Saradnjom Ministarstva zdravlja i Montefarma u Crnoj Gori je počela akcija “Stop inflaciji”.
Kako je ranije dogovoreno, akcija je započeta u 179 apoteka, odnosno 56 Montefarmovih i obuhvata 25 OTC preparata koji se u apotekama prodaju bez recepta, kazala je agenciji Media Biro v.d. rukovodioca sektora farmaceutske zaštite, dr pharm. Rosa Čukić Ćorović
– Montefarm se rado odazvao ovoj kampanji. Vodili smo računa da se na listi nađu ljekovi za kojima je najveća potražnja, među kojima su analgetici poput Rapidola i Paracetamola. Kako je vrijeme polenskih alergija na ovoj listi našli su se i ljekovi za te potrebe – kazala je Čukić Ćorović.
Ona je napomenula da su tokom pomenute akcije mislili i na najmlađe, tako da je sniženje obuhvatilo i određene vitamine za djecu, kao i, kako je dodala, mliječna formula za bebe do šest mjeseci. Napominje da su zalihe sa preparatima koji su se našli na akciji “Stop inflaciji” stabilne, te da će se shodno potrebi ti lageri dopunjavati.
– Takođe bih dodala da su apoteke, koje će biti dežurne za vrijeme predstojećih praznika, uredno snadbjevene, a ukoliko bude potrebno biće i vanrednih dostava. Započeta kampanja obuhvata 25 preparata, ali biće prostora za promjene kao i dodavanje još nekih preparate – poručila je ona.
Akcija “Stop inflaciji” traje do 31. juna sa mogućnošću produženja. Kako je ranije najavljeno iz Ministarstva zdravlja u akciji učestvuju, pored apoteka iz lanca Montefarma, i apoteke Tea, Benu, Meditas apoteke, Cosmetiks, Help, Lukić, Latković, Prima, PrimaFarm i Galenus.
JU Muzička škola Tivat i Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” iz Kotora organizuju Vaskršnji koncert, u četvrtak 20.aprila u 20 sati u Koncertnoj dvorani Muzičke škole.
Nastupiće mješoviti hor SPD “Jedinstvo” (1839), najstarijeg pjevačkog društva u Crnoj Gori .
Jedan član posade je preminuo, a još su dvojica su u komi nakon nesreće koja se dogodila ovog vikenda na tajvanskom teretnom brodu u vijetnamskoj luci. Sumnja se na trovanje plinom.
Nesreća se dogodila u nedjelju, 9. travnja, na teretnom brodu Vigor SW od 32.000 dwt, izgrađen 2009. godine, u luci Nghi Son u Vijetnamu, javlja FleetMon.
Brod pod zastavom Paname u luku je stigao u jutarnjim satima. Tijekom istovara tereta zapovjednik je pronašao trojicu kolega u besvjesnom stanju te obavijestio vlasti.
Pomorci stari 52, 33 i 23 godine prebačeni su u bolnicu, no jedan je kasnije preminuo. Drugi pomorac je u komi, a treći je navodno pretrpio prijelom rebara. Lokalni mediji navode da je zapovjedništvo obalne straže u utorak priopćilo da su tri pomorca kineski državljani.
Ravnatelj međunarodne opće bolnice Hop Luc, u koju su pomorci prebačeni, navodi da su se članovi posade najvjerojatnije otrovali sumporovodikom.
Sumporovodik (H2S) otrovni je plin, karakterističnog neugodnog mirisa po pokvarenim jajima. Ovaj plin često se pojavljuje kod bakterijske razgradnje sumporovih spojeva bez prisutnosti kisika, na mjestima kao što su močvare, kanalizacije, vulkani, ali i brodska skladišta.
Pokrenuta je istraga.
Teretni brod Vigor SW (IMO: 9383508), od 32.228 dwt, izgrađen je 2009. godine. Plovi pod zastavom Paname, a brodom upravlja tvrtka sa sjedištem u Tajvanu.
