JU “Muzeji i galerije Budve” 15. 16. 17. i 18. februara sa početkom u 19 časova u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” organizuje kulturni maraton.
Program:
15. februara 2023. godine u 19 časova, održaće se koncert pod nazivom “Ljubavne pjesme” na kojem će učestvovati Ekaterina Venter (mezzosopran) i Aleksandar Korenkov (bariton).
16. febrara 2023. godine u 19 časova, održaće se koncert pod nazivom “Poezija zvuka”, na kojem će nastupati Hermes Zigott i Aleksandar Korenkov.
17. februara 2023. godine u 19 časova, biće prikazan film “Tanak”, režisera Jegora Lebedeva
18. februara 2023. godine u 19 časova, održaće se koncert pod nazivom “Kad bol prođe” na kojem će nastupati Vjera Voronješka (klavir)
Sekretarijat za privredu i Biznis info centar Opštine Tivat, u saradnji sa ICT Cortex – Cortex akademijom obavještava zainteresovane studente i odrasle polaznike o novom ciklusu prijava za Cortex akademiju.
Novi ciklus Cortex akademije donosi priliku za sticanje znanja i usavršavanje u oblasti programiranja (front-end i back-end) i softverskog testiranja, a najbolji polaznici će u toku trajanja obuke imati priliku da pohađaju i kurseve iz oblasti razvoja mekih vještina (komunikacija, timski rad, upravljanje vremenom, rješavanje problema…).
Prijave za studente i odrasle polaznike trajaće do 26. februara 2023. i vrše se popunjavanjem aplikacione forme na sajtu Cortex akademije.
Kursevi programiranja su besplatni, a polaznici mogu da biraju između dva usmjerenja i 5 karijernih puteva. Softversko testiranje kao posebno usmjerenje, jedini je komercijalni program edukacije u sklopu Cortex akademije koji će u cjelosti biti organizovan uživo, uz predavanja i mentorisanje jednog od najboljih stručnjaka iz ove oblasti u Crnoj Gori, Marka Dragovića (Testing expert u kompaniji Amdocs).
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović mišljenja je da Vlada treba da donese odluku o spajanju Barske i Crnogorske plovidbe, te da je potrebno da u tom slučaju država ima dvije trećine vlasništva.
“Ko je smislio da treba imati dvije firme sa po dva broda, a ne jednu državnu firmu sa četiri broda, taj stvarno sigurno nije imao dobre namjere. Ne trebaju nam dva borda direktora i dupli broj radnika. To je možda moglo dok je DPS bio na vlast’”, istakao je Abazović na današnjoj sjednici Vlade.
Da Crna Gora ima jednu državnu kompaniju bez problema bi, kaže Abazović, kupila feribot, koji bi saobraćao ka Italiji.
“Pošto nemamo, mi smo u situaciji da treba da plaćamo ogromne rente tokom turističke sezone”, istakao je Abazović.
Ministar sportaVasilije Lalošević podržao je ideju o formiranju jedne ozbiljnije pomorske kompanije, te napomenuo da iz Albanije za Italiju idu tri feribota.
”Je li moguće da iz Crne Gore ne ide nijedan”, pita Lalošević.
Na to je Abazović kazao da ako imamo svoj feribot, imali bi i zaradu, a ako ga rentiramo onda smo na gubitku.
“Pesimistički scenario govori da imamo svoj feribot, da bi linija bila isplativa. Kad ga rentiramo, mi smo u gubitku, jer renta za sezonu je velika. Liniju sa Italijom moramo da doživimo kao liniju od državnog značaja. Zato treba uložiti dodatni napor i vidjeti kako možemo uspostaviti liniju Bar-Ankona-Bari”, kazao je Abazović.
Izložba skulptura “Sasvim lično” akademske vajarke Katarine Pavlović iz Beograda biće otvorena u četvrtak, 16. februar, u 19 sati u kotorskoj Gradskoj galeriji.
