Jokić: U Kotoru će biti postavljeni “pametni” semafori, ubrzaće saobraćaja za 30 procenata

0
Jokić: U Kotoru će biti postavljeni “pametni” semafori, ubrzaće saobraćaja za 30 procenata
Luka Kotor – foto Boka News

U Kotoru se uvode sinhronizovani semafori koji rade po principu pametne tehnologije, odnosno algoritama koji prepoznaju kada je gužva, a kada se propušta saobraćaj, kazao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić u Bojama jutra.

On je rekao da je ta opština u završnoj fazi realizacije novog sistema regulisanja saobraćaja, pored dijela infrasturkturnih radova u okviru kojih je planirana nova saobraćajna traka i novi način parkiranja.

“Ono što će biti najznačajniji pomak u tom dijelu jeste činjenica da ćemo realizovati projekat semaforizovanja od malog kružnog toka u Škaljarima do “Kamelije”, kazao je Jokić.

Planirano je, kako on kaže, šest do sedam semaforizovanih mjesta, ali najznačajni stvar je, smatra, pametni način na koji semafori funkcionišu.

“Juče smo dobili saglasnost Uprave za saobraćaj za postavljanje takvog jednog sistema, gdje u obrazloženju te saglasnosti stoji da je takav princip, odnosno ideja, prvi put prezentovana u Crnoj Gori”, istakao je Jokić.

Naglasio je da bi to bila prva implementacija takvog jednog sistema u Crnoj Gori.

Na pitanje koliko će vreman trebati za realizaciju takvog sistema, Jokić je kazao da očekuje da će do 15. juna sve biti gotovo.

“Do ove ideje smo došli u konsultacijama sa stručnjacima iz Istanbula u vezi naše infrastukture, od koje se očekuje da izdrži veliki saobraćajni pritisak, a modeli koje smo dobili simulacijama ukazuju na to da ćemo dobiti ubrzanje saobraćaja za 30 procenata”, objasnio je Jokić.

Bolnica Kotor – Klinički centar za primorje

Najavljena je rekonstrukcija novog bloka bolnice, a kada se očekuje funkcionisanje Kliničkog centra u Kotoru u punom kapacitetu?

Osvrnuo se i na odluku Vlade Crne Gore da Opšta bolnica u Kotoru postane Klinički centar za primorje, ocijenivši je kao izuzetno značajnu.

“Značajna je prije svega zbog broja stanovnika Boke Kotorske i turista koji je posjete, a gdje je potreba za pružanjem medicinskih usluga veoma važna”, rekao je.

Vladimir Jokić

Najavljena rekonstrukcija i dogradnja novog bloka bolnice je, prema njegovim riječima, pitanje koje naredne godine treba da uđe u kapitalni budžet Crne Gore i po pitanju toga će, kako kaže, opština pripremiti projektnu dokumentaciju i uraditi sve što je do njih.

“Ono što je sigurno je da će se rekonstruisati odjeljenje pedijatrije”, naglasio je Jokić.

Dodao je kako će Opština Kotor učestvovati sa zemljom, opremiti plac i osloboditi ga komunalija sa ciljem izgradnje šezdesetak stambenih jedinica za stambenu zadrugu “Zdravstvo”.

“Kako se nikad više ne bi desilo da imamo situaciju u kojoj su doktori decenijama radili u zdravstvenim ustanovama na prostoru naše opštine i čuvali naše zdravlje, a otišli u penziju kao podstanari”, istakao je Jokić.

Kazao je da će lokalna uprava kontrolisati cijeli proces, a troškove same izgradnje svesti na minimum, kako bi cijena kvadratnog metra bila što manja za buduće korisnike tih stanova.

Akcija čišćenja Župe u susret Međunarodnom danu planete Zemlje

0
Akcija čišćenja Župe u susret Međunarodnom danu planete Zemlje
Akcija-ciscenja

Opština Tivat u saradnji sa hotelom Regent, učenicima Knightsbridge internacionalne škole, Omladinskim timom Tivat i firmom Montenegro Concierge, a uz podršku tivatskog Komunalnog preduzeća, u petak, 21. aprila organizuje akciju čišćenja obale na lokalitetu Župa.

