Opština Herceg Novi raspisala je drugi javni poziv za izbor izvođača radova na izgradnji autobuske stanice u Igalu, čija procijenjena vrijednost iznosi 4,7 miliona eura, bez uračunatog PDV-a.
Tender je otvoren do 16. marta, a rok važenja ponude je 90 dana od dana otvaranja. Rok za završetak izvođenja radova je 20 mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Radovi na izgradnji autobuske stanice sa pratećim sadržajima biće izvedeni prema projektu Agencije za izgradnju i razvoj grada, a sredstva su opredijeljena kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore i Ugovorom između Opštine Herceg Novi i Uprave javnih radova, sada Uprave za kapitalne projekte.
Kako je u projektnoj dokumentaciji navedeno, ova investicija podrazumijevaće izgradnju objekta autobuske stanice i staničnog trga sa pripadajućim parkingom i saobraćajnicom, na parceli u neposrednoj blizini Jadranske magistrale.
Buduća Autobuska stanica Herceg_Novi
Objekat autobuske stanice projektovan je kao jedinstvena funkcionalna cjelinu koja se sastoji od objekata u zoni autobuske stanice, autobuskog prostora i perona, kao i zone staničnog trga, a svi sadržaji međusobno su povezani parternim uređen u jednu ambijentalnu cjelinu.
Podsjećamo, prvi javni poziv za izbor izvođača radova sproveden je krajem prošle godine i proglašen je neuspješnim jer do naznačenog roka nije stigla nijedna ponuda.
Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra, Blažo Rađenović i izvršni direktor Pomorskog saobraćaja, Dejan Ban dogovorili su intenzivniju komunikaciju u toku ove sedmice kako bi dobili konkretniju ponudu od te kompanije koja upravlja trajektnom linijom za preuzimanje flote i zaposlenih.
Rađenović je novinarima nakon sastanka, održanog na inicijativu Morskog dobra, kazao da to preduzeće neće dozvoliti da dođe do zastoja na liniji Kamenari – Lepetane u bilo kom smislu.
Sastanak je održan nakon što je Vlada na posljednjoj sjednici donijela odluku da stavi van snage zaključak iz juna 2019. i pokrene postupak za dodjelu koncesije za prevoz trajektom na relaciji Kamenari-Lepetane, prenosi portal RTCG.
“Ono što je bitno je da je u rekordnom roku odgovoreno iz Pomorskog saobraćaja i zakazan je ovaj sastanak. U načelu smo dogovorili da u tekućoj sedmici imamo intenzivnu komunikaciju kako bi imali neke konkretnije ponude i od strane Pomorskog saobraćaja kada su u pitanju plovni objekti, zaposleni ali i o ugovorenim obavezama”, rekao je Rađenović.
On je naveo da će, što se tiče Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom, resornog ministarstva i Vlade, posao biti realizovan u potpunosti i kako je istakao neće biti na štetu ni građana, ni budžeta Crne Gore.
“Naša platforma je da u što skorijem roku imamo definisano, da li ćemo sa Pomorskim saobraćajem imati ugovor po osnovu preuzimanja i trajekta i osobralja, odnosno flote i zaposlenih, ili će to biti firme koje smo u prethodnom periodu kontaktirali”, naveo je Rađenović.
On je kazao da od četvrtka imaju zvanično stav Vlade i stavljanje van snage zaključka gdje nam je dodijeljen ovaj posao.
“Do četvrtka nijesmo mogli konkretnije stvari preduzimati ali kao odgovorno preduzeće niz poteza smo u tom pravcu napravili jer smo inicirali da se stavi van snage zaključak iz 2019. U svakom slučaju, bitno je da građani imaju servis koji će biti u skladu sa zakonima Crne Gore i gdje će posao, kada se raspišu koncesije, biti utemeljen u zakonu. Do tada Morsko dobro, kao likvidno preduzeće, daće kompletan servis građanima”, kazao je Rađenović.
Na pitanje novinara kako Morsko dobro može da se bavi pomorskim transportom kada nije registrovano za obavljanje tih poslova, Rađenović je odgovorio da će imati uskoro u Statutu novi član koji će biti na Vladi predložen, kako će u potpunosti biti zakonit i utemljen u ovoj privrednoj djelatnosti koju će obavljati ubuduće.
