Svečani prijem za osvajačice odbojkaške duple krune
U Opštini Herceg Novi danas je održan svečani prijem za članice i stručni štab Odbojkaškog kluba Herceg Novi, koji je ove takmičarske sezone postigao istorijski uspjeh i u naš grad donio pehar šampiona Crne Gore i trofej kupa.
Čestitke za postignute rezultate uputili su predsjednik Opštine, Stevan Katić i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica sa saradnicima.
Kako je istakao predsjednik Katić, osvajanjem duple krune i zapaženim rezultatima na međunarodnoj sportskoj sceni, Herceg Novi polako postaje odbojkaški centar Crne Gore.
“Nadam se da će u narednom periodu odbojka, pored vaterpola, biti okosnica razvoja sporta u Herceg Novom. Drago mi je kada dođem na vaše utakmice i vidim dosta publike, ali i da njegujete podmladak u klubu. Škola odbojke koju radite je zaista fantastična i na taj način se pravi jedna dobra, kvalitetna i zdrava atmosfera za budućnost i perspektivu jednog dobro organizovanog kluba. Jedino se na taj način postižu dugoročni uspjesi”, kazao je predsjednik Katić i poručio da će OK Herceg Novi imati podršku Opštine i u narednim godinama.
Iako je ove takmičarske sezone ovaj odbojkaški kolektiv postigao i više nego zapažene rezultate, to je samo početak u ostvarenju zacrtanih ciljeva, a ovakvih prijema će biti i u ubuduće, obećao je strateg kluba i selektor ženske odbojkaške reprezentacije Crne Gore, Milorad Krunić.
Svečani prijem za osvajačice odbojkaške duple krune
“Uradićemo sve, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou, da dostojno prezentujemo ime Herceg Novog koje nosimo. Sigurno da će grad biti ponosan na djevojke i Odbojkaški klub. Nadam se da ćemo u sledećim sezonama imati još više mogućnosti za zajedničke susrete, ne samo na finalima takmičenja, već i mnogim drugim manifestacijama”, kazao je Krunić i posebno zahvalio JRDS Radio Televizija Herceg Novi, koji su konstantno izvještavali i pratili uspon kluba.
Prisutnima se obratio i direktor kluba Milan Ivanišević, koji je istakao da je prethodna godina bila jedno lijepo iskustvo za klub i Sportski centar Igalo, te zahvalio na podršci koju je lokalna uprava pružila.
“Nadam se da ćemo još bolje sarađivati narednih godina, da će Opština biti čvrsto uz nas i da ćemo zajednički pronositi ime Herceg Novog kroz Crnu Goru i Evropu”, poručio je Ivanišević.
Uspješno održanom „Proljećnom sagom“ tokom prošle sedmice, koja je obuhvatila preko 20 uzbudljivih događaja sa do sada rekordnom posjećenošću, Portonovi je najavio sjajnu ljetnju sezonu. Prvi u nizu događaja koji će se ove godine organizovati u saradnji sa Pizana galerijom i Five G, je ekskluzivna izložba „WonderCon Montenegro Sneak Preview“ koja će biti otvorena 26. maja, a posjetioci će moći da je posjete od 27. maja do 1. juna.
Prvi put u Crnoj Gori, posjetioci čuvene Pizana galerije u Portonovom će imati ekskluzivnu priliku da vide izložbu rasprodatih skupocjenih licenciranih eksponata (statua) najpoznatijih medijskih franšiza po uzoru na čuveni ComicCon.
Ovaj globalni kulturološki fenomen prepoznat je kao najuticajniji događaj pop kulture u svijetu koji okuplja publiku svih generacija.
Zanimljivo je pomenuti da svaka od ovih ručno bojanih figura prolazi kroz stroge licence same franšize, i kada su jednom odobrene mogu se izlagati po cijelom svijetu.
“Kolekcija koju će posjetioci moći da vide u Portonovom je sačinjena od 15 figura koje su dio ograničenih izdanja, a prikazuju svima poznate Spajdermena, Kapetana Ameriku, Džokera, Transformerse, Betmena, Supermena, Star Wars i druge. Ove nesvakidašnje figure će po prvi put biti izložene u Crnoj Gori, a među prvima i u regionu. Ovo je još jedna u nizu aktivnosti kojima želimo da proširimo ponudu ne samo Portonovog nego i Crne Gore i time doprinesemo da se Herceg Novi i Crna Gora nađu na listi mjesta koje turisti posjećuju bez obzira na doba godine.’’, istakla je Adrijana Husić, direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom.