Novi štrajkovi protiv mirovinske reforme diljem Francuske Foto: Sarah Meyssonnier / Reuters
Sindikati u Francuskoj ponovno su u četvrtak pozvali na štrajkove i skupove diljem zemlje protiv mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona.
Vlasti očekuju da će u sada već 12. danu prosvjeda sudjelovati između 400 i 600 tisuća ljudi. Planirano je angažiranje 11.500 policajaca, od čega 4.200 u Parizu.
Očekuje se da će Ustavno vijeće u petak objaviti rezultate razmatranja prijedloga reforme. Mirovinsku reformu može poništiti djelomično ili u cijelosti, ili je može proglasiti ustavnom.
Prosvjedi su usmjereni protiv postupnog povećanja dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. Vlada desnog centra želi reformom zatvoriti prijeteći jaz u mirovinskom fondu.
Spor se zaoštrio jer je vlada progurala tekst kroz Narodnu skupštinu bez glasanja. Prosvjede, koji su tjednima bili mirni, u međuvremenu je zasjenilo masovno nasilje.
Macron želi da reforma stupi na snagu do kraja godine.
Plan Albanije i Crne Gore koji je nedavno potvrđen između dvije vlade je da zajednički do 2024. godine izgrade most preko rijeke Bojane koji će spajati Ulcinj – najjužniju crnogorsku opštinu i ljetovalište Velipolje u Albaniji. Turistički privrednici mnogo očekuju od ovog projekta. Prije svega povezaće se 30 kilometara plaža, a Ulcinj će dobiti aerodrom na samo 75 minuta, što će dati mogućnost i za nove investicije.
Nova Antalija
Izgradnjom mosta Ulcinj i Velipolje će biti udaljeni svega par kilometara. Ova dva područja zajedno imaju više od 30 kilometara pješčanih plaža. Procijenjeno je da ta dva mjesta prosječno godišnje posjeti više od 50.000 turista.
Sada da bi se prevozom stiglo sa jedne na drugu poziciju potrebno je preći oko 70 kilometara, odnosno iz Ulcinja prema sjeverozapadu na granični prelaz Sukobin, a zatim preko Skadra u Albaniji južno do Velipolja.
Kako je za Caffe Montenegro kazao predsjednik Opštine Ulcinj Omer Barjaktari ovaj most povezaće 30 kilometara plaže i stvoriti regiju koja će biti nova Antalija.
– To je jedan od najvećih vizionarskih projekata u posljednjih 30 godina, a koji se tiču opštine Ulcinj. To je veliki projekat kako za Ulcinj tako i za turističku i ekonomsku budućnost naše zemlje. To će biti katalizator naše turističke i ekonomske aktivnosti i mislim da će ovo Ulcinj i Veliku plažu pretvoriti u nosioca razvoja cijele Crne Gore – kazao je Barjaktari.
Most će skratiti put do Albanije za 70 kilometara, biće dugačak 310 metara a širok oko četiri metra. Koštaće oko 20 mil EUR, a troškove će podijeliti vlade Albanije i Crne Gore. Kako se navodi u Nacrtu projekta, most će imati i pokretni mehanizam na sredini, kako bi ispod njega mogli prolaziti i veći brodovi.
Kako naglašava Barjaktari biće to novi simbol mobilnosti građana i privrede.
– Mislim da ta cijena od 20 miliona nije velika u odnosu na značaj projekta, jer će Ulcinj dobiti novi granični prelaz i novu vrijednost. Približava nas i aerodromu u Tirani, biće udaljen skoro kao i aerodrom u Podgorici i to je jedna od prednosti za Ulcinj. Doprinijeće i privlačenju stranih direktnih investicija u Opštinu Ulcinj – kazao je Barjaktari.
On navodi da će povezivanjem Ulcinja i Velipolja most povezati 30 kilometara plaže što, kako je kazao, može biti nova Antalija.