Katarina Pavlović je rođena 1984. u Beogradu. Diplomirala je vajarstvo 2010. na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Miroljuba Stamenkovića. Postaje članica ULUPUDS-a 2011. godine, te stiče status samostalne umjetnice. Od 2016. godine je član ULUS-a. Izrađuje skulpture u različitim materijalima i vješto se služi raznim umjetničkim tehnikama. Njena djela krasi stilizovana, pretežno antropomorfna forma prefinjenih linija, saopšteno je iz Gradske galerije.
Katarinin bogat umjetnički opus čine brojni radovi, koji su pored privatnih kolekcija, muzeja i galerija, našli utočište i u najrazličitijim javnim prostorima.
Iz Turske i Sirije i dalje stižu vijesti i o čudesnim spašavanjima. Ta su čuda, nažalost, sve rjeđa. Broj mrtvih, koji je prešao 40 hiljada, još će rasti jer su hiljade ljudi pod ruševinama, a od razornog potresa prošlo je više od osam dana. Zbog sve težih sigurnosnih, ali i zdravstvenih uvjeta sve veći broj međunarodnih spasilačkih timova napušta Tursku. I hrvatski tim jutros je napustio Hatay i krenuo prema Ankari.
Erdogan: Potresi kao atomske bombe, broj mrtvih prešao 40.000
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da su prošlotjedni potresi bili “jačine atomskih bombi”, a novi podaci pokazuju da je broj mrtvih u Turskoj i Siriji prešao 40.000. Dodao je da se stotine tisuća zgrada ne mogu koristiti širom Turske te da bi se svaka zemlja suočila s istim posljedicama “u slučaju takve katastrofe”.
– Srušene zgrade znak su vladi da su potrebna stroža pravila izgradnje, rekao je turski predsjednik u govoru koji je prenosila televizija. Dodao je da će njegova vlada nastaviti rad dok posljednja osoba ne bude spašena iz ruševina.
Najnoviji podaci objavljeni u utorak navečer pokazuju da je u potresu poginulo više od 40.000 ljudi, u Turskoj i u Siriji. U Turskoj je broj mrtvih 35.418, rekao je Erdogan, a u Siriji podaci govore o 5900 mrtvih.
Strahuje se da će biti još tisuće žrtava. Po procjenama UN-a, broj bi se mogao popesti na 50.000 i više. Direktor WHO-a za Europu Hans Kluge opisao je potres kao najgoru prirodnu katastrofu u regiji u stoljeću.
Policija je trojicu brodolomaca čak isprva i nahvalila jer su nosili prsluke za spašavanje. Tek kasnije su shvatili o čemu se tu radi…
Ulov od 365 kilograma čistog kokaina nagnao je australske vlasti da pokrenu potragu za trojicom muškaraca koje su spasili iz mora prije dvije sedmice. Trojac je 1. februra pronađen kako se drži za prijenosni frižider uz obalu Zapadne Australije. Policiji su tvrdili da su bili u ribolovu, kad im se brod prevrnuo.
No, policija je, piše BBC, tek kasnije shvatila da su muškarci bili uključeni u međunarodni šverc droge golemih razmjera. Pozivaju ih da se predaju, prenosi Novi list.
Policija ih nahvalila
Ironično, ali vlasti su isprva pohvalile trojac, koji su spasili u blizini Eclipse Islanda, 17 kilometara južno od Albanyja u Washingtonu.
Štoviše, izdali su priopćenje za javnost u kojem se kaže da je njihov slučaj “istakao važnost nošenja prsluka za spašavanje i EPIRB-a”.
No, lokalna policija Zapadne Australije ubrzo je pronašla nedosljednosti u priči trojca te je kontaktirala australsku saveznu policiju (AFP) koja je započela istragu.
