U Gibraltarskom tjesnacu orke su proteklih dana onesposobile jednu jedrilicu tako što su se zabile u nju i slomile joj kormilo, piše portal martime-executive.com.
U ranim jutarnjim satima početkom sedmice, posada jedrilice Larios uputila je poziv u pomoć i dojavila da im je nestalo kormilo nakon što su ih tri orke napale. Po posadu je stigao spasilački brod Salvamar Arcturus iz luke Tarifa, dok je poslan tegljač koji je odvukao jedrilicu na popravak.
Do sada nije zabilježen smrtonosni napad orke na čovjeka u divljini, ali orke godinama napadaju jedrilice u blizini Gibraltarskog tjesnaca i obale Galicije. Samo između srpnja i listopada 2020. bilo je najmanje 40 prijavljenih incidenata s orkama koji su uključivali jedrilice u blizini Španjolske i Portugala. Napadi imaju specifičan obrazac: orke uvijek ciljaju na kormilo i često uzrokuju da se čamac zanjiše u širokom luku. Ciljana plovila uvijek su jedrilice kraće od 15 metara.
Orke su socijalno iznimno inteligentne životinje pa je njihovo ponašanje nepredvidivo, podložno situaciji i okruženju u kojem se nađu. Preporuka je jedriličarima da se udalje kada ih vide ili jave njihovu lokaciju kako bi se izbjegli incidenti.
Uočeno je prisustvo ektoparazita pljosnatog crva Imoginemediterranea
Piše: M.D. Popović
~ Najgore je kad vas ovakve pojave iznenade početkom sezone, kad treba da se proda, sad je malo i kasno da se nasađuje mlađ, jer treba im pola godine da porastu do konzumne veličine, skeptičan je Miloš Krivokapić, uzgajivač iz Orahovca, na čijem je uzgajalištu kod Orahovca uginulo oko 60 odsto školjki.
~Ovo je nešto novo za mene, ranije se u ovolikom intenzitetu nije dešavalo, poslije zadnjeg vjetra sva mlađ sa maltene dva čitava reda koja su spremljena za nasađivanje školjk, je otpala na dno, iskustvo je Ljuba Boškovića, čije je uzgajalište na lokaciji Rt Banja, do sada uginulo oko tri tone mušulja.
~Više je faktora rizika za povećanje stope mortaliteta, ali kumulativno, u interakciji sa promjenama u životnoj sredini, dovode do ovakvih katastrofalnih pojava, čiji uzrok najčešće ostane nerazjašnjen, kaže dr Milica Mandić.
Zadnjih mjesec dana uzgajivači mušalja u Kotorskom zalivu primijetili su masovno otpadanje školjki sa pergolara i njihovo propadanje na dnu.
Prošle godine je Ljubo Bošković na svom uzgajalištu na lokaciji Rt Banja između Risna i Perasta primijetio crva-puža koji iznutra uništava nasade, ali ove godine pomor mušalja je mnogo ozbiljniji. Zbog velikih šteta primoran je da ponovi nasađivanje pergolara, ali mušulje nće moći za tako kratak period da dostignu konzumnu veličinu i stasaju za sezonu.
Oboljeli cijeli pergolari
– To je jednostavno priroda, mi ne možemo puno uticati, možda kad se pojave oni puževi koje možemo fizički da odstranimo prilikom sortiranja školjki. To je jedini način da donekle spriječimo mortalitet, ali ovaj pomor koji se dešava sad, nije povezan sa time. Trenutno kod mene na lokalitetu primjećujem da školjke nemaju tu čvrstinu da se zadrže na pergolaru, te otpadaju na dno. Ovo je nešto novo za mene, ranije se u ovolikom intenzitetu nije dešavalo, maltene dva čitava reda koja su spremljena za nasađivanje školjki, poslije zadnjeg vjetra sva mlađ je otpala na dno.
Trebalo je da se očupaju i ubacuju u pergolare, međutim, nisu to dočekale, kaže Bošković koji je razgovarao sa nekim kolegama iz Udruženja Marikultura i ustanovio da se ova pojava manifestuje u zavisnosti od pozicije uzgajališta- svi su zabilježili slične simptome, manje-više.