– Plaže u dužini od 30 kilometara biće najveći turistički potencijal u Evropi. To može da bude nova Antalija i nešto neviđeno u turističkoj ponudi ne samo Crne Gore već i privredi Albanije, Hrvatske i Grčke – kazao je Barjaktari.
Smatra da će ova regija biti i sjajna prilika za investicije.
– Razgovarali smo i sa investitorima sa Bliskog istoka koji blagonaklono gledaju na ovaj most i vide Ulcinj i Velipolje kao jednu regiju i to će biti sjajna prilika i za investicije u narednom periodu – kazao je Barjaktari.
Direktor Turističke organizacije Ulcinj Ćazim Hodžić kazao je za Caffe Montenegro da Ulcinjani sa velikom nadom očekuju izgradnju mosta zbog mnogo razloga.
– Otvaraju se mnogo veće šanse za iskorišćavanje naših kapaciteta i potencijala. Pored ekonomskih olakšica ovaj most nije važan samo zbog smanjenja puta koji spaja dva grada i dvije države. Njime će se dodatno smanjiti gužve, naročito u ljetnjim mjesecima na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin – Murićan, između Ulcinja i Skadra, koji je već godinama najfrekventniji prelaz u državi, a takođe više je mogućnosti za Ulcinj i razvoj turizma – smatra Hodžić dodajući da je ovo šansa da se napraviti novi turistički proizvod za Ulcinj i Crnu Goru.
Aerodrom u Tirani mnogo bliži
– Skraćenje puta do aerodroma u Tirani na samo 75 minuta je nova mogućnost za dolazak turista na Ulcinjsku rivijeru kao i potencijalna mogućnost izgradnje novih hotela i dolazak novih investitora koji će prvenstveno gledati blizinu aerodroma do odredišne destinacije. Znamo da prvenstveno, pored turista iz Evrope, turistima sa Dalekog istoka je jako važna blizina aerodroma i oni su turisti koji na svojim odmorima provedu i do 10 dana i za svaku državu se opredijele po dva tri dana – kaže Hodžić po čijem viđenju je ovo mogućnost za privlačenje turista iz dalekih destinacija.
– Smatramo da je ovo nova vizija koja treba da bude pokretanje velikog investicionog ciklusa, naročito u dijelu Velike plaže i Ade Bojane – ističe Hodžić koji vjeruje da će se preduzeti mjere i novi koraci da se omogući nesmetano kretanje plovnih objekata rijekom Bojanom.
– Tako da se izgradnjom ovog mosta otvaraju šanse za organizaciju jednodnevnih izleta za turiste kroz Bojanu i samim tim povezivanje sa Skadarskim jezerom kao veoma zanimljive turističke atrakcije – poručuje Hodžić i napominje da se ovim takođe otvaraju putevi za apliciranje za nove IPA projekte između Crne Gore i Albanije i nova šansa svih relevantnih institucija da se uključe što više u tome kako bi došlo do realizacije novih projekata.
Ekološki aktivista Dželal Hodžić takođe se raduje projektu. Kaže i da je začuđen da tako malo košta. Takođe tvrdi da ovaj projekat neće poremetiti ekologiju ovog kraja.
– Ovo je mnogo koristan projekat za sve nas. Ne smatram da će ekološki štetiti. Više nam šteti smeće koje je sada prisutno u rijeci – kazao je Hodžić.
Izgradnja mosta preko Bojane i povezivanje dva velika turistička centra biće od izuzetnog značaja za Ulcinj i za razvoj turizma, rekao je nedavno ulcinjski građanski aktivista Džemal Perović.
Pored značajnog skraćenja puta između obala dvije zemlje, Perović ističe približavanje turističkih tržišta Albanije, Grčke, Kosova i šire.