WonderCon izložba će okupiti fanove iz cijelog regiona, i prva je u nizu ovogodišnjih većih izložbi pored stalne postavke u galeriji Pizana, koja je prepoznata kao mjesto najvećih i najboljih projekata i manifestacija koji stavljaju fokus na lokalnu, regionalnu i internacionalnu saradnju umjetničkih grupa, pojedinaca, mreža, kao i svih kreativaca i institucija u kulturi, ali i svih drugih segmenata društva.
Shodno sporazumu koji je Opština Herceg Novi potpisala sa JP Morsko dobro, građani i građanke Herceg Novog i Tivta imaju pravo na povoljniju kartu za trajektni prevoz u iznosu od tri eura tokom cijele godine.
Građani Herceg Novog koji žele da ostvare ovu mogućnost, u Građanski biro u Opštini Herceg Novi, na šalterima 6 i 7, trebaju predati:
-Popunjen obrazac C koji će dobiti u Građanskom birou
-Kopiju važeće lične karte
-Uvjerenje o prebivalištu na teritoriji opštine Herceg Novi – original ili ovjerenu kopiju
-Kopiju važeće saobraćajne dozvole
Ukoliko saobraćajna dozvola nije na ime vlasnika lične karte – podnosioca zahtjeva, potrebno je dostaviti i kopiju kupoprodajnog ugovora vozila ili generalno punomoćje ovjereno kod notara.
Povoljnosti mogu ostvariti građani i građanke koji imaju vozilo registrovano na hercegnovske tablice.
Radno vrijeme Građanskog biroa je od 7:30 do 16:00 sati. Podnošenje zahtjeva i dokumentacije moguće je i slanjem na e mail: trajekt@morskodobro.me.
Trajektni prevoz besplatan za osobe sa invaliditetom
Trajekt -Lepetane – Kamenari – foto Boka News
Novi pravilnik o uslovima korišćenja trajektnog prevoza definiše da osobe sa invaliditetom imaju pravo besplatnog prevoza ukoliko imaju vozilo obilježeno znakom pristupačnosti.
Kako bi ostvarili ovu povoljnost, potrebno je da u Građanski biro, u Opštini Herceg Novi, predaju:
-Popunjen obrazac B koji će dobiti u Građanskom birou
-Kopiju znaka pristupačnosti
-Kopiju saobraćajne dozvole
-Kopiju lične karte
Pravo na izuzeće od plaćanja naknade za prevoz trajektom, osoba sa invaliditetom ima samo u slučaju kada se nalazi u vozilu koje je obilježeno znakom pristupačnosti.
Zahtjev o besplatnom prevozu, lice može podnijeti samo za jedno vozilo obilježeno znakom pristupačnosti.
Podnošenje zahtjeva i dokumentacije moguće je i slanjem na e-mail trajekt@morskodobro.me .
Kontakt telefon JP Morsko dobro za sve dodatne informacije: 068-829-404
Srušio se pješački most Foto: Lehtikuva/Jussi Nukari / via REUTERS
Najmanje 27 ljudi, od kojih su većina djeca, ozlijeđeno je u četvrtak kada se urušio pješački most u finskom gradu Espoou, nedaleko od glavnog grada zemlje, izjavio je glasnogovornik helsinške regionalne službe spašavanja.
Mnogi od ozlijeđenih su dio skupine školske djece, objavila je bolnička uprava u Helsinkiju u odvojenom priopćenju.
Finski mediji objavili su fotografije najmanje petero ljudi koji leže na tlu.
Teretni jedrenjak, prvi brod nizozemske tvrtke EcoClipper, isplovio je na prvo putovanje iz Amsterdama prema luci Porto u Portugalu. Jedrenjak će ploviti redovnom rutom preko sjeverne i zapadne Europe.
Nakon remonta i morskih testiranja, De Tukker, teretni jedrenjak koji je izgrađen prije više od 110 godina i tijekom ‘života’ plovio kao obalni trgovački brod i školski brod, sada je ponovno zaplovio. Uz snagu vjetra i više od 300 kvadratnih metara jedara, ovaj brod može prevoziti od 50 do 70 tona tereta.
Prvi teret koji brod prevozi je čokolada koju proizvodi nizozemska tvrtka Chocolatemakers, a namijenjena je distribuciji u Europi. Kakao koji se koristi u procesu proizvodnje čokolade također je isporučen drugim jedrenjakom, Tres Hombres, iz Dominikanske Republike, piše Splash247.
