“Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče”, naziv je izložbe fotografija o moru, otocima, brodogradnji, ljudima i brodovima koja je povezala sva mjesta Jadranske obale, a kako ističu organizatori, nastala je kao želja da se naglasi uloga drvenih brodova u povijesti dalmatinskih mjesta, njihov utjecaj u oblikovanju hrvatske maritimne kulture i baštine te iskaže potreba organizacije kulturnih manifestacija s tematikom hrvatskog tradicijskog broda.
Izložba će se održati u Ljubljani na Krakovskom nasipu od 10. aprila do 10. maja 2023., a sadrži dvadeset dvije fotografije dimenzija 180 x 120 cm, većinom snimljenih na ljetnim festivalima i susretima tradicijskih barki. Organizatori izložbe su Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita i Hrvaška turistična skupnost Ljubljana, prenosi Otvoreno more.
Svečano otvaranje izložbe u Ljubljani bit će u srijedu 12. aprila 2023. s početkom u 11:30 sati, a tada će Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji i Udruga Cronaves prirediti i prezentaciju kako bi naglasili značaj očuvanja i revitalizacije pomorske baštine u Hrvatskoj, te značajne projekte prekogranične suradnje sa Slovenijom koji su iznimno dragocjeni sa stanovništa baštine, ali i turizma.
Autori fotografija su članovi Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita koji su samostalno i skupno izlagali na raznim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu: Boško Lučev, Andrina Luić i Vislav Torre kojima su se za ovu prigodu sa svojim fotografijama priključili Dubravka Pajk, Vojko Bašić, Gojko Vukov Colić, Marko Valjak, Kristijan Žic i Sandro Rubinić.
Tema ove izložbe, kako navode u Cronavesu, nije brodogradnja čiji su produkt bili veliki brodovi namijenjeni dalekim putovanjima, trgovini ili ratovanju, već mali obiteljski brodovi koji su prehranjivali generacije dalmatinskih ribara i težaka. Izložba govori o gajetama, leutima, kaićima, lađama, gradnji i umijećima brodograditeljskog zanata, pričama malih primorskih mjesta povezanih zajedničkim nazivnikom – brod i brodogradnja. Ona te brodove smješta u današnji kontekst kad su oni postali simbol baštine područja kojima plove, a uloga koju danas imaju je drugačija od one nekadašnje.
Specijalno za ovu prigodu, izložba je upotpunjena i s fotografijama snimljenim na sportskim jedriličarskim regatama i nautičkim događanjima koja se u Hrvatskoj organiziraju tijekom godine.
Generalni pokrovitelj je ACI d.d., a partner izložbe je “Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre”.
Iako je na ruskoj “listi neprijateljskih država”, u prva tri mjeseca ove godine u Crnoj Gori boravak do 90 dana prijavilo je preko 64.000 državljana Rusije, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
To je preko 10 odsto ukupne populacije. Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika.
Uz to, već odobreni privremeni, poduženi ili stalni boravak ima preko 21.000 Rusa.
Demograf Miroslav Doderović za RSE ukazuje na ograničene kapacitete Crne Gore da integriše toliku populaciju:
” Tako da je to svojevrsni izazov za naš identitet, za političku i ekonomsku suverenost”.
Slobodan Medojević iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti ističe za RSE da velike migracije jače pogađaju manje zemlje:
“Crna Gora je među najmanjim u Evropi, pa su posljedice naglih i velikih migracija na njen ekonomski, infrastrukturni i kulturološki segment mnogo veće nego drugdje”.
No, osim demografskog, otvara se i pitanje da li drastične migracije mogu uticati na bezvizni režim Crne Gore sa EU i na bezbjednost, na što je krajem prošle godine upozoreno iz Brisela.
Migracije kao demografski izazov za Crnu Goru
Doderović naglašava da dolazak značajnog broja stranaca izlaže Crnu Goru svojevrsnoj opasnosti od različitih uticaja:
“Javne politike moraju uzeti u obzir da je dolazak tolikog broja ljudi izazov za naše unutrašnje političke i ekonomske kapacitete i da ostavlja posljedice na kulturološkom, jezičkom i finansijskom planu”.
On smatra da država nema kapacitete zbog loših ekonomskih bilansa da odgovori na izazove tolikih migracija.
“Imali smo iskustvo iz 1990-ih sa brojnim migrantima sa područja bivše Jugoslavije. Pokazalo se da su ostala pitanja njihovog državljanstva, povratka, uticaja u crnogorskom društvu. Nedovoljni su naši kapaciteti da se nosimo sa tako velikim populacionim veličinama i brojevima”, kaže Doderović.