Širom svijeta 22. april se obilježava kao međunarodni praznik i akcioni dan Dan planete Zemlje, kako bi se skrenula pažnja javnosti na značaj očuvanja prirode, odgovornost prema planeti i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Akcija čišćenja prostora Župe počeće sjutra u 14 sati i otvorena je za javnost. Pozivamo sve zainteresovane građane da se pridruže akciji.

Rotari klub Kotor: Uručena donacija O.Š. ‘Drago Milović’ povodom Dana planete Zemlje

0
Rotari klub Kotor: Uručena donacija O.Š. ‘Drago Milović’ povodom Dana planete Zemlje
Rotari klub Kotor – donacija

Povodom  22. aprila – Dana planete Zemlje, članovi Rotari kluba Kotor donirali su ukrasno saksijsko bilje i cvijeće (Areka palma, Dracena, Fikus benjamin i saksije petunije) Osnovnoj  školi “Drago Milović” u Tivtu u vrijednosti od 150e. Uručenje donacije upriličeno je u srijedu 19.03. u prostorijama škole u prisustvu direktorice Slavke Mirković.

Ona se ovom prilikom zahvalila Rotari klubu Kotor na podršci kojom se doprinijelo stvaranju ljepšeg i prijatnijeg ambijenta i podizanju ekološke svijesti učenika o važnosti očuvanja prirode.

Ovom ekološkom akcijom Rotari klub Kotor se pridružuje obilježavanju mjeseca zaštite životne sredine i novoj oblasti djelovanja na koju će Rotary International biti fokusiran u budućnosti.

Kao i svake godine, akciji kotorskih Rotarijanaca pridružilo se preduzeće “Mondo Verde” donirajući saksiju biljke Fatsia japonica.

Knjiga “Dunavska Monarhija i Dubrovnik“ donosi dosad nepoznate podatke o arhitektonsko-urbanističkim transformacijama…

0
Knjiga “Dunavska Monarhija i Dubrovnik“ donosi dosad nepoznate podatke o arhitektonsko-urbanističkim transformacijama…
Dubrovnik foto Boka News

Knjiga Sanje Žaja Vrbica i Petera Zimmermanna „Dunavska Monarhija i Dubrovnik“ predstavljena je srijedu na Sveučilištu u Dubrovniku, a donosi dosad nepoznate podatke o arhitektonsko-urbanističkim transformacijama Dubrovnika tijekom austrijske uprave.

Recenzent knjige Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako knjiga povlači i paralele s ostalim dalmatinskim gradovima i njihovim transformacijama u sličnom povijesnom kontekstu.

„Dubrovnik ostaje poseban po tome što je očuvao svoju baštinu jer nije doživio snažnu gospodarsku i demografsku eksploziju poput drugih gradova. Dodatna vrijednost knjige je vizualna opremljenost koja prati tekst, osobito kroz povijesne karte“, naveo je Damjanović.

Recenzentica Ana Šverko s Instituta za povijest umjetnosti – Centra Cvito Fisković u Splitu, govorila je o dva intrigantna zahvata u prostor Dubrovnika.

„Tek iz ove knjige doznajemo priču o preobrazbi Stare gradske luke. Pedantno se navode svi dijelovi preobrazbe. Vraćamo se u vrijeme i potom dolazimo natrag do luke kakvu danas poznajemo. Knjiga donosi važne i prvi put javnosti dostupne podatke o izgradnji omiljene Porporele“, navela je Šverko.

Dodala je kako je druga zanimljiva prostorna intervencija izgradnja nove gradske prometnice iza Grada.