“Nakon jednogodišnjeg remonta u brodogradilištu Talsma, sa zadovoljstvom smo ispratili De Tukker prema horizontu. Ovo je sljedeći korak u povratku teretnih jedrenjaka,” rekao je Jorne Langelaan, osnivač i glavni izvršni direktor EcoClippera.
De Tukker je izgrađen davne 1912. godine pod imenom Harle Tiefand, a dugi niz godina koristio se za obalnu plovidbu. U 1980-ima prenamijenjen je u školski brod u Nizozemskoj, a plovio je sve dok se nije nasukao 2011. godine. U prosincu 2019. godine prodan je njemačkoj tvrtki Spirit of the Oceans, koja ga je planirala pretvoriti u rezidencijalni brod. Međutim, nizozemski Eco Clipper je kupio ovaj jedrenjak u siječnju prošle godine.
Očekuje se da će brod stići u Porto 13. svibnja, gdje će preuzeti teret vina i maslinova ulja. Brod će također ticati luke Noirmoutier, Saint Nazaire, Penzance, Torquay i London. Iz EcoClippera kažu da ruti mogu dodati još luka.
Pet City BiH, najveći lanac omiljenih trgovina specijaliziranih za kućne ljubimce, otvara svoju novu poslovnicu u najsunčanijem gradu Hercegovine, u samom srcu Trebinja u petak 12. maja u Ulici Republike Srpske 11 (zgrada bivšeg Novoteksa)!
Povodom otvaranja, svi kupci će od 12.-14.05. ostvariti 20 % popusta na svaku kupovinu, te do 50% na određeni kataloški asortiman.
Sve posjetitelje Pet City-a očekuje pregršt iznenađenja i poklona, nagradna tombola i kolo sreća!
Pet City je magični dvorac za sve vrste kućnih ljubimaca! Bez obzira da li imate psa, mačku, pticu, ribice, glodavce ili egzotične ljubimce, ovdje ćete pronaći sve što vam treba kako biste im pružili najbolji život.
Očekujte nevjerojatno bogatstvo asortimana, kao i ponudu malih životinja za sve buduće vlasnike!
Na svojoj novoj lokaciji u Trebinju, Pet City će svojim kupcima u moderno opremljenom prostoru, pažljivo planiranom do svakog detalja, ponuditi bogatu ponudu kompletnog asortimana za ljubimce renomiranih svjetskih brendova poput: Josere, Canvit vitamina, Kerbl opreme, Royal Canin-a i mnogih drugih, a na radost svih prijatelja životinja i u ovoj trgovini će u svoju ponudu uvrstiti i male, preslatke životinjske stanare!
Sve što vaša mašta može zamisliti, Pet City će vam pružiti.
Označite datume u kalendaru, 12. 13. & 14.05. i posjetite spektakularno otvaranje Pet City-a u Trebinju.
Pet City BiH
1 od 9
Pet City BiH
Pet City BiH
Pet City BiH
Pet City BiH
Pet City BiH
Pet City BiH
Pet City BiH
Pet City BiH
Otvorenje Trebinje - Pet City
Ovo otvaranje će biti prilika da se vlasnici kućnih ljubimaca u Trebinju i okolici upoznaju sa širokim asortimanom proizvoda za svoje ljubimce koji su dostupni u Pet City-u, a svakom kupovinom u Pet City-u od 12.05. – 21.05. ostvarujete pravo sudjelovanja u bogatoj nagradnoj tomboli čije je izvlačenje u ponedjeljak 22.05. kada će deset najsretnijih kupaca biti nagrađeno vrijednim nagradama.
Iz Pet City-a poručuju da im je misija unijeti radost u živote kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika te promovirati blagodati suživota ljudi i životinja s naglaskom na adekvatnu brigu o životinjama.
Od ovog petka svi su pozvani u novi Pet City, mjesto iz snova za sve vlasnike i prijatelje životinja.
Radno vrijeme pet shopa od ponedjeljka do subote je od 09.00 – 21.00 sat, a nedjeljom od 10.00 – 18.00 sati!
Ove godine će biti oko 60 inspektora ili čak više, tako da Uprava za inspekcijske poslove spremno dočekuje sezonu, saopšteno je iz te institucije.
Predstavnica Uprave za inspekcijske poslove, Irena Radusinović, kazala je da je trenutno u toku pravljenje plana pojačanog inspekcijskog nadzora.
