Startom s riječkoga Korza u subotu je počeo 27. Olditmer auto rally Rijeka kojem je ove godine trasa po mjestima vezanim uz Frankopane, a sudjeluje 115 automobila, što je najviše do sad u svim izdanjima riječkoga rallyja.
Najstariji automobil je iz 1921. godine. Kolona oldtimer vozila, među kojima su Fiat Balilla, Topolino, Citroen DS, poznatiji kao “žaba”, Mini Morrisi i drugi stariji automobili, vozi osamdesetak kliometara od Rijeke, preko Bakra, Kraljevice, Malinske i Punta do Vrbnika, gdje je cilj.
U Kraljevici je priređeno razgledavanje dvorca Nova Kraljevica, a u Puntu izlet na otočić Košljun za sve koji ne sudjeluju u natjecateljskom dijelu.
Nakon slobodne vožnje od Rijeke do vidikovca iznad Bakra, slijedi vremenska etapa do Kraljevice, prolazna kontrola u Malinskoj, te ciljna u Puntu. Tu će se provesti i dva posebna ispita u vožnji točnosti i spretnosti. Natjecatelji u vožnji točnosti voze između čunjeva, a negativni bodovi dobivaju se za dodirivanje čunjeva ili nepravilan prolazak stazom. U ispitu spretnosti vozači moraju voziti između čunjeva što brže.
Rezultati natjecateljskog dijela rallyja se vrednuju za državno oldtimer natjecanje.
Riječki rally je prvo natjecanje u prvenstvu Hrvatske u organizaciji Hrvatskog oldtimer saveza (HROS). Nakon riječkoga, slijede natjecanja u Splitu, Zagrebu i Opatiji.
Crna Gora je u petak, kada je počela naplata prevoza trajektnom linijom Kamenari-Lepetani, prihodovala 16,7 hiljada eura, saopštio je premijer Dritan Abazović.
On je na Twitteru napisao da je preduzeće Morsko dobro naplatilo 15,22 hiljade eura u gotovini i 1,48 hiljada EUR putem kartica.
“Nema čekanja, nema gužvi na pristaništu, niti bilo kakvog zastoja. Hvala svima koji uprkos brojnim pritiscima, orkestriranim napadima i zlonamjernim pojedincima naspram sebe, rade isključivo u interesu građana i države”, napisao je Abazović.
On je zahvalio predstavnicima Morskog dobra, Mladenu Mikijelju i Blažu Rađenoviću, i cijelom kolektivu tog preduzeća, ali i kompaniji YuBriv, koja je ustupila trajekt Vasilije i bez naknade pomogla održavanje linije.
“Ruka pravde ne staje! Crna Gora na pravom putu”, zaključio je Abazović.
U organizaciji NVO “Rozeta” u ponedjeljak, 8. maja u 19.30 satibu KC “Nikola Đurković” biće priređena izložba radova dobrotske čipke koje su izradila djeca iz JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”.
Izložba je prezentacija završnog dijela projekta “Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu”.
U okviru “Festivala vjetra” u petak je u Tivtu je otvorena je izložba Adriatic Artists: “Festival vjetra kroz prizmu objektiva”
Boris Dragojević akademski slikar pojašnjava da je Adriatic Artists društvo umjetnika posvećenih moru i vizualnim sadržajima vezanim za Jadransko more i Meditaran.
“Jadranske umjetnike čine profesionalni slikari i fotografi, ali i talentovani amateri, okupljani u cilju kreativnog druženja i zajedničkog digitalnog i izlaganja na kolektivnim izložbama”, kaže Dragojević.
On ističe da društvo djeluje već deset godina, a izložba u okviru Festivala vjetra 2023 njihovo je deseto zajedničko predstavljanje U Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Festival vjetra
“Svaka kolektivna izložba udruženja Adriatic Artist imala je svoju temu, a naša želja da se povežemo sa Festivalom vjetra odlučila je da tema desete izložbe bude Festival vjetra kroz prizmu objektiva”.
Antonela Stjepčević predstavnica Festivala vjetra istakla je da je izložba fotografija dar Adriatik artista festivalu.