Medojević, koji se bavi migracijama, dodaje i da one mogu da se pretvore u ozbiljan problem ukoliko država ne bude upravljala tim procesom.
“Crnogorski primorski gradovi su malog obima i ograničene infrastrukture, pa brzo i veliko povećanje stanovnika dovodi u pitanje održivost turizma, od kojeg primorje živi. A kulturološki, naš Mediteran gubi svojstva koja su najvažniji dio turističke ponude”.
To, prema njegovim riječima, usložnjava činjenica da državljani sa prostora bivšeg SSSR-a imaju u vlasništvu preko 19.500 stanova, što znači da su mnogi tu stalno nastanjeni.
U perspektivi, to pretpostavlja da će se oni možda i politički organizovati, kaže Medojević.
Na pitanje kako se Evropa suočava sa ovim problemom, Medojević pojašnjava da je riječ o mnogostruko većim i mnogoljudnijim zemljama na koje najnoviji talas migracija ne ostavlja tako dalekosežne posljedice.
Ovo nije stanje koje će samo od sebe proći, a država je ta koja treba da donese neke strateške odluke, zaključuje Medojević.
Bezbjednosni rizik nije pitanje broja, kaže Miljanić
Ministar bez portfelja Zoran Miljanić za RSE kaže da je puno ruskih državljana i ranije dolazilo zbog biznisa ili turizma, a u poslednje vrijeme zbog straha od mobilizacije.
Dodaje da je Crna Gora uvijek bila utočište za sve koji traže spas od ratnih dešavanja u svojim državama i podsjeća na period raspada bivše Jugoslavije.
Miljanić ne smatra da veliki broj migranata iz Rusije može značiti i veći bezbjednosni rizik:
“Nekad je samo jedan čovjek veći bezbjednosni rizik nego 40.000 drugih”.
On navodi da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Europolom, službama evropskih zemalja i regiona.
U decembarskom izvještaju Evropske komisije Crnu Goru je upozorena na “bezbjednosne rizike za Uniju” koja se tiče migracija i vizne politike za treće zemlje.
Pitanje vizne liberalizacije
U istom izvještaju je konstatovano da je Crna Gora prethodne dvije godine “odstupila od preporučene politike”, s obzirom da državljanima određenih zemalja, među kojima Rusije i Bjelorusije, nijesu trebale vize za kratkoročan boravak.
Iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE kažu da veliki broj ruskih migranata ne može negativno uticati na Šengenski sporazum Crne Gore i EU “jer oni u Crnoj Gori borave shodno propisima i ne koriste vizni režim za tranzit prema državama EU”.
Statistika
Početkom marta je RSE objavio da EU razmatra ukidanje bezviznog režima za zemlje kandidatkinje koje ne usklade svoju viznu politiku sa Briselom.
“Ovdje se ne radi o nelegalnim migracijama, a Crna Gora se pridržava svih pravila EU u zaštiti njenih interesa, tako da ne bi trebalo biti reperkusija po našu zemlju”, kaže Miljanić.
Do boravka preko osnivanja firme i radne vize
U nekoliko agencija koje se bave posredovanjem u odobrenju boravka za strance kažu da oni za to imaju tri mogućnosti – da taj status dobiju na osnovu osnivanja firme ili zaposlenja, spajanja porodice, te vlasništva nekretnine.
Većina Rusa u Crnoj Gori traži boravak na godinu dana, kažu u agencijama, a da bi ga dobili najčešće osnivaju firme.
Statistika
Dmitriju iz Moskve (prezime poznato redakciji) je jedna budvanska IT firma, u kojoj je zaposlen, obezbijedila jednogodišnji boravak.
“Papirologija je bila jednostavna, trebalo je osiguranje, dokaz o zaposlenosti i papir iz Rusije da nisam osuđivan, a procedura je trajala dva mjeseca”, kaže Dmitrij za RSE.
Od početka prošle godine do sada Rusi su osnovali oko 5.000 firmi, što je više od pola ukupnog broja inostranih preduzeća.
U Centralnoj banci nemaju podatak koliko ruske firme doprinose ekonomiji Crne Gore, a podaci pokazuju da se najveći broj firmi stranih državljana bavi programiranjem i konsultantskim uslugama.
Kako bez vize boraviti u Crnoj Gori?
Iako je Rusima za duži boravak u Crnoj Gori propisana viza, one im zapravo u praksi nisu neophodne.
Mnogi nakon isteka 30 dana, koliko u zemlji mogu boraviti bez vize, samo na kratko izađu iz Crne Gore, nekada samo toliko da popiju kafu u nekom od prekograničnih gradova.