“To neće biti novi osnivački akt već će biti korekcija postojećeg Statuta, ako ne na ovoj, na prvoj narednoj sjednici”, dodao je Rađenović.
O tome da li će Morsko dobro uzeti u zakup ili kupiti brodove zajedno sa posadom od Pomorskog saobraćaja kaže biće stvar poslovnih politika dva preduzeća.
“Kao neko ko je vršio djelatnost na ovoj liniji, s obzirom na to da Pomorski saobraćaj ima opremljeno, sve smatramo da je prirodno, kao zakupac dosadašnji, da se nakon formalizovanja zaključka, s njima prvo dogovorimo, a ako ne dođe do dogovora imamo alternativno rješenje a to je da imamo domaću firmu koja se ponudila ali imamo i susjedne firme i firme iz EU koje su spremne da nam dopreme trajekte”, kazao je Rađenović.
On je naveo da postoji paušalna ocjena da za to ne postoji utemeljenje u zakonu i ustvrdio da u Zakonu o moru postoji član koji to dozvoljava.
Na konstataciju novinara da taj član Zakona o moru podrazumijeva saobraćaj između luka a da se u konkretnom slučaju radi o pristaništu Rađenović je kazao da se radi o višem interesu.
“Svima je jasno da ćemo na nivou Vlade i države sve riješiti u skladu sa zakonom i pravilima. Vaše je pravo da tumačite, ali mi imamo utemeljenje i nećemo ništa raditi što nije u skladu sa zakonom i pravilima”, poručio je Rađenović.
Premijer Dritan Abazović nedavno je najavio da će prevoz na liniji Kamenari-Lepetane biti besplatan.
“Ako dođe do iznenadnog prekida saobraćaja od Pomorskog saobraćaja, imamo alternativno rješenje i dok ne sprovedemo procedure, složićete se da je rok od četvrtka do danas jako kratak ali u periodu od sedam dana ćemo riješiti i te formalnosti. Dakle za taj period, možda od mjesec, daćemo građanima uslugu besplatno. Za prvi period idealan je prelazni period, imamo kapaciteta možda dva, tri trajekta koji će biti u opticaju”, kazao je Rađenović.
On je dodao da to neće biti dovoljno za turističku sezonu ali do sezone će se, kako se nada, kroz postupak javne nabavke riješiti taj problem i imati nova plovila.
Zračna luka Dubrovnik u januaru ove godine prihvatila je i otpremila svega 14.269 putnika, čak 12 hiljada putnika manje u odnosu na siječanj 2019. godine! Naravno, rast je prisutan uodnosu na prethodne dvije godine, kada su brojke bile još niže, no rezultat svakako nije obećavajući.
Podsjećamo, Dubrovnik je zabilježio značajno niži oporavak u odnosu na druge hrvatske zračne luke u pošloj ljetnoj sezoni, pritom je u cijeloj 2022. godini kroz ovu zračnu luku prošlo 2.1 miliona putnika.
Radi se o trećoj hrvatskoj zračnoj luci koja je u jednoj godini imala više od 2 miliona putnika, pa će Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo uskoro morati raspisati natječaj za drugog pružatelja zemaljskog usluga i u Zračnoj luci Dubrovnik.
Kroz osam hrvatskih zračnih luka otvorenih za redovni međunarodni promet u januaru ove godine zabilježeno je ukupno 272.976 putnika.
Prvi u nizu događaja Praznika mimoze ove godine je tradicionalna Izložba cvijeća, koja će okupiti preko 40 izlagača iz Crne Gore i regiona.
Svečano otvaranje zakazano je za petak, 17. februar u 10 sati u Prvoj fazi Instituta “Dr Simo Milošević” Igalo, južni ulaz iz pravca Šetališta pet Danica i sjeverni iz ulice Sava Ilića.
U izložbenom dijelu će se predstaviti izlagači cvjetno-đardinskih aranžmana, a u prodajnom dijelu ćete moći sebe ili drage osobe da obradujete sobnim cvijećem, baštenskim cvijećem, saksijama, suvim cvijećem, agrumima, kao i rukotvorinama poput predmeta od maslinovog drveta, čajeva, sapuna i drugih proizvoda na biljnoj bazi.