Festival vjetra
“Nakon izložbe na platou između ljetnjikovca Buća i Velike scene upriličen je koncert Igra vjetrova Milice i Milene Kankaraš. Riječ je muzičkom programu specijalno pripremljenom za ovu veče i za Festival. Inače prostor na kojem se koncert dešava promovisali smo tokom prvog izdanja Festivala vjetra”
Festival vjetra
Izložba “Festival vjetra kroz prizmu objektiva” postavljena je na dva galerijska nivoa JU Muzej i galerija Tivat, i publika će biti u prilici da je pogleda u narednih deset dana.
“Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” naziv je konferencije koju su u okviru Festivala vjetra organizovali, Jedriličarski klub „Delfin“ u saradnji sa Pomorskim fakultetom Kotor i Institutom za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Konferencija je okupila predstavnike nadležnih državnih institucija i relevantne stručnjake iz zemlje i inostranstva sa ciljem boljeg i sveobuhvatnijeg sagledavanja perspektiva akvatorijuma Boke Kotorske s aspekta bezbjednosti pomorskog saobraćaja, ali i zaštite biodiverziteta i kulturnog pejzaža bokeljskih obala.
Konferenciju je otvorio predstavnik JK „Delfin“ Frano Tripović citirajući djelove prvog statuta kluba iz 1991. koji je i nakon 72 godine vrlo aktuelan.
Nakon 70 godina Jedriličarski klub “Delfin” je jedan od klubova u kojima se, pored takmičarskih sportskih sekcija gdje imamo predstavnike u klasi Laser koje predstavljaju Crnu Goru i na Olimpijskim igrama, dobijaju znanja osnovne pomorske škole. Djeca koja dođu kod nas i krenu da se bave sportom kroz igru, prije svega uče kako živjeti sa morem. Dakle, to nije samo formalan sistem edukacije gdje imamo određene vještine koje oni treba nauče, nego kroz godine rada u klubu steknu mnoga znanja i postaju “ljudi od mora”. Zato volimo da kažemo da je naš klub osnovna pomorska škola i ta naša djeca koja odrastu u “ljude od mora” steknu i visok stepen pomorske kulture.
Takođe, ponosan sam što mogu da kažem da u posljednje tri godine ne samo da mi idemo u svijet, nego i dovodimo svijet ovdje. Organizovali smo Evropsko prvenstvo do 21 godine u klasi Laser, zatim Evropa kup a potom i Balkansko prvenstvo .“
Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija
Prof. dr Špiro Ivošević, dekan Pomorskog fakulteta Kotor, istakao je da su Festival vjetra i Boka Kotorska kao održiva turistička destinacija nešto što ih je motivisalo da podrže ovu aktivnost.
On je, govoreći o strukturu i kvalitetu obrazovanja institucije koju predstavlja podsjetio da su sva tri nivoa studija usaglašena, u smislu novih američkih studijskih programa.
“Najvažnije ono što smo željeli i zadnjih 15 godina ostvarili jeste održivost obrazovanja, održivost edukacije na nivou Crne Gore kroz 3 nivoa studija, što će obezbijediti da u vremenu koje dolazi stvaramo naše kadrove, ne samo za edukaciju i obrazovanje, naučno istraživanje, već i za širu društvenu zajednicu i za privredne subjekte, tako da u ovom trenutku mogu da kažem da imamo desetak doktora nauka”.
Ivošević je kazao da su svi koji su bili u prilici da posjete Pomorski fakultet mogli da se upoznaju sa resursima sa kojima raspolažu kao i sa mogućnostima u smislu proširenja novih kapaciteta, simulator za visoki napon, laboratorija za pomorsku elektrotehniku i ono što je proizvod projekta “Wrecks for all” to je laboratorija za arheologiju pomorstva koja posebno znači.