Nakon povratka, nerijetko istog dana, počinje da im teče novi tridesetodnevni rok bez vize što je za RSE potvrđeno iz Uprave policije :
“Sporazum (sa Rusijom o međusobnim putovanjima) ne propisuje ograničenje u ukupnom boravku na teritoriji Crne Gore u određenom periodu”.
Najveći priliv migranata je na primorju, a prednjače Budva, Bar i Herceg Novi.
Najamnine stanova u tim gradovima drastično su uvećane zbog velikog broja stranaca koji iznajmljuju nekretnine.
Uz saobraćajne gužve, manjak parkinga, nedovoljno je vrtića i škola, pa u jednoj od budvanskih osnovnih škola planiraju da naredne godine otvore još sedam odjeljenja.
Publika u Herceg Novom opet ima priliku da gleda filmska ostvarenja u bioskopskom ambijentu, a prva takva bila je u četvrtak sa prikazivanjem filma “Cloves&Carnations” (“Karanfilići i karanfili”), turskog reditelja Bekira Bulbula.
Projektom “Digitalizacija bioskopa u Crnoj Gori”, koji su realizovali Ministarstvo kulture i medija, Filmski centar Crne Gore i Opština Herceg Novi, JUK “Herceg fest” opet je u mogućnosti građanima i gostima grada ponuditi bioskopsko prikazivanje filmova, sada uz pomoć digitalizovane tehnologije. Podsjećamo, prošle godine je izveden i projekat uređenja Dvorane “Park” – zamjena stolica, podne obloge i scenskog enterijera, pa posjetioci sada imaju priliku da gledaju filmska ostvarenja u ambijentu vrhunskog kvaliteta kao što bi mogli u mnogo većim gradovima i filmskim centrima.
Sa uvođenjem digitalizovane tehnike Herceg Novi nastavlja sa bioskopskom kulturom koja u našem gradu traje cijeli vijek, a sa zvaničnim otvaranjem i put razvoja umjetnosti i kulture.
„Vraćamo redovan filmski program u život grada, a sa njim i navike i vrijednosti koje će novim generacijama usaditi ljubav prema filmskoj umjetnosti. Upravo ta ljubav učinila je Novi gradom filmskih stvaralaca, jer već decenijama predstavlja motiv za režisere, producente, glumce i glumice koji su stasali u našem gradu, a danas svojim djelima daju razlog za ponos Herceg Novom i Crnoj Gori“, poručio je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Kako je kazao, u svijetu filma vlada sve veće interesovanje za Herceg Novi, njegove predjele i lokacije, a jedan takav je upravo i film „Čekaj me i vratiću se“, čija će premijera u Herceg Novom biti održana narednog ponedjeljka.
Prema riječima Petra Kovačevića iz Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture i medija, otvaranje digitalnog bioskopa u Dvorani „Park“ predstavlja omaž prikazivačkim aktivnostima, koje su početke imale upravo u Herceg Novom.
„Univerzalnost svečanosti okupljanja zajednice, kako bi se gledao film, svojevrsna je svetkovina. Takođe, to predstavlja i vrstu urođenog ritualnog ponašanja, koje će uvijek biti kohezivni faktor društva, jer se zajedno promišlja, čudi i propituje o fenomenima života, koje film tretira, a tiču se svih nas“ poručio je Kovačević.
On je istakao da će Ministarstvo nastaviti da obnavlja i standardizuje bioskopsku mrežu, podstiče razvoj tehničke baze kinematografije, kao i da edukuje i stručno obučava zaposlene u centrima za kulturu, u okviru Strategije nacionalnog programa razvoja kulture od 2023-2027. godine, koja je u pripremi.
Kako je kazala direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, projekat “Digitalizacija bioskopa u Crnoj Gori” započet je 2019. godine kroz zajedničko djelovanje Ministarstva kulture, Filmskog centra Crne Gore, lokalnih samouprava i centara za kulturu, kao jedan od prioriteta u petogodišnjem planu nacionalnog programa za razvoj kinematografije u periodu od 2018. do 2023. godine.
Kino HN
“Večeras kada smo se okupili da proslavimo ponovni početak prikazivanja filmova u Dvorani “Park” možemo slobodno reći da u proteklih ni malo lakih 5 godina smo zajedničkim pregalaštvom bili odgovrni kao javne institucije kulture na svim nivoima i održali kontinuitet u realizaciji projekata digitalizacije sala u centrima za kulturu širom zemlje. Uspjeli smo da pokrenemo prikazivačku djelatnost od krajnjeg sjevera zemlje do primorskih gradova”, naglasila je Božović i dodala da je Filmski centar, u cilju podrške razvoju i povećanju gledanosti domaćih i evropskih filmova u bioskopima, a u okviru osnivanja mreže filmskih prikazivača, izradio devet programa za razvoj deficitarnog kadra u oblasti kinematografije. Jedan od njih je i program za kinooperatere koji je u fazi implementacije.
