Prezentaciju pod nazivom “Unapređenje javnog prevoza u Kotoru + Primjer dobre prakse iz Šibenika”, biće održana u prostoru Kreativnog Huba (Stari zatvor) u Kotoru, u utorak 30. januara 2024. sa početkom u 18 sati.
Javni prevoz je neizostavni dio svakodnevnog života, igra izuzetno važnu ulogu u smanjenju saobraćajnih gužvi i trebalo bi da predstavlja održiv, pristupačan i siguran način transporta, naročito za društveno ranjivije grupe (mlade, penzionere, OSI, žene…). Zbog toga vjerujemo da je usredsređenost na ovu temu od izuzetne važnosti za ukupan napredak zajednice na teritoriji opštine Kotor.
Prezentacija će se sastojati od:
Predstavljanja istraživanja “GRAĐANI/KE O UNAPREĐENJU JAVNOG PREVOZA NA TERITORIJI KOTORA” koje uključuje predlog politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza na području opštine Kotor – Tatjana Rajic, NVO Expeditio
Predstavljanja PRIMJERA DOBRE PRAKSE javnog prevoza u Šibeniku – gospodin Petar Mišura, Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika / voditelj projekta „Integrirana mobilnost na području Grada Šibenika“ (online uključivanje)
Kroz stavove građana istraživali smo neke od sljedećih aspekata javnog prevoza:
Kako građani ocjenjuju trenutno stanje javnog prevoza u Kotoru
Koliko često koriste javni prevoz
Koje aspekte postojećeg sistema gradskog prevoza smatraju pozitivnim
Sa kojim se problemima/izazovima najčešće suočavaju pri korišćenju javnog prevoza
Da li su trenutne linije javnog prevoza adekvatne za potrebe građana/ki
Da li su cijene karata prihvatljive
Šta bi trebalo uraditi da se poboljša kvalitet javnog prevoza u Kotoru
Da li građani/ke imaju predloge za nove linije ili promjene postojećih ruta
Da li bi građani/ke češće koristili gradski prevoz u slučaju njegovog poboljšanja
Da li građani/ke vide vezu između sadašnjeg stanja na polju gradskog saobraća i korupcije
Mišljenja o međugradskom saobraćaju i povezanosti Kotora sa okolnim opštinama
Stavovi o uvođenju vodenog prevoza itd.
Vaše prisustvo i učešće je od velikog značaja za dodatno razumijevanje potreba i sugestija građana/ki. Očekujemo zanimljivu diskusiju i razmjenu ideja.
Pošto je prostor za prezentaciju ograničen na 30 osoba, molimo Vas da najkasnije do ponedjeljka 29.1.prijavite učešće ovdje PRIJAVA ZA PREZENTACIJU
Predsjednika Odbora direktora regionalnog odovoda Zoran Lakušić:
Regionalni vodovod je u proteklih 13 godina kontinuirano obavljao svoje odgovorne zadatke zahvaljujući stručnosti, dobroj organizaciji i odgovornom radu zaposlenih. Bez obzira da li se radilo o daljoj uspešnoj izgradnji ili obezbeđivanju nedostajuće količine vode Crnogorskom primorju, Regionalni vodovod je uredno ispunjavao svoju osnovnu funkciju. Zahvaljujući ovoj posvećenosti, Regionalni vodovod je bio sposoban da se suoči sa zadacima od velike važnosti i u kontinuitetu obezbijedi vodu za Crnogorsko primorje.
Regionalni vodovod je u ovoj godini planirao aktivnosti koje je moguće sprovesti i neophodno realizovati, a koji su od ogromnog značaja za građane i razvoj turizma. Ipak, sprovođenje je usko povezano sa aktivnostima brojnih relevantnih subjekata, posebno onih koji su vezani za oblast vodnih politika.
Ozbiljnost i složenost situacije koja prijeti da ugrozi uredno snabdevanje Crnogorskog primorja vodom, a samim tim i turizam kao stratešku granu crnogorske privrede i pokretač njenog razvoja, zahtijevaju punu mobilnost, koordinaciju i odgovoran odnos nadležnih subjekata u oblasti vodnih politika, kao i same države Crne Gore.
U prethodnom periodu, pored velikih izazova u poslovanju, Regionalni vodovod je nastavio da sprovodi razvojne aktivnosti. Najveći dio aktivnosti je realizovan shodno planiranoj dinamici, ali je dio njih odlagan zbog nemogućnosti obezbjeđenja urbanističko-tehničkih uslova, različitih administrativnih preduslova za početak aktivnosti itd..