Projekat
Prema projektu, most preko rijeke Bojane povezivaće naselja Sveti Nikola u Ulcinju i Puljaj iznad Velipolja. Dužina mosta iznosiće 310 metara, imaće dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, a uključivaće trotoare i biciklističke staze.
Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj.
Kako piše na sajtu Vlade Crne Gore, izradu projekta finansirala je albanska strana posredstvom Albanskog razvojnog fonda (ADF). Prije postupaka nabavke za realizaciju, crnogorska strana treba dati saglasnost na postojeću projektnu dokumentaciju. Glavni projekat će biti stavljen na raspolaganje Agencije za implementaciju koja vrši reviziju projekta, prati procedure nabavke, pribavlja sve potrebne dozvole za izradu i realizaciju Projekta, izgradnju, nadzor, potvrđivanje radova, primopredaju.
Troškove u vezi sa izdavanjem potrebnih dozvola, eksproprijacijom, drugim administrativnim taksama, operativnim troškovima i drugim neophodnim troškovima, svaka strana snosi posredstvom relevantnih nadležnih organa u skladu sa zakonskim propisima na snazi u obje zemlje.
– Savremeni turizam je turizam putnika. Turisti sa zapada i istoka Balkan vide kao jedinstvenu destinaciju.
U tom kontekstu, kaže Perović, savremeni putevi dobijaju na značaju.
Podsjećamo da su na sjednici krajem februara ove godine, kojom su predsjedavali premijeri Dritan Abazović i Edi Rama postignuti Sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prijelaza Sveti Nikola-Puljaj, kao i sporazum između dvije države o izgradnji mosta na rijeci Bojani.
Iz Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor obavještavaju posjetioce kotorskih bedema i tvrđave Sveti Ivan, da je od juče počela naplata naknade za obilazak i razgledanje, u skladu sa Odlukom o upravljanju kulturnim dobrima i naknadi koja se plaća prilikom obilaska bedema i tvrđave.
Naplata se obavlja na naplatnom punktu broj dva na Gurdiću.
Naplata na punktu broj jedan na Tabačini će početi nakon završetka radova koji se izvode na tom dijelu bedema.
Naknada koja se plaća pri obilasku tvrđave iznosi osam eura.
Sve dodatne informacije možete dobiti u Sekretarijatu za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor, Stari grad br. 317, preko telefona 032-325-860 ili putem službenog maila: prihodi@kotor.me
Višegodišnje zalaganje poslenika inicijative mladih sa invaliditetom Boke Kotorske za arhitektonsko prilagođavanje zgrade JU Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva donosi rezultate
Nakon pet godina od kako je postala izvršna pravosnažna presuda Osnovnog suda u Kotoru po grupnoj tužbi dvije osobe sa invaliditetom, obje korisnice invalidskih kolica, u februaru su počeli radovi koji imaju cilj da obezbijede uslove za nesmetan pristup glavnom ulazu zgradama JU Centar za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, kao i kretanje, boravak i rad osoba sa invaliditetom u tim objektima. Postavljanje rampi i pratećih sadržaja sprovodi se kroz projekat Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, a osobe sa invaliditetom će za ostvarenje svojih prava morati još da se strpe do 6. oktobra, kada je planiran završetak radova.
Sve ove godine OSI u Boki su svoja prava tražile maltene sa ulice, jer nisu imale uslova ni mogućnosti da dostojanstveno izađu na sprat zgrade, uđu u kancelariju i da u kontaktu sa službenicima CZSR odrade potrebnu dokumentaciju. Tužba koju su Miroslava-Mima Ivanović i još jedna osoba s invaliditetom još 2016. godine podnijele protiv CZSR za opštine Kotor, Tivat i Budva i Ministarstva rada i socijalnog staranja, pokrenula je cijeli dugogodišnji proces borbe za prava OSI. Nakon što je u decembru 2015. godine Prvostepena socijalno-ljekarska komisija u postupku odlučivanja o njihovom pravu na ličnu invalidninu obavila pregled na trotoaru ispred ovog Centra, dvije drugarice su presavile tabak i napisale tužbu.