Trodnevnu izložbu će zvanično otvoriti novinarka i pjesnikinja iz Herceg Novog, Ksenija Matović, a muzikom će program upotpuniti novska klapa Lira.
Hercegnovska policija rasvijetlila je dva krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta izvršena u oktobru 2022. i januaru 2023. godine. Uhapšen je V.Š. (25) iz Herceg Novog koji se tereti za krivično djelo razbojništvo i krivično djelo razbojništvo u pokušaju.
V.Š. (25) iz Herceg Novog uhapšen je zbog sumnje da je u oktobru prošle godine maskiran i uz prijetnju nožem ukrao 1.430 eura iz poslovnice Pošte Crne Gore u Baošićima, a da je u januaru ove godine, ponovo maskiran i držeći nož, pokušao da opkjačka kladionicu u istom mjestu.
Uhapšeni V. Š. (25) se, kako su precizirali iz Uprave policije, tereti za krivično djelo razbojništvo i krivično djelo razbojništvo u pokušaju.
– Policija je došla do sumnje da je V. Š. u oktobru 2022. godine maskiran ušao u poslovnicu Pošte Crne Gore u mjestu Baošići i uz prijetnju nožem otuđio novac u iznosu od 1.430 eura. Na taj način je izvršio krivično djelo razbojništvo. Osumnjičenom se se na teret stavlja i krivično djelo razbojništvo u pokušaju koje je izvršio u januaru ove godine kada je maskiran, držeći nož u ruci, ušao u jednu sportsku kladionicu u Baošićima i uz upotrebu fizičke snage pokušao da otuđi novac – naveli su iz UP i dodali da ga je u tome spriječila zaposlena, nakon čega se udaljio iz kladionice.
V. Š. će, dodaju, biti priveden nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu na dalje postupanje.
Spasioci su cijelu noć tragali za žrtava koje su ispod ruševina osam dana nakon najgoreg potresa u Turskoj u modernoj povijesti, ali nade da će pronaći još mnogo preživjelih u utorak su blijedjele.
Sedamnaestgodišnjak Muhamed Cafer spašen je živ iz ruševina stambenog bloka u turskoj pokrajini Adijman u utorak, gotovo 198 sati nakon razornog potresa magnitude 7,8 koji je pogodio 6. veljače, objavila je televizija CNN Turk.
Na televizijskom prilogu vidjelo se kako ga spasioci nose na nosilima do kola hitne pomoći koja su ih čekala. Vidjelo se i kako Cafer miče prstima dok su ga nosili.
Nešto ranije, spasioci su izvukli dva brata iz ruševina stambenog bloka u susjednoj pokrajini Karamanmaras.
Državna novinska agencija Anadolu identificirala ih je kao 17-godišnjeg Muhameda Enesa Yeninara i njegovog brata, 21-godišnjeg Bakija Yeninara, koji je spašen nakon njega.
Obojica su prebačena u bolnicu no nije poznato u kakvom su stanju.
Na drugim mjestima u Karamanmarasu, spasioci su pokušavali doći do bake, majke i kćeri, sve iz jedne obitelji, koje su izgleda preživjele potres i naknadni udar koji je ubio više od 37.000 ljudi u Turskoj i Siriji.
Ali drugi su se pripremali za neizbježno smanjenje operacija jer su niske temperature smanjile ionako male šanse za preživljavanje.
Poljski spasioci najavili da će otići u srijedu.
U razorenom sirijskom gradu Alepu, šef humanitarne pomoći UN-a Martin Griffiths rekao je da se faza spašavanja “bliži kraju”, a fokus se prebacuje na sklonište, hranu i školovanje.
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad pristao je dopustiti dopremu više pomoći UN-a iz Turske, rekli su diplomati kasno u ponedjeljak.
Turski mediji navode da se spasioci nadaju da će pronaći preživjele na nekoliko lokacija u pokrajini Karamanmaras, Adijaman i Hataj, gdje ima znakova života ispod ruševina.
Ali u južnom gradu Antakiji, bageri su počeli rušiti teško oštećene zgrade i čistiti ruševine. Plava svjetla vozila hitne pomoći osvijetlila su polumračne ulice u kojima još nije bilo struje, a miris dima ispunjavao je zrak.