Posebno će u narednom periodu biti posvećena pažnja izgradnji postrojenja za prečišćavanje vode. Na osnovu naučnih studija, a u vezi izadšnošću izvorišta „Bolje Sestre“, u periodu jul – septembar, kao posljedica nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, ukazana je potreba za obezbjeđivanjem dodatne količine vode tokom turističke sezone. U tom smislu, postoji potreba za izgradnjom postrojenja za prečišćavanje vode iz jezera u neposrednoj blizini vodoizvorišta, koja je približnog kvaliteta kao u izvorištu. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode je predviđena kao prelazno rješenje za obezbjeđenje dodatnih količina vode neophodnih u narednim godinama dok se ne iznađu, odnosno realizuju dugoročna rješenja sa sanacijom korita rijeke Morače.
Izgradnjom postrojenja trebalo bi da se obezbijede dodatne količine vode, uz vođenje računa da postrojenje bude dio rješenja kojim treba da se obezbijedi dugoročna održivost vodosnabdijevanja. Postrojenje kapaciteta od 500 l/s bi se instaliralo u postojećoj hali na izvorištu „Bolje Sestre“, koja je u ranijem periodu izgrađena za ovu namjenu.
Za potrebe izgradnje stacionarnog postrojenja obezbijeđena su sredstva u iznosu od 577.000,00 eura dok, će se preostali iznos do 5.000.000,00 €, potreban za završetak projekta, obezbijediti u toku godine iz kreditnih sredstava i/ili podrškom Vlade Crne Gore.
Dio nedostajuće količine vode će se obezbijediti izgradnjom privremene ustave u koritu rijeke Morače. Na osnovu preporuka Tehno-ekonomske studije i rezultata sprovedenog eksperimenta sa privremenom ustavom 2023. godine, a u cilju povećanja izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, i u toku 2024. godine planira se izgradnja privremene pješčane ustave.
Zoran Lakušić obišao radove
Regionalni vodovod intezivno radi na izgradnji cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat i u ovoj godini. Ovaj projekat se realizuje u sklopu druge faze izgradnje Regionalnog vodovodnog sistema, kojom je predviđeno povećanje kapaciteta RVS-a sa sadašnjih 340 l/s na 750 l/s, čime će se zadovoljiti buduća potreba za vodom iz RVS-a opština Tivat, Kotor i Herceg Novi. Izgradnja cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska planirana je i radi se u sklopu izgradnje bulevara na potezu Jaz -Tivat.
Dinamika izvođenja radova na izgradnji cjevovoda je usko vezana za dinamiku izgradnje saobraćajnice, pa u tom smislu treba očekivati da će se 14 km cjevovoda izgraditi u periodu od 24 mjeseca nakon početka izvođenja radova. Na pojedinim dionicama, dužine do 1 km, izvršiće se izmiještanje postojećeg cjevovoda RVS, kako bi se omogućilo projektovano proširenje saobraćajnice.
Vrijednost ugovorenih radova izgradnje cjevovoda, dužine 14 km, iznosi 8.774.000,00 eura, koja će se finansirati iz kredita koji je Regionalnom vodovodu obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj.
Uzimajući u obzir visoka izdvajanja za električnu energiju, u cilju funkcionisanja sistema vodosnabdijevanja, planira se početak projekta ugradnje foto-naponskih ćelija na objektima RVCP-a, kako bi se dao doprinos zaštiti životne sredine i optimizaciji troškove. Za potrebe ovog projekta izrađena je „Studija izvodljivosti rješenja za energetsku efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije u kompaniji Regionalni vodovod Crnogorsko primorje (RVCP)“. Za potrebe Regionalnog vodovoda, Evropska banka za obnovu i razvoj je iz sredstava granta finansirala izradu Studije opravdanosti za izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u okviru postojećih infrastrukturnih resursa. Za potrebe smanjenja troškova električne energije tokom ove godine će se nastaviti sa započetim razgovorima sa EPCG po pitanju izgradnje solarnih elektrana na objektima RVS.