Prvom prikazivanju filma sinoć su prisustvovali i Konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Mićo Rogović, predsjednik Skupštine opštine Berane, Novica Obradović, direktor Turske radio televizije (TRT) Faruk Guven, direktorica festivala TRT, Ezra Demirkiran, te predstavnici više javnih ustanova kulture u Crnoj Gori.
Bioskopski repertoar do 13. aprila:
Subota 08.04. 18:30 – Baš super
Subota 08.04. 20:30 – Munje opet
Nedelja 09.04. 18:30 – Banda čupavih repova
Nedelja 09.04. 20:30 – Munje opet
Ponedeljak 10.04. 20:30 – Čekaj me i vratiću se
Utorak 11.04. 20:30 – Indigo Kristal
Srijeda 12.04. 20:30 – Indigo kristal
Četvrtak 13.04. 20:30 – Dungeons & Dragons
Cijena ulaznica: animirani filmovi 3€, igrani filmovi 4€
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić osvojio je 22, dok je Ilija Marković nastup na Svjetskom kupu Prinzeza Sofija u klasi ILCA 7 završio na 43. mjestu.
Za plasman u finalnu, odnosno zlatnu grupu, u klasi ILCA 7 konkurisalo je 185 najboljih jedriličara svijeta.
Dukić je do finala stigao kao 27, a Marković kao 50 u grupi.
Uslijedila su dva finalna dana i još četiri regate, u kojima su crnogorski jedriličari uspjeli da poprave plasman.
Dukić je takmičenje završio na 22, a Marković, kao jedan od najmlađih takmilara u finalu, na 43. mjestu.
Na regatnom polju bilo je 1.300 jedriličara u svim olimpijskim klasama.
Dukić i Marković bili su učesnici finalne grupe i na nedavno održanom Evropskom prvenstvu.
Nevladine organizacije “Jaz – Mrčevo polje“ i “Jaz plaža” optužili su Opštinu Budva da je okupirala imovinu Grbljana, te da će ograditi zemlju u Mrčevom polju.
“Obavještavamo svoje članstvo, građanstvo, da već više od dvije godine pokušavaju na razne načine da ostvari dobru saradnju s Opštinom Budva u pogledu komunalnog uređenja Jaza i korišćenja privremenih sportskih objekata shodno ugovoru. Iste ćemo uputiti o svim našim preduzetim aktivnostima, radi transparentnosti i javnosti našeg djelovanja kao i do sada. Dopisom dana, 10. maja 2021. godine, tadašnjeg predsjednika Opštine Budva informisali smo o nelegalno postavljenim kontejnerima na zemljištu na Jazu i u više navrata tokom 2021. godine pozivali na uklanjanje nelegalno postavljenih privremenih objekata, odnosno na komunalno uređenje zaleđine plaže Jaz. Dopisi, pozivi i održani sastanci ostali su bez bilo kakvih konkretno preduzetih radnji tadašnjeg rukovodstva”, navodi se u saopštenju koje potpisuju predsjednik NVO “Jaz – Mrčevo polje Ilija Bućin i predsjednica NVO “Plaža Jaz”, Branka Marović.
Dodaju da su početkom 2022. održali sastanak s predsjednikom Opštine Budva, Milom Božovićem, na kojem je isti izrazio zainteresovanost opštine da učestvuje u komunalnom uređenju zaleđine plaže Jaz.
“Shodno dogovorenom sa sastanka, dana, 28. februara prošle godine, iniciramo pred Komunalnom inspekcijom i komunalnom policijom Opštine Budva, pokretanje inspekcijskog nadzora za uklanjanje privremenih objekata – kontejnera. Inspekcija po podnijetom zahtjevu dana, 3. aprila 2022. godine donosi rješenja kojim naređuje subjektu nadzora Kovačević Gojku da ukloni 11 privremenih objekata – metalnih kontejnera u roku od 3 dana od dostavljanja rješenja, te kasnije, 21. 04. 2022. godine šalje opomenu za izvršenje, na koje se isti oglušuje. Međutim, usljed trenutne nemogućnosti Komunalne inspekcije da sprovede svoje izvršno rješenje, na sastanku kod predsjednika opštine od 14. 06. 2022. godine, usaglasili smo da se zbog ljetnje sezone zastane i da se u septembru pristupiti izvršenju rješenja i uklanjanju kontejnera”, navode u saopštenju.