Stotine ljudi svakodnevno napuštaju grad, a oni koji ostaju okupljaju se oko vatre na uglovima ulica i u parkovima te spavaju u šatorima ili automobilima.
Dok su radili cijelu noć, spasioci su povremeno pozivali na tišinu dok su osluškivali ima li ikakvih zvukova života ispod ruševina.
U Karamanmarasu spasioci su rekli da su ostvarili kontakt s bakom, majkom i bebom zarobljenima u sobi u ostacima trokatnice. Spasioci su kopali novi tunel kako bi došli do njih, nakon što su u prvom naišli na nepremostive zapreke, a ljudski je lanac formiran da se odnosi šuta u kantama.
“Imam jak osjećaj da ćemo doći do njih”, rekao je Burcu Baldauf, voditelj turskog dobrovoljnog zdravstvenog tima. “To je već čudo. Nakon sedam dana oni su tamo bez vode, bez hrane i u dobrom su stanju.”
Broj žrtava u Turskoj sada premašuje 31.643 poginulih u potresu 1939. godine, priopćila je u ponedjeljak Uprava za katastrofe i hitne slučajeve, što ga čini najgorim potresom u modernoj povijesti Turske.
Ukupan broj poginulih u Siriji, zemlji razorenoj više od desetljeća građanskim ratom, dosegnuo je 5.714, uključujući i one koji su poginuli u pobunjeničkoj enklavi i one u područjima pod kontrolom vlade.
To je šesta najsmrtonosnija prirodna katastrofa u ovom stoljeću, iza potresa 2005. koji je ubio najmanje 73.000 ljudi u Pakistanu.
Turska se suočava sa štetom od čak 84 milijarde dolara, objavila je turska poslovna grupa.
Turski ministar graditeljstva Murat Kurum rekao je da se oko 42.000 zgrada ili srušilo, bilo ih je hitno potrebno srušiti, ili su teško oštećene u 10 gradova.
Deseci stanovnika i pripadnika preopterećenih hitnih službi koji su razgovarali s Reutersom žalili su se na manjak vode, hrane, lijekova, vreća za mrtve i dizalica u zoni katastrofe u prvim danima nakon potresa, a mnogi su kritizirali spori odgovor turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD).
Said Qudsi je doputovao u Karamanmaras iz Istanbula i sahranio svog strica, tetku i njihova dva sina, dok su njihove dvije kćeri još uvijek nestale.
“Ljudi nisu mrtvi zbog potresa, mrtvi su zbog mjera opreza koje ranije nisu poduzete”, rekao je.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan, koji se suočava s izborima zakazanim za lipanj za koje se očekuje da će biti najteži u njegova dva desetljeća na vlasti, priznao je probleme u početnoj reakciji, ali je rekao da je situacija sada pod kontrolom.
Autorski dvojac Lara Černicki i Stašo Forenbaher u utorak će u karlovačkoj Aquatici predstaviti knjigu “Kvarnerski otoci pješice i biciklom”, koja sadrži živopisne opise 70-tak izleta te pregledne karte, daljinare i brojne fotografije Krka, Cresa, Lošinja i Rabu.
Knjiga je, ističu autori, namijenjena “hodačima i biciklistima rekreativcima umjerenih ambicija, ljubiteljima čarobne prirode i znatiželjnicima željnim istraživanja tragova prošlosti, a koje su za sobom ostavili ljudi koji su tisućljećima oblikovali kulturni krajolik kvarnerskih otoka”.
Černicki i Forenbaher kažu kako se nadaju da će dio svojih čitatelja i fizički, a ne samo čitanjem, povesti u obilazak kvarnerskih otoka, posebno sada s dolaskom proljeća.
Nakladnik je Libricon, a knjiga se sastoji od četiri poglavlja o četiri velika kvarnerska otoka, Krku. Cresu, Lošinju i Rabu.
U poglavlje o Krku uključen je i nenaseljeni otok Prvić, dok poglavlje o Lošinju obuhvaća i otočiće lošinjskog arhipelaga: Ilovik sa Svetim Petrom, Susak i Unije.