Dvije godine čekale su da Osnovni sud u Kotoru donese presudu, koja je postala pravosnažna i izvršna 6. aprila 2018. godine, a pošto u naredne još dvije godine zgrada Centra i dalje nije bila prilagođena za pristup OSI, Miroslava-Mima Ivanović, sada već direktorka Inicijative mladih sa invaliditetom Boke (I MI Boke), 25. juna 2021. godine podnosi krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru protiv Kemala Purišića, bivšeg ministra rada i socijalnog staranja i Vasilija Todorovića, direktora JU Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva (koji je u međuvremenu penzionisan).
U prijavi I MI Boke, Purišiću i Todoroviću se pripisuje više produženih krivičnih djela u sticaju, i to: povreda ravnopravnosti iz člana 159 stav 1 i 3, neizvršenje sudske odluke iz člana 395 stav 1, nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 2 a u vezi stava 1, i rasna i druga diskriminacija iz člana 443 stava 1 Krivičnog Zakonika Crne Gore, što je Jovanka Čizmović, osnovna državna tužiteljka, odbacila donošenjem Rješenja 22. decembra 2021. godine.
Iz Udruženja I MI Boke su ocijenili da je ovakvo Rješenje u potpunosti suprotno Ustavu Crne Gore, Konvenciji UN-a o pravima OSI, Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Krivičnom zakoniku Crne Gore. Očekuju da Više državno tužilaštvo u Podgorici usvoji Žalbu protiv Rješenja Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, koje je bilo dužno da po službenoj dužnosti pokrene krivični postupak protiv Purišića i Todorovića zbog neizvršenja sudske odluke. Iz I MI Boke su najavili da će rad ovog tijela ispitati pred Tužilačkim savjetom.
Projekat koji je u toku ima cilj da se osobama sa invaliditetom i osobama sa smanjenom pokretljivošću omogući jednak pristup centrima za socijalni rad i drugim javnim ustanovama. Adaptacijom je obuhvaćeno 19 objekata Centra za socijalni rad sa ispostavama i Dom za djecu „Mladost“ u Bijeloj.
PROCJENA NEDOSTATAKA -IDENTIFIKOVANJE PREPREKA
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja, koje je investitor projekta „Poboljšanje pristupačnosti javnim ustanovama i centarima za socijalni rad u Crnoj Gori” smatraju da “još uvijek postoji prostor za dalju procjenu nedostatka dobrih uslova i identifikovanje prepreka koje onemogućavaju punu dostupnost, prije svega, centrima za socijalni rad koji pružaju usluge i pomažu odraslima i djeci u nevolji”. Ističu da su “zakonodavni i regulatorni okvir za fizičku pristupačnost osobama sa invaliditetom prilično dobri, ali glavni problem je aplikacija u praksi, s obzirom da inspekcijski organi nadležni za praćenje sprovođenja propisa u oblasti građevinarstva i unutrašnjeg uređenja imaju odgovornost za sprovođenje kontrole”.
Projekat „Poboljšanje pristupačnosti javnim ustanovama i centarima za socijalni rad u CG” otpočeo je sa prvim radovima adaptacije 6. februara 2023. god. u Centru za socijalni rad u Baru. Ovaj Ugovor o uslugama vrijedan 606,088.60€ sprovodi Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, glavni projektant je kompanija d.o.o. “Nik Com” iz Nikšića, dok je izvođač radova firma “BomBeton” Cetinje.