-Čim mušlja padne na dno, predatori dolaze, orade, morske zvijezde, rakovi ih napadaju. Fizički, to se može odraditi, otići na dno, pokupiti i iznijeti na površinu, ali to je 20-ak metara dubine, veliki je trošak, puno truda, ljudstva, opreme, ulaganja, jer kao pojedinac ne mogu podići tri tone školjki, koliko ih je do sad otpalo. I još otpadaju.
U zadnjih nekoliko godina ovo je postalo mučenje, imam osjećaj da se ta školjka bori sa prirodom hoće li opstati ili neće, na granici je. Pratim ih na konapima koje namjerno ne diram, iz mjeseca u mjesec veoma slabo napreduju, ne rastu. Nema to veze sa onom školjkom od ranije – krhka joj je ljuštura, meka, nikakva i to pričvršćivanje njeno je loše, kaže Ljubo, koji se sjeća da je školja izuzetno napredovala 2016/17. godine, kada je bila jaka i zdrava. Pomor mušalja dovodi u vezu sa kruzerima, koji sobom donose razne mikroorganizme iz svjetskih mora, remeteći tako ekološku ravnotežu u Zalivu.
-Nastojaću da tu štetu na neki način nadoknadim, ako uspijem da nabavim novu mlađ, moraću da krenem u potragu po zalivu, to je dosta zahtjevno i teško. Posadili smo što smo mislili zimus, mislio sam da smo s tim završili, ali ovo je sad nepredviđeno i moramo nešto imati za sezonu, kako god i koliko god, kaže Bošković, koji se za pomoć obratio inspektoru za ribarstvo i Ministarstvu poljoprivrede Crne Gore- sektoru za ribarstvo i marikulturu, kako bi stručnjaci uzeli i ispitali uzorke mesa školjke i vode.
Od kraja septembra prošle godine, zatim u oktobru, novembru, decembru, Sreten Krivokapić i njegovi sinovi Miloš i Andrej su na porodičnom uzgajalištu mušalja u Orahovcu, posadili mlađ, očekujući da će mušlja dostići konzumnu veličinu krajem februara, marta. Bili su neprijatno iznenađeni onim što su prije 20-ak dana zatekli u „čarapama“.
Ljubo Bošković i Miloš Krivokapić
– Preko 60 posto sadržaja „čarape“ je uništeno, školjka je potpuno otvorena, od 10-12 kila u pergolaru ne može da se izabere dva kila zdravih mušalja. Od planiranih 15 tona prinosa, nakon ovog pomora, imaćemo možda šest tona školjki. Pronašao sam puževe (crve)– mi ih zovemo „list“, koji su se nevjerovatno proširili kroz plantažu. To smo primjetili prije 20 dana, kad smo prvi put počeli da ih vadimo za prodaju, imali smo što vidjeti. To nam je sada najveća briga. Čistili smo, tog puža, ali uzalud, to je priroda, nezaustavljivo. Kapacitet je drastično pao. Sad opet krećemo sa sađenjem, u aprilu počinjemo proceduru, sa velikom pažnjom na male školjke, koje ćemo detaljno pregledati, kaže Miloš, čije su mušterije uglavnom restorani i pojedinci iz Kotora. Cijena očišćenih mušalja je tri eura za kilogram.
-Najgore je kad vas ovakve pojave iznenade početkom sezone, kad treba da se proda, sad je malo i kasno da se nasađuje mlađ, jer treba im pola godine da porastu do konzumne veličine, skeptičan je Miloš, ali ne odustaje od ponovne sadnje.
-To je veliki rizik proizvodnje. Nažalost, pravog savjeta uzgajivačima školjki, a da im bude od koristi, nema, kaže Dr Milica Mandić, viši naučni saradnik u Institutu za biologiju mora.
Mušlje na uzgajalištu Boškovića
Podsjeća na masovni pomor mušulja, prvi put u Boki zabilježen u septembru 2020. godine, nakon što su u maju iste godine uočene prve promjene i uginuća školjki. U tom periodu, nakon prijave uzgajivača, Institut za biologiju mora je sproveo detaljne analize kvaliteta vode, kondicije mušulja, kontrolu nasada, kao i makroskopski pregled ljuštura, mesa i međuljušturne tečnosti. Sada je ponovo utvrđen masovni mortalitet uzgojenih mušulja, u opsegu od 80-90% konzumnih jedinki.