Festival vjetra – foto JK Delfin Tivat
“Mi možemo da ponudimo i laboratoriju za arheologiju pomorstva odnosno sobu u kojoj mogu da se razgledaju podvodne olupine. Praktična obuka je nešto što je obaveza u smislu edukacije. Ono što nam jeste težnja je da dođemo do nekog trening broda koji bi mogao da bude usmjeren na edukaciju i na praktične vježbe. Ono što je definisalo strategiju pomorskog fakulteta jest povezivanje sa privredom i naročito posljednjih desetak godina smo jako puno radili po tom pitanju i mogu da kažem da imamo podršku svih pomorskih privrednih subjekata, od onih koji su vezani za lučku infrastrukturu do onih koji su vezani za marine, logistiku i druge pomorske djelatnosti”.
Tema prvog panela konferencije bila je „Planiranje i sigurnost plovidbe u Bokokotorskom zalivu,“ u okviru kog je iskustva iz Hrvatske prenio Siniša Orlić, direktor Direktorata za pomorsku sigurnost pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.
O “Mogućnostima razvoja trajektnog prevoza putnika” govorila je dr Maja Škurić sa Pomorskog fakulteta u Kotoru. Drugi panel u okviru konferencije bio je posvećen Uticaju pomorskog saobraćaja na stanje ekosistema i kulturni pejzaž Boke.
“Potraga se nastavlja, svi i dalje traže, danas je ponovo podignut i avion koji je preletio cijeli akvatorij. Nažalost, bez rezultata”, kazala je kapetanica dodajući da su ljudi već umorni jer intenzivna potraga traje od 2. svibnja popodne
– Ronioci Vatrogasne jedinice Istarske županije i Specijalne jedinice policije pronašli su danas, na lokaciji 10,5 nautičkih milja od Novigrada i dubini od 27,7 metara potonulu brodicu za kojom se traga od utorka navečer.
Nestali umaški ribari i dalje nisu pronađeni i potraga za njima se nastavlja, kazala je kapetanica Lučke kapetanije Pula Dolores Brenko Škerjanc, prenosi Istra24.
Riječ je, kako je pojasnila, o lokaciji koja se jučer spominjala i gdje je ehosonderom uočeno nešto na dubini.
– Potraga se nastavlja, svi i dalje traže, danas je ponovo podignut i avion koji je preletio cijeli akvatorij. Nažalost, bez rezultata, kazala je kapetanica dodajući da su ljudi već umorni jer intenzivna potraga traje od 2. svibnja popodne.
Stoga se, naglasila je, zahvaljuje svima koji sudjeluju u potrazi: djelatnicima Lučke kapetanije Pula i Rijeka, Obalnoj straži, policiji, vatrogascima, tvrtki INA koja im je ustupila brod, a koji ih je i doveo do prvih konkretnih tragova te svim dobrovoljcima, roniocima i ribarima koji su se priključili potrazi.
Za nestalim ribarima – Draženom Pintarićem i Antonom Kutićem traga se od 2. svibnja. Tog su dana izašli u lov na kadele, no nisu se vratili.
Kako izvješćuju iz nadležnog ministarstava, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) koordinira akcijom u sjevernom Jadranu, prema usvojenome planu traganja s angažiranim pomorskim jedinicama.
MRCC Rijeka u komunikaciji je s MRCC Roma, koja u talijanskome dijelu Jadrana kontinuirano koordinira traganje i pojačano površinsko motrenje.
Tokom krunidbe kralja Karla III. vidjet će se drevne insignije i najsjajniji dragulji, a ti predmeti, osim što prikazuju raskoš kraljevske obitelji, imaju simboličku i fizičku vezu s prošlošću.
Ovo su neki od najzanimljivijih predmeta s krunidbe koja se održava u subotu:
Dvije krune
Kruna svetog Eduarda, najvažnija među kraljevskim krunama, bit će stavljena na glavu Karla III. t0kom ceremonije i to će biti jedini put da će je nositi.
Koristi se samo za krunidbe i zadnji ju je put nosila Karlova majka kraljica Elizabeta II., tokom svog ustoličenja 1953.
Kruna je izrađena od 22-karatnog zlata za krunidbu imenjaka novog kralja, Karla II., održanu 1661. godine. Ukrašena je poludragim kamenjem poput rubina, ametista i safira. Ima četiri luka, četiri križa i ljiljana. Obrubljena je krznom hermelina.