Zbog bezbjednosti izvorišta Bolje Sestre, u toku ove godine, sprovešće se aktivnosti na izradi Projekta za natkrivanje izvorišta. Kako bi obezbijedilo sredstva za realizaciju ovog projekta, Društvo će aplicirati kod IPA fondova.Pošto ne postoji mogućnost izgradnje III faze razvoja RVS za što su u načelu dogovorena sredstva za finasisranje sa EBRD, to je Odbor direktora predložio Vladi Crne Gore da se ta sredstva preusmjere za realizaciju kapitalnih projekta u našem Društvu, te će se tokom ove godine identifikovati i implementirati aktivnosti usmjerene ka implementaciji navedenih kapitalnih projekata.
Uvjereni smo da će, uz direktne podrške Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za vode i Vlade Crne Gore, uspjeti da riješimo navedene probleme i izazove. Cilj je osigurati uspješno snabdijevanje Crnogorskog primorja neophodnom količinom vode ne samo u 2024. godini već i u narednim godinama. Trudićemo se da uložimo maksimalne napore, u očekivanju partnerskog pristupa svih nadležnih subjekata, odnosno državnih organa i institucija.
Svjetioničar i samouki skulptor, Splićanin s viškom adresom Ivan Bulić Ićo od naplavlnog drva izrađuje skulpture riba koje su bile izložene na više od 25 samostalnih i skupnih izložbi, a na jednoj od njih su ribe s imenima Borisa Dvornika, Špire Guberine i Ivice Vidovića postale – kitovi.
Za sebe će reći da je propali student ribarstva jer je studiranje zamijenio obranom domovine, no s vremenom njegova ljubav prema drvu, moru, barkama, jedrilicama, falkušama, a posebno ribama, prerasla je prvotnu mladenačku želju za studiranjem.
Sa svojim je djelima krenuo tiho, iz svoga gušta, još prije 29 godina kada je poslom prvi put stigao na svjetionik, oko kojega je bilo puno naplavina palmi i ostalog drva.
Iz otpada od palme u dva poteza nastala riba
Kako na lanterni (svjetioniku) zimi ima dosta slobodnog vremena, iz dana u dan je skupljao naplavine i jednoga dana, kao nekadašnji student ribarstva, odlučio napraviti prvu ribu.
“Na ideju da bih mogao izrađivati ribe došao sam za šetnje po plaži oko lanterne. Tamo sam našao palmu, uzeo njezin otpadni materijal, još malo je uredio i u dva poteza je nastala riba, obzirom da palma sama po sebi ima oblik ribe”, kaže Bulić.
Kako drvene skulpture riba ne bi mogli vidjeti samo ljetni slučajni posjetitelji svjetionika, otišao je korak dalje i počeo priređivati izložbe u Splitu, Visu, Komiži i Zagrebu. Mnogo ih je bilo humanitarnih, a sa skupnom su izložbom njegovi radovi dospjeli čak do ukrajinskog Kijeva.
Do sada je radio na svjetionicima Blitvenica i Palagruža, a od 1998. godine je na Stončici, koja je od Visa udaljena tri milje.
Za lanternu kaže da mu je živjeti tamo isto kao i u kući – popravlja što treba, boji “škure”, sve što bi radio i u svojoj kući. Sviđa mu se što je dovoljno odvojen od drugih ljudi, a opet uvijek može doći do civilizacije.
Ivan Bulić Ićo -foto Hina
Kada ga pitate koliko je izradio drvenih skulptura riba kazat će da ne zna, sve je ribe dokumentirao i fotografirao, no nikad ih nije brojao.
“Ribe mi uglavnom naručuju prijatelji za poklone. Svaku godinu ili dvije napravim prodajnu izložbu. Radim ih od svakakvog drva, za izradu skulpture treba mi otprilike pet dana”, kaže Ićo.
Skulpture od drveta izrađuje u radioni na svjetioniku, a drugu radionu ima na Visu. Radionu ne voli zvati atelje ili studio, jer “bolje je da se radi, a u studiju ili ateljeu se puno priča”, dobacuje sa smiješkom.
Svoju ljubav prema drvu zahvaljuje tetku drvodjelcu. Otac mi je radio sa željezom, a drvo sam zavolio upravo da bi pobjegao od željeza i teških boja, jer bolje prihvaćam drvenu nego metalnu prašinu, navodi samouki skulptor.