Vizuelnim pregledom utvrđena je slaba kondicija školjki, pri čemu su bisusne niti slabo povezivale jedinke, dok su prazne ljušture većih jedinki bile lako lomljive rukom, što upućuje na činjenicu da je mortalitet kod njih nastupio prije najmanje 2 mjeseca, objasnila je za Boka News.
-Kontrolom mlađi koja se obično nalazi dijelom na plutačama, a dijelom na linijskim konopima (proljećni prihvat), utvrđen je skoro potpuni nedostatak mlađi na oko 80% pregledanih uzgojnih instalacija, odnosno da je došlo i do značajnog gubitka mlađi. Ukupna težina jednog pergolara u normalnim uslovima iznosi prosječno oko 20 kg . Na licu mjesta je na ukupno 6 uzgajališta prerađen po jedan pergolar, odnosno izdvojene su konzumne jedinke. U normalnim uslovima od jednog pergolara dužine od 1.5-2 metra dobija se oko 10 kg konzumnih mušulja, dok je preradom na licu mjesta utvrđena količina u opsegu od 1.5-3 kg konzuma na svakom uzgajalištu. Ovaj podatak upućuje na izuzetno visok mortalitet, u opsegu od 80-90%, odnosno na pojavu masovnog mortaliteta uzgojenih mušulja, ističe Mandić.
Milica Mandić
-U svim uzorcima uočeno je prisustvo ektoparazita pljosnatog crva Imoginemediterranea (Galleni, 1976), koji pripada redu Polycladida, familiji Stylochidae. Opšte je poznato da se vrste ovoga reda hrane sesilnim beskičmenjacima, primarno mušuljama i kapicama. Crv se kreće do ivica ljuštura dagnji, i kada dagnje otvore ljušture prvo vrši digestiju mišića aduktora, nakon čega jede ostatak tkiva. S obzirom da je kontrolom utvrđen najveći mortalitet kod konzuma veličine preko 6 cm, smatamo da ovaj predator nije mogao usloviti tako visoku stopu mortaliteta (s obzirom da najviše napada manje jedinke (veličine oko 2.5 cm). I raniji nalazi ovog crva na uzgajalištima na području Bokokotorskog zaliva ukazivali su na određenu stopu mortaliteta, ali nikada u ovom obimu – 80-90% konzumnih jedinki.
-Analize sanitarnog kvaliteta vode i osnovnih fizičko-hemijskih parametara morske vode ukazale su da je kvalitet vode na uzgajalištima bio najvećim dijelom u okviru klase A. Kontrola gustine nasada i tehnologije uzgoja pokazala je da se uzgoj sprovodi u skladu sa preporukama struke, te da gustina nasada nije mogla usloviti bilo kakve poremećaje u rastu i razvoju uzgojenih jedinki. Istovremeno su kolege iz Specijalističke veterinarske laboratorije (Podgorica) sprovele analize u cilju uklanjanja sumnje na prisustvo bolesti, odnosno citološke i patohistološke analize u cilju dijagnostike ili isključivanja prisustva parazita Marteilia, kao i u cilju vršenja bakterioloških analiza.
Vrsta crva pored praznih ljuštura mušulja.
Na osnovu dobijenih rezultata kvalitativnih bakterioloških analiza utvrđeno je da uzrok uginuća školjki nisu bakterijski uzročnici, i nije utvrđeno prisustvo patogenih bakterija. Takođe, nije utvrđeno prisustvo parazita Marteilia refringens, kao ni drugih vrsta sa patogenim potencijalom.
Tokom poslednje decenije zabilježeni su redovni slučajevi masovnog mortaliteta kod različitih vrsta morskih školjkaša duž francuske obale: kod pacifičke kamenice (Crassostrea gigas), kod vrste Donax trunculus, kod jedne vrste vongole (Cerastoderma edule) i mušulje (Mytilus sp).
Na žalost, i danas imamo istu pojavu masovnog mortaliteta mušulja na području Bokokotorskog zaliva, sa potpuno istim simptomima. Istovremeno se i na području sjevernog Jadrana (Novigradsko more) dešavaju iste katastrofe, sa gubitcima do 100% proizvodnje.