Projekat se finansira kroz Godišnji program aktivnosti za Crnu Goru za 2018. godinu, u okviru akcije „Podrška vladavini prava i sektoru temeljnih prava“, aktivnost 5.1. Poboljšanje pristupačnosti, u okviru rezultata 5: Poboljšanje dostupnosti javnih ustanova, saopštili su za Boka news iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Lijepo je pročitati očekivanja Turističke organizacije Kotor da će ova godina oboriti sve rekorde kada je u pitanju posjećenost za vrijeme ljetne turističke sezone. O saobraćajnim gužvama malo se govori, očigledno za sada nema riješenja za taj problem. Ni pothodnik koji povezuje luku sa gradom nije mnogo pomogao. Sa dolaskom prvog kruzera od tunela do Dobrote putuje se najmanje 45 minuta, mada probleme saobraćajnih gužvi ne generišu samo turisti sa kruzera.
Svjedočili smo danas, velikom broju kamiona i šlepera koji su u tranzitu kroz Kotor, koji sve više izbjegavaju korištenje trajekta na liniji Lepetane – Kamenari.
Osim saobraćajne gužve od tunela prema Kotoru nije bolja situacija ni sa druge strane od Dobrote prema Kotoru, i tu smo u koloni proveli 30-tak minuta.
Čekajući u koloni kroz Dobrotu na raskrsnici prema trećem putu, sliku i trend živjeti u skladu sa prirodom, upotpunilo nam je stado ovaca i jagnjadi koje bezbrižno pasu ispred zgrada.
Slika iz Kotora 12. april 2023. – Foto Boka News
Kolega me je pitao jesi siguran da nisi promašio put, jesmo li mi stvarno na ulazu u drevni UNESCO-v Kotor i konstatovao, više mi ovo liči na razglednicu sa sjevera države…
Slika iz Kotora 12. april 2023. – Foto Boka News
O problemu stoke koja je puštena u pojedinim djelovima grada Boka News je više puta upozoravao, ali priča se i dalje nastavlja…
“Ideja URE dugo živi u Tivtu, a naši sugrađani i sugrađanke su uvijek živjeli principe građanske, ekološke i demokratske Crne Gore, na kojima je URA osnovana. Drago nam je da su prepoznati napori koje je URA u prethodnom periodu uložila, pa tako i u odboru imamo neka nova lica. Sigurni smo da ćemo ojačani novim licima, dobiti i novu energiju za naredne pobjede”, saopštio je na večerašnjoj I izbornoj Konvenciji tivatskog odbora Građanskog pokreta URA novoizabrani predsjednik tog odbora Ljubomir Jovanović.
On je istakao da je Vlada Dritana Abazovića učinila puno za Opštinu Tivat. ,,Vratila je Pine opštini, vratila je koncesiju nad trajektnom linijom državi, a u ovoj godini ćemo realizovati i više infrastrukturnih projekata poput bulevara Jaz-Tivat, izgradnje škole u Radovićima, ali i projekata u susjednim opštinama a koji će imati indirektan uticaj na razvoj Tivta, poput žičare Kotor – Lovćen. Svi ovi projekti, ali i ekonomska politika Vlade, te posebna briga o penzionerima i ugroženim skupinama, doprinijeće boljem životnom standardu građana Tivta. Tivat će nastaviti da bude nosilac razvoja turističke ponude Boke i Crne Gore i svako ulaganje u infrastrukturu u naš grad višestruko se odražava na ekonomiju Crne Gore”, naveo je još Jovanović.
Premijer Crne Gore i predsjednik URE dr Dritan Abazović saopštio je da je Crna Gora danas mjesto u kojem svi politički subjekti prihvataju bazične politike URE. ,,Od vremena kad smo proklamovali pet stubova politike do danas – svi pričaju našu priču. Zadovoljan sam i uživam kad vidim kako se društvo mijenja na bolje. Procenti su relativni, a istina je apsolutna – ona se kristališe iz dana u dan. Takva Crna Gora će pobijediti na parlamentarnim izborima. U prethodnom periodu donosili smo dosta odluka, i sve su se pokazale kao ispravne. Borba protiv korupcije i kriminala je krst koju nosimo i iznijećemo tu borbu do kraja. U Crnoj Gori više nema onog ko će raditi protiv zakona”.