„To je doista dragocjeni simbol autoriteta monarhije”, rekao je Eddie LeVian, šef slavne istoimene prodavaonice dragulja, za agenciju France Presse.
„Mnogi su akumulirali velika bogatstva i pokušavaju kupiti najbolje što postoji”, rekao je LeVian. “Ali ni oni nikada ne mogu doći do ove kvalitete rubina i safira”, nastavio je draguljar.
Kruna, nedavno prilagođena veličini Karlove glave, teži više od dva kilograma.
Kralj će na kraju svečanosti nositi i imperijalnu državnu krunu koja je posljednji put viđena u rujnu prošle godine na sprovodu kraljice Elizabete II.
Izrađena 1937. za krunidbu kralja Đure VI., Elizabetinog oca, ona se koristi i tijekom govora na otvaranju novih saziva parlamenata. Teži 1.06 kilograma, visoka je 31.5 centimetara, ima 2868 dijamanata, 17 safira, 11 smaragda, 269 bisera i četiri rubina.
Na toj kruni je i dijamant Cullinan II, drugi najveći kamen izrezan iz dijamanta Cullinan za koji se tvrdi da je najveći dijamant ikad pronađen.
Kruna kraljice Marije
Kraljica supruga Camilla nosit će krunu kraljice Marije, ukrašenu s 2200 dijamanata.
Kraljica Marija, supruga Đure V., dala ju je izraditi za svoju krunidbu 1911. godine. Palača je objavila da je ona imala manje promjene kako bi odgovarala Camillinom stilu i bila u spomen nedavno preminuloj Elizabeti II.
Tako je u nju umetnuto još nekoliko dijamanata, poput Cullinana III, IV i V iz Elizabetine osobne zbirke. Kraljica ih je često znala nositi kao broševe.
Kontroverzni dijamant Koh-i-Noor, koji je Britanska istočnoindijska kompanija zaplijenila 1849., više se ne nalazi na toj kruni.
„To je mudar izbor”, rekao je LeVian čiji su preci čuvali Koh-i-Noor dok je bio u posjedu perzijskog šaha.
Dvije kočije
Karlo i Camilla će se od Buckinghamske palače do Westminsterske opatije kretati kraćim putem od Elizabete II. na njezinoj krunidbi 1953. godine.
Tek na povratku će se voziti u Zlatnoj državnoj kočiji, izrađenoj 1762. i korištenoj na svim krunidbama od 1831. godine. Elizabeta se žalila na neudobnost te kočije nakon svoje krunidbe, opisavši iskustvo „užasnim”.
Ona teži četiri tone, visoka je 3.6 metara i dugačka sedam metara. Vuče je osam konja, a zbog svoje težine i starosti kreće se tek brzinom ljudskog hoda.
“Ako idete iza nje možete čuti kako škripi”, rekao je Martin Oates, zadužen za održavanje kočija u Kraljevskim ergelama.
Na putovanju prema opatiji Karlo i Camilla će se voziti u modernijoj i udobnijoj kočiji izrađenoj za kraljičin dijamantni jubilej. Ona je proizvedena u Australiji, a Elizabeta ju je prvi put koristila 2014. godine.
Riječ je o najnovijoj, klimatiziranoj kočiji kraljevske obitelji koja ima električne podizače prozora, a klimanje sprječava šest hidrauličkih stabilizatora.
Žezla i kugle
Nekoliko žezla osnažit će simboličku važnost događaja. Najpoznatije od njih je žezlo s križem koje predstavlja monarhovu svjetovnu moć i dobro upravljanje. Na vrhu tog žezla je Cullinan I, najveći izrezani bezbojni dijamant na svijetu.
Karlo će držati i zlatnu kraljevsku jabuku urešenu dijamantima, smaragdima, rubinima, safirima i biserima, s ametistom i križem.
Velsši križ
Na ceremoniji će biti i srebrni križ koji sadrži komadiće drveta za koje Vatikan tvrdi da su bile na Pravom križu, onom na kojem je raspet Isus Krist. Kraljevskoj obitelji te je komadiće darovao papa Franjo.