Radusinović je, gostujući u emisiji Mreža na TVCG, kazala da je u prethodnoj godini zabilježeno preko 17,7 hiljada nepravilnosti, pri čemu je izdato preko 13,2 hiljade prekršajnih naloga, što govori da je izrečeno novčanih kazni približno pet miliona EUR, prenosi portal RTCG.
Inspektorka Uprave za bezbjednost hrane, Dragana Grbić, kazala je da će kontrola bezbjednosti hrane u objektima biti pojačana, te da će se kontrolisati higijena procesa i mikrobiloški kriterijumi za hranu sa ciljem bezbjedna hrana za sve korisnike tih objekata.
Grbić je navela da će u ovom periodu biti pojačane mjere kontrole bezbjednosti hrane u svim objektima.
Kontrolisaće se higijena procesa i mikrobiloški kriterijumi za hranu sa ciljem bezbjedna hrana za korisnike tih objekata.
“Higijena procesa podrazumijeva kontrolu uzimanja briseva, radnih povrsima, opreme koja se koristi za pripremu hrane i pića. Mikrobiloški kriterijumi podrazumijevaju kontrolu hrane, pod uslovom da je hrana koja je opremljena u taj objekat za dalju pripremu, obradu i posluživanje već prošla kontrolu”, kazala je Grbić.
Ona je navela da je veliki problem što je ima malo doktora veterinarske medicine.
“U javnoj upravi ima 22 zaposlena doktora veterinarske medicine, to svakako nije dovoljno”, kazala je Grbić.
U narednom periodu fokus je, kako ističe, bezbjedna hrana, temeperaturni režimi, prijem-obučenost zaposlenih.
Kazne su, kako je navela, različite za one koji ne rade kako treba.
“Kada bude pojačana sezona i veliki priliv gostiju, moraćemo nekome i da zabranimo rad”, poručila je Grbić.
Prilog o Crnoj Gori prikazan 23. aprila u emisiji „Evropa magazin- Zapadni Balkan“ za gledaoce u Njemačkoj, sada ekskluzivno za pratioce/pratiteljke portala Boka news
Naši ljudi, priroda i kultura okom kamere ARD TV
Pratioci i pratiteljke portala Boka news imaju priliku da pogledaju emisiju „Zapadni Balkan“ u čijem prvom dijelu je prilog koji se odnosi na prilike u Crnoj Gori. U snimanju su 22. marta učestvovali volonteri PD „Vjeverica“, simulirajući pješačenje od Kotora do Lovćena. Emisiju je osmislio Nikolaus Neumaier, direktor ARD-ja za Jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Beču, a vodio Markus Prajs, u saradnji sa vrsnim novinarom Zoranom Ikonićem, šefom dopisništva ARD-a u Beogradu, koji nam je, nakon prikazivanja 23. aprila na prvom programu njemačke televizije ARD-TV u emisiji „Evropa magazin“, poslao i link na kome možete pogledati cijelu emisiju.
U okviru tog polučasovnog magazina su obrađene četiri priče iz Crne Gore, Albanije i Makedonije, koje se tiču budućih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ljubaznošću Ikonića naši pratioci mogu da pročitaju i prevod sadržaja priloga o Crnoj Gori.
Zoran Ikonić: UKRATKO O EMISIJI „ZAPADNI BALKAN“
Film / emisija o Zapadnom Balkanuje rađen(a) je kao neka vrsta putopisa jednog od vrlo popularnih voditelja (Markus Preiss – Markus Prajs) na Njemačkom javnom servisu ARD. Tome je pridodato nekoliko (dopisničkih) priloga iz svake od zemalja koju je Markus posetio, osim Srbije i Kosova. Kako će na jesen ove ili na proleće sledeće godine da se radi zasebna emisija o Srbiji – njoj i Kosovu je u ovoj emisiji posvećeno najmanje vremena.
Markus u našem filmu agira iz perspektive prosečno obaveštenog Nemca koji o regionu zna vrlo malo, a i to što zna je najčešće na nivou klišea.
Džombasti putevi, očaravajuća lepota – moji prvi utisci o Zapadnom Balkanu.
Region na jugoistoku Evrope o kojem znamo veoma malo, osim da se njegovim najvećim delom nekada prostirala Jugoslavija.
00:29 – 00:40
Krenuli smo na ovaj put da saznamo malo više o ljudima ovog regiona, njihovim stremljenjima, konfliktima ali i sjajnoj kuhinji koja ima da ponudi znatno više od ćevapčića.