“Na sastanku sa predsjednikom opštine, još u septembru obećano nam je da će najkasnije do kraja 2022. godine sprovesti rješenje i ukloniti kontejnere, kako bi mogli pristupiti pregovorima oko zakupa zemljišta za potrebe parkinga i komunalnog uređenja. S obzirom na to da su izostala preduzimanja aktivnosti od strane opštine ka rješavanju ovog pitanja, 15. decembra, pozvali smo opštinu i Komunalnu inspekciju na sprovođenje izvršnog rješenja i uklanjanje kontejnera Kovačević Gojka. Dalje, Urgencijama od 20. 01. 2023. godine i 15. 02. 2023. godine, tražili smo hitan prijem kod predsjednika opštine i postupanje i izvršenje rješenja, uz upozorenje da će nevladine organizacije pristupiti ograđivanju zemljišta na Jazu koje je do sada služilo za potrebe parkinga korisnika plaže Jaz, kako bi zaštitile imovinu svojih članova. Na sve upućene dopise ostali smo bez bilo kakvog odgovora od strane opštine Budva”, naglasili su iz ove dvije NVO.
Ukazuju na povredu ugovornih obaveza i korišćenje sportskih prostorija suprotno namjeni.
“Na naprijed pomenutim sastancima, uputili smo predsjednika opštine na nepoštovanje ugovornih obaveza i korišćenje privremenih objekata, sportskih terena i prostorija na Jazu suprotno namjeni. Iznijeli smo činjenice koje ukazuju na samovoljno davanje na korišćenje predmetnih prostorija od strane opštinske firme Mediteranski Sportski centar doo Turističkoj organizaciji Budva i Mjesnoj zajednici Jaz. U više navrata pozvali smo opštinu da u okviru svog preduzeća riješi problem i iseli neovlašćeno useljena pravna lica, jer za njihovo useljenje nevladine organizacije nisu dale saglasnost. Danas, imamo slučaj da je opština Budva i dalje samovoljno dodjeljuje predmetne prostorije na korišćenje, kod činjenice da je od skoro tamo otvorena i kancelarija JP Morsko dobro”, ističu u saopštenju.
Kod ovakve samovolje, povrede i zloupotrebe ugovornih prava i obaveza, kako ističu, njihova organizacija je ipak preuzela na sebe još jedan napor i pozvala Opštinu da zajednički riješe nastalu situaciju u obostranom interesu.
“Jer, ipak cijenimo da su određene aktivnosti, bez obzira na loše odrađen način, ipak u interesu građana našeg kraja. U tom pravcu uputili smo Dopis od 17.03.2023. godine, kojim smo raskinuli ugovor u slučaju da ne postoji volja opštine da dogovorom riješimo sporne aktivnosti. U tom slučaju pozvali smo ih da u roku od 15 dana od prijema istog, oslobode predmetno zemljište i sve prateće objekte koji su bili predmet zakupa od lica i stvari i predaju zemljište na način predviđen ugovorom.Do danas, opština Budva se nije oglašavala, odnosno nije pružila bilo kakav odgovor na tražen prijem i izvršenje rješenja Komunalne inspekcije, niti se izjašnjavala u pogledu raskida ugovora, odnosno oslobodila predmetno zemljište i prostorije shodno dopisu. Stoga, uslijed ćutanja opštine, zaključuje se da opština Budva nije zainteresovana za bilo kakvu vrstu dogovora, već koriste tuđu imovinu bespravno i svojevoljno i suprotno volji vlasnika, članova organizacija. Pitamo se da li je opštini Budva i državnim preduzećima potreba da okupiraju prostor i imovinu Grbljana, pored svoje sopstvene imovine”, naglašavaju u ovim NVO i upozoravaju.
“Shodno svemu navedenom, obavještavamo sve članove nevladine organizacije „Jaz Mrčevo polje“ i „Jaz Plaža“ da ćemo zajedničkim snagama, u kratkom roku, ograditi zemljište kako bismo zaštitili interese naših vlasnika. Još jednom pozivamo Opštinu Budva, da postupi shodno Dopisu od 17.03.2023. godine i oslobodi predmetno zemljište – sportske terene i prostorije od lica i stvari, shodno ugovornim odredbama” zaključuje se u saopštenju.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova popularne književnosti, istorijskih biografija, korporativne informatike, domaćinstva vezanog za hrišćanske vjerske praznike, knjiga za djecu i knjiga za dječicu.