Etiologija ovih smrtnosti često je nepoznata, a trenutni konsenzus unutar naučne zajednice je da je njihovo porijeklo više-faktorsko. Najvjerovatnije je da je u pitanju kumulativni uticaj promjena u morskom ekosistemu koji utiče na zdravlje obalnog ekosistema, uticaja patogena, kvaliteta vode na uzgajalištima, karakteristika lokaliteta na kome se nalazi uzgajalište, geografskog porijekla mlađi odnosno postupaka nasađivanja i translokacije mlađi sa jedne lokacije na drugu, uticaj različitih zagađivača koji potiču sa kopna i naravno – klimatskih promjena. Naime, svi pomenuti uticaji pojedinačno predstavljaju faktore rizika za povećanje stope mortaliteta, ali kumulativno, u interakciji sa promjenama u životnoj sredini, dovode do ovakvih katastrofalnih pojava, čiji uzrok najčešće ostane nerazjašnjen, kaže Milica Mandić.
Parazit desetkovao uzgajališta u Novigradskom moru
Na uzgajalištima mušalja u Novigradskom moru je u proteklih nekoliko sedmica došlo do potpunog pomora dagnji. Tamošnji uzgajivači su prve slučajeve pomora dagnji primijetili još krajem ljeta, štete su ogromne. U novigradskim uzgajalištima uginule su gotovo sve dagnje, a uzorci poslati Veterinarskom institutu u Zagrebu potvrdili su postojanje parazita, koji je uništio i periske na cijelom Mediteranu. Nije potvrđeno i da li je nađeni parazit jedini uzrok pomora mušulja u Novigradskom moru. Ministarstvo poljoprivrede čeka potvrdu Evropskog referentnog laboratorija o nalazu, a uzgajivači već sada kažu kako su razmjeri katastrofe takvi da je oporavak dagnji na tom području upitan, saopštili su hrvatski portali.
Pripadnici Centra bezbjednosti Herceg Novi i Stanice kriminalističke policije rasvijetlili su četiri razbojništva na teritoriji opštine H. Novi. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim krivičnim djelima iznosi oko 11.000 eura, javlja RTHN.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi i Odjeljenja bezbjednosti Podgorica zajedničkom aktivnošću su identifikovali, locirali i lišili slobode lice koje se sumnjiči za dva razbojništva i sedam oduzimanja vozila na teritoriji Podgorice i Herceg Novog.
Uhapšen je N.Đ. (39) koji se sumnjiči za dva razbojništva u Herceg Novom, izvršena u januaru na štetu radnice maloprodajnog objekta u Igalu od koje je otuđio 8.000 eura, dok je iz poslovnice Pošte u Kumboru otuđio 1.500 eura.
Novi grad na obali i integrisana turistička destinacija, Luštica Bay, razvija se očekivanom dinamikom a najaktuelnijim proizvodom na tržištu, kvartom Visterija, razvoj Marina naselja ulazi u završnu fazu.
Nekretnine, od garsonjere do trosobnih stanova i penthouse-a površine od 44 do 148 metra kvadratnih, dizajnirane su za komfornu svakodnevicu i rad, uz puno prirodne svjetlosti. Stvaranje kvalitetno mediteranske “pozornice za život” je bila glavna motivacija arhitekata i dizajnera enterijera, te je jednostavnosti i kvalitetu života data puna prednost kroz čiste linije uz visok kvalitet opreme.
“Izbor nekretnine u Visterija rezidencijama je kvalitetna investiciona odluka iz više razloga, međutim, ono što su dva glavna “potpisa” ove rezidencijalne kolekcije su: pogled na Jadran iz svakog stana i izuzetan program otplate. Isti omogućava sticanje prihoda kroz program izdavanja, čak dvije godine do isteka roka za isplatu konačnog iznosa”, naglasili su iz menadžmenta Luštice Bay.
Rezidencije Visterija su dostupne po izuzetnim uslovima: produženi, beskamatni plan otplate se završava dvije godine nakon primopredaje stana (tokom 2025. godine). Početna cijena iznosi 350.000€, a minimalno učešće je 25% ukupnog iznosa pri potpisivanju Ugovora o kupovini stana.