„Do tada je Stradun bio glavna prometnica koja je povezivala Ploče i ostatak grada. Bila je to skuplja i teža opcija, ali iznimno važna jer su se tako očuvale zidine što u mnogim drugim europskim gradovima nažalost nije slučaj. No, važni su i ljudi koji su baštinu stvarali i čuvali, a ovim djelom na taj su se popis upisali i autori ove vrijedne knjige“, istaknula je Šverko.

Autor Peter Zimmermann naglasio je kako knjiga opisuje razvoj Dubrovnika tokom 19. stoljeća u moderan grad koji je u tom procesu zadržao svoj šarmantni karakter.

Autorica Sanja Žaja Vrbica, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku istaknula je kako se u svim njezinim istraživanjima Dubrovnik pokazao kao sila koja okuplja i privlači, a tako je bilo i u radu na ovoj knjizi. Dodala je kako ulazeći u projekt nisu znali što će od izvora pronaći.

„Zato je primjeren pozdrav lovaca ‘Dobra kob!’ kojim se pozdravljaju i istraživači koji ulaze u arhive. Istraživanje je bilo plodonosno, zanimljivo i rezultiralo je knjigom koja je dostupna znanstvenoj, stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti kao doprinos istraživanju prošlosti Dubrovnika“,  rekla je Žaja Vrbica.

Koncert remek-djela operske i kamerne muzike u Modernoj galeriji

0
Koncert remek-djela operske i kamerne muzike u Modernoj galeriji
Koncert

Kulturni maraton u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve nastavlja se u četvrtak, 20. aprila, sa početkom u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”. Tim povodom biće upriličen koncert remek-djela operske i kamerne muzike u izvođenju Ekatarine Venter (mecosopran), Nikolaja Pestova i Aleksandra Korenkova (bariton).

Ekatarina Venter je južnoafrički mecosopran. Studirala je na Fakultetu klasične muzike Univerziteta u Pretoriji od 2014. do 2016. godine, specijalizujući se za opersko pjevanje. Bila je pozvana kao solista za omaž Mimi Coertste 2016. sa Filharmonijskim orkestrom Univerziteta u Pretoriji. Konzervatorijum je završila sa odličnim uspjehom 2021. godine, specijalizujući se za studije klasičnog pjevanja (meco sopran) kod renomirane internacionalne operske pjevačice Elene Zarembe.

Aleksandar Korenkov je laureat mnogih međunarodnih takmičenja i igrao je u pozorištima širom Rusije, Japana, SAD, Francuske i Njemačke. Od samog početka umjetničke karijere, Aleksandar kombinuje kamernu muziku sa savremenom avangardnom muzikom, rokom, eksperimentalnom elektronskom muzikom i pozorišnim predstavama. Radio je sa svjetski poznatim dirigentima, kompozitorima i ličnostima iz pozorišne umjetnosti koji su oblikovali pjevačevo jedinstveno i fino poznavanje muzičkog i umjetničkog materijala potrebnog za stvaranje izvanrednog performansa.

JU Muzeji i galerije Budve

Otkriven nepoznat i očuvan koraljni greben na Galapagosu!

0
Otkriven nepoznat i očuvan koraljni greben na Galapagosu!
korali

Znanstvena ekspedicija je blizu ekvadorskog otočja Galapagos otkrila nov, dosad nepoznat koraljni greben s bogatim morskim svijetom koji se proteže na oko dva kilometra, objavilo je ministarstvo okoliša.

“Znanstvena ekspedicija otkrila je prvi u potpunosti netaknut koraljni greben na vrhu podmorske planine na dubini od 400 metara, dugačak otprilike dva kilometra”, izvijestio je ministar okoliša Jose Davalos na Twitteru. “Galapagos nas opet iznenađuje!”

Dosad su znanstvenici vjerovali da je samo jedan greben blizu Galapagosa uspio preživjeti vremenske nepogode El Nina 1982. i 1983. kada su nastradali brojni koraljni grebeni.

Riječ je o grebenu Wellington koji se nalazi uz obalu otoka Darwina, no novo otkriće upućuje na to da je na novootkrivenom grebenu opstalo oko 50 posto živih koralja.