Milutinov greh je novi roman Vanje Bulića. U ulici kralja Milutina u Beogradu i ispred Crkve Svete Nedelje u Sofiji, ubijena su na tajnom zadatku dva člana društva Opus dei. Ubrzo se u svjetskim medijima objavljuje serijal tekstova o srpskom kralju Milutinu sa istim ciljem: krivotvorenjem istorije dokazati da je Srbija u 14. vijeku prišla Rimokatoličkoj crkvi i priznala papu kao svog vrhovnog poglavara. Novinar Novak Ivanović otkriva povezanost dva ubistva i upada u lavirint međunarodne zavjere. U potrazi za istinom Novak obilazi zadužbine kralja Milutina, a put ga vodi i u Sofiju. Izdavač je Laguna.
Kradljivica parfema Timoti Šaferta roman je koji oživljava eleganciju jednog iščezlog Pariza. Klementina je penzionisana prevarantkinja sa sklonošću ka besprekorno krojenim odijelima. Zločinačku karijeru gradila je u vrijeme bel epoka na raskalašnom Menhetnu, tragala je za leptirima Kostarike, krstarila začinskim pijacama u Marakešu i konačno se 1930. skrasila u Parizu, gdje flašira omiljene ekstrakte mirisa za dame iz kabarea. Sada je 1941. godina i Pariz nije više pun šarlatana, autsajdera i umjetnika već nacista. Pokret otpora joj daje zadatak da otme knjigu recepata iznenada nestalog poznatog parfimera. Izdavač je Laguna.
Lukrecija Bordžija knjiga je većeg formata autorke Marije Belonči. Priča je ovo o renesansnoj ljepotici nesvakidašnjih talenata, odanoj kćerki manipulativnog pape Aleksandra VI, sestri koja je nadživjela četvoricu braće, ženi koja je udajom stekla titulu grofice od Pezara, vojvotkinje od Bišeljea i vojvotkinje od Ferare. U istoriji je, a još više u književnosti, ostala upamćena kao beskrupulozna trovačica, dželat neopreznih koji bi joj se našli na putu. Ovo djelo pokazuje nam jednu sasvim drugačiju Lukreciju – strastvenu ženu koja se nesigurno kreće kroz političke spletke i nezajažljive ambicije svog oca i brata. Izdavač je Dereta.
Patov zakon i uspešni tehnokrata knjiga je Arčibalda Pata sa mnoštvom korisnih savjeta o tome kako pobijediti u informatičkom dobu. U tehnologiji dominiraju dva tipa ljudi: oni koji razumiju ono čime upravljaju i oni koji upravljaju onim što ne razumiju. Upoznaćemo uspješnog tehnokratu, doktora Šarpa. Otkrićemo kako on, dovodeći svojim projetktima firmu skoro do bankrota, neuspjehe predstavlja kao pobjede u karijeri, i nekako, izlazi kao heroj. Izdavač je Laguna.
Farbanje jaja knjiga jemonahinje Atanasije Rašić. U pripremi za Uskrs mislimo o tome kako ćemo obojiti jaja. Prema predanju, nakon čudotvornog vaskrsenja Hrista, Marija Magdalena je otišla do rimskog cara i obratila mu se riječima: „Hristos voskrese“. Na poklon mu je donijela jaja, a on je rekao da je to tačno kao kad bi bijela jaja postala crvena, nakon čega se to i dogodilo. Iz ove, bogato ilustrovane knjige, saznaćemo dosta o prirodnim bojama za jaja, o ukrašavanju, farbanju pomoću voska. ali i o uskršnjim, božičnim i slavskim kolačima. Izdavač je Manastir Rukumija.
Urnebesna biologija knjiga je za mlađe čitaoce koju su napisali Andreja Leskovac i Dragana Petrović Kosanović, a ilustrovao Aleksandar Stošić. Iskustva biologa i drugih naučnika pokazuju da čitanju knjiga prethodi činjenica da čitalac najprije treba da bude živ. A kad smo već kod toga, eto biologije koja proučava svijet živih bića. Dakle, bez biologije nema ni čitanja. Iz ove knjige saznaćemo osnovne stvari o biologiji i biolozima, o ćelijama, klijanju biljaka te o zanimljivostima tipa zašto je ruža crvene boje. Naučićemo ponešto i o fotosintezi, o bojama godišnjih doba, o efektu staklene bašte i još mnogo toga. Izdavač je Laguna.
Evo prilike da se djeca zabave uz pričice za svaki dan u nedelji. Knjiga Petominutne priče za decu od 3 godine knjiga je u kojoj se nalazi sedam divnih priča: Mišin poseban dan, Izlet na kiši, Maskirani kradljivac,Moj čarobni najbolji drugar, Sladoled za večeru, Čak i gusarikoriste nošu i Hoću zvezdu. U ovoj divno ilustrovanoj knjizi uponaćemo Kristu koja obožava da se maskira, Janju koja bi da leti do zvijezda, ali i druge zanimljive junake. Knjiga je savršena za poklon jer se na njenom početku nalazi mjesto predviđeno za ime onog kome knjiga pripada. Djeca će prosto obožavati ovih sedam avantura Izdavač je Laguna.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
U okviru Inicijative “Srce za svijet”, kompanija “Sava osiguranje” je danas sprovela akciju uređenja parka “Boka”, u saradnji sa opštinskim službama, Sekretarijatom za komunalne djelatnosti, Agencijom za izgradnju i razvoj grada, te preduzećima Komunalno stambeno, Vodovod i kanalizacija i Čistoća.