“Nesporan rast vrijednosti nekretnina u okviru ovog grada je polazna osnova za investiranje u nekretninu u Luštici Bay. Niz benefita nastavlja se programom održavanja i izdavanja nekretnine”, dodali su iz kompanije.
Luštica Bay
Izgradnjom kvarta Visterija ulazi se u finalnu fazu izgradnje Marina naselja kao prve stambene cjeline u Luštici Bay. Uz paralelan razvoj naselja Central, te otvaranja Central pjace ovog ljeta. Luštica Bay je simbol dinamičnog razvoja zajednice.
Do danas je u projekat održive destinacije i zajednice kojoj se pripada na tivatskom dijelu poluostrva Luštica uloženo više od 380 miliona eura u izgradnju Marina naselja, sa 450 već izgrađenih rezidencija za porodice iz preko 40 zemalja svijeta, te prvog hotela – The Chedi Luštica Bay i marine sa 115 vezova.
Luštica Bay projekat je integrisan sa lokalnom zajednicom i kroz različite segmente valorizuje naslijeđe, kulturološki i arhitektonski identitet Boke Kotorske i Crne Gore. Turistička organizacija Tivat proglasila je Lušticu Development za najbolju turističku kompaniju u 2022.godini. U nizu globalnih priznanja ističe se ono za razvoj naselja mješovite namjene (International Property Awards) čime je Luštica Bay među najboljim integrisanim destinacijama u Evropi.
U Institutu „Dr Simo Milošević“ održana je 64. sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje – konsultativno saslušanje povodom prevazilaženja problema u funkcionisanju Instituta.
Sjednici su prisustvovali predstavnici ministarstava zdravlja, ekonomskog razvoja, ministar finansija Aleksandar Damajnović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, poslanici Skupštine Crne Gore, predstavnici Instituta, predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović.
Iako još uvijek nema jasne strategije prevazilaženja problema u funkcionisanju Instituta, jedan od najkonkretnijih zaključaka bio je da država može postati dvotrećinski vlasnik akcija Instituta „Dr Simo Milošević“ kupovinom na berzi ili otkupom od manjinskog akcionara koji ima udio veći od 25%. Do naredne sjednice, sve relevantne institutucije treba da sačine izvještaje i daju realne predloge kako je moguće riješiti problem Instituta i omogućiti mu održivo poslovanje. Sledeća sjednica će biti održana u Podgorici i biće pozvani i predstavnici Odbora direktora i manjinskih akcionara sa udjelom većim od 25%.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić naglasio je da je Institut 30 godina permanentno upropaštavan, kao i da se za prethodnih pet, koliko je on na čelu grada, konačno rješenje ne nazire. Istakao je i da očekuje da država i resorna ministarstva pomognu na način što će promijeniti ugovor sa Fondom i povećati cijene, jer je nemoguće porediti cijene sa sličnim institucijama u regionu.
Obraćajući se poslanicima i političkim partijama Katić je naglasio da u Upravnim odborima, posebno u institucijama kao što je „Dr Simo Milošević“, ne mogu postavljati neznaven kadar.
„Morate imati stručne i kompetentne ljude, koji će kroz Odbor direktora iznijeti ovu situaciju, a ne da se danas prepucavaju hoće li zauzeti mjesto predstavnik jedne ili druge partije, da bi neko zadovoljio svoj interes. Institut nije mjesto gdje će neko zadovoljavati partijske interese. Ovdje treba vrednovati trud, rad i znanje, kako bi došli do konačnog rješenja“, naglasio je Katić i pozvao sve da ozbiljnije i brže pristupe rješavanju problema Instituta jer je opasnost od stečaja realna.
Odgovarajući na pitanje poslanice Skupštine Crne Gore, dr Tamare Vujović, da li je moguće da država postane dvotrećinski vlasnik akcija Instituta, ministar Damjanović je obrazložio da za to postoje dva načina.
– Ako je to strateška odluka države, nije nemoguće da se dođe do dvotrećinskog vlasništva. Za to postoje dva načina – kupovina akcija na berzi ili razgovor sa manjinskim vlasnikom koji ima više od 25 odsto akcija, da li je on raspoložen da svoj paket proda državi. Prvi put pričamo da uz paralelni proces nastavka tendera po odluci Upravnog suda, premda je moj stav vrednosno drugačiji, ali ovo ćemo sprovesti kao ljudi i vidjećemo da li ima interesovanja da se ovaj tender zaokruži jer je sada umjesto 10 miliona, kako je bilo 2020. godine, potrebno preko 40 miliona, kazao je ministar Damjanović.