Na Visu djeluju razne umjetničke udruge, a pomaže im Gradski ured za kulturu, koji uvijek nešto organizira, promocije knjiga, prezentacije i sl. Ićo bi želio naučiti višku djecu izrađivati skulpture od drva, razmišlja i o otvaranju radionice kako bi ih podučavao toj vještini, ali vidjet će kako će to sve ići.
Veliki dalmatinski glumci kao – tri kita
Prošle je godine imao izložbu u Bjelovaru, u povodu 20. godišnjice festivala Bjelovarski odjeci kulture – BOK fest. Pozvao ga je glumac Goran Navojec, na čiju je inicijativu svojim skulpturama riba dao imena preminulih hrvatskih glumaca.
Napravio je 15-tak skulptura, a kako nije mogao odlučiti kojim ribama će dati imena trojice dalmatinskih velikana – Borisa Dvornika, Špire Guberine i Ivice Vidovića, za njih je izradio tri kita.
Zna Ićo ponekad izraditi avione i stare trokrilce, opet za svoje prijatelje, no u glavi mu je najviše riba koje još želi izraditi.
“Nekad mi se zna dogoditi da u glavi imam ribu koju sam već napravio i želim je ponovno raditi, ali zaludu, uvijek ispadne nekako drugačije”, kaže.
Najveći kruzer na svijetu “Royal Caribbean Icon of the Seas” kreće na svoje prvo putovanje. Put otpočinje iz Majamija sa 8 hiljada putnika.
Brod koristi prirodni tečni gas, koji bi trebalo da sagorjeva mnogo čistije od tradicionalnih goriva, ali ekolozi upozoravaju da emituje velike količine metana i da predstavlja rizik po klimu.
Kako navode, metan je, ako se mjeri u efektima na 20 godina, 80 puta gori od ugljen dioksida.
Vlasnik broda, pak, tvrdi da je ovaj brod za 24 procenta bolji po pitanju emisije ugljenika nego što to propisuje Međunarodna pomorska organizacija.
Kompanija “Cerovo” uplatiće oko 28.000 eura kako bi mogla biti sprovedena operacija zaposlene u Opštini Budva Bojane Mandrape.
Bojani će bubreg donirati koleginica Silva Stanišić, a operacija koja je bila zakazana za danas odložena je jer nedostaje preko 28.000 eura. Međutim, kroz human gest, koji se skoro više i ne gleda na ovim prostorima, kompanija “Cerovo” obezbijedila je sredstva. Da će pomoći, potvrdio je izvršni direktor kompanije “Cerovo” Goran Đurović.
Kada se čini da je došlo vrijeme da svi ostaju nijemi na ljudsku patnju i muku, da više nema solidarnosti, a i potrebe da se pomogne drugom, ipak se pojavi neko zbog koga osjetimo da ne treba gubiti nadu. Da još ima čovjekoljublja, da još ima ljudi koji će pomoći kad je najteže. Jedan od takvih je Goran Đurović.
Zaposleni u Opštini Budva pokrenuli su prije par dana akciju prikupljanja novca za operaciju njihove koleginice Mandrape. Bojani će bubreg donirati koleginica Silva Stanišić, ali kako je tada saopšteno, operacija je odložena jer nedostaje preko 28.000 eura.
Prethodno je bila organizovana akcija prikupljanja novca kojoj su se odazvali brojni građani, preduzeća, školske ustanove, što je i omogućilo Bojani i Silvi da odu u Istanbul.
Bojana je samohrana majka koju je u kratkom periodu zadesila porodična tragedija, gdje je izgubila oba roditelja, te mlađeg brata. Kako nije državljanka Crne Gore, nema pravo na refundiranje troškova od strane Fonda za zdravstvo.
Zaposleni u Opštini uputili su proglas, da pozivaju na hitnu pomoć da se obezbijede dodatna sredstva koja iznose 28.750 eura, da bi se do kraja završio započeti postupak transplatacije bubrega.
Na trgu ispred bazilike Svetog Tripuna u Kotoru u subotu 27. januara su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svecu, po 1215. put i podizanjem zastave na bazilici, počele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, Josip D. Vukašinović iz Kotora, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna.
Obilježena godišnjica smrti Srđana Aleksića – foto www.padrino.ba
U Trebinju je 27. januara obeležena 31. godišnjica smrti Srđana Aleksića.
Rade Aleksić, Srđanov otac, sa nekoliko prijatelja i predstavnikom Gradske uprave Trebinje, položio je cveće na Srđanov nadgrobni spomenik.