“Na globalnoj razini ovo je vrlo važno otkriće s obzirom na to da su brojni koraljni sustavi uništeni”, rekao je Stuart Banks, znanstvenik specijaliziran za proučavanje mora u Zakladi Charles Darwin koji je sudjelovao u ekspediciji.

Ističe da je novootkriveni koraljni greben star najmanje nekoliko tisuća godina.

Ova južnoamerička država prošle je godine proširila morski rezervat Galapagos za još 60.000 četvornih kilometara, a ranije je proširen za 138.000 četvornih kilometara.

Svrha proširenja je zaštititi ugrožene migratorne vrste između Galapagosa i otoka Cocos u Kostariki.

Na Galapagosu, otočju koje je bilo nadahnuće za Darwinovu teoriju evolucije, žive brojne ugrožene životinje, poput golemih kornjača, albatrosa i kormorana.

CLUB PLUS aplikacija – u tri koraka do povoljnosti pri svakoj kupovini

CLUB PLUS aplikacija – u tri koraka do povoljnosti pri svakoj kupovini
CLUB PLUS aplikacija

Putem aplikacije se lako i jednostavno prati potrošnja i benefiti koji se dobijaju nakon kupovine. Uštede se mogu pratiti ukupno, po pojedinačnoj kupovini, ali i po proizvodima u okviru te kupovine.

Sa CLUB PLUS aplikacijom ili karticom uz obavljenu kupovinu od 10 i više eura, u AROMA, CITY i CONTO marketima, ostvarujete povrat od 5 odsto * za narednu kupovinu. Da bi mogli da koristiti ove povoljnosti, u samo tri jednostavna koraka postanite član CLUB PLUS programa lojalnosti.

Preuzmite aplikaciju

CLUB PLUS aplikaciju možete  preuzeti ovdje:  App Store i Google Play

CLUB PLUS aplikacija

Ukoliko vam je jednostavnije da koristite karticu i ta opcija vam je na raspolaganju. Popunjavanjem i potpisivanja pristupnice, koja se može naći na prodajnim mjestima u AROMA, CITY i CONTO marketima, možete se registrovati i koristiti benefite kao i korisnici aplikacije. Na raspolaganju vam je  opcija da koristite i karticu i aplikaciju, ali je potrebno da imate jedan nalog i da su podaci uvezani kako bi se pratili objedinjeni benefiti, bez obzira da li pri kupovini skenirate kod sa kartice ili aplikacije.

Otvorite svoj nalog na aplikaciji

Proces je veoma jednostavan! Nakon preuzimanja aplikacije, pratite uputstva i za nekoliko minuta nalog će biti aktiviran.

CLUB PLUS aplikacija

Vaši podaci su pažljivo čuvani u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, internim aktima prijavljenim Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Politikom privatnosti ovog programa koju možete naći ovdje.

Pri kupovni skenirajte kod i pratite uštedu

Da bi ostvarili pogodnosti, pri kupovini za 10 i više eura, potrebno je da skenirate kod. Nakon obavljene kupovine otvorite aplikaciju i na stranici  početna/kupovine imaćete jasan uvid u uštedu koja je iskazana u eurima. Uštede su prikazane ukupno, po pojedinačnoj kupovini, ali i po proizvodima u okviru te kupovine. Shodno vašem izboru uštedu možete iskoristiti na dva načina:

  • tražiti da vam se umanji iznos računa od sljedećih kupovina, ili
  • da obavite nekoliko kupovina za 10 ili više eura, a ušteđeni novac iskoristite za jednu gratis kupovinu u visini povrata.

Više informacija o pravilima korišćenja CLUB PLUS programa možete naći ovdje.

CLUB PLUS aplikacija

Korisnička podrška

Sve potrebne informacije o CLUB PLUS kartici može dobiti, pozivom na besplatni broj 080 000 123, radnim danima od 8 do 16 sati ili poslati upit na e-mail: clubpluskartica@domacatrgovina.me

CLUB PLUS, da uvijek budete u plusu.