Ako se i ostvari podržavljenje 28 odsto akcija, potrebno je odrediti strateški put razvoja Instituta, kazala je dr Vujović i dodala da smatra da je razvoj fizikalne terapije i rehabilitacije pravi izbor te da ne treba da se pitaju da li brend treba da se održi i nastavi jer su tim strateškim putem još prije 70 godina krenuli u Institutu.
Pitanje opstanka Instituta je pitanje opstanka Herceg-Novog, kazao je predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi Ivan Otović i zatražio konktretne odgovore na zahtjeve koje je uputio lokalni parlament 1. marta. Dodao je da cijene trud koji su svi uložili u očuvanju Bolnice Meljine i da se nada da će i ovog puta zajedno djelovati i naći rješenje za opstanak Instituta.
Potrebna efikasnija i inovativnija podrška u očuvanju tradicionalnih zanata i promovisanju ručno rađenih suvenira
“Brojne su žene svojim djelovanjem kroz istoriju, uticale na stvaranje baštine i kulturnog kapitala kojim danas raspolažemo i kojim se ponosimo. To je I razlog što stari zanati čine centralnu temu projekta kao i večerašnje izložbe koju je organizovala NVO Mare Mare”, kazala je Milena Šćekić u Spa galeriji Instituta Igalo otvarajući izložbu “Stari zanati čuvari kulturne baštine.
Ona je istakla da je NVO Mare Mare omogućila da se podsjetimo nekih vrijednih vještina i zanata koji su ne tako davno bili prisutni u skoro svim našim domovima i po kojima su pojedina podneblja ostala zapamćena.
Stare zanate sačuvati od zaborava
“Nadamo se da ćemo tokom izložbe uspjeti da vam prenesemo iskustva i utiske sa ovih radionica i tako poticajno djelovati na lokalnu zajednicu, prije svega na institucije i organizacije u oblasti kulture i turizma, u oživljavanju i široj primjeni proizvoda tradicionalnih zanata”, poručila je Šćekić.
Koordinatorka projekta Dubravka Raičević podsjetila je da NVO Mare Mare projekat “Stari zanati čuvari kulturne baštine” realizje od jula prošle do marta ove godine
“Projektom je obuhvaćeno 10 žena koje su u tokom prošlih 6 mjeseci kroz 32 radionice ručnog rada i 16 radionica suvenira , koristeći tehnike starih zanata – ručnog rada – šivenja, veza i heklanja izradilo preko 100 rukotvorina i suvenira.
Aktivnosti projekta su se odvijale u prostoru NVO Mare Mare u Institutu Igalo koji je opremljen i prilagođen za izvođenje radionica ručnog rada”, objasnila je Raičević.
Posjetioci su mogli da vide torbe različitih namjena i dizajna, bookmarkere , manje i veće vrećice sa lavandom, dizajnirane ribe, morske zvijezde, ptice, futrole za naočare i navlake za ukrasne jastuke. Svi radovi su inspirisani morem i nasljeđem Boke i Crne Gore.
Stare zanate sačuvati od zaborava
“Cilj projekta je povećana informisanost javnosti o potrebi efikasnije i inovativnije podrške u očuvanju tradicionalnih zanata i promovisanje ručno rađenih suvenira”, kazala je Raičević i istakla nesebičnu podršku donatora.
Izložba je organizovana u okviru projekta “Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu „Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)”. U Crnoj Gori ReLOaD 2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je “Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.
Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore pokrenuće inicijativu za potpisivanje Memoranduma o saradnji, između Agencije i MUP-a Crne Gore, kako bi koristili radarske, termo-vizijske i CCTV osmatračko-detekcione senzore koi su instalirani u crnogorskom priobalju i akvatorijumu Jadranskog mora, Skadarskog jezera i rijeke Bojane.
Ovo je jedan od zaključaka sa sastanka direktora Agencije Milana Gazdića, načelnika Koordinacionog centra Granične policije Crne Gore Zorana Lasice i predstavnika delegacije FRONTEX-a (Evropska Agencija za graničnu i obalsku stražu).
