereno kako radimo. Svim zakupcima i nosiocima Plave zastavice, kao i kandidatima za narednu godinu želim uspješnu sezonu i vjerujem da ćemo tokom međunarodne kontrole pokazati dobre rezultate i da ćemo imati čime da se ponosimo,” kazao je direktor NVO “EKOM”, Saša Karajović.
Da će ova 19 sezona sprovođenja Programa biti uspješna potvrđuju podaci koje je iznio predsjednik Upravnog odvbora JP Morsko dobro, Blažo Rađenović.
“Sami podaci da imamo 40 kupališta koja zadovoljavaju visoki kriterijum sertifikata Plave zastavice govori u prilog činjenici da imamo kvalitetnu ponudu visoke kategorije i da su ova kupališta otvorena za sve posjetioce kako iz regiona, tako i Evropske unije,” napomenuo je Rađenović.
Morsko dobro – Plava zastavica 2023.
Prva Plava zastavica za ovu godinu podignuta je na kupalištu Bella vista u Bečićima. Domaćin svečanosti je tom prilikom bio predstavnik zakupaca kupališta, gospodin Dragan Medić, koji je izrazio veliku zahvalnost JP Morsko dobro i NVO “ECOM” što je upravo “Bella
Vista” prva u ovoj godini dobila ovo značajno priznanje.
Plavu zastavicu u 2023. godini dobile 1 marina i 40 kupališta.
“Marina sa Plavom zastavicom u 2023. godini je Marina Bar”, saopšteno je.
Među plažama koje su dobile plavu zastavicu, kako su kazali, se nalaze:
“Plaže sa Plavom zastavicom u 2023. godini u Opštini Tivat (2 kupališta) 1. “Plavi Horizonti“, Uvala Pržna; 2. „Kalardovo“, Tivat”, dodaje se.
U Opštini Budva (20 kupališta) se nalazi, kako su kazali, polovina svih Plavih zastavica u Crnoj Gori:
Uzbekistan Airways danas je počeo da saobraća na liniji Taškent-Tivat, čime su, prvi put, Uzbekistan i Crna Gora povezani direktnom avio linijom.
Iz Aerodroma Crne Gore je saopšteno da će se direktni letovi iz glavnog grada Uzbekistana realizovati četvrtkom, do kraja oktobra.
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Slavko Vukčević, kazao je na svečanom dočeku da su u toj kompaniji veoma zadovoljni zbog uspostavljanja avio linije Taškent-Tivat.
“Direktno povezivanje sa Uzbekistanom našu državu približava turistima iz te azijske zemlje, što je dobra vijest za kompletnu crnogorsku privredu. Takođe, raduje i što smo crnogorskim putnicima otvorili vrata fascinantne države, svojevrsnog prozora u svijet mističnih drevnih gradova, raznolike kulture i omogućili im da jednostavno zakoračaju nekadašnjim Putem svile”, rekao je Vukčević.
Foto ACG
Svečanom dočeku su, pored Vukčevića, prisustvovali direktor Aerodroma Tivat, Vladimir Praščević, direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević, Stasija Kaluđerović iz TO Tivat i predstavnice kompanije R Tours, Svetlana Popović i Vesna Marković Perišić.
Iz Aerodroma su podsjetili da je nedavno otvorena linija Beč-Tivat, kao i da je prethodnih dana Tivat direktno povezan sa Kuvajtom.
Uz to, Crna Gora će, preko Aerodroma Crne Gore, u ključnim mjesecima ljetnje sezone, uz tradicionalne partnere iz Zapadne Evrope, biti povezana i sa nizom država Bliskog istoka.
Sindikat Instituta “Simo Milošević” organizovaće danas, od 15 do 17 sati, blokadu trajektnog prelaza Kamenari-Lepetane, nezadovoljan odnosom nadležnih prema zaposlenima u toj kompaniji.
Blokada je, kako je objašnjeno, rezultat nezadovoljstva odnosom Vlade i nadležnih ministarstava prema Institutu, kao i uplate avansa od samo 600 hiljada EUR iako je traženo 1,25 miliona.
Radnici Instituta traže isplatu zaostalih zarada, usvajanje kolektivnog ugovora, kao i rješenje pitanja održivo poslovanje Instituta, kako bi se izbjegla dalja neizvjesnost oko isplate zarada.
Prevoz na protest do Kamenara obezbjeđen je sa parkinga Instituta u 14 sati i 30 minuta.