Vaši AROMA, CITY i CONTO marketi!

*Povrat novca od 5 i 10 odsto za nove kupovine ne odnosi se na artikle koji su već na akciji, akcizne artikle, cigarete, telekomunikacione dopune, dnevne novine i časopise.

SOHN i Komisija za praćenje stanja Instituta reagovali na izjavu ministra zdravlja, Dragoslava Šćekića

0
SOHN i Komisija za praćenje stanja Instituta reagovali na izjavu ministra zdravlja, Dragoslava Šćekića
Institut Igalo

“Sve građane Herceg Novog zaprepastila je neodgovorna izjava ministra zdravlja, gospodina Dragoslava Šćekića – “da više neće biti sipanja u šuplje” u Institutu “Dr Simo Milošević”, kojom je sasvim jasno pokazao da ne poznaje stanje u tom zdravstveno turističkom centru. Za sve vrijeme svog ministrovanja, gospodin Šćekić nije došao niti jedan jedini put do Instituta da se konkretno upozna ne samo sa aktuelnim problemima, već stanjem i načinom funkcionisanja Instituta.

Izjava ministra postaje još frapantnija kada se uzme u obzir jedna od krucijalnih činjenica: država i fondovi su većinski vlasnici Instituta i ne može se izjavama “da više neće biti sipanja u šuplje” neodgovorno odnositi prema firmi za koju su on kao ministar zdravlja i Vlada Crne Gore nadležni.

Ministar dalje nastavlja sa neodgovornim izjavama i paušalnim ocjenama koliko ima medicinskog, a koliko nemedicinskog kadra u Institutu “Dr Simo Milošević”. Da je bar jednom došao i posjetio Institut, znao bi da Institut u jednom dijelu radi i kao turistički centar, gdje turisti ostvaruju veliki broj noćenja bez usluga terapija. Samim tim, neophodno je da u Institutu radi veliki broj nemedicinskog kadra – ugostitelji, sobarice, recepcioneri i mnogi drugi koji svojim radom potvrđuju renome i reputaciju koju Institut ima.

Na Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima je da iznađu rješenje za Institut “Dr Simo Milošević”. To nije pitanje koje se tiče pojedinačno menadžmenta, odnosno ljudi u upravljačkoj strukturi Instituta, jer problemi te ustanove datiraju unazad 30 godina, a ne jednu ili dvije. On je sistemski urušavan tri decenije i to sada dolazi na naplatu. Institut je brend Crne Gore, ne samo Herceg Novog, koji je svoj renome širom Evrope i svijeta odavno stekao. Upravo zato je potrebno pristupiti rješavanju problema ozbiljno i odgovorno, a ne nezainteresovano, kako to radi ministar Šćekić.

Iako Opština Herceg Novi i lokalni parlament nemaju ingerencije po pitanju Instituta, napominjemo da je formirana opštinska Komisija za praćenje stanja ovog zdravstveno turističkog centra, sačinjena od predstavnika svih odborničkih klubova, kako bi sagledali problematiku funkcionisanja Instituta. Komisija, kao i lokalna samouprava, stava su da do sada iskazan neozbiljan pristup nadležnih ugrožava i uskraćuje pravo na zdravstvenu njegu i rehabilitaciju svim građanima Crne Gore.

Pozivamo Ministarstvo zdravlja i Vladu Crne Gore da preuzmu odgovornost iz svojih nadležnosti i konkretnim potezima pronađu rješenje, jer odnosom koji je do sada pokazan – gašenje Instituta “Dr Simo Milošević” je neminovno”.

Opet “starac” na liniji Bar – Bari?!

0
Opet “starac” na liniji Bar – Bari?!
Ionian-Star-ferry – FOTO www.ferryhopper.com

Feribot Ionian Star, kompanije Tnitsea Shipping, koji će tokom ljetnjih mjeseci najvjerovatnije da saobraća na liniji Bar – Bari – Bar, izgrađen je 1971. godine.