Abazović je podsjetio da je u toku prethodne vlasti pomorska privreda uništena. ,,Cilj ove Vlade je da kupi feribot koji će saobraćati linijom Bar-Ankona i Bar-Bari. Vratićemo našu flout. Hoćemo da uvedemo taksi brod koji bi saobraćao našim primorskim gradovima i tako smanjio gužvu. Treba da povežemo Lušticu i Herceg Novi trajektom. Žičara Kotor-Lovćen biće najveći bist turizma koji je Crna Gora imala u prethodnih 30 godina. Počinjemo Bulevar Tivat-Budva. Radićemo zaobilaznicu u Budvi. Moramo imati projekat tunela i Kotor-Lovćen u koji malo ko vjeruje, ali istrajaćemo. Sada se priča samo o ekonomiji i neka se priča, jer to smo želeli. Jedno je pričati bajke, a drugo je ući u sistem i preuzeti odgovornost radeći mahom sa ljudima koji su relikti prošlih režima”.
URA Tivat
Funkciju potpredsjednice tivatske URE obavljaće Jasmina Kosać. Ona je istakla da je URA pokazala građanima da se država može voditi drugačije. ,,Iako do sada nismo formalno imali opštinski odbor u Tivtu, naši članovi i članice iz Tivta su dali izuzetan doprinos i uložili veliki trud da se dese promjene u Crnoj Gori. Na tom putu smo tek iskoračili, ali smo već pokazali građanima da se država može voditi drugačije. Da Crna Gora može biti moderna država vladavine prava, država u kojoj će interesi građana biti na prvom mjestu, i u kojoj neće biti povlašćenih pojedinaca, koji će državni interest podrediti ličnom. Da bi se to postiglo nije bila potrebna velika mudrost, ali je bila neophodna izuzetna hrabrost, i zato želim da se zahvalim i članovima URE, u državnom rukovodstvu, koji su tu hrabrost iskazali”, kazala je Kosać.
Navela je i da su, pored napora na izgradnji pravednijeg, vidljivi i naši napori na prosperitetnijem društvu. ,,U Tivtu su se osjetile pozitivne posljedice ekonomske politike Vlade. Nastavićemo da posvećeno radimo na daljem razvoju našeg grada”.
,,Optužuju nas za sve i krive – krivi smo zbog rekordne prosječne plate u državi, zbog rekordnih brojki u ekonomskim i turističkim parametrima, krivi smo što se suočavamo sa kriminalom i korupcijom, krivi smo što branimo Moraču i vodoizvorišta, što otvaramo fabrike i dovodimo investicije… Važno je da širimo činjenice po gradovima kako ovdje u Tivtu, tako i širom Crne Gore”, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma i potpredsjednik URE Goran Đurović.
On je kazao da na opstrukcije URA odgovara istinom i činjenicama. ,,Borimo se na svakom polju, napravili smo program stop inflaciji kao nijedna država u Evropi ali i šire. Promijeniti smo istoriju Crne GoreG i uvešćemo je u Evropsku uniju“.
Predsjednik hercegnovskog odbora URE i član Glavnog odbora Nikola Radman napomenuo je da tri odbora KO Herceg Novi i Tivat treba da sarađuju maksimalno. ,,Sve snage i umijeća treba da posvetimo razvoju Boke. URA raste i jača kako ovdje, tako i u svim predjelima Crne Gore”.
Član Predsjedništva URE Blažo Rađenović naveo je da je Crna Gora na pravom putu ka Evropskoj uniji i da taj put niko više ne može zaustaviti. ,,Posao nije lak, ali smo kadri da ga nastavimo istim intenzitetom do kraja. Time će se dičiti generacije”.