Kako je saopšteno iz Agencije, razmatrano je definisanje modaliteta buduće operativno-tehničke saradnje, sa ciljem sprječavanja protivzakonitih aktivnosti u akvatoriju i priobalju Skadarskog jezera, Jadranskog mora i rijeke Bojane.
“U sklopu predmetne saradnje moguće je planski ili po pozivu koristiti osmatračke letilice FRONTEX-a i sa njima realizovati misije vazdušnog osmatranja. Na ovaj način obezbijediće se potrebni uslovi za efikasno detektovanje svih protiv-pravnih aktivnosti uz istovremeno obezbjeđenje efikasne reakcije i potrebne koordinacije organa crnogorske bezbjednosti i sigurnosti, uz istovremenu mogućnost korišćenja resursa za potrebe misija traganja i spašavanja, odnosno u svim hazardnim situacijama”, naveli su iz Agencije.
Sa sastanka
Snimke će koristiti i za analizu aktivnosti i kao dokazni materijal u prekršajnom i krivičnom postupku.
“Za očekivati je da će gore navedene mjere u znatnoj mjeri unaprejediti i očuvati stanje životne sredine, kao i suzbijanje krivolova na Skadarskom jezeru, rijeci Bojani i Jadranskom moru. Zaključak sastanka je da će u narednom periodu biti omogućena identifikacija i adekvatna reakcija nadležnih organa, u svim potencijalnim slučajevema zagađenja na moru”, navodi se u saopštenju.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da njegovi borbeni zrakoplovi nisu došli u kontakt s američkim dronom koji se srušio u Crno more, ustvrdivši da je bespilotna letjelica pala zbog “oštrog manevriranja”. No, Pentagon je priopćio da je vojska bila prisiljena srušiti dron MQ-9 Reaper zbog nastale štete nakon udara ruskog zrakoplova.
Moskva izgred s dronom vidi kao provokaciju
Ruski lovci nisu koristili svoje naoružanje, nisu došli u kontakt s bespilotnom letjelicom i sigurno su se vratili na svoj matični aerodrom, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Dodalo je da je dron otkriven u blizini ukrajinskog poluotoka Krima.
Moskva vidi izgred u kojem su sudjelovali ruski borbeni zrakoplov Su-27 i bespilotna letjelica američke vojske iznad Crnog mora kao provokaciju, objavila je ruska državna novinska agencija RIA, citirajući Anatolija Antonova, ruskog veleposlanika u SAD-u.
– Ovaj izgred smatramo provokacijom, rekao je Antonov nakon što ga je pozvao američki State Department.
Antonov je rekao da je njegov sastanak u State Departmentu bio konstruktivan i da nije pokrenuto pitanje mogućih posljedica za Moskvu zbog izgreda, izvijestila je RIA.
– Što se nas tiče, ne želimo nikakvu konfrontaciju između SAD-a i Rusije. Mi smo za izgradnju pragmatičnih odnosa za dobrobit ruskog i američkog naroda, rekao je Antonov.
Pentagon: ruski lovac udario u propeler drona
Pentagon je priopćio da je vojska bila prisiljena srušiti dron MQ-9 Reaper zbog nastale štete nakon udara ruskog zrakoplova.
– Jutros u 7.03 po srednjoeuropskom vremenu, jedan od ruskih zrakoplova Suhoj udario je u propeler bespilotne letjelice, zbog čega su je američke snage morale srušiti u međunarodne vode. Nekoliko puta prije sudara zrakoplovi su izlili gorivo i proletjeli ispred letjelice na bezobziran i neprofesionalan način. To presretanje, osim što je nesigurno i neprofesionalno, pokazuje i nedostatak kompetencije, navodi brigadni general Patrick Ryder, glasnogovornik Pentagona.
Američka vojska: ruski lovci Su-27 presreli MQ-9 “Reaper”
Američka vojska je ranije objavila da su dva ruska lovca Su-27 presrela vojni dron MQ-9 “Reaper” te da se jedan od njih s njim sudario. Nekoliko puta prije sudara, ruski borbeni zrakoplovi ispustili su gorivo na MQ-9 i letjeli ispred njega u nesigurnim manevrima, rekla je američka vojska u priopćenju.