On je osam godina stariji od broda “Dubrovnik“ koji je prethodnih sezona plovio na ovoj liniji, a dvije godine od nekadašnjeg našeg feribota “Svetog Stefana 2“, kojeg smo mi još prije šest godina prodali u Turskoj kao “staro gvožđe“.

Poznavalac prilika na tržištu feribota saopštio je da brod Ionian Star ima sertifikate potrebne za plovidbu.

Kako smo najavili da će na toj liniji vjerovatno tokom ljetnjih mjeseci saobraćati feribot kompanija Tnitsea Shipping. Ova kompanija je registrovana u Portugaliji, a vlasnici su Italijani. Pregovori su u toku i u barskoj kompaniji očekuju potpisivanje ugovora do kraja aprila.

Saobraćaj na pomorskoj liniji između Crne Gore i Italije trebao bi da startuje od kraja juna i očekuje se da će ovaj feribot saobraćati do prve polovine septembra.

Prihodi Barske plovidbe u ovom poslu sastojaće se od procenta od prodaje karata. Ako neki drugi agent proda kartu za ovu liniju Barska plovidba nema prihode po tom osnovu.

Pomorsku liniju Bar – Bari – Bar prethodnih šest sezona je povezivao putnički brod “Dubrovnik“, hrvatske kompanije Jadrolinija. Ovaj brod je izgrađen 1979. godine.

Međutim, saradnja nije nastavljena ove godine, zato što je Jadrolinija prodala “Dubrovnik“, pa nije imala brod koji bi ponudila za ovu liniju. Barska plovidba je ostala bez svog feribota u decembru 2016. godine.

Feribot “Sveti Stefan 2“ , koji je bio u vlasništvu Barske plovidbe, izgrađen je 1973. a u decembru 2016. godine vratio se sa posljednjeg putovanja na liniji Bar –Bari – Bar. Na gatu pet bio je usidren šest mjeseci, jer mu je ukinita klasa. Prodat je za 1,25 miliona dolara, odnosno 265 dolara po toni i 20. maja 2017. godine isporučen rezalištu Aliaga u Turskoj.

Brodska linija sa Italijom uspostavljena je 1965. godine, otkad je Crna Gora redovnom pomorskom linijom svih 12 mjeseci bila povezana sa Evropom.

/S.Popović/

U Heceg Novom očekuju dobru nautičku sezonu

0
U Heceg Novom očekuju dobru nautičku sezonu
Herceg Novi

Uskršnji praznici označavaju zvaničan početak nautičke sezone, a Gradska luka Škver i dalje tavori sa ozbiljnim posljedicama višegodišnje nebrige i štetom koju je minula zima ostavila na pristanu.

Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom, kaže da će posljedice dva jaka zimska ciklona, koja su ozbiljno uzdrmala pristan biti otklonjene u narednim danima. Potvrđuje da je na lukobranu vidljiva šteta, te da rasvjeta nije u funkciji.

– Radićemo sada na saniranju rasvjete, kako bi šetalište na pristaništu bilo bezbjedno i saniraćemo postojeći dio lukobrana iznad Admirala, kako bi 1. maj dočekali spremno pred novu sezonu. Iskontrolisaćemo vezove, jer zimovnik traje do 1. maja. Nadamo se da će ova sezona biti bolja od prethodnih. Neka bude i 10% bolja nego prethodna, značiće pomak – kaže Ukropina.

Kompletan lukobran je bez rasvjete, a u jednom dijelu kablovi i bužiri su fizički izbačeni iz ležišta. Ukropina obećava da će ovaj problem biti riješen za najdalje desetak dana.