U ovoj akciji učestvovalo je više od 100 zaposlenih “Sava osiguranja”, koji su danas farbali klupe, stubove i ograde i sadili ukrasno bilje, a kako je istakao izvršni direktor kompanije Nebojša Šćekić, cilj nije bio samo uljepšavanje i obnova parka “Boka”, već stvaranje lijepog ambijenta za šetnju, druženje i socijalizaciju stanovnika Herceg-Novog i svih njegovih posjetilaca.
Uređivali park Boka
“Društveno odgovorno poslovanje je dio strategije poslovanja “Sava osiguranja”. Ovo je samo jedna od mnogih društveno odgovornih aktivnosti koje sprovodimo. Važno je uticati na svijest cjelokupnog društva o društvenoj odgovornosti prema zajednici i okolini, zato ovom akcijom želimo da pokažemo da nije potrebno mnogo novca, već želja i dobra volja da se napravi promjena”, kazao je Šćekić i dodao da je do sada sprovedeno niz sličnih akcija: u Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Podgorici i Pljevljima.
On je naglasio da će ovom akcijom uticati na svijest društva o neophodnosti očuvanja životne sredine i značaju koji mogu imati međusektorska saradnja i zajedničke akcije građana, kompanija i institucija sistema.
Uređivali park Boka
Prema riječima šefice podružnice “Sava osiguranje” Herceg-Novi, Sandre Katić, obezbijeđeno je više od 400 nedostajućih sadnica divljih narandži, ruža i različitih ukrasnih biljaka, potrebne farbe i alat za farbanje klupa, stubova i ograde.
“Kopali smo, sadili, družili se, a uz to radili nešto što je društveno odgovorno, a sve u želji da parku “Boka” vratimo sjaj i učinimo ga ljepšim i prijatnijim za sve građane Herceg-Novog. Zahvaljujemo se zaposlenima iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog, kao i zaposlenima iz Komunalno stambenog preduzeća, Vodovoda i kanalizacije koji su nam puno pomogli tako što su preuzeli na sebe pripemne radnje za današnju akciju. Zahvaljujemo i Opštini Herceg-Novi koja je obezbijedila svu potrebnu pomoć i asistenciju stručnih lica za naše volontere. Svojim primjerom želimo pokazati koliko je lijepo i važno učestvovati u akcijama očuvanja životne sredine i ljepota Crne Gore”, poručila je Katić.
Uređivali park Boka
Kako je istakao predsjednik Opštine, Stevan Katić, bilo je zadovoljstvo danas obići park “Boka” i podržati aktivnost kompanije “Sava osiguranje”. Parku je potrebno uređenje, bez obzira na neriješena imovinsko-pravna pitanja, što vrlo često predstavlja barijeru za lokalnu samoupravu kada planira ulaganja na ovakvim površinama, te je potrebno naći mjeru između željenog i mogućeg, naglasio je predsjednik.
“Nadam se da ćemo u narednom periodu ovaj park značajnije njegovati, unaprijeđivati i koristiti više, kao što je bio primjer tokom trajanja 54. Praznika mimoze”, poručio je predsjednik Katić i ovim putem pozvao i ostale institucije i kompanije koje posluju u našem gradu da budu društveno odgovorne i da na sličan način pomognu uređenje našeg grada, kao i na saradnju na nekim drugim projektima.
Turističke organizacije Kotora, Tivta i Herceg Novog proteklih dana organizovale su studijsku posjetu novinara prestižnih medija iz Turske. Riječ je o predstavnicima medija Yacht Turkiye Magazin, dnevne novine Aksam, magazini Hello i Elle, Turizm Gunlugu Website, dnevne novine Cumhurizyet i magazin Oggusto.
Na poziv LTO Kotora, Tivta i Herceg Novog predstavnici vodećih turskih medija imali su priliku da se upoznaju sa prirodnim i kulturno-istorijskim ljepotama Boke Kotorske, kao i turističkom ponudom Kotora, Tivta i Herceg Novog.