ZAPADNI BALKAN
00:50 – 01:18
Šest zemalja pripada Zapadnom Balkanu: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija, Srbija i Kosovo. Ovde živi 18 miliona ljudi i svi oni žele u EU.
Zemlja koja se ponajviše približila tom cilju je Crna Gora – ujedno i početna stanica našeg putovanja. Zemlja koja ima stanovnika otprilike koliko i Štutgart ali kroz koju prolazi jedna od najspektakularnijih pruga Evrope.
01:27 – 01:38
Na put krećemo iz Kolašina, gradića u brdima. Naš cilj: Bar, na Jadranskom moru. Već nakon nekoliko kilometara – krajolik koji vas ostavlja bez daha.
01:43 – 01:51
Prolazimo kroz kanjone u kojima je sniman Džejms Bond i preko najvišeg železničkog mosta Evrope.
02:00 – 02:21
Naša sledeća stanica je Podgorica, glavni grad Crne Gore i tamo će mi se priključiti moj kolega Nikolaus Neumaier (Nikolaus Nojmajer). On godinama izveštava sa Zapadnog Balkana i jednom prilikom mi je rekao da u CG postoji nešto što bi se moglo nazvati „svetom obavezom svakog Crnogorca“. Potrebno je naime da se poseti jedno posebno mesto koje se nalazi na popriličnoj visini – tamo gore.
Nojmajer i Ikonić
NAŠ PRILOG
02:24
Na trgu ispred katedrale u Kotoru okupila se jedna grupa planinara. Danas planiraju nešto posebno. Žele da se popnu na Lovćen, mitski vrh Crne Gore. Da bi se prevalio ovaj put potrebno im je najmanje šest sati. Polazi se iz Starog grada na obali i prevaljuje se uspon od 1600 metara. Gore na vrhu se nalazi mauzolej Petra Petrovića Njegoša, vladike i pesnika, najvažnije figure crnogorske samosvojnosti. „Dužnost“ svakog Crnogorca je da se uspenje do Njegoševog mauzoleja makar jednom u životu.
Izjava Petre Raičević, koja prvi put pješači do Lovćena
02:59 – 03:08
Nikada do sada nisam bila na Lovćenu. Sprečavale su me obaveze, majčinstvo, posao. Ovo mi je prvi put da idem gore i jako sam uzbudjena zbog toga.
03:16 – 03:30 – 03:43
U planinskom selu Njeguši na nadmorskoj visino od 800 metara Vido Batričević proverava svoje blago, delikates po kojem je ovo selo poznato – Njeguški pršut.
U Crnoj Gori nema nikoga ko ne poznaje ovo selo. Ovde je rodjen čovek čiji grob naši planinari danas pohode. Osim po Njegošu, selo je poznato i po svom pršutu. Gde god da vidite da se penje dim – znajte da se u tom domaćinstvu suši i proizvodi Njeguški pršut.
Izjava Vida Batrićevića, domaćina sa Njeguša
03:51 – 04:07
Ovo je tradicija ove kuće i ovog sela. Ništa ja tu nisam izmislio – samo sam nastavio ono što su započeli moji preci. To je postao naš porodični biznis od koga može da se živi sasvim lepo.
04:08 – 04:29
Naši planinari su u medjuvremenu prešli polovinu svog puta. Nedaleko od njih prizor ostavljenog otpada u prelepoj prirodi. Rasprostranjen problem na celom Balkanu, na žalost i u Crnoj Gori. Pri tome je CG toliko ponosna na svoje lepote da je potreba očuvanja prirode inkorporirana u njen ustav.
04:31 – 04:37
Uspon postaje strmiji, krajolik kamenitiji – ovaj predeo pripada nacionalnom parku.
04:43 – 05:12
Odmorište sa čuvenim pogledom na Bokokotorski zaliv. Razgovor se poveo oko pitanja da li CG može i traba uskoro da postane članica EU.
Igor: Dobro nam je ovde. Treba li nam EU uopšte? Pogledaj samo – ljepota Božja.
Mirjana: Mi smo već u Evropi, svuda tragovi Austrougarske, Venecije, mi smo UNESCO, svuda šarolikost. To je Evropa.
05:13 – 05:20
Dole u Njegušima Vido bira pršut za uveče. Naši planinari su naumili da svrate kod njega da se okrepe.
Izjava Vida Batrićevića
05:22 – 05:40
Domaći pršut od dvije godine. Na njemu se lepo vidi zaštitni sloj plesni. Ona ga štiti kao penicilin. Ona mu daje taj specifični ukus i miris – kad se jede daje mu posebnu aromu.