Krunidbeno prijestolje
Izrađeno za kralja Eduarda I. 1300. godine, za ovo dva metara visoko prijestolje od hrasta vjeruje se da je najstariji komad namještaja u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Pod njim se nalazi takozvani Kamen sudbine, drevni simbol škotske monarhije koji je Eduard I. zaplijenio 1296. godine. Taj kamen vraćen je u Edinburgh 1996., no sad je ponovo privremeno u Londonu kako bi se koristio u ceremoniji.
Hrvatska je lani bila vodeća na Jadranu po broju ticanja brodova na kružnim putovanjima, a tako će biti i ove godine, dok naš trajektni promet bilježi najveći broj putnika – moglo se čuti na Adriatic Sea Forumu koji se posljednja dva dana održao u Dubrovniku.
Okupili su se svi dionici pomorskog turizma na Jadranu – kruzera, trajekata i nautike, a jedna od glavnih tema je bila brendiranje Jadrana kao odredišta i suradnja na održivosti tog zajedničkog područja.
– Do kraja godine brojevi još uvijek neće biti na razini 2019., ali potpuni oporavak očekujemo dogodine. No, kako stalno ističemo, nisu važni samo brojevi već i pokazatelji kvalitete – investicije, dobrobiti za lokalne zajednice, održivost u ekološkom smislu, ali i u društvenom i gospodarskom, izjavio je Francesco Di Cesare, predsjednik Risposte Turismo, suorganizator Adriatic Sea Foruma.
Hrcegnovska knjižarska i izdavačka kuća Knjižara So izbacila je 2020. na tržište svoj prvi verbalni suvenir – „Bokešku borsu“, tj. ceger, sa 59 zalivskih riječi i izraza, listom romanizama.
Romanizmi su u širem smislu riječi romanskog porijekla ali se u Boki misli na riječi zaostale iza duge vladavine Mletačke republike (1420–1797). Te su riječi, pomalo izmijenjene, ostale da čine zanimljiv i specifičan govor Bokelja do danas.
Bokeljski ceger je u tom smislu unikatni upotrebni suvenir koji poput kakve knjiga ima svoj naslov – „BOKEŠKA BORSA“ – štampan velikim slovima, oko kojih se nalaze vrhunski dizajnirane ostale riječi ispisane fontovima raznih debljina i veličina.
Na pitanje čime se Knjižara So kao izdavač rukovodila pri odabiru riječi, Nikola Malović, knjižarski PR odgovara:
– Nastojali smo da svaka oblast iz života Primoraca bude zastupljena na Bokeškoj borsi: i imenice koje karakterišu ženski vokabular, i glagoli koje koriste ribari i pomorci, ali i zanatlije. Potom, tu su izrazi tipični za kužinu, mentalitet, arhitekturu, društvene igre, vremenske pojave, pa čak i modu i seksualnost.
„Bokeška borsa“ štampana je s pečatom Knižare So kao logom. Izdavač je vodio računa da se sve riječi koje su ušle u izbor pišu isto i u Kotoru i u Herceg Novom. Na pitanje zašto su samo imenica gvera! i glagol amorižat! štampani sa znakom uzvika, i da li očekuje da svi Bokelji znaju kako da prevedu 59 riječi standardnim jezikom, Nikola Malović odgovara:
– Gvera znači rat, i označava doba u koje smo uronjeni. Na naše se oči vodi rat drukčiji od prethodna velika dva, što bi stalno kada sa Bokeškim cegerom idemo u kupovinu trebalo imati na umu… A potom i kad dođemo kući, gdje se iza zatvorenih zelenih drvenih kapaka odigrava životodavni glagol kojim se nastavlja cijela priča, jer se iza amorižavanja rađaju djeca!.. Ne očekujem da će 90% Primoraca znati prevode baš svih riječi i izraza, ali može biti zanimljivo, recimo, kada se pojavi neko simpatičan, da za 10% popusta kupi Bokešku borsu ako odgovori na tri kviz-pitanja: A šta znači ova riječ?