Abazović je naglasio da onome ko želi da kukavički vodi politiku nije mjesto u URI. ,,Ima drugih partija. Mi ćemo sve što je državi oteto vratiti u vlasništvo građana, baš kao što smo vratili Budvi i Tivtu Luku, Boki trajektnu liniju, Ulcinju masline, Nikšiću privredu, tako ćemo vratiti i ostala blaga građanima. Cilj je da gradimo zemlju koja će biti politički dosadna, ali u kojoj će se dešavati mnogo dobrih stvari za građane. URA je riješila mnoge utakmice u Crnoj Gori, a ja očekujem da u završnici odigramo i posljednju, gdje ćemo na kraju dići pehar pobjede i označiti ulazak države u Evropsku uniju”, zaključio je on.
Novoizabrani članovi odbora tivatskog odbora Građanskog pokreta URA su:
Ljubomir Jovanović
Svetozar Čelanović
Mario Penava
Antonio Penava
Jovo Radonjić
Jasmina Kosać
Marjan Brčić
Dragan Marić
Balša Bulatović
Nina Jovanović
Magdalena Čelanović
Danijela Penava
Marija Mirijam Jarić
Mirko Kažić
Vedran Gverović
Slobodan Vujović
Prema trenutnim predviđanjima Turističke organizacije Kotor ova godina će oboriti sve rekorde kada je u pitanju posjećenost za vrijeme ljetne turističke sezone.
“Po podacima sa kojim mi raspolažemo možemo sa zadovoljstvom da damo neko predviđanje da je pred nama možda i najbolja sezona ikada. Kada je Kotor u pitanju mi smo već prošle godine uspjeli da pređemo sve rekorde koji su bili u godinama za nama,” kazao je direktor TO Kotor Jovan Ristić.
Nakon ukidanja kovid protokola oporavlja se kruzing turizam u Kotoru o čemu svjedoče podaci da su proteklih dana u grad uplovila četiri kruzera koji su doveli više hiljada turista. Trenutno se radi i na oporavku izletničkog turizma.
“Informacije su takve da i prodaja ide veoma dobro. Već u predsezoni se očekuje da će popunjenost biti na izuzetno visokom nivou. Čak i više nego 2019., a takvi rezultati bi trebali da budu i tokom cijele godine.
Turisti Kotor
Ristić ističe i značaj dolazaka prestižnih brendiranih hotela u Kotor, te podsjeća na nedavno ostvarenu saradnju između Heritage Grand Perast hotela i Accor hotelske grupacije, a najavljuje potpisavanje ugovora o saradnji sa hotelskom grupacijom Hyatt.
Veliki projekat koji će sigurno doprinijeti turističkoj sezoni u Kotoru jeste i žičara Kotor – Lovćen čije otvaranje se očekuje sredinom jula.
“Žičara će za veliki broj naših posjetilaca biti razlog dolaska u naš grad. To je jedan od najvažnijih projekata u posljednjim decenijama u našoj zemlji. Kao vrijednosti žičara sa sobom donosi povezivanje dvije opštine, oživljavanje krajeva naših opština koji su na polaznoj i odlaznoj stanici. Tu će biti mnogo sadržaja, od restorana, do prodavnica i zabavnih parkova, najavio je Ristić.
Žičara Kotor – Lovćen
Da je Kotor i te kako posjećen i u predsezoni dokazuju turisti sa svih krajeva svijeta sa kojima smo imali priliku da razgovaramo.
“Mi smo iz Portugala, već smo bili u Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji, sada smo ovdje i prelijepo je.”
Kotorom je oduševljena i Kanađanka kojoj je ovo prvi put u Crnoj Gori.
Kotor – foto Boka News
“Baš sam šetala obalom i prelijepo je i slikovito. Sviđa mi se i Stari grad, prostran je, ali jako živ.”
“Ovo nam je prvi put u Crnoj Gori i sjajno se provodimo. Predivan pogled. Ljudi su divni. Sigurno ćemo se vratiti,” rekle su gošće iz Engleske porijeklom iz Nigerije i Gane.