Srđan Aleksić preminuo je nakon što su ga tokom rata u Bosni i Hercegovini u centru grada pretukli pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) zbog toga što je branio muslimanskog sugrađanina Alena Glavovića.
Rade Aleksić rekao je prilikom odavanja pošte u subotu da je pre mesec dana umro jedan od učesnika u prebijanju Srđana.
“Pitaju me da li mi je milo. Pa, zamislite, takvo pitanje, zamislite dokle smo dogurali. Nije mi milo, ja žalim toga čoveka. Ja ne osuđujem njega, osuđujem one koji su stvorili takve uslove da ginu mladići kao što je Srđan i hiljade i hiljade takvih Srđana”, rekao je Rade Aleksić.
Srđan Aleksić je 21. januara 1993. godine video da u centru Trebinja, u neposrednoj blizini policijske stanice, pripadnici VRS tuku Bošnjaka iz Trebinja Alena Glavovića.
Prišao im je i rekao da ga ostave na miru, vojnici su ga pretukli na smrt. Pao je u komu iz koje se nije probudio. Preminuo je šest dana kasnije.
Srđanu Aleksiću je posthumno dodeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, dok brojne ulice i trgovi u zemljama bivše Jugoslavije nose njegovo ime.
Helsinški parlament građana Banjaluke, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, portal Lupiga iz Zagreba, Institut za medije Crne Gore i Mreža mira iz BiH ustanovili su regionalnu novinarsku nagradu “Srđan Aleksić”.
Po motivima života Srđana Aleksića, Radio-televizja Srbije (RTS) snimila je dokumentarni film “Srđo”, a reditelj Srdan Golubović igrani film “Krugovi”.
Mladi vaterpolisti, kandidati za U18 reprezentaciju, treniraju u Herceg Novom, na prvom ovogodišnjem okupljanju generacije, koju u julu očekuje nasup na Svjetskom prvenstvu u Argentini, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.
Selektor Miodrag Mirović kazao je da je na okupu oko 30 igrača.
“Želimo da utvrdimo u kakvom su stanju, mada ih, naravno, pratimo i kroz takmičenja u mlađim kategorijama”, kazao je Mirović.
On je naglasio da je glavni cilj stvaranje igrača za seniorski tim.
“Sva takmičenja u mlađim selekcijama su kontrolna, kako bismo vidjeli napredak igrača u određenom periodu, mada su, naravno, i naše takmičarske želje najviše i na tome radimo. Ipak, cilj broj jedan je da se stvore igrači za seniorski tim. To nam je vodilja”, rekao je Mirović.
On je naglasio da mladi vaterpolisti imaju odlične uslove u Herceg Novom.
“Ljudi iz kluba i grada imaju razumijevanje za nacionalne selekcije, više nego u drugim sredinama. Kad god možemo, pripremaćemo se u Herceg Novom”, naglasio je Mirović.
On smatra da je crnogorski vaterpolo, u svim uzrasnim kategorijama, od seniora do najmlađih, važan faktor na evropskoj i svjetskoj sceni.
“Kada uzmemo u obzir ulaganja, objekte i bazu, igračku i trenersku, imamo vrhunske rezultate. Prezadovoljan sam kako se radi, sve naše selekcije su u vrhu, nadam se da ćemo nastaviti u tom stilu”, rekao je Mirović.
Saopšteno je da će U18 selekcija, nakon Herceg Novog, otputovati u Novi Sad, gdje će trenirati i sparingovati sa vršnjacima iz Srbije i Španije.
Na trgu ispred bazilike Svetog Tripuna u Kotoru u subotu su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svecu, po 1215. put i podizanjem zastave na bazilici, počele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, Josip D. Vukašinović iz Kotora, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna.
Svečanost ispred bazilike Svetog Tripuna prisustvovali su svećenici Kotorske biskupije predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, potpredsjednika Siniša Kovačević, predsjednice Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, brojni vjernici, građani, Bokeljska mornarica.
Lode 2024.
Na sam Tripundan, 3. februara bit će organizovano misno slavlje, a vanjska proslava, sa tradcionalnim kolom Bokeljske mornarice ispred bazilike biće održana u nedjelju 4. februara.
Lode 2024.
Svečanu pontifikalnu misu predvodiće mons. Roko Glasnović, dubrovački biskup. Nakon mise će uslijediti procesija gradskim ulicama.