Hercegnovska Knjižara So postoji od 2004. g. Do sada je izdala 21 knjigu sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom, i ugostila nebrojene nagrađivane domaće i strane pisce.
Crna Gora je, od početka godine do 3. maja naplatila skoro 330 hiljada eura ili skoro 114 odsto više prihoda u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je Portalu RTCG iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT). Crnu Goru tokom uskršnjih i prvomajskih praznika, kako su kazali, posjetilo je značajno više gostiju nego u istom periodu lani.
– Prihod od boravišne takse naplaćen zaključno sa 3. majem 2023. godine iznosi 329.808,94 eura, što predstavlja rast od 113,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine – precizirali su iz NTO i MERT-a.
Crna Gora, kako navode, tokom proteklih praznika bilježili značajan rast broja turista u odnosu na isti period prethodnih godina. Uoči Uskršnjih praznika u našoj zemlji je, prema podacima NTO bilo oko 28 odsto turista više nego lani a uoči Prvomajskih praznika 12 odsto više.
– Tako je uoči Uskršnjih praznika, odnosno 13. aprila, prema podacima koje su lokalne turističke ogranizacije dostavile NTO Crne Gore, u Crnoj Gori boravilo nešto preko 30 hiljada turista, što je oko 28 odsto više u poređenju sa prethodnom godinom, te 92 odsto više u poređenju sa istim periodim 2019. godine. Kada je riječ o prvomajskim praznicima, raspolažemo podacima uoči 1. maja. Na osnovu podataka o ostvarenom turističkom prometu u opštinama u Crnoj Gori je 27. aprila boravilo preko 37.000 turista, što je za 12 odsto više u poređenju sa prethodnom godinom, te oko 64 odsto više u poređenju sa 2019. godinom – kazali su iz NTO.
Prema posljednjim podacima, 4. maja u Crnoj Gori je boravilo oko 39.000 turista, što je za oko 22 odsto više u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Tokom proteklih praznika, kako su kazali, najposjećenija je bila Budva, te Herceg Novi i Bar. Odličnu posjećenost zabilježili su i Tivat, Kotor i Ulcinj.
– Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat) u kolektivnom smještaju je od početka godine zaključno sa martom zabilježen dolazak 135.786 turista, što je 61 odsto više u poređenju sa istim periodom 2022. godine. U tom periodu ostvareno je 333.452 noćenja, što je 46 odsto više u poređenju sa 2022. godinom – navode iz NTO i MERT-a.
Tokom prva tri mjeseca i popunjenost hotela je, kažu, bila dobra.
– U crnogorskim hotelima tokom marta mjeseca zabilježen je dolazak oko 39.000 gostiju, što je 67 odsto više u poređenju sa uporednim periodom 2022. godine – kazali su.
Dobri rezultati su, kako navode, ostvareni i u objektima privatnog smještaja.
– Prema podacima od 27. aprila u objektima privatnog smještaja je boravilo oko 18.200 turista, što je na istom nivou u odnosu na prethodnu godinu. Prema istim podacima, u hotelima je registrovan dolazak 18 i 400 turista, što je za oko 26 odsto više u poređenju sa istim periodom 2022. godine. Prema najnovijim podacima od 4. maja, u crnogorskim hotelima odmara oko 19.000 turista, što je za 37 odsto više u poređenju sa prethodnom godinom, dok je u privatnom smještaju zabilježen rast od osam odsto – navode iz NTO i MERT-a.
Pored gostiju iz regiona našu zemlju su posjetili i gosti iz cijele Evrope, Izraela i Kine.
– Posmatrajući kolektivni smještaj, prema trenutnim podacima pored gostiju iz regiona, koji su tradicionalno najbrojniji, bilježili smo dolazak velikog broja turista iz Njemačke, Velike Britanije, Izraela, Francuske, Turske i Poljske. Posmatrajući Monstatove podatke za privatni smještaj od početka godine zaključno sa martom, najbrojniji su bili turisti iz: regiona, Njemačke, Velike Britanije, Turske, Francuske, a zapažen je porast broja turista iz Švedske, Danske, Holandije kao i Kine – kazali iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