05:42 – 05:54
Poslednji metri do cilja. Na vrhu mauzolej i vidikovac. Odavde se pogled pruža na skoro celu Crnu Goru. Jedna od centralnih tačaka ove zemlje.
06:00 – 06:10
„Povečerje“ kod Vida. Domaćin gostima pripoveda o generacijskoj tradiciji pršuta u njegovom domu i poslužuje ih pršutom i sirom. Kraj jednog lepog dana.
Film se nastavlja razgovorom u vozu
Nikolaus se u Podgorici pridružuje Markusu u vozu za Bar.
06:12 Hej Markuse, zdravo Nikolaus
06:17 – 06:23
Markus Preiss: Crna Gora je, koliko čujem, najdalje odmakla na putu priključenja EU. Jesu li Crnogorci i dalje najbolji u „odeljenju“?
06:23 – 06:47
Nikolaus Neumaier: Da, i dalje su ispred ostalih ali ni njihov put nije bio bez prepreka. Ne trabe zaboraviti da su protiv još uvek aktuelnog predsednika koji je nedavno izgubio izbore nakon trideset godina vlasti svojevremeno vodjene istrage zbog navodnih kontakata sa mafijom i učešća u krijumčarenju cigareta. To medjutim nije neka crnogorska osobenost. U susednoj Albaniji je bilo slično. Ceo region pokazuje deficite.
06:49 – 07:34
Markus: Mi ovde govorimo o broju stanovnika koliki ima otprilike Holandija. Nisu mogli da žive u jednoj zemlji, svi su hteli da postanu samostalni i ističu do ekstrema svoj identitet. Zašto su ovde ta identitetska pitanja toliko izražena?
Nikolaus: Ceo region je sklon nacionalizmu pri čemu religija igra značajnu ulogu. Mesto rodjenja odredjuje tvoju nacionalnu i versku pripadnost. Pri tome već tvoje ime najčešće otkriva da li si pravoslavac, musliman ili katolik. Ova tema i podela je naročito izražena u Bosni i Hercegovini. Ovde vlada stalno nadmetanje o tome ko je najvažniji „igrač“ u zemlji ili najvažniji igrač na tom malom igralištu koje se zove Balkan, što često dovodi do apsurdnih svadja.
07:34 – 07:41
Markus: Ako se svi tako grčevito drže svojih identitea, ako svi toliko insistiraju na samosvojnosti – zašto onda hoće u EU?
07:42 – 07:54
Nikolaus: Novac!? Mnogi mladi ljudi nemaju perspektivu u ekonomskom smislu i zbog toga odlaze. Oni u EU vide motor koji može da generiše bolje uslove života,investicije, stvaranje bolje poslovne klime.
08:00 – 08:25
Markus: Šta EU dobija ulaskom prijemom ovih zemalja u svoje redove?
Nikolaus: Najveća dobrobit za EU je mir na Balkanu. „Bure baruta“ ili burad baruta bi ostala bez fitilja.
Sa druge strane, što možemo videti i tokom ovog putovanja – reč je o zemljama sa fantastičnim turističkim potencijalom. Mir je, pak, preduslov za korišćenje tog potencijala.
08:38 – 08:53
Dolazak u Bar – poslednja stanica
Naseobina koja datira još iz rimskog doba sa utvrdjenjem iz srednjeg veka i Jadranskim morem nedaleko od njenih zidina. Upravo tu se opraštamo od Crne Gore.
Muzička škola Tivat biće domaćin III Međunarodnog pijanističkog takmičenja Tivat 2023, koje će biti otvoreno sutra. U takmičarskom dijelu u disiplinama klavir solo, klavir duo četvororučno i korepeticija predstaviće se 164 takmičara iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Takmičare će ocjenjivati devetočlani stručni žiri u sastavu : Jurij Kot – Ukrajina, Rita Kinka i Dragomir Bratić – Srbija, Vladimir Babin i Ivanka Kordić- Hrvatska, Vladimir Mlinarić- Slovenija, Jana Cheteleva Belevska – Makedonija, Bojan Martinović i Lidija Molchanova- Crna Gora.
Organizator III Međunarodnog pijanističkog takmičenja je JU Muzička škola Tivat, a generalni pokrovitelj Opština Tivat. Takmičenje su podržali Turistička organizacija Tivat, Adriatic Marinas Porto Montenegro i Luštica Bay, dok je medijski pokrovitelj takmičenja Radio Tivat.