A onda su počeli ispadati paketi…
Šest dana nakon što su muškarci spašeni, na plaži 54 kilometra zapadno od Albanyja pronađen je paket omotan crnom plastikom koji je sadržavao pakete kokaina.
Sljedeći dan otkriven je prevrnuta brodica s osam slično zamotanih paketa, od kojih je svaki sadržavao oko 40 kilograma kokaina.
Policija vjeruje da je droga prikupljena iz oceana i prebačena na obalu u čamcu. Nije poznato kako je droga dospjela u ocean.
Velika potraga za Matom i kompanjonima
Istražitelji su poslali apel javnosti da im pomogne locirati Matu Stipinovicha (49) i Karla Whitburna (45) iz Pertha, te 36-godišnjeg Aristidesa Avlontisa, za kojeg se smatra da se nalazi negdje na Sjevernom teritoriju.
Jedan od muškaraca iz Zapadne Australije, Mate Stipinovich, ili Karl Whitburn je registrirani vlasnik prevrnutog čamca, kaže policija.
Vršitelj dužnosti zapovjednika AFP-a Graeme Marshall rekao je da he zapljena droge zadala “značajan udarac dobro opskrbljenoj kriminalnoj oganizaciji”.
“AFP procjenjuje da je ova zapljena zajednici uštedjela više od 235 milijuna dolara štete povezane s drogom, uključujući povezani kriminal, zdravstvenu skrb i gubitak produktivnosti”, rekao je Marshall.
Ulaskom u šengenski prostor Hrvatska je podigla rampe na granicama sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, dok su na ostalim graničnim prelazima kontrole pojačane.
Šta sve smijete prenijeti preko granice i u kojim količinama od Nove godine, jedna je od češćih tema među građanima, naročito zbog toga što se često pojavi vijest da je netko na granici platio visoku kaznu zbog kršenja propisa, piše Večernji.ba.
Ograničenja
Krajem prošlog mjeseca vozač iz BiH je platio visoku kaznu zbog nekoliko kutija cigareta. On je zaustavljen na GP Maljevac prilikom putovanja iz BiH u Hrvatsku. Kako tvrdi Benjamin Dervišević, dobio je kaznu od 540 eura zbog šest kutija cigareta Marlboro Touch Blue. Iz Carinske uprave RH potvrdili su navedeni prekršaj.
– Kada sam prišao svojim vozilom graničnom prelazu, carinik me je upitao imam li što prijaviti. Rekao sam da nemam. Usmjerili su me u desni trak i počeli pretraživati prtljažnik automobila, čak su i haubu otvarali. Jedino što su mi pronašli su tri kutije cigareta za ličnu upotrebu u torbici, dvije u pretincu i jednu u džepu. Tada su mi rekli da moram platiti kaznu od 540 EUR – ispričao je Dervišević, prenosi Večernji.
Znate li koliko cigareta smijete unijeti u RH iz zemalja koje nisu članice Šengena? Koliko mesa, kobasica, parfema ili žestokih pića? U Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU i Šengena, te zemalja trećeg svijeta ne smijete unositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i med.
Preko granice možete prenijeti “druge proizvode životinjskog porijekla”, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci, do 2 kg po osobi. Dopuštene su i ograničene količine ribe te ribljih proizvoda. Tako jedna osoba može unijeti 20 kg “svježih proizvoda ribarstva bez utrobe ili pripremljenih ili prerađenih proizvoda ribarstva” ili jednu ribu po osobi. Dopušteno je najviše 2 kg mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i najviše 2 kg hrane za kućne ljubimce.
Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčano ili čak kazneno gonjeni.
Preko granice se po putniku mogu prenijeti 4 l vina i 16 l piva te sveukupno jedna od ovih kategorija: jedna litra jakog pića s više od 22% vol. alkohola (npr. votka ili džin) ili jedna litra etilnog alkohola s 80% vol. alkohola ili 2 l “pojačanog” vina (npr. sherry ili porto) ili pjenušavo vino.
