U protestima širom Francuske ozlijeđeno više od hiljadu policajaca

0
U protestima širom Francuske ozlijeđeno više od hiljadu policajaca
Protsti protiv mirovinske reforme Foto: Nacho Doce / Reuters

Više od hiljadu policajaca i vatrogasaca ozlijeđeno je u prosvjedima i neredima diljem Francuske, rekao je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin lokalnim medijima u nedjelju.

Francuska je zahvaćena štrajkovima i prosvjedima nakon što su predsjednik Emmanuel Macron i vlada progurali planove da se podigne dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine.

Dermanin je za francuski list Journal du Dimanche (JDD) rekao da su ozlijeđena 1093 policajca i vatrogasca otkad su izbili prosvjedi u ožujku.

Osim toga bilo je 2579 oružanih incidenata i 316 napada na javne zgrade, rekao je za tjednik koji izlazi nedjeljom.

Nije iznio podatke o ozlijeđenim prosvjednicima, ali je rekao da je 36 policajaca pod istragom zbog sumnje na prekomjernu upotrebu sile.
Darmanin je odbacio optužbe da su policajci bili agresivni prema prosvjednicima i da su upotrijebili neproporcionalnu silu.

– Pravo na prosvjede ne uključuje pravo na nasilje, rekao je.

Policija je morala intervenirati kada su inače mirni prosvjedi postali nasilni, rekao je Darmanin.

Kazao je da policija može legitimno pokazati snagu i, kako je rekao, ponekad i oštro nastupiti, ali time odgovara na izrazito nasilne napade profesionalnih izgrednika kojima je cilj uništavanje imovine i ubijanje policajaca.

Prosvjedi, koji su bili mirni nekoliko tjedana, postali su nasilni 16. ožujka kada je vlada progurala kontroverznu reformu bez glasanja u parlamentu.

Ustavno vijeće još uvijek razmatra reformu.

Sindikati su pozvali na 10. nacionalni dan štrajkova i prosvjeda u četvrtak, a vlada ne pokazuje znakove odustajanja.

Štrajkovi i dalje ometaju javni život. Na nekim je mjestima ugrožen zračni promet i opskrba benzinskih postaja gorivom.

Na Trgu Nikole Đurkovića održan muzički program “Flower Power”

0

U organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi i Exit festivala sinoć je u Herceg Novom održan višečasovni muzički program pod nazivom „Flower Power“, prvobitno planiran kao „Winter Flower“ u okviru 54. Praznika mimoze.

Prije glavnih zvijezdi večeri, Konstrakte i benda Zemlja gruva, te DJ Claptone-a, publiku su zagrijali Nessuno i Pesto, a zatim i Katarina Bogićević Kejt, koja je istakla da je srećna što je dio ove manifestacije i što je upravo u Herceg Novom.

Foto Milos Samardzic

Iako joj je bilo krivo što je probitni termin održavanja (25. februar) u okviru 54. Praznika mimoze pomjeren zbog vremenskih neprilika, u pitanju je kako kaže, „Exit i njihova organizacija, a oni prosto nikad ne griješe“. Priliku da sluša Claptone-a imala je u Amsterdamu, a tu žurku ocijenila najboljom na kojoj je ikad bila. Njene koncerte možemo očekivati na crnogorskom primorju tokom narednog ljeta, poručila je Bogićević.

A što se primorja tiče, nakon novogodišnje večeri u Budvi, Ana Đurić Konstrakta i bend Zemlja gruva došli su nam u Herceg Novi – a njenu poruku i obećanje da će biti još dolazaka u naš grad potvrdila je riječima „sigurno, apsolutno da!“

Foto Milos Samardzic

Prema riječima direktorice Turističke organizacije Herceg Novi, Milje Vitorović, u načelu je i dogovoreno da se u narednom periodu ovakav tip manifestacije odvija izvan ljetnje turističke sezone, pa bi sledeće godine jedna ovakva koncertna noć mogla biti baš za prvomajske praznike, što ujedno obilježilo i početak sezone.