– Naša letjelica MQ-9 je provodila rutinske operacije u međunarodnom zračnom prostoru kada ju je presreo i udario ruski zrakoplov, što je rezultiralo padom i gubitkom MQ-9, priopćio je general američkog zrakoplovstva James Hecker, koji nadgleda američke zračne snage u toj regiji. Zapravo, ovaj nesiguran i neprofesionalan čin Rusa zamalo je uzrokovao pad obje letjelice.
– Američki predsjednik Joe Biden obaviješten je o incidentu iznad Crnog mora, rekao je glasnogovornik Bijele kuće John Kirby.
– Iako je bilo drugih takvih presretanja, ovo je bilo vrijedno pozornosti jer je bilo nesigurno i neprofesionalno i uzrokovalo je rušenje američke letjelice. Dakle, jedinstveno je u tom pogledu, rekao je Kirby.
– State Department razgovarat će izravno sa svojim ruskim kolegama i izraziti našu zabrinutost zbog ovog nesigurnog i neprofesionalnog presretanja, dodao je.
Otvaranje izložbe mozaika i akvarela – crteža, “Toplina majke prirode”, autora Vere Virijević Mitrović i Aca Mitrovića biće priređena u četvrtak 16.03. u 19 sati u Spa galeriji Instituta Igalo.
Izložbu će otvoriti novinarka Vitka Vujnović.
Priroda u svakom pojavnom obliku, voda i more kao prapočetak života na mozaicima Vere Virijević Mitrović označavaju rađanje i majčinstvo, dok mikropejzaži i strukture prirode u asocijativno-lirskim akvarelima Aca Mitrovića nose eksploziju topline i radosti života.
Oba autora povezuje inspiracija prirodnim strukturama i životna radost, kao i oduševljenje samim stvaralačkim činom kao igrom.
Spona između mozaika i crteža u glavnom prostoru galerije je u oba slučaja prisutna svjetlina, pastelno obojenje. U bukvalnom smislu, spona je mozaik Relikti šume proistekao iz crteža (br.12) Aca Mitrovića, kaže se u najavi.
Na osnovu Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija od 09.januara 2023.godine, Izvršni odbor Turističke organizacije opštine Tivat, na sjednici održanoj dana 14.03.2023.godine donio je odluku da se finansira 27 manifestacija.
Turistička organizacija Tivat je primila 28 zahtjeva za dodjelu sredstava, od kojih je 27 od njih ispunilo tražene kriterijume. Ukupna opredjeljena sredstva po ovom Javnom pozivu iznose 43,900, a manifestacije koje će u 2023.godini biti finansirane od strane Turističke organizacije Tivat su:
Tradicionalni Lastovski karnevao, Extreme Wolf Race, Festival vjetra, Sajam suvenira i rukotvorina, Ljetnji matine koncerti, III Međunarodno pijanističko takmičenje, 13.Međunarodni muzički festival “Harmonika fest”, Učenje je fora, a ne noćna mora, III Međunarodni karneval, Žućenica fest, Dani pejzaža, Udica fest, Evropa open, Međunarodna hidroavio regata Montadria, Internacionalni modni festival Porto Montenegro, Tivatska Bućarska olimpijada, Fešta od ribe i vina u organizaciji restorana Big Bena-a, Mjesne zajednice Lepetane i Mjesne zajednice Krašići, zatim Lastovska fešta, VIII Srpski sabor, Tivat Gastro vikend Porto Montenegro, Međunarodni dječiji festival folklora ,,Kolo bez granica”, Tivat World music festival, Urban Wolf race, VI smotra dječijih folklornih ansambala i Bokeški maraton.
Žućenica fest – foto Boka news
Više info o manifestacijama, kao i sredstvima koja su izdvojena za pokrivanje dijela troškova organizacija manifestacija možete pronaći linku TO Tivat.
Turistička organizacija Tivat sa organizatorima navedenih manifestacija potpisaće ugovore kojim se regulišu međusobna prava i obaveze između Turističke organizacije i organizatora manifestacije.
U finansijskom planu TO Tivat za finansiranje manifestacija u 2023.godini izdvojeno je 50.000 eura, te će preostali iznos sredstava biti opredjeljen za ostale manifestacije za koje se iskaže interes, odnosno ukaže potreba u toku godine.