Sadržaj knjige, riječju i fotografijom, sažetak je dvogodišnjih obilazaka otoka, pješice i biciklima. od uvale do uvale, šumama i kamenitim visoravnima. Tumarali su starim putevima i nailazili na napuštene pastirske zaselke, ruševne crkve bez zvonika, velike obzidane lokve i brojna gumna, skrovite uvale bez kupača i kamene gomile koje su na vrhovima s najljepšim vidicima ostavili za sobom davni prastanovnici otoka.
Černicki i Forenbaher su se svojim prethodnim zajedničkim knjigama “Drvene crkve između Kupe”, “Starim cestama do mora”, “Starim cestama preko Velebita” i “Kratke šetnje u prošlost”, dokazali kao izvrsni poznavatelji hrvatske prirodne i kulturno-povijesne baštine, kao predani istraživači koji su javnosti otkrili niz do tada zapostavljenih spomenika kulture i kao vješti pisci koji i kod svojih čitatelja pobuđuju strast za istraživanjem, ističu u Libriconu.
Promocija knjige je večeras u 18 sati u Slatkovodnom akvariju Aquatika u Karlovcu.
Zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” od srijede, 15.februara svakog radnog dana protestvovati će u periodu od 10.15 do 10.45 sati ispred recepcije 2.faze, kod fontane.
Radnici Instituta i dalje čekaju da se riješi komplikovana finansijska situacija tog preduzeća, koje ima dug između 30 i 40 miliona eura.
Zaposleni su poručili da Institut nije gubitnik koji traži državnu pomoć, već da su dugovi posljedica višedecenijske nebrige država. Država Crna Gora mora da zadrži većinsko vlasništvo u Institutu “Dr Simo Milošević”, poručuju zaposleni iz Instituta.
Zaposleni u Institutu primili su novembarsku platu na dan protesta 24. januara kada su blokirali kružni tok u Meljinama.
Podsjetimo, godinama problemi u Institutu pokušavali su se riješiti privatizacijom, ali je svih pet tendera bilo bezuspješno.
Institut “Simo Milošević” ponovo je otvoren 6. februara kada je primio prve pacijente.
U prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom danas će biti održan sastanak sa predstavnicima preduzeća Pomorski saobraćaj, kako bi bili precizirani način i dinamika preuzimanja trajektne linije. Nakon tog, biće organizovan i sastanak sa predstavnicima lokalnih uprava Herceg Novi i Tivat.
Kako je za TV Vijesti kazao predsjednik odbora direktora Morskog dobra, Blažo Rađenović, Pomorskom saobraćaju upućen je dopis za preuzimanje linije i iznajmljivanje plovila, a u planu je preuzimanje i zaposlenih u kompaniji koja je poslednjih 14 godina gazdovala trajektima.
Od ishoda tog razgovora zavisi koja će plovila u tranzicionom periodu prevoziti vozila, a Rađenović uvjerava da restrikcije i zastoja u prevozu neće biti.
– U koliko ne dobijemo pozitivan odgovor od Pomorskog saobraćaja, odnosno ukoliko ne pristanu da preuzmemo svih šest trajekata, frekvencija vozila će sigurno neće biti na nivou u prethodnom periodu, jer ćemo imati manje trajekata na raspolaganju – navodi on.
Taj problem biće riješen, jer Braska plovidba može da obezbjedi neophodna plovila Jadrolinije iz Hrvatske, a saradnju je ponudila i jedna pomorska kompanija iz Grčke. Problem može biti Zakon o sigurnosti plovidbe, koji ne dozvoljava komercijalnu plovidbu stranih brodova u teritorijalnim vodama Crne Gore. Rađenović, međutim, objašnjava da je ovakva situacija viši interes.
– Trajekte ćemo dovesti u skladu sa zakonom, ukoliko bude potrebe. Kada je u pitanju viši interes, naravno da dvije Vlade imaju izgrađene međusobne odnose, na kojima mogu, u zakonski utemeljenim osnovama da riješe ovaj problem – priča Rađenović.
Kako navodi, Morsko dobro na računu trenutno ima oko 9 miliona eura i likvidno je, pa može kupiti neophodna plovila.