Moguće je prenijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 g duvana. Možete kombinovati bilo koje od tih duvanskih proizvoda, ali ne smijete premašiti ukupnu dopuštenu količinu. Možete nositi drugu vrijednu robu poput parfema, ali u maksimalnoj vrijednosti do 300 EUR po putniku. Osobe mlađe od 17 godina nemaju pravo na oslobođenje od trošarine na duvan ili alkohol.
Visoke kazne
Ako se ipak odlučite “kockati”, znajte da možete platiti kaznu i do 12.500 EUR. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je što ste i koliko toga pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe propisana je novčana kazna za fizičku osobu od oko 260 do oko 650 EUR.
Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje EU-a na skriven način te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako je riječ o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 390 EUR do 12.500 EUR. Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kn (oko 664 EUR) za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kn (oko 455 EUR) za tri bundeve, 4.000 kn (oko 521 EUR) za tri akumulatora te čak 22.000 kn (oko 2.865 EUR ) za 6 kg svježeg i 5 kg suvog mesa.
Tradicionalni tradicionalni Lastovski karnevao biće održan u nedjelju 19. februara 2023. saopštili su danas organizatori NVO “Harlekin”.
“Toga dana, karnevalska povorka će u 14 sati krenuti iz VII kvarta u Donjoj Lastvi u pratnji dvije bleh muzike, mažoretki i trobonjera, i kretat će se Jadranskom magistralom do ulice Ruljina. Na tom mjestu će krenuti prema lastovskoj rivi, nakon čega će se uputiti u pravcu crkve Sv. Roka, gdje će se održati suđenje Krnevalu, a spaljivanje ovog krivca će se održati na mulu u Donjoj Lastvi.
Odmah nakon čina spaljivanja i slavlja koje će se dogoditi njegovim nestankom, pozivamo sve učesnike na maskembal. Za tu priliku, najavljujemo posebna iznenađenja, i dodjele bogatih nagrada najboljim grupnim i pojedinačnim maskama.
Saradnjom Opštine Kotor i JU Dom starih „Grabovac“ Risan, a uz podršku JU Centar za socijalni rad Kotor, nastavlja se sprovođenje usluge podrške za život u zajednici – pomoć u kući starijim licima.
Usluga pomoć u kući namijenjena je starijim, hronično oboljelim licima koja nisu u stanju da se sama o sebi staraju; usamljenim i nemoćnim starijim osobama, sa teškoćama u samostalnom održavanju domaćinstva koja uslijed nemoći ili smanjenih funkcionalnih sposobnosti nisu u stanju da žive bez pomoći drugih lica.
Postupak za ostvarivanje prava na uslugu pomoć u kući pokreće se i ostvaruje preko JU Centar za socijalni rad – Kotor, na zahtjev zainteresovanog lica-korisnika, člana njegove porodice, staratelja ili drugog lica koji je dužan da se o njemu stara.
Uvidom u socijalno-ekonomsko i zdravstveno stanje podnosioca zahtjeva JU Centar za socijalni rad i tim za vaninstitucionalnu njegu Doma starih “Grabovac” Risan utvrđuju da li su ispunjeni uslovi za pružanje usluge pomoć u kući, kao i obim usluge potrebne zainteresovanom licu.
Sve informacije o navedenoj usluzi mogu se dobiti na broj telefona 067/138-009 ili na e-mail grabovac@t-com.me, kao i u nadležnom Centru za socijalni rad.