– Ne znam koliko će novca biti potrebno. Očekujem jednu ponudu u narednih par dana. Iako to nije naš posao, jer Agencija nije nadležna, ipak je to u našem gradu, na našem lukobranu. Problem nećemo riješiti ako budemo ulazili u priču ko je nadležan, ko nije. Završićemo ga na zadovoljstvo kako korisnika naših usluga, tako i nas koji gazdujemo lukom – poručio je Ukropina, dodajući da bez spoljne zaštite lukobran i mulo ne mogu opstati.

– Potrebna nam je studija koja će suštinski odgovoriti na pitanje u kakvom je stanju lukobran i šta nam je potrebno činiti – kazao je Ukropina.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je krajem prošle godine raspisalo tender za izradu studije sa potrebnim podlogama za sanaciju – rekonstrukciju lukobrana Gradske luke Škver. Vrijednost investicije je 30.578,51 EUR. Tenderom je planirano izvođenje pet istražnih geomehaničkih bušotina, u trupu lukobrana na jedan metar od valobranskog zida luke Škver, dubine 10 do 15 m. Potrebno je izraditi projekat i reviziju geotehničkih istraživanja, kao i geodetsko i batimetrijsko snimanje terena na prostoru (kopno i more), kao i situaciju terena u digitalnom obliku, u geo-referentnom državnom koordinatnom sistemu. Ukropina smatra da bi studija trebalo da pokaže stvarno stanje lukobrana i njegovog podvodnog dijela.

– Stanje lukobrana u luci Škver je odavno loše, što se primijeti i golim okom, a na to su upozoravali i stručnjaci još prije dvije godine kada je rađeno prvo istraživanje. Oštećenje je evidentno, a ono što se ne vidi, a čuje se, jeste jak huk i veliki hidropotisak koji se javlja ispod pristaništa – kazao je Ukropina.

Tvrdi da nije kasno za sanaciju, ali je trebalo ranije da se obavi, jer bi bila manja šteta, manji obim posla i trošak. Ističe da ako sudi po predsezoni, sezona bi trebalo da bude dobra, a u ponudi imaju 40 vezova, te da najave idu u pravcu da će ova sezona, koju mi smatramo od maja ili juna do oktobra, biti kvalitetna.

Pravni status čekaju 14 godina

Ukropina je od Vlade očekivao da doprinese rješenju pravnog statusa Gradske luke Škver, koji 14 godina nastoje da regulišu sa Morskim dobrom i nadležnim ministarstvima.

– Više je pravnih subjekata, a nema ugovora sa Morskim dobrom, koje gazduje obalom. Trebamo akt kojim se reguliše korišćenje, uređenje i ulaganje u to područje – kaže Ukropina.

Iz Morskog dobra objašnjavaju da se na koncesiju ili na tender o zakupu ne mogu dati lokacije i objekti na kojima su upisana prava vlasništva i/ili korišćenja. Osim toga, nijednim planskim dokumentom nije prepoznat zahvat Luke Škver, kako kopneni tako i njen akvatorijum, što je takođe jedan od preduslova za dobijanje koncesije.

– I u ovom slučaju inicirali smo donošenje Državne studije lokacije za Sektor 3 ili dio Sektora 3 koji obuhvata luku Škver (Topla, Herceg Novi, Savina) Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojom će se definisati granice zahvata Luke Škver, samim tim urbanističke parcele, tj. namjena i površina iste – kažu iz Morskog dobra.

Konkretna ulaganja naredne godine

Iz Morskog dobra su poručili da je toku je izrada studije, koja će pokazati šta je sve neophodno uraditi u rekonstrukciji lukobrana, te da će nakon izrade glavnog projekta za sanaciju-rekonstrukciju lukobrana za 2024. godinu predvidjeti sredstva za izvođenje radova.

– Nakon dobijenih podataka iz studije, pristupiće se izradi idejnog rješenja i glavnog projekta za sanaciju, odnosno rekonstrukciju lukobrana luke Škver, za koji su takođe predviđena sredstva. Realizacija obje javne nabavke očekuje se u prvoj polovini tekuće godine – saopštili su iz Morskog dobra