Foto Milos Samardzic

„Naš prioritet i zadatak je da što više ovakvih događaja radimo van sezone, naročito ovog tipa. Naš grad jeste obilježen kao child i family friendly destinacija, ali svakako treba da radimo na ciljnoj grupi kao što su mladi. Imamo preduslove koji su potrebni, smještajne kapacitete različitog karaktera, odlične hotele i privatni smještaj, kao i auto kampove, što je jako bitno za njih. Naravno, tu su i drugi sadržaji koje Herceg Novi može da ponudi, kao što su outdoor aktivnosti, kako na moru, tako i u zaleđu našeg grada“, naglasila je Vitorović.

Ovo su nagrađena idejna rješenja za stadion FK Bokelj u Kotoru (FOTO)

0

Na konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja stadiona FK Bokelj u Kotoru stigla su 63 rada, a prema odluci žirija, u uži krug izbora ušlo je sedam radova. Žiri je nakon detaljnog razmatranja i ocjene radova odlučio da dodijeli prvu i drugu nagradu, a da treću nagradu ne dodjeljuje. Kako je saopšteno u izvještaju o rezultatima konkursa objavljenom na sajtu Opštine Kotor, donijeta je i odluka o otkupu tri rada.

Prva nagrada u iznosu od 15.000 EUR dodijeljena je radu pod šifrom 25080. Autori su Neşe Dokuzer, Erdem Dokuzer iz mjesta Niğde/Merkez, te Burcu Kircan Doğan i Firat Doğan iz Istanbula.

Druga nagrada u iznosu od 7.000 EUR pripala je radu pod šifrom ODMAD0MA, iza kojeg stoji Ing Invest iz Danilovgrada. Članovi autorskog tima su Andrijana Jovanović, Milić Đerković, Davor Raspopović, Miloš Ostojić, Aleksandar Strugar, Dušan Ivanović i Ognjen Banović.

Prva nagrada (Foto: Opština Kotor/Neşe Dokuzer, Erdem Dokuzer, Burcu Kircan Do?an, Firat Do?an)

Otkupljena su i tri rada u iznosu od po 1.500 EUR.

Otkupljen je rad pod šifrom 21202 iza kojeg stoji Lucid Architects Limited iz Londona. Članovi autorskog tima su Michael Forward, Iago Ferreira Souza, Matthew Gabe.

Drugi otkup odnosi se na rad pod šifrom 231301. Riječ je o kompaniji William Matthews Associates Limited, takođe iz Londona. Članovi autorskog tima su William Matthews, Chris Hall, Elle Thompson i David Walker, a saradnik je Mark Rea.

Otkupljen je i rad pod šifrom 6363, za čiju izradu je bio zadužen STUDIO A4 IRODA KFT iz Budimpešte. Članovi tima su Géza Kendik, Tamás Berecz i Edit Katók.

U izvještaju sa konkursa navedeno je da će u toku aprila biti organizovana izložba konkursnih radova.

Konkurs za izradu idejnog rješenja za stadion FK Bokelj raspisan je u novembru prošle godine.

Izložba u Zadru: Kapetan Šime Gržan, 92-godišnji morski vuk: Nekad su papirnate pomorske karte bile najbolji put prema sigurnoj plovidbi

0
Izložba u Zadru: Kapetan Šime Gržan, 92-godišnji morski vuk: Nekad su papirnate pomorske karte bile najbolji put prema sigurnoj plovidbi
Pomorske karte – foto HRT

Pomorske karte, kompasi i šestari bili su nekad glavni alati kojima su se koristili pomorci. Karte su često bile ukrašavane dekoracijama, imale su i umjetničku vrijednost i krasile su domove bogate elite toga doba. Danas se rabe elektroničke pomorske karte, a sustav navigacije je digitaliziran.

Zadarsko Sveučilište, kao ustanova koja se sustavno bavi proučavanjem pomorstva, geografije i maritivne kulture, izložbom starih pomorskih karata i ovaj put potvrđuje svoju posvećenost moru, piše HRT.

Kapetan Šime Gržan navršava 92 godine,. Iza njega je pola stoljeća plovidbe i osvajanja svjetskih mora. Pamti parobrode i rado se sjeća vremena dok su se za kretanje morem i orijentaciju upotrebljavale papirnate pomorske karte.