Turski novinari posjetili Boku
Tokom boravka u destinaciji posjetioci su imali prilike uživati u živopisnim predjelima Bokokotorskog zaliva i tom prilikom su posjetili selo Gornja Lastva kao i marinu Porto Montenegro. Tokom boravka u Herceg Novom obišli su Stari grad, tvrđavu Kanli Kula i Forte Mare a nakon toga su uživali u predivnom ambijentu Vinarije i vinogarada Savina gdje je organizovana i degustacija vina. Naravno, posjetili su i luksuznu marinu PortoNovi kao i hotel One&Only. Poslednjeg dana posjete boravili su u Kotoru gdje su posjetili barokni Perast i srednjevjekovni Stari grad Kotor.
Turski novinari posjetili Boku
Studijska posjeta grupe turskih realizovana je uz podršku turističke privrede: hotel Regent Porto Montenegro, Hotel Lazure, restoran Conte i hotel Blue Kotor Bay.
Važnost ove studijske posjete rezultiraće objavama u osam prestižnih turskih medija.
Tradicionalni festival “Luštica Bay Hello Spring” se održava u subotu, 8. aprila, od 12 do 16 sati, duž sunčane promenade Marina Village
Ovogodišnji proljećni festival „Luštica Bay Hello Spring“ biće održan u subotu, 8. aprila, od 12 do 16 časova, na prekrasnoj promenadi Marina naselja koja će se pretvoriti u pozornicu kreativno i zabavno osmišljenog programa za sve generacije. Aktivnosti se odvijaju istovremeno na nekoliko punktova duž promenade i ispred Dječjeg kluba.
Na programu su: nastup folklornog društva, radionica za djecu u pravljenju sitne grnčarije i rukotvorina, Zelena bašta i sadnja bilja, kao i cjelodnevna prodajna izložba raznolike i ukusne gastronomske ponude domaćih proizvođača, zdrave prirodne kozmetike, maštovitih ukrasa, nakita i drugih rukotvorina.
„Ovo biti prava proljećna fešta za uživanje mališana i cijele porodice, kao i svih posjetilaca koji su zainteresovani za izložbe prirodnih gastronomskih proizvoda, kulturne događaje i narodnu tradiciju. Pripremili smo bogat i maštovit kulturni, zabavni i edukativni program za mališane i sve druge posjetioce i vjerujemo da će na našem proljećnom festivalu svako pronaći nešto po svojoj mjeri. Mi u Luštici Bay živimo u okviru zajednice kojoj pripadamo i posvećeni smo njegovanju i valorizovanju tradicije kojom se ponosimo, što je dio naše vizije od samog početka stvaranja našeg intergrisang naselja“, rekla je Sonja Banićević, vođa Event tima Luštice Bay.
Luštica Bay
Satnica gotovo cjelodnevnog programa je sljedeća:
Od 12 do 16 časova, bazar delicija i rukotvorina – Hello Spring Bazar, na štandovima postavljenim duž promenade biće postavljena prodajna izložba hrane i pića iz domaće radinosti, kao i brojnih zanatskih artikala i rukotvorina.
Od 12 do 13 časova, dječija radionica – „Proljeće dočekujemo rukotvorinama“, ispred
Dječijeg kluba Luštica Bay. Kotizacija za učestvovanje iznosi pet eura.
Od 13 do 15 časova, animacija – „Medvjed je budan i nosi bombone”, na promenadi. Besplatan ulaz, otvoren za sve posjetioce.
Od 14 do 15 časova, zelena radionica – „Sađenje je zabavno” ispred Dječijeg kluba Luštica Bay. Kotizacija za učestvovanje iznosi pet eura.
Od 14 do 15 časova, nastup folklornog ansambla za djecu i odrasle – „KUD Njegoš” sa Cetinja, ispred amfiteatra Luštice Bay.
Proljećni festival u Luštici Bay se održava već četvrti put zaredom, kao mjesto druženja svih generacija, uz raznovrsnu gastronomsku ponudu, zabavu i susrete sa lokalnom narodnom tradicijom, upotpunjeno uživanjem u prirodnom ambijentu autentičnog primorskog gradića Luštica Bay.
Dubrovački most – dekorativna rasvjeta – foto dubrovačkidnevnik
Testiranje dekorativne rasvjete na dubrovačkom mostu još uvijek je u toku, a sinoć je zasvijetlila i sama prometnica mosta.
Most je osvijetljen u crvenoj i plavoj boji, a kako to izgleda, pogledajte na fotografiji.
Podsjetimo, dekorativnu rasvjetu radi tvrtka Nova Lux, a iz Hrvatskih cesta su za Dubrovački dnevnik nedavno odgovorili kako će testiranje trajati dvije sedmice, kad bi most trebao zasvijetliti zastalno.