Takmičenje će solističkim koncertom sutra u 20 sati otvoriti profesor klavira ljubljanske muzičke akademije, Vladimir Mlinarić.
Ogroman negativan uticaj sidrenja, buke, rada propelera i otrovnih proizvoda na mrijest i rast ribe i mekušaca
Morski organizmi na području Bokokotorskog zaliva ugroženi su cijelom lepezom negativnih uticaja koji dovode do narušavanja zdravlja morskog ekosistema, pa i mekušaca, ističe dr Milica Mandić, viša naučna saradnica Instituta za biologiju mora u Kotoru, specijalizovana za ovu oblast. Ugroženost je intenzivnija, kaže ona za Boka news, kod sesilnih vrsta (pričvršćenih za podlogu), kao i slabo pokretnih bentoskih vrsta koje uslijed zagađenja sigurno trpe manja ili veća oštećenja u zavisnosti od udaljenosti od izvora zagađenja. Pokretnije vrste (poput riba) koje imaju sposobnost bijega, mogu izbjeći veće posledice, dok larve i mlade jedinke obično pretrpe najveći negativan uticaj.
Glavni stresori životne sredine, kao što su gubitak biodiverziteta, klimatske promjene i fluktuacije, invazije stranih vrsta, zagađivači sa kopna i antropogeni stresori, kao što su intenzivan pritisak na prirodne resurse, pomorski saobraćaj, masovni turizam, prekomjerni ribolov, eutrofikacija, kontaminacija, otpad u moru (posebno mikroplastika) predstavljaju veliku zabrinutost za zdravlje morskog ekosistema, upozorava ova naučnica sa Univerziteta Crne Gore.
Dr Milica Mandić
-Masovni turizam najčešće ne vodi računa o prirodi i ekologiji, pa kao posljedicu vrlo brzo možemo očekivati kolaps određenih ekosistema i poguban uticaj na održivi razvoj. Kada govorimo o uticaju kruzera na morski ekosistem Boke, još uvijek nema detaljne studije uticaja koja bi dala odgovore na brojna pitanja intenziteta ove vrste pritiska. Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da dolazi do uznemiravanja osjetljivih ekosistema u Bokokotorskom zalivu, fizičkih oštećenja ulijed ogromnog negativnog uticaja sidrenja, visokog intenziteta zamućenja vode radom propela, ometanja bukom, djelovanja otrovnih proizvoda koji se koriste kao anti-obraštajna sredstva na brodovima, unosa stranih vrsta, emisije svjetlosti koja utiče na brojne vrste riba, posebno larvalnih stadijuma, itd. Buka je jedan od veoma intenzivnih problema, posebno za ribe. Kontinuirani zvuk može degradirati zvučno stanište, maskirajući biološki relevantne signale, poput eholokacija, čineći teže ili nemoguće pronaći druge jedinke, locirati hranu ili otkriti predatore. Impulsivni zvukovi mogu dovesti do različitog ponašanja, kao što su izbjegavanje područja hranjenja ili mriješćenja, ili mogu rezultirati fiziološkim efektima kao što su privremena ili trajna oštećenja organa sluha, a na vrlo visokim nivoima, čak i smrću, zabrinuta je dr Mandić i apeluje na donosioce odluka da je krajnje vrijeme da se prestane sa masovnim turizmom u Boki.
Slow turizam umjesto masovnog
-Od krucijalne je važnosti da se odluči da li želimo da budemo eko-destinacija sa konceptom npr. slow turizma (spa i welness turizam, zdravstveni turizam, ekološki turizam), što bi Crnu Goru zapravo učinilo elitnom destinacijom. Sa druge strane, destinacija masovnog turizma ima potencijal da smanji predionu prepoznatljivosti zaliva, i doprinese nepovratnoj degradaciji prostora, može voditi u dugoročni gubitak i u ekonomskom smislu.
Koncept zaštite zaliva treba da se bazira na premisi Boke Kotorske kao prirodnog i kulturnog fenomena, ali i ekonomske kategorije. Treba naglasiti, da nepogodan razvoj aktivnosti na moru i duž obale može značajno smanjiti vrijednosti prirodnih i kulturnih karakteristika i uvećati pritiske na životnu sredinu. Sve to u prvom redu traži prilagođen oblik turizma, aktivno planiranje namjene mora i preduzimanje mjera za unaprijeđenje i zaštitu morske sredine, poručuje dr Mandić.