– Šestar smo rabili za na karti mjerenje i ucrtavanje pozicija, imali smo kompas preko kojega smo snimali objekte po danu ili po noći ako su lanterne, svjetionici itd., to je bilo u obalnoj navigaciji, prisjeća se.

U navigaciji otvorenim morem, uz karte, orijentirali su se, prateći Sunce danju, a noću zvijezde. Školski brod Kraljica mora kao da je doplovio iz tih nekih davnih vremena jedrenjaka. Upravo taj brod zadarsko Sveučilište odabralo je za izložbu pod nazivom “Pomorske karte, susret znanosti, umjetnosti i prakse.”

Pomorske karte nisu bile namijenjene samo pomorcima, vrlo rano počele su se dopunjavati dekoracijama, rađene su i za bogate naručitelje, koji su ih htjeli imati u svojim domovima. I upravo u najvećem broju sačuvane su takve karte, one korištene na moru nagrizala je sol.

Povijest pomorske kartografije može se pratiti u kontinuitetu od kraja 13. stoljeća, kad se prvi put spominju u dokumentima.

Prikazivanje Jadrana na pomorskim kartama bilo je jedno od najčešće detaljno prikazivanih mora na Sredozemlju, što svjedoči o značenju Jadrana u pomorsko-geografskom sustavu Sredozemlja.

Papirnate karte u modernoj navigaciji zamijenile su elektroničke. Ipak, nekad su papirnate pomorske karte bile najbolji put prema sigurnoj plovidbi i najvredniji gusarski plijen.

Napreduju radovi na proširenju ceste od Ljubinja prema Stocu

0
Ljubinje – Stolac – foto Trebinje -24 info

U toku je proširenje ceste od Ljubinja prema Stocu, u mjestu Žegulja. Investitor su Putevi Republike Srpske, a izvođači su HP Investing Mostar i HercegovinaPutevi AD Trebinje, a vrijednost radova za ovu dionicu je 3 mil KM.

Inače, ovo je jedna od najgorih dionica puta u BiH uz širinu ceste na pojedinim mjestima do 5 metara.
Uz radove koji su krenuli još prošle godine u 2023. godini potpisan je ugovor o dodatnim radovima u iznosu od 504.000 KM bez PDV-a.
Zabilježeni su radovi od Ljubinja u smjeru Stoca na rekonstrukciji magistralnog puta M-6 Ljubinje – Žegulja, a ukupna dionica će biti rekonstruirana u dužini od 5,6 kilometara.

Sjever Španjolske poharalo više od 90 šumskih požara

0
Sjever Španjolske poharalo više od 90 šumskih požara
Sjever Španjolske poharalo više od 90 šumskih požara
Foto: Vincent West / Reuters

U Evropi plamte šumski požari. Regiju Asturiju na sjeveru Španjolske poharalo je ovih dana više od 90 šumskih požara. Vjeruje se da su većinu zapalili piromani koje je čelnik regije nazvao “vatrenim teroristima”. Na gašenju požara angažirano je više od 600 vatrogasaca. Evakuirani su stanovnici nekoliko naselja.

– Zasad ne možemo ništa predvidjeti. Vjetar je prilično jak pa ako uskoro ne bude kiše, bit će vrlo komplicirano. Ovakve šumske požare ne viđamo svaki dan, rekao je Alberto Castro, vatrogasni zapovjednik, Piedrafita, Asturija, Španjolska.

Zbog orkanskog vjetra koji je stihijski rasplamsavao požar, kuće na planini Monte Naranco u Oviedu vatrogasci nisu uspjeli spasiti. Mještani tvrde da su satima neuspješno zvali hitne službe i tražili pomoć.

– Pustili su nas da gorimo ovdje. Cijelu smo noć ovdje i nitko nije došao, rekli su mještani.

Nakon neuobičajeno suhe zime u dijelovima južne i zapadne Europe, stručnjaci upozoravaju da je ovo tek početak te da će u idućim mjesecima biti još mnogo ovakvih, pa i većih, katastrofalnih šumskih požara.

Osvijetljena zgrada Opštine Herceg Novi plavom bojom povodom 2. aprila, Svjetskog dana osoba sa autizmom

0
Osvijetljena zgrada Opštine Herceg Novi plavom bojom povodom 2. aprila, Svjetskog dana osoba sa autizmom
Opština Herceg Novi

Na poziv NVO “Nova šansa u Novom”, Opština Herceg Novi i Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju priključili su se obilježavanju Svjetskog dana osoba sa autizmom, osvijetlivši zgradu lokalne samouprave plavom bojom.

Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se 02. aprila prema Rezoluciji koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2008. godine.

Autizam se ispoljava kroz probleme u čulnom opažanju, govoru, mišljenju i razumijevanju socijalnih situacija i javlja se kod šest od 1.000 osoba.

Dijagnoza se najčešće uspostavlja nakon druge godine života, a do tog uzrasta razvoj djeteta teče uobičajeno.Mnoge osobe sa autizmom ne govore ili o sebi govore u trećem licu – imenom, umjesto u prvom licu “ja”, često se ne odazivaju na svoje ime i izbjegavaju pogled prema ljudima.Neke osobe sa autizmom ponekad mogu biti uznemirene, i to uglavnom kada su u nepoznatom ili za njih neprijatnom okruženju.

Ponašanje autističnih osoba karakteriše i ponavljanje istih pokreta, radnji, riječi, interesovanja, težnja ka istovjetnosti i otpor prema promjenama.

Otvorena biračka mjesta za drugi krug predsjedničkih izbora

0
Otvorena biračka mjesta za drugi krug predsjedničkih izbora
Đukanović i Milatović

Biračka mjesta za drugi krug predsjedničkih izbore u Crnoj Gori otvorena su jutros u sedam sati.

U izbornoj trci učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista i Pokreta Evropa sad, Milo Đukanović i Jakov Milatović.

Đukanović je u prvom krugu osvojio 35,3 odsto glasova, a Milatović 28,9 odsto.

Glasačko pravo na izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.

Biračka mjesta biće zatvorena u 20 sati.

Za crnogorskog predsjednika, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.

Mandat predsjednika Crne Gore je pet godina.

Čitaoci javljaju: U zaleđu Risna nastavljeno nelegalno deponovanje otpada

0

Kako javljaja naš čitalac u zaleđu Risna nesavjesni građani i dalje odlažu razni otpad,  trenutno najviše građevinski. Na snimcima se jasno vidi otpad koji se istovara direktno ispod puta.

Čitalac iz Risna koji nam je dostavio snimke apeluje na nadležne inspekcijske organe Opštine Kotor da preduzmu mjere iz njihove nadležnosti kako bi spriječili dalju ekološku devastaciju prostora koja traje godinama.

Podsjetimo portal Boka News je više puta pisao o ovom problemu nako čega su inspekcijski organi Opštine Kotor u saradnji sa Komunalnim preduzećem preduzeli mjere na sanaciji divljih deponija na više mjesta na starom putu Risan-Krivošije.

Pojedini mještani Risna koji su nam se obratili poručuju da se zna o kojim osobama se radi, koje kontinuirano nelegalno odlažu građevinski otpad u zaleđu mjesta.

 

Inspekcijski organi Opštine Kotor u 2022. godini izrekli su više od 10.000 eura za ovu vrstu prekršaja. Očigledno nije dovoljno.

Apel porodice i policije – nestala Bojana Balabušić, ukoliko je vidite, javite policiji na 122

0
Apel porodice i policije – nestala Bojana Balabušić, ukoliko je vidite, javite policiji na 122
Bojana-Balabusic

U Herceg Novom u subotu je nestala Bojana Balabušić, saopšteno je iz Centra bezbijednosti Herceg Novi, odakle mole sve koji imaju infomacije o njoj da jave policiji.

Nestanak je prijavila Bojanina kćerka, Tijana Balabušić.

“Prijavila je da se njena majka Balabušić Bojana, rođena 30.01.1953. godine, u Beogradu, sa prebivalištem u Herceg Novom, u naselju Bijela, ul. Jadranska magistrala br 27, državljanka Crne Gore. Ona se udaljila iz kuće u nepoznatom pravcu”, navode iz policije.

Bojana, kako navode, pati od izražene anksioznosti i ima blaži oblik demencije.

“Telefone i novac je ostavila kući. Ukoliko se uoči navedena osoba, obavjestiti najbližu stanicu policije na broj 122”, apeluju iz policije.