– Imamo iz 2018. godine dosta pomoći, jer tada je započet proces koncesija, a samim tim imamo i specifikacije vezano za veličinu, obim, motore i sve što je potrebno za nabavku tih trajekata. Dakle, u najkraćemo mogućemo roku raspisaćemo tender, ukoliko, naravno, ne budem imali neku situaciju vezanu za najavljeni sastanak, pa dogovorimo neku dinamiku i način preuzimanja plovila Pomorskog saobraćaja – kazao je Rađenović.
Cijene karata biće znatno niže, ali Rađenović nije mogao da precizira koliko, a građani Herceg Novog i Tivta imaće posebne povlastice.
U Dubrovniku Međunarodni sumit o obnovljivim izvorima energije
Međunarodni summit o obnovljivim izvorima energije (OIE) otvoren je u nedjelju u Dubrovniku u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta i pod pokroviteljstvom indijske savezne države Assam, a na skupu sudjeluje i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Znanstvenici iz dvadeset zemalja raspravljaju o energetici, održivosti te samodostatnosti i sigurnosti hrane.
Teme su i korištenje nove tehnologije i OIE u poljoprivredi, distribucija žita i hrane te rat u Ukrajini.
Ministrica poljoprivrede Vučković istaknula je važnost povezivanja industrije proizvodnje hrane s novim inicijativama iz EU Strategije razvoja biogospodarstva. Podsjetila je da su dosad kroz Program ruralnog razvoja ugovorena 324 projekta za OIE u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
„Nastojat ćemo motivirati na prijavu inicijativa za razvoj biogospodarstva, što neće biti moguće bez dodatne podrške države. Uz to, dobili smo podršku EK za 10 milijuna eura vrijedan strateški projekt zbrinjavanja i prerade ribljih nusproizvoda i otpada”, rekla je Vučković.
EK ocijenila da Hrvatska ima najveći potencijal za razvoj biogospodarstva
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir podsjetila je kako je EK ocijenila da Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva jer u odnosu na druge koristi manje pesticida, herbicida i antimikrobnih sredstava, slobodna je od GMO-a, uz rast površina pod ekološkom proizvodnjom.
„Moramo otkloniti prepreke u korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. Cilj je da poljoprivrednici u svom dvorištu proizvode zelenu energiju. Uzeli smo si u zadatak povećati proizvodnju OIE i težimo energetskoj neovisnosti”, istaknula je Petir.
“Svaka država koja brine o svom suverenitetu vodi računa i o proizvodnji hrane. To je jedini način da povećamo proizvodnju i korištenje OIE u poljoprivredi, povećamo broj ‘zelenih’ radnih mjesta u ruralnom prostoru, čime ćemo smanjiti siromaštvo, i da dostignemo klimatske ciljeve”, dodala je.
Razvoj mora imati osjećaja za klimatske izazove
Veleposlanik Indije u Hrvatskoj Raj Kumar Srivastava istaknuo je kako se Indija, koja broji 1,4 milijardi stanovnika s prosječnom starošću 29 godina, nastoji razviti uz oprezna razmišljanja za idućih 25 godina.
„Taj razvoj mora imati osjećaja za klimatske izazove i ugljični otisak i ne smije biti tako razoran kao u brojnim slučajevima zemalja u razvoju. Učimo iz iskustava drugih zemalja, kako se ne bismo našli na istom putu koji je stvorio problem za planetu. Ako mi ne naučimo, priroda će nas podučiti na teži način”, poručio je Raj Kumar Srivastava.
Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kisić izjavio je da je želja sudionika skupa ukazati kako ublažiti klimatske promjene i pronaći alternativne i jeftinije izvore energije, a istodobno kvalitetno hraniti stanovništvo planeta Zemlje.
„Indija je s 1,4 milijarde stanovnika nedavno postala najmnogoljudnija zemlja svijeta i to nam je zanimljiva suradnja jer su nam problemi isti, od pritiska stanovništva na okoliš do klimatskih promjena”, rekao je Kisić. Naglasio je da najbolji odnos za spoj poljoprivrede i održivih izvora energije treba pronaći ‘pristupom odozdo prema gore’.
„Država ne bi trebala nametati regulativu, već ih kroz znanstvene ustanove najprije provjeriti u lokalnoj zajednici, koja će reći što je najbolje, pa da se potom to u zakonu usklađuje”; istaknuo je Kisić.
Nakon Summita, u Dubrovniku će se održati i 58. Kongres hrvatskih agronoma.