Mala kapica
Ugroženost mušulja
Poslednjih godina, tvrdi ona, evidentan je opadajući trend u količini mlađi mušulja u prirodnom staništu, pa su često ponte potpuno prazne ili djelimično naseljene ovom vrstom. Razlozi su brojni: od nelegalnog izlova zbog prodaje, smrtnosti uslijed visokog zamućenja vode, ispuštanja različitih zagađenih voda uz obalu, masovnog oštećenja ili degradacije morskih staništa. Pored pomenutih antropogenih uticaja, postoje i prirodni predatori mušulja, kao i sve veći uticaj klimatskih promjena, ali i različite hidrološke, sedimentacijske i druge morfološke promjene. Većina pomenutih stresora nije odlučujuća za brojnost populacija sama po sebi. Kombinovani i kumulativni efekti različitih pritisaka mogu biti fatalni za brojne prirodne populacije morskih organizama, posebno za mlade jedinke, što dovodi do značajnih smanjenja u biomasi adultnih populacija.
-Od davnina su se mušulje brale sa ponti, spremale i konzumirale bez posljedica. Ipak, u današnje vrijeme zagađivači su drugačiji i različiti pritisci na morsku sredinu značajno utiču na zdravlje svih morskih organizama, pa i mušulja. Najveći neprijatelj zdravlju morskog ekosistema je čovjek, i naše ponašanje je značajno uticalo da danas sumnjamo u kvalitet ili sigurnost proizvoda. Mušulje su indikatorski organizam u programima monitoringa (praćenja stanja) morske sredine iz razloga jer su kosmopolitska vrsta sa širokom geografskom distribucijom i u svom tkivu akumuliraju sve supstance koje se nalaze u moru, kako one koje su štetne tako i one koje su neophodne za njhov rast i razvoj. Uzročnici potencijalne toksičnosti mušulja su različite vrste virusa, bakterija, neorganskih otpadnih materija poput metala, herbicida i insekticida. Ispusti kanalizacionih (fekalnih) voda, ispiranja sa kopna (i saobraćajnica), blizina naselja, nasipanje (prihranjivanje) plaža i zamućivanje vode, ispusti nafte ili njenih derivata, blizina brodogradilišta ili remont brodova i jahti su visoko rizična područja za uzgoj mušulja i drugih vrsta školjki.
Problemi koji se najčešće javljaju nakon konzumacije mušulja koje su kontaminirane virusima ili bakterijama odnose se na probavne smetnje (mučnina, diareja, povraćanje) i uglavnom prolaze u roku od nekoliko dana osim ako ne dođe do težih komplikacija. Ipak, ukoliko su zagađene teškim metalima i često se konzumiraju, može doći do akumulacije metala u organizmu, i drugačijih posljedica po ljudsko zdravlje.
Iz tog razloga se preporučuje konzumacija mušulja i kamenica iz područja koja su pod stalnim državnim monitoringom kvaliteta koji se sprovodi u skladu sa Programom monitoringa za bezbjednost školjki.
Dosadašnje analize su pokazale da je područje Kotorskog zaliva najčistije u pogledu kvaliteta vode za uzgoj školjki (Ljuta, Orahovac, Stoliv), savjet je dr Mandić.
Musulje
Hrana za zdravlje
-Jedan od najznačajnijih međunarodnih projekata koje sprovodimo u Laboratoriji za marikulturu je Food4health (“Hrana za zdravlje“). Projekat je u finalnoj fazi realizacije i otvaranje nove, moderne, multifunkcionalne laboratorije se očekuje u narednih mjesec dana. U okviru projekta je izgrađena nova laboratorija, koja obuhvata mrijestilište kamenica (Ostrea edulis) i posaban dio koji je namjenjen uzgoju mikro-algi, koje će služiti kao hrana laboratorijski uzgojenim kamenicama. Ove školjke će se uzgajati bez posebnih vještačkih stimulansa, odnosno isključivo u kontrolisanim uslovima temperature, vlažnosti, saliniteta i dopstupnosti hrane. Očekujemo visok kapacitet proizvodnje mlađi kamenica, koje ćemo nakon dostizanja određene veličine prebaciti na komercijalna uzgajališta školjki koja se nalaze u Boki. Ovim projektom dostižemo brojne ciljeve Strategije ribarstva Crne Gore, a dodatno se smo stvorili takve uslove u Institutu za naučno-istraživački rad koji u našem višedecenijskom radu nikada nisu postojali. O tačnom datumu zvaničnog otvaranja laboratorije ćemo vas obavjestiti na vrijeme.