Ovom saradnjom prvenstveno se teži ka proširenju dostupnosti usluge i van gradskog jezgra, imajući u vidu razuđenost naše opštine i velikog broja starijih lica upravo u ruralnijim predjelima. Takođe, akcenat je na tome da korisnicima bude na raspolaganju i psihosocijalna pomoć i podrška stručnih radnika (psiholog, socijalni radnik…) uz redovne aktivnosti koje pružaju geronto domaćice: nabavku hrane o trošku korisnika, pomoć u pripremi obroka i hranjenju; pomoć pri kretanju; pomoć pri održavanju lične higijene, higijene stana i obavljanju neophodnih kućnih poslova; pomoć pri grijanju prostora; pomoć pri nabavci štampe i knjiga i plaćanju računa za električnu energiju, telefon, komunalije i sl. o trošku korisnika; posredovanje u obezbjeđivanju različtih vrsta usluga za održavanje stana i uređaja za domaćinstvo; pomoć pri ostvarivanju prava iz zdravstvene zaštite i pomoć radi zadovoljavanja drugih egzistencijalnih potreba.
Dom starih Grabovac u Risnu
Podsjećamo, JU Dom starih “Grabovac” – Risan je kao ustanova licencirana za pružanje usluge pomoć u kući starijim licima odabrana na Javnom pozivu za izbor ustanove za realizaciju usluge podrške za život u zajednici.
Takođe, sa pomenutom ustanovom radi se na uspostavljanju još jedne usluge podrške za život u zajednici – dnevni boravak za starija lica i lica sa invaliditetom, čime se upotpunjava ponuda vaninstitucionalne brige namijenjene starijim građanima Kotora.
Agencija za zaštitu konkurencije donjela je mišljenje o tome da li da omogući Fondu zdravstva da Institutu Igalo uplati avans od 1.2 miliona eura kao državnu pomoć, kako bi preživjeli…
U zaključku se kaže da plaćanje obaveza Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore po osnovu Ugovora o pružanju usluga br. 01/4-381 od 27.12.2021. godine, zaključenog između Instituta i Fonda, ne predstavlja državnu pomoć pod uslovima opisanim u ovom mišljenju, stoga ocjena dinamike izvršavanja ugovornih obaveza ne spada u nadležnost Agencije.
Podsjetimo, Ministarstvo zdravlja podnijelo je Zahtjev za davanje mišljenja Agenciji za zaštitu konkurencije dana 25.01.2023. godine, kojim se tražilo mišljenje da li bi se isplata avansa od 1,2 miliona eura za usluge rehabilitacije u 2023. godini Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo tretirala kao državna pomoć.
Cijene usluga u Institutu nisu se mijenjale 13 godina. To je značajno umanjilo ostvareni bilans od preko 200 hiljada noćenja prošle godine, a potpuno bi bilo neodrživo da ostanu stari cjenovnici.
Podsjetimo, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, dr Vuk Kadić, gostujući na RTCG ponovio je da u Fondu i Vladi postoji volja da pomognu Institutu, ali “pitanje je da li to zakonski može i u kojoj mjeri”.
On je kazao da je Fond i do sada maksimalno izlazio u susret Institutu Igalo.
“Samo u decembru smo 800 hiljada eura prebacili Institutu, u januaru 400 hiljada, ukupno 1,2 miliona eura. Tu su nagoomilani problemi od ranije. Ali za avans od 1,2 miliona eura mora Agencija da se izjasni. Tačno je da dugo nijesu mijenjane cijene prema Fondu zdravstva. Radna grupa će već sljedeće nedjelje razmotriti mogućnost da se povećaju cijene”, najavio je Kadić.
On je upozorio da Institut Igalo ne može većinski da finansira Fond zdravstva.
“To je suludo. Institut mora da ima druge prihode, od medicinskog turizma i ostalog. Lani smo preko 4 miliona eura uplatili Institutu. Cijene možda jesu niske, ali je društvena i javna obaveza Instituta da našim građanima daje niže cijene da bi mogli da se liječe za skromniju cifru. Fond za zdravstvo treba da učestvuje sa svega 20-30% u budžetu , a ne dominantno, kazao je Kadić, koji se nada da će biti nađeno rješenje.
Smatra i da uplata od 1,2 miliona eura avansa, ukoliko to odobri Agencija, predstavalja samo “kupovanje vremena”